Nasrudin hodža i Druge Price - Bihać 2001

7/23/2019 Nasrudin hoda i Druge Price - Biha 2001

1/45


2/45

Cm-

Xrebgizrclrrlff

Nriomh.i

ir=nir*r5

Bcne i llcrqsi:. ts;-

82t.t63.1t#n',}]-]Et

NASRITIXNAEih-fiffrb

Subaiid:

[ih*-if

Bf

Erdf

-E:

MedZlis

V-

nl

-

-

4

*.

:

ih.

:

Zt c,

(

Bibliceke

l-clcie

+r

-f

coBIss/BiH-IDglrtn

Naomem;frFhrdfrr*-hip

Federacii Bow I tlqr=$35il,dt1-I

t*.

n

oraj

poinod

iz

ih l|.tr llEr*qr

o

porezu

na

FurEt

prizrti

l{rllh--h*E- fd

6tY5- 25t9|I

-

IlD i

il|-F--rF.


3/45

Izdaaai:

MEDZLIS

ru

Bihac

Suizdauai:

ZEM-ZEM,

Sarajeao

Izbor

pri6a

i

prirediaai:

Adem

Subaiii

Ilustracija

priia:

"

Ed,in Hasanic

Recenzenti:

mr

Zi,lhad

Kljuianin

mr

Enes

Durmiieuic

Predgoaor:

Hazim

Akmadiic

Lehtor

i

horektor:

1trof.

Dijana

Subaiic

Kompjuterska

obrada:

Zebir

Filodi

Stampanje

oae

korisne

knjige

od srca su

pomogli:

*

ABS BANKA

D.D. Sarujno

*

INTERKLIMA

Sarujeuo

*KUMALIC

D.O.O.

Sanski

trIost

.t

Turistiika agencija

OTAS

Sarujeto

*

PROZOR-PLAST

D.O.O.

Sanski

llost

*

KVIM

COMPANY

Sarcki

Afost

.:.

APOTEKA

DON Sanski lt[ost

S a

d

r

i, a

j:

stran'ica:

Predgoaor

5-7

Hodiina tnsija

B-9

Hodiin

tutban

10-11

IIula-Idris

efendija

12-25

Hodiina

prcsuda

....

25-27

Hikaja o trLekkulll ..

......

28-33

Priia

o

jahtci

34-44

Recen:ija

....

45

-\h-qzudna

igo

. ......

45'48


4/45

AASRUDIN-HODA,

I

DRUGE PRICE

Biblioteka:

Lektira

mogq,

srccr,

Prirediaai

Adem

Subaiic

Prijeuod

Hikaje

o

teuekkulu

i

Priie

o

jabuci

Mirsad

ef.

Sedi6

Mula

ldris

efendija

iz

zbirke

"Hafizoae

lat'ife"

MEDZLIS

IZ

BIHAC

2001.god.


5/45

&

Predgovor

HIKAJA-PRJCA

MOGA

PODNEBLJA

Priredivac

Adem

SubaSic

razastirllii

ispred

nas svu

ljepotu

i

draL

boSnj

aike

pripovij

etke,

u

poznaj

e nas

is

torrrelneno

sa

viSes

tolj

et-

nom tradicijom

pripovijedanja

u

Bo5njaka,

a

Sto

se u posljednjih

nekoliko

desetljeia

bilo saduvalo

samo

u

kuiama

rijetkih,

da

bi

u svoj

tuojoj

ljepoti

ponovo

zauzelo

mjesto

u

srcima

BoSnjaka

i

BoSnjakinja

krajem

devedesetih

proSlog

stoljeia.

Siguran

sam

da

mladi

citalac

vei

pogada

da

je

rijed

o

hihaji

koja

u

naSim

krajevima

nastaje

nakon

dolaska

Osmanlija.

Narodni

pripov-

jedac

njegovao

je

ovaj

lanr

stoljefima,

sve

do

danasnjih

dana.

-

Ziveci

u

jednom

drugom

i bitno

drugacijem

vremenu,

rni star-

iji,

uiili

smo

tude

narodne

pripovijesti

i

bajke,

tudu

poeziju,

a

o

hika'

jl

t-rnrrr

nikad

niko

u

Skoli

nije

niSta

govorio.

Sreiom,

sad

je

drugacije.

Sta

je

hikaja

?

Hikaja

(neki

je

nazivaju

i

hieaja)

je

kratka

narodna

prida

Saljirog

ili

poluSaljivog

sadrZaja

sa

obaveznom

poucnom porukom.

Ono

Sio

hihaju

odvaja

od

svih

drugih

Zanrora

je

to, da

je

njena

poucna

srZ

motivirana

islarnskorn

tr-adictjo*

i

obicajima

bosanskih

muslimana.

Ako

znamo

da

muslimani

sroje

spoznaje

o

vjeri

i

Zivotu

crpe

iz Kur'ana

easnog,

onda

nam

nije

teSko

zaklju-iti

da

su

hikaje

,"p*.o

na

jedan

popularzn

i lagahan

nacin

interpretacije

onoga

Sto

svaki

musliman

spoznaje

uceci

Kur'an

Casni-


6/45

Kao

knjiZevnii.anr

lti,kajaje

posebno

interesantnajer

ona

u

sebi

elemente

koji

su karakteristidni

i

za

druse

Zanrove,

rodove

forme.

Pored

pripovjedadkog

u

hikajije

utkana

ironija

se ismijavaju

ljudska

pohlepa

i

gramzivost,

zatimjasrro

Je

linija

izmedu

dobra

i

z\a,

posebno

je

pogodrru

ri'uuspita-

mladih

da izrastu

u

po5tene ljude,

istinske

vjernike-muslimane

ie

svojom

destitosiu

i

vjerom

u

Allaha

dz.s.

siriti

islam.

Hikaja

se nekad

pripovijedala

na

sijelima,

posebno

u vrijeme

ramazana,

poslije teravih-namaza,

kad

bi

se

muslimani

a

onda

bi

neki od

njih

uz obaveznu

Bismillu

zapodeo

pripovi-

hikaju.

Pripovijedanje

bi

se nekada

znalo

oduljiti

do

duboko

u

Uz

muslimanske

epske

pjesme

koie

su

se

popijevale

uz

tam-

ili

Sargiju

to

je

bio najdesci

naiin

ocuvanja

i

sirenja

islamskog

i kulture

kod

Bo5njaka.

Danas,

uz

usmeno

pripovijedanje

do

nas

polahko

ali

sigurno

i

knjige

u

kojima

su zapisane

hikaje.

moZemo

ih

curi

purem

i

televizije, proditari

u

srampi,

ali

ipak,

najljepse

ru o.ri

koje

kazuju

naSi

didovi

i

nene.

Nadati

se,

da

fe

hikaje

i

o

hikajama

govoriti

i nastavnici

bosan-

jezika.

Hazim

AkmadZii,

knjiZevnik


7/45

ffiH#MffiGffiffi

&ew*@

oSli

hodZi gosti

pa

on

naredi ieni

da

savije veliku

pitu,

ali

ona

mu refe

da

u

kufi

nemaju nijedne

velike tevsi-

je.

Ode

hodZa

do

komsije i

zamoli

ga

da

mu da

na

zajam veliku tevsiju.

Sutradan,

vrati

hodZa veliku

tevsiju

komsiji. Komsija

gleda

i

vidi

u svojoj

tevsiji

jo5 jednu

manju, kojuje

hodZa

tu stavio.

"Kakva je

ovo

mala

tevsija

u

mojoj

tevsiji?",

upita

za-

dudeni

komsija.

"Obadvije

su

tuoje. Velika

tevsija

je

bila

trudna i sinoi

je

t

d

g

4

i

t

a.

I

;,

I

r

I

i"

J

{

J,

i }-


8/45

rodila

ovu

malu",

odgovori

hodZa.

"Ju

ludog

li

hodZe",

pomisli

komsija

i

odnese

obadvije tevsije

u

svoju

kucu.

.

Poslije

nekoliko

dana

hodZi

ponovo

do5li

gosri

i

on

opet

navrati

kod

komsije

da

pozajmi

veliku

tevsiju.

Oruj

to

jedva

dodekao,

nadajuii

se

da

fe

mu

hodZa

opet

vratiti

dv1je,

njegovu

veliku

i

malu

tevsiju,

koja

se rodi-

la.

Pro5lo

je

viSe

dana

i

cijela

hefta,

a

hodZa

se ne

pomalja'

sa tevsijom.

Kom-

Stju

ode

hodZinoj

kuii

pa

ga

priupita:

"Boga

ti,

hodZa,

Sto

ti

meni

ne

vraia5

moju

tevsiju?

"Allahu

rahmetile.

TVoja

je

revsija

preselila

na

ahi-

ret",

odgovori

hodZa.

aa/_ v I I

"Ama,

dovjede,

kako

tevsija

moZe

umrijeti?",

pobuni

se

kom5ija.

"A

prije

me

nisi

pitao

kako

tevsija

moZe

radati "

odbrusi

mu

hodZa

i zalupi

mu

vrata

pred

nosom.G

j

(

f

f

*

{

i

Hodiina

teusija


9/45

ffifs

nat

p

O SVOIOI

;

Jr"

mudrosti,

nle-

,f

a

gove

dZematlrj

e*

mu

kupe

veliki

,n

turban,

kakav

su

nosili

samo

veliki

ljudi

poznati

\f.

Q

\

\

i

t

W

ad

je

Nasrudin-

hodZa postao

:

vrlo

poz

{

--^:

^

:

p'

i

.-i

z1

'jt

'r.

,''

"..1

-

r--

j

t;;tt'-1t

,

po

svojem

znanju

'

I

PalTretl.

Jednog

j.tt-

.

ra Ll

nJegovll

I

-

dode

cLZam{Ll

t

iovjek

koji

ni-

Je

umlo

nr

cl-

tati

ni

pisati,

'i

lro-

Pa

zarnol

'

dzu

da

mu

i

-..

.t

proci

ta pis-

F-

mo,

koje

bija5e

I

t0


10/45

:f;-.li;jri;tri#6Hrfi" ,"-:Ffiif4:trcffiiaexif*.rji1&iffff.*flj#.j:

Hod/in

turban

*',..

tog

jutra

dobio.

i:$&

,#*j.

''

,,,

HodZa

pogleda

pismo

i

vidje

da

je

ono

napisano

na

t

*;'

o4\\

-

l/

.'"Fi

/.1

'-

-

.-r'

ikom

koji

ja

eae

hodZa.

"Pismo

je

,r.

,rii,Ti

ffi

mo$r

(itatt",

ne

razumU.-

Kad

to

covjek

se ra

;

j

istocnjackih jezika

)

:-

';

koje

ni

on

nrje

\ :'l

A.4'-

-

mogao

razum3etr.

napisan

o

jez

;*Tdl

*

i\

\?tiftia'i

I

evo

tr

ga, stavi

ga na

svoju

glavu,

pa

proiitaj

pismo

sam".G

'n


11/45

Mw&w,-#&p&*

-ffiw#,

twffi

*

vrijeme

aneksije

Bosne

i

Herce-

govine

od

strane

Austro-Ugarske,

a

i ranije,

mnogo

je

bo5njackog

nar-

oda

odselilo

u

Tursku.

Mnogi

od

naSih

iseljeni-

ka,

dolazefi

u kontakt

sa

svojim

zemljacima

u

Bosni

i

Hercegovini,

od

stida i

sramote

nisu

kazi-

vali

svoje

pravo stanje

niti

da

su se

pokajali

Sto

su

napustili

svoj

vatan,

vei

su

mnogi

pricali da

su se

obo-

gatili

i

da

im

je

tamo

lijepo.

Mnogi

su im

poceli

i

vjerovati.

Thko

je

i neki

BoSnjak,

po

imenu

Idris,

odlucio

da

i

on

odseli. Imao

je

neko imanje,

rasprodao


12/45

Mula-Idris

efendija

ga

i

sa Zenom

i

djecom

krenuo

za Istanbul.

Odmah

po do-

lasku

kupi

neke

pros-

torije.

U

jednu

smjesti

porodicu,

a

u

drugoj

otvori

bakalsku

rad-

nju.

Ne

prode

dugo

a

on

bankrotira,

pa

zat-

vori

bakalnicu.

Kako

nije

imao

nikakva

zana-

ta

a nije

bio

ni

Skolovan,

odluci

da

ode

u

hamale.

Od

hamalske

zarade

imao

je

samo

dan

i

idaru,

samo

da vodi

donio,

i

odrZava

goli Livot.

Medutir,

i

od

toga

se

sve

manje

zaradivalo

j"r

je

u

Istanbulu

bio

veliki

broj

hamala,p"

je

sada

mogao

zaraditi

samo

sebi hljeb.

Svaki

dan

vraiajuii

se

kuii

svratio

bi

nekom

pekaru i

kupio

od

njega

hljeb.

Jednog

dana

nije

niSta

zaradio,

ali

da bi

djeci

makar

hljeba

svrati

se pekaru

i zatrali


13/45

{

jedan

hljeb

na

verestju,

govoreii dzr

mu

je

zarada

ispaia

4

kroz

Supalj

dZep.

it

Pekar

ga

odbije i naruZi

kako

nije

u

stanju

ni hljeba

''i

zaraditi.

Thko

poniZen

dode

kuii

i

Sutke

se uvuie

da

g:r

:,4.

;

djeca ne

bi

dula.

Zena

gaje

odmah

upitalaje

li

Sra

donio,

*

j"t

je

gladnu djecu

jedva

uspavala.

On

joj

je

odgovorio

da

:itai

dan nrje ni5ta

zaradio.

Te5ko

mu

je

bilo

zbog

djece

pa

i

je

rano

otiSao iz

kuie

da

ga

djeca ne

vide. Taj

clanje

otisao

i

tro

morsku

obalu, na

pristani5te,

gdje

brodovi

dolaze.

..

Cekajufi

na

dolazak brodova,

od

..r"or"

je

uzeo

jeclan

l1;

'

Stap,

Sarajuii

i odsijecajuii

komacl

po

komad.

,

Cim brod

pristade

uz

obalu,

poleri

cla bi

Sta

zaradio,

/

-*

:L.*--*.'*.-....

,-

l'

L'

e#.e*.@s-/ra41|@eQ'#

i

I

.:

1::;t

...

:;- &"

.

--"",*-*r'

l4


14/45

zvanje?"

A

on

joj rede:

J-J

^

.

"Vraiajuii

se

kuci,

i

sreo

me

je

covjek

u zelenoj

I

odori,

kao

Dobri

i

rede:

:'t

"Dobro

slu5aj

Sto

iu

3

ti

refi,

ti

vi5e

nisi

Idris,

f

nego

Mula-Idris

efen

dija

i

&

od

sada ko

god ri

se

t

obrati,

kao

bolestan

ili

je

u nekoj

nevolji,

ti

ga

uputi

pomoiu

tih

Sra-

piea".

:-

Zena

je

imala

u

komsiluku

neku

kom-

Sinicu

koja

je

bila

za

nekim

hadZijom,

ali

ju

je

Mula-Idris

efendija

ali ni

ovoga

puta

nlie

imao

srefe.

Kada

se

vratio

na

mjesto

gdje

je

i5cekivao

brod

opazi

da

su

se

srapovi

koje

je

on

rezao

od

Stapa,

nazidali

jedan

na

drugi.

Thko

mu

sinu

ideja,

pa

pokupi

stapiie

i krenu

kuci.

e

im

je

stigao

kuii,

1ena

ga

upitaje

li

sta

donio

djeci.

A

on odgovori

da

nije

i

kazajoj

da

on

nije

vise

Idris

,

nego

Mula-Idris

efendlju.

Zena

zaeudeno

upita,

odito

zadovoljna

i

obradovana

tom

vuescu:


15/45

Muln-Idris

efendija

on

pustio.

Thko

je

hadZija

morao

svakog

petka

da

joj

donese

takozvanu

idaru,

od

koje ie

se

izdtLavati.

Sve

Sto

bi

joj

preteklo

od

idare,

davala

bi

Idrisovoj

djeci.

To

ih

je

zbliLilo

i desto

su se posjeiivale.

Mula-Idris

efendinica,

da

bi

se

pohvalila, odmah

ode

hadZinici

i

ispriia'kako

njezin

muZ

nrje

vi5e

Idris

nego

Mula-Idris

efendtju

i

da

moZe

mnogima

u

nevolji

pomoii.

euv5i

to,

hadZinica

je

odmah

uPita:

"Bi

li meni

mogao

pomoii

da

mi se

hadZija

vrati?"

"Vjerovatno

bi",

od-

govori

Mula-Idris

efendinica.

\

Hadiinica

se

ob-

i

raduje

i

odmah

ode

Mula-Idris

efendiji,

da

prov-

jeri

je

li

ta

vijest

istinita.

Kada

j"j

Mula-Idris

efendija

potvrdno

odgovori,

ona

ga

upita:

"Bi

li ti

mogao

Sto

uciniti

da

se

meni

moj

hadlija

vrati?"

"Ju

kako,

s

BoZijom

pomoii",

rede

or,


16/45

Mula-Idris

efendija

baci

onaj

j

"Tebi

plaho

dobro

pada",

"TVoj

je

hadZija,

ako

Bog

je

i

pocne

ga

blagosivati

Mula-Idris

efendtju

je

upozori

da

se

pred

hadzijin

dolazak'lijepo

obude,

da

se

dotjera

kao

mlada

i

da

ga

lrj"-

po doceka,

da

pripremi

kahvu

i

jelo,

da

prihvari

zembilj

u

kome

joj

donosi

idaru,

da

gauzr''e

ispod

ruke

i

u

dobrom

raspoloZenju

odvede

u

sobu,

gdj.

ie

zajedno

popiti

kahvu.

HadZinica

ga

je

poslusala.

Kad

je

hadilja

donio

idaru,

iznenadio

se njezinom

ljepotom,

i

odmah

mu

zvrkne

oko,

jer

ga

je

prije

docekivala

podvezane

glave,

uz

galamu

i namrstena.

HadZinica

mu

je

pridala,

lijepo

ga

sa

dobrodo5licom

dodekala,

prihvativSi

od

njega

zembilj

i

odvela

ga

na

dardak, posadila

ga

na

siljte,

uz

ihram,

kahvu

i

dorudak.

Hadlija,

iznenaden

tim

lijepim

postupkom

i

ihramom,

podne

poluglasno

govoriti:

"A

ju,

bogme,

nema

ni5ta

bez

stare".

Tako

vi5e

puta

ponavljajuii

hadlija

i

osrane

kod

hadZinice.

HadZinica,

prezadovoljna

i

radosna,

ode

Mula-Idris

efendiji

sa

posebnim

darovima,

zahvaljujuei

mu

na

savje-

tima.

Brzo

se

ta

vijest

rasiri

po

komsiluku,

rako

da

je

Mula-Idris

efendtju

imao

pune ruke

posla.

vi5e

nije

imao

problema

sa neimastinom,

brzo

se

obogatio

i

lijepo

se

urahario.

l7

pa baci

drugi

i

rede

joj

,

da".

HadZinica

se

obradu-


17/45

Mula-Idris

efendija

Jednog

dana

neko

je

ukrao

sultanov

muhur.

Provedena

je

istraga na sve strane,

bez uspjeha.

Jednom

veziru

iznenada

naumpade

Mula-Idris efendiju,

te

kaza

sultanu

kako

ima naki

Bo5njak

po

imenu

Mula-Idris

efendija

koji

sva5ta

zna.

Sultan

da

sazove sve

dvorjane.

Kada

se

ovi

iskupiSe,

efendija

ih

ispitivacki osmotri,

a

kako

je

bio

promuiuran,

brzo

ustanovi

kod

jednog

vezira uzne-

mirenost.

ZaffaLi od

sultana

da

se svi

dvorjanci

raspuste a

on

ode

osumnjiienom.

ei-

je

uSao

kod

njega,

vezir

priznade

da

je

muhur

kod

njega, te da

je

pokuiao

pomoei

jednoj

starici

da ost-

vari svoja prava.

U

momentu

sultanove

odsutnosti,

on

uzme

muhur,

ali sultan

se

vrati

i

on

nemajuii

kud, stavi

F

*

4

*

at

{:,

t

''l

1..

f

i

{

f

{

rt

r

t

:

&

l8

ga odmah pozva

i rede

kako

mu

je

neko ukrao

muhur,

"r

te

mu

naredi

da

odmah

'{

nade

i

lopova i muhur.

;

Mula-Idris

efendija

je

#rv

;

poku5ao

ubrj

editi

sul-

q

tana

da on

to

ne moZe

#:

g'

pronae

i.

Sultan

mu

e"

zaprileti

smriu

ako

ne

q

izvr5i

zapovjed. NaSavSi

s

*#

se

u

nevolji, efendija

se

#'

snade

i

predloZi

sultanu


18/45

muhur

u

dZep,

isto

mjesto.

rtr'xmfi Mulo'rdris

efendija

sffi+rffiwtr**i{.sffi*rsffi#ffi&rp-ffi*xgr

iScekujuii

zgodnu

priliku

da

ga vrari,

na

i;

b

fi

Yezir

pode

preklinjari

Mula-Idris

efediju

da

ga

spasi

i

ne

otkrije

i

predade

mu

muhur.

Mula-Idris

efendija

mu

je

obeiao

da

ga neie

otkriti.

Efendija

pronade

u

dvorcu

crnu

patku u

koju

stavi

muhur

a

onda

predloZi

sultanu

da

ponovo

sazove

sve

dvorjane.

Kada

se

skupi5e,

Mula-Iclris

efendija

istupi

pred njih,

baci

jedan

stapii

i

rece

da

se

mulrur

nalazi

u

jednome

hajvanu

u carevini.

Sultan

ga

upita

kako

doii

do tog

hajvana.

Mula-Idris

efendija

baci

drugi

Stapii

i

rece

da

se

muhur

nalazi

u

nekom

hajvanu

u

I

Q

r..:.,.,

:.

r.:,.

.:.*

-..:

.

,

.,

.).

.,-":.

.:.

.:-.:

...


19/45

.::*'tr

.'

;';dY f,:J..'

:':

;';.'

i

Istambulu.

Sultan

..|.

.j:.

ponovo

uprtao,

'-1

kako

doii do

od-

Mula-Idris efendija

i;-Lii*..*-LlJ*f.r:i.:i":.1

:ir:i**:t*:ryi:f'.'ii::rii;;il:-

;{

'

a N"@

*@ *ffi -r*ry

fF

Fniry

*}'

/d

i;

,/

ij

?

r

r

.,/"alti-+4--n,

.,r-e''-

';*

iredenog

hajvana.

'Mula-Idris

efendija

baci

i

trefi

Stapif

i

l

veli:

"MuhuL

se

nalazi

u

nekom

huj-

:

vanu

u

dvoru".

Zatrm Mula-Id-

'

ris

ef-endij

a

baci

i

;

cetvrti

Stapii

t kaza:

':

"Muhur

se

na-

''

lazi

u

crnoj patki".

,

Sultan

naredi

7.

da

se odmah

do-

nese

crna patka

i da

se

pred

svima zakolje i

raspori. Kada

je

to uci-

njeno,

ukaza se

muhur,

a

prisutni

zacudeni

i

iznenadeni

tolikim

znanjem Mula-Idris

efendije,

cestitaSe

rnlr

i

razidu

se. Sultan ga

upita da

li

zr'a osobu

koja

je

to

ucinila,

a

on

odgovori da

fre zna,

te

da

je

dovoljro da

se

,

izna5ao muhur.

Sultan ga

nagradi

titulom

paSe.

Od tada

ije

Mula-Idris

paia

Zivio u strahu da se

nesto slidno

pono-

ri'

g

i.

el

*

ii.,

1:

$.

;:;:

il


20/45

Mulq-Idris

efendija

vo

ne

clesi.

Nakon

lTl,jesnoe

vremena

ponovo

se desi krada

n:r

dvoru.

Ovoga

pura

ukradena

je

cars-

ka

hzrzna

ili

blaga-

jna.

Sultan

pono-

vo

pozya

Mula-

Idris

pa5u

i

nzrredi

mlr

da

pronade

kasu

u

roku

od

mjesec

dana,

a ako

-je

ne

pronade,

ode mu

glava.

Uzalud

paSa

mo-

lio

sultana

da

Fla

oslobodi

obayeze,

sultan

nrje irtio

ni

da

cuje.

Mula-Idris

pasa,

tuzzur

i

zabrinut,

vrati

se

kuii.

Usptrt

je

sabrao

trideset

kamendiia. Zenu.je

obavjestio

da

.jos

ima

tr-icleset d:rn:r

llota

i

da nru.je

Zelja

da ih

provede

u szrrnoii,

poboZnosti

i

razmiSU"qju.

Kzrmencife.je

stavio

pokraj

sebe,

u

jednu

posudu,

cl:r bi

u

nju

bacao

jedan

po

jedan

kameniii

i r-ra

taj

nacin

odbrojavao

posljednje

dane.

Haki-pa5zr,.jedan

cld

uvaZenih

vezir-a'a

dvor-u,

sa,joS

2t

I

/

r.r''


21/45

Mula-Idris

efendija

dvojicom

svojih povjerljivih

prijatelja,

odnio

je

kasu. Niko

nlje

mogao

ni

posumnjati

u tako uvaZenu

lidnost, kao Sto

je

Haki-paSa

i on

je

bio

siguran

da

ga

neie

otkriti,

ali se

bojao

Mula-Idris pa5e

i njegova znanja.

Saznav5i

da se

Mula-Idris povukao

u

kuiu, naredi

on

jed-

nom

od

svojih

sa-

ucesnika

da

set

popne

na

jedno

drvo,

pokraj

Mula-Idris

pa5ine

ku-

fe

i

da prati

Sta

ie

pa5a

raditi.

Kada se

popeo,

uhoda

je

vidio

Mula-Idris

paSu

sa-

mog

u

sobi

kako

tespiha.

Kada

je

bilo

oko pola

nodi,

Mula-

Idris

paSa

j

e

vzeo

t

jedan

kamendii

i baca-

juei

ga

u iasu

izgovori:

"Eh,

evo

ga

prvi ",

misleii

da

je

proSao

prvi dan.

Haki-paSin

saudesnik,

cuv5i

te

rij

eii,

bio

j

e

uvjeren

da

se

to

na njega

odnosi,

kao na prvog

od

njih

trojice.

Odmah

side

sa

drveta

i

probudi

Haki-

.

l

rv,r:"s.r;;:'';..L-;.r"';a;aJ.r;Jt.;e'; 'J*'{'.:&?o'its*"+'rJ" ;,';r.:"l,';r,':


22/45

Mula-Idris

efendija

pasu i

saopci

mu

Sta

je

doZivio.

euvsi

ro, Haki-pasa

naredi

drugom

saudesniku

da

ode

drugu

noi.

I

ovaj

je

isto

ucinio.

Kada

je

bilo

oko

pola

noii,

Mula-Idris

paSa

uze

drugi

kamendii

i,

stavljajuii

ga

u

6asu,

izgovori:

'

"Evo

i ovaj

drugi",

misleii

da

prode i

drugi

dan,

a

saudesnik

je

mislio

da

se

to na

njega

odnosi,

jer

je

on

drugi

od trojice,

pa

sav

usplahiren

i

prestrasen

dotrai

Haki-pa5i

i

kaZe

:

"Mula-Idris

pa5a

zna

da

su

oni

odnijeli

kasu,,.

Haki-paSa,

da

bi se i

sam

uvjerio,

treiu

nof,

popne

se

na

drvo

da

posmatra

Sta

radi

Mula-Idris

pa5a.

Kad

je

bilo

oko

pola

noii

Mula-Idris

pasa uzme

rreii

kamendii,

kako

bi

odbrojao

i

treii

dan,

ali

potrefi na

malo

veci

kamendii

i

izgovori:

"Eh,

evo

i

ovaj

veliki,

treii "

Bila

je

to

jasna

spoznaja

Haki-pasi

da Mula-Idris

pasa sigurno

zna

da

su

njih

troji-

ca

uklonili

kasu

.

Kada

je

ovaj otvorio

vrata,

zadudeno

ga

upita:

"Zar

si

ti,

Haki-pa5o?".

'Jesam,

moj

Mula-Idris

pa5o,

doSao

sam

da

te

zamolim

da me

spasi5

i

da

ti

kaZem

da s

ovim nisam

imao

losu

namjeru.

Zelio

sam

da

spasim

jednu

pokrajinu

koju

su murtati

htjeli

otuditi

od nase

carevine

i

da

ovim

novcem

naoruzam

vojsku,

kako

bih

saduvao

tu

pokrajinu.

23

Side

sa

drveta

i

pokuca

Mula-Idris

pa5i na

vrata.


23/45

Mula-Idris

efendija

Sada

je

eto

moj

Zivot u tvojim

rukama.

Mula-Idris pa5a

ga

je

lijepo

saslu5ao

i na

kraju mu

rede

da

donese

kasu

i

da

se

ne brine

za

svoj

Livot.

Rano

ujutro

odnese

Mula-Idris

pa5a

kasu u dvor

i

ostavi

je

tamo gdje

j.

i

bila a onda

obavi-

jesti

sultana

da

je

kasa

na svortr

mjestu.

Kad

je

sultan

pregle-

dao

i

ustanovio

da

je

sve

u

redu

upitao

ga

Je:

"A

ko

je

ukrao

kasu?"

"Padi5ahu,

valno

je

da

je

kasa

vraiena,

a

ko

je

to

uradio,

ne znam

ti

kazati,

kazaoje

Idris-pa5a.

I dalje

je

Mula-Idris

paSa

livio u

neizvjesnosti

odekujufi

jo5

kakav

slucaj,

koji bi

mogao biti

jo5

teZi,

strahujufi

da

mu

srefa

neie

biti

naklonjena

kao

do

sada,

pa

odluci

da se

oslobo-

di

toga straha

i

neizvjesnosti,

te

naumi

da

uradi

kakvu

budala5tinu,

koja

Ce

ga

okaraktrisati

i

svrstati

u

neu-

ravnotei.ene

ljude.

Znajufi

da sultan

svakog

petka

ide

u

hamam

da

se

kupa

i

kad se

raspremi podne

se

kupati

(a

dozvoljen

mu

je

pristup

sultanu

u

svaka

doba)

naumi

da

24


24/45

Mula-Idris

efendija

ga tako

raspremljena

iznese

na

ulicu,

misleii

da

ie

ga sul-

tan

smatrati

neuradunljivim,

i

rijesiti

ga

obaveze.

Sto

smis-

lio

-

to i

udinio.

Ali,

u

momentu

kadaje

sultan

izisao

na

ulicu,

desi

se

zemljotres

koji

porusi

hamam.

Thko

se

rukom

da

se

izbavi

od

neizvjesnosti,

zatraLi

da

ga sultan

primi.

Kada

dode

pred

vladara,

Mula-Idris

pasa

mu

ispica

sav

svoj

hal,

kako

su

svi

njegovi

uspjesi

slucajni

a

da

on

ni5ta

rre

zna,

niti

posjeduje

kakvu

nauku

i

da

ga

zbog

roga

oslobodi

svake

odgovornosti.

Sultan

ga

saluSa

i

reie

mu:

"Ja

znam

da

je

istina

sve

Sto

si

govorio,

ali

moje

pa5e,

veziri

i

ostalo

osoblje

dvora

moraju

znati

da

medu

nama

ima

jedan

If

UL{-IDRIS

EFENDIJA.

Nakon

toga

ga orpusti

i

oslobodi

obaveze.G

25wpxtt*r;*;;'x;aw

ispostavi

da

je

Mula-Idris

pa-

5a

sultana

spa-

sio

od

strada-

nja,

pa

ga

pro-

glase

evlijom.

Vladar

mu

zahvali

i

nag-

radi

ga.

Kada

je

vidio

da mu

nrj

e

po5lo

za


25/45

prozora

najveie

a5ai-

\niceuselu,ukojemje

Llzivio

Nasrudin-hodza,

oqiecao

se

miri.s

finih

jela

i

mezetluka.

Jedan

siromah

nai5ao

tuda pa

stao

pod

pendZer

i

miri5e. Ntj.

imao

ni

pare

u

dZepu

paje

mogao tako

sta-

jati

i

udisati predi-

".ne

mirise.

Odjednom

se

na

rrratima

pojavi

gazda

a5iinice

pa

zgnbi

siromaha

i

zatrali

da

mu

plati

Sto

je

mirisao

mi-

rodije

iz

njegove

radnje.

Kako siro-

mah

neimade

ni

pare

u

dZepu,

asciia

ga

odvede

do


26/45

Nasrudin&odie,

kqii

j.

bio

i

kadija

u

sehr da

rnr

on

pre-

sudi.

Kad

j.

hodZa

saslu5ao

oenftL

malo

I

razmisli

pa

iae-e

pre-

|

sudu:

i

'Postorani

a5iijo,

.

t-

o\ral

odF

tudek

je

duZan

da ti

pla$ pe

dinara

".

i

poce njima

areckati

pord

usiiji.ru

uha.

'Eto,

od

ti-i.

dug

plaien",

reie

hcd.la,

pa \rrati

pare sebi

u

kako

j"

o*j siromah

hodZa.

G

Potom

hodZa

ia/:adi

u

diepapet

dinara,

pa

ih

sravi

u iasu

dZep.

"Ama,

kako

mi je

drg

plaien,

kad

i

nisam

do-

f

nara? ",

razgalami

se asclja.

"Dobio

si

pare

isto

onako

pojeo tvoju

hranu",

odgovori

Nasrudin-


27/45

l:i

)l:

:?

;.i

rica

se da

je

Hatim El-

es

Sammi

j'f

*F

t"

--"

o ,*,".

a

..{'4

bio

iovjek

sa

mno-

gobrojnom poro-

dicom. Imao

je

dosta

i

muske

i

Zenske

djece,

^

n rj

e

irnao

ni

.jedno

jedino

zt--

no

Zita

za hranu.

Uvijek

se

osla-

duo na

Boga

iskrenim tevek-

kulom.

Jedne

noei

je

sjedio

sa

svojirn dru-

govima,

i

pored

ostalog, po-

ceSe

da

razgovaraju o

hadZdZu.

U

Hatimovo se

srce

ugnj ezdijakzr

zella da

i

on

ode

tt

Nlekku,

pa

poSto

ode

kuii,

ukuianirna pricati

o

svom

raz-

govoru,

na

kraju

im

rece:

"Kada

bi

vi

svome

babi

dozvolili

da

ove

godine

ode

28

t".

t'I

4l


28/45

.:.'...,:.".''.

: .

-..,,.

-

:::--

:

:.

...,..'..1::;.

HikAjA

O

tgUehhUlU::

na

haclzclz

i

posjeti

Allahovu

kuiu,

pa da

tamo

Lrputim

Allahu

clzelle5anuhu

molbu

da

nam pomogne".

Njegova

Zena

i

djeca

odgovoriSei

''Ti

bi

'

o'akr/ome

stanju,

gdje

nigdje

nista

nemas

i

pored

svih

nAS,

tr

ovakvoj

oskudici,

isao

na

hadZ

dzt"

Jechra

ocl

Hatimovih

djevojcica

onda

rede:

"Sta.je

'ama,

ako

mu

dozvolite

da

ide,

nista

neiete

izgtrbiti.

Ptrstite

ga da icle

gdje

hoiej"rje

on taj

kqj

rtrati

nafaktr.

a ne

onaj

koji

je

dzr;e".

Ostali r-azrtrisliSe

i

rekoSe:

"T:rko

nanl

Allaha,

ova

nltla

l)r'a\-o

kale,

idi

oce

ktrcla

god

Zeli5".

Otac

is

tog

n-ro-

menta

trstacle.

sprerni

ihra

nr

e i

ocle

pu t

Mekke.

Ii:icla

.je

osvan-

ulo

jutrl)

po-eie

clola-

zrtr konriije

i

koriti

famili

ju

ito.j e

clozrolila

ocu

cla ocle.

a n

jih

takcr

nezbr-inute

ostuvi.

\-

jeeor

a

cljeca

29


29/45

Hikaja

o teuekkulu

stadoSe

grditi

onu

malu

govorefr:

"Da

si ti Sutjela

ni

mi ne

bismo

ni5ta rekli".

Ona

mala

podignu

dlanove

prema

nebu

i rede:

"Allahu,

Gospodaru

i

Zastitnide, ljudima

uvijek

dobro dajes

i

nemoj

ih

zapostaviti. Pomozi

mi i

nemoj

me

zastiditi".

':

U

to vrijeme

je

po5to

se izgubio od veiine svoje

pratnje,

oZedni

i

krenu

vladar te

pokrajine u

lov.

A

prema nekoj

kuci,

koju

je

ugledao,

da trali

vode.

To bijase Ha-

timova

kuia I

kada

vladar

I

poKuca

na wa-

ta, upita5e

ga:

"Ko

ja?"

On

odgov-

ori:

"Vladar

je

ovdje,

tralirn.

;

-t

*J-r

Lr

q

f

vode

za

pife"

.

Hatimova

Ze-

na

pogleda put

nebesa

i

rece:

E

*

+

*

s

f

:,

s

"Gospodaru,


30/45

Hikaja

o

teuekkulu

slavljen

ti

si,

sinoi

zanoeismo

gladni

a danas

pred

nasim

vratima

stoji

vladar

i

traZi

da

ga

napojimo".

Ona zatim

uze

najnoviji

vrc,

i

napuni

gu vod.om

te

ga

dodade

vladaru.

vladar

uze

vrd,

napi

se vode

iz

nj

ega

i

udini

mu

se

kao neko

vrlo

lij

epo

piie.

Upita:

"Da

li

je

ovo kuda

nekog

velikaSa?"

Na Sto

mu

se

odgovori,

da

je

to

kuia

jednog

od

odanih

Bozijih

robova,

Harima

El-es

Sammija.

Vladar

reie

da

je

(uo

za

d"gu,

a vezir

mu

3t


31/45

Hikaja

o teaekkulu

"Gospodine,

iuo sam

I'

cla

le

on

slnoc

oti5ao na }iradidl

u Mekku,

a

svo-

j"j

familiji

nije

ostavio

niSta,

,2

obavjesten

sam

da

su svi

nj

e-

govi

ukuiani si-

no1

zanoiili

glad-

ni".

Vladar rede:

"A

joS

im i

mi oteZavamo

i

onako tesku

situaciju. To

nije

nimalo

humano "

\

rv\rJ o^ul/\-t\-J\-rrr

H\-rJa\)

\ibacigau

\

kuiu,

govoreii

:

Onda vladar

skinu

svoj

skupocjeni

pojas

"Ko

mene

po5tuje i

voli

neka

da svoj

opasai".

Svi vladare-

vi

prijatelji po-

bacaSe svoje

opa-

sade

i

okrenu5e

se

pa


32/45

Hikaja

o

teaekkulu

se

vezir

i

donese

ogromnu

kolicinu

novca,

koliko

su

vrijedili

ti

opasae

i

re

ih

otkupi

od Hatimovih

uku-

fana.

Sto

se

Hatima

tide,

on

isti

dan

od

vode

kara-

vana

dobi

besplatnu

hranu

i

piie,

j.r

je

ozdravio,

nakon

Sto

je

Hatim

uputio

Allahu

dZelle5anuhu

dovu

da

ga izlijeci.

Thko

Allah

nagra-

di i

Hatima

i

njegovu

porodicu

zbog

pravog

i isrinskog

tevekkula.

G

33

odo5e.

Yezir

viknu:

"Es-selamu

'alejkum,

o

uku-

iani,

odmah

se

vrafam

da

ot-

kupim

od

vas

te

opasade".

Kada

je

vla-

dar

stigao

na

odrediSte,

vrati


33/45

ffi&wei

rida

se

da

je jedan

dobri, po-

IboZni

i lijepi

mla-

I

dii,

jednog

dana

Setao

izmedu

voi-

njaka, obalom po-

je

uzdignuto,

kako

je

sazdano,

stvorio

i

ukrasio.

toka,

gledajuii

u

i

razmi5ljajuei

kako

ga

je

Allah divno

Posmatrao

je

vodu

sa

obale

uZivajufi

u

njenoj

lje-

poti, divio

se

njenom

Zuboru

i

skakutanju

sa

kamena

na

kamen.

Sjeo

je

na obalu gledajudi

na stabla

okidena

svakojakim

plodovima

i

opojnim

mirisima

Sto se

Sire

kroz

zrak.

Do

njega

je

dopirao poj

ptica

i njihov

veseli

cvrkut.

Iz

njihovih

srca je

odzvanjalo:

"slavljen

neka

je

naS

Uzvi5eni

Gospodar."

PruZio

je

mladii

ruke

prema

vodi da

se

abdesti,

a

abdest

je

oruZje

vjernika,

medutim,

mladii

se

silno

izne-

nadi kada

u

vodi

ugleda

jednu

lijepu

jabuku.

Uzeo

je

nebo

kakoli


34/45

Priia

o

jabuci

mladii

jabuku,

raeunajuii

j.

r nafaku

koju

je

Allah

poslao.

Okretao

je

mladif

jabuku

u

ruci

misleii:

*Kako

li

je

velika

i

lijepa.'

'Bissmillah."

"Allahu,

blagoslovi

nas

onome

dime

si

nas

opskrbio",

pojede

mladif

jabuku.

"Kako

li

je

ukusna. Hvala

Allahu

nas

je

nahranio,

napojio

i

ucinio

muslimanima."

Medutim,

mladic

samo

Sto

pojede

jabuku

iznenada

koji

nas

se

zabrinu

zbog

misli koje

mu

okupira5e

glavu.

Poceo

je

misli

o

porijeklu

jabuke.

Kako

to

da

je

tako

jednos-

tavno

uraduna

u

nafaku

od Allaha?

A moZda

je

jabu-

ka

pripadala

ne-

kom

drugom.

"Kako

iu

pojesti

jabuku

bez

znanja

njenog

vlasnika?"


35/45

Priia

o

jabuci

(A

on

je

uvijek

nastojao

dajede

samo

ono Sto

je

halal,

ono

Sto

je

dozvoljeno od

strane

Allaha

dZellesanuhu.)

Mladii

je

krenuo

obalom uz

potok,

nadajuii

se

da ie

pronafi

vlasnika

jabuke,

ali

nakon

dosta

hoda ne nade

nikoga.

Tu

pokraj

samog

izvora

pronaSao

je

voinjak, a

u

njemu

stablo

jabuke

prepuno

plodova

i

pogledavSi u

njih,

uzviknuo

je:

'i

"Allahu

ekber "

Poku5a

da

nade vlasnika

voinjaka

pozivajuii

ga

Sto

je

mogao

glasnije:

"O

vlasnide

O

gazda "

Na

te

rijeci

stvarno

dotrda

neki

covjek.

Mladii rede:

"Es-selamu 'alejkum

ve

rahmetullahi ve

berekatuhu "

"Ve

'alejkumu-s-

selam

ve

rah-

metullahi

ve

berekatuhu

",

rede

covjek

i

upita:

"Sta

se desi-

lo,

dijete?"

Mladii

od-


36/45

Prida

o

jabuci

"Hvala

Allahu,

ja

sam

dobro."

"Prepao

si me

sa

svojom

galamom i

vikom,

pa

sam

pomislio

da si

u nevolji

i

da

traZi5

spas."

Mladic

rede:

*Thko

je,

ba5

tralim

spas "

"A

od

dega?",

upita

dovjek.

"ThaZim

spas

od

dZehennemske

vatre

i

srdZbe

svoga

Gospodaran

,

rede

mladii.

spas

znanja

i

dozvole,

pa

te

sada molim

da

od mene

primiS

novac

za

nju i

da mi

je

halaliS."

Jabuka ?

Novac za

nju ?

Halal ?

Sta ri ro

zna(i,

mladicu? Jabuka

je

obiina

sitnica

i

njena

vrijednosr

je

beznaiajna

u

odnosu

na

ovoliki

vofnjak."

"Onda

mi

je

halali

ili

uzmi njenu

protuvrijednost."

"Da

ti

je

halalim?

Kako

ti

je

ime,

mladiiu?"

*Ime

mi

je

Sabit."

"Neka

te

Allah

udvrsti

u vjerovanju

i

rvom

ubjedenju

i

neka

ti

poveca

bogobojaznost

i

dednost."

"Hoce5

li

mi halaliti?"

*Ne.'

'A

zaSto?

Ja

nisam

htio

da

te

o5tetim

niti

tvoj

voinjak

da

okrnjim.

Jabuka

je

sama

niz vodu

do5la

do mene i

ja

sam

j.

poj.o

ne

znajufi

da

tebi pripada."

37

*Zbunio

si me mladiiu.

Sta

te

je

to

narjeralo

da traZi5

od

dZehenemske

vatre."

"Pojeo

sam

jednu jabuku

iz

tvog voinjak

a,

bez tvoga


37/45

Priia

o

jabuci

"Ne

pripada

ona

meni

i

nisam

ja

vlasnik

voinjaka."

Thj

dovjek

je

bio samo

duvar voinjaka

a

od

Sabita

je

duo

pravu

lekciju o uzimanju

samo

onoga

Sto

je

s

pravom

i

Sto

je

halal

i

ne

prelalenju Allahovih

granica.

Sabit

je

krenuo ulicama

grada,

raspitujufi

se

kod

ljudi

za ulicu

gdje'je

stanovao

vlasnik

voinjaka

i kad

je

stigao

pred

vrata

njegove

kuie

tri puta

pokuca

na

vrata.

(On

je

uistinu

odgojen

islamskim

odgojem

po

pitanju

traLenja

dozr.'ole

za ulazak

u

kufu.)

I

tzade

vlasnik

voinjaka.

"Es-salamu

'alejkum ve

rahmetullahi

ve

bere-

katuhu "

"Ve

'alekumu-s-selam

ve

rahmetullahi

ve

bere-

katuhu

Dobro

doSao,

mladiiu.

Izvoli

udi."

Obradova

se

Sabit

vidjev5i

dobrodoSlicu

na

licu vlas-

nika

voinjakv,

pv

rede u

sebi:

"Na

ovome

covjeku

se

odmah

vidi

njegova

dobrota.

Sad

iu

seja,

ako

Allah

da,

rijesiti

svoje

brige."

(Pa,

kao

Sto

ste

iuli,

domaiin

je

Sabita

vrlo lijepo

dodekao

i

poceo

da

ga

gosti

kao Sto

je

duZnost

svakome

muslimanu prema

gostu.)

Kada

je

Sabid

vidio

da

ga

je

domafin

stvarno

lijepo

ugostio

i

iz

pristojnosti

ga

ne

pita

zaltoje

doSao,

Sabit

mu

rede:

'Ja

sam

pojeo

jednu

tuojt

jabuku,

koja

je

stigla

do

mene

potokom

iz tvojegavrta,

pa

Zelim

od

tebe

da primiS

38

fi&;t+aqq$nqrfifit*4nqtafifif.itc&liri[qir.ry&r]iittrrr

i'


38/45

rj.u.,

proruvrjecinost

i

da

-ije

halali5."

c or

I

e

k

1

e

ocl

iuda

otvorio

us ta,

sluSaj

uii

sta mu

mlaciii

qor-ori.

a

onda

mu

se

obrati:

"Ne.

Necu

ti

halaliti.

se

zacloroljiti

niti

novdifem,

niti

s

mnogo

vise

nova-

ca.

.. . r'

Alr

zasto?

Ja

to nisam

uradio

lelecr

da ti

nanesem

Stetu. niti

iz

neprijateljstva

prerrra teiti.

Zeliru

da

***#atp.-{

*-y**oo.-,

preltta tel)1.

l.eltm

da

s**.F*oo'{

*-y**.o**

'r

r l'-

'

I r .r f

rxi

halalii

1abuktr."

-F

injaka rer-e'.

.:

.

.

(

ffim

i

samo

ak.

pris-

;,'jtti)

% )

"Halaliitrti.

;'

ffil I

tanei

cla

se

,:t'"

'',

ii

Wi

ozellls

s:1

ln(l-

I ..

JOI]]

Cel'K(

)nt,

"Sabit

se

i

i

t-*

dor-ao

iui'si

tajrrslor

i.t-

t

'

\

['rul'-r/

:i

on'iiel,i,,

1i l

*/rt,'

,,1'

rr rrrlL 'JL\/

i

I

j, t.

.. t

'.

li

oZerrjerr.ej,'i,t./

Zerio.lccia

"i

'.r.i\'

.{L{i

q{

:::';,"

'i

l.'.ij,

'i'lr-{t

gobri

j;rrri()sr

i\

ir

i

-

i

i

'-'-.J"-

'

\

I

r

r.

,*8

UpOtptf

fli

*-*l.*

HF,

|44'84@.*tet\&'aw#.aarrt'#'e

e'tu$

'

a4''4'

39


39/45

Prida

o

iabuci

brakom.

Medutim,domafinmunrjedozvoliodamnogo

razmi5lja

nego

mu

se

Ponovo

obrati:

..Da

bi

sve

u

vezi

te

zenidbe

bilo

jasno, re6i

fu

ti

osobine

svoje

6erke."

"Kakve

osobine?"

"Ona

je

slijePa."

Sabit

je

zanrlemio

od

duda,

ne

dozvoli

da

dode

do

rijeci

osobinu

svoje

ierke.

"Onaje

nijema

Nikako

ne

ali

vlasnik

nego

mu

vofnjaka

mu

rede

i

drugu

govori

Ona

je

jo5

i

gluha

i

sakata

je

i

u

noge

i

ruke'"

Prenuo

se

sabit

od

svega

sto

je

iuo,

od

nemilosrdnog

uslova

koji

mu

je

postavlj"tt

pu

je

poego-da

misli:

Ako

pri-

hvatim

ovaj

biak

konadno

en

dobiti

halal

za

jabuku

i

rije5iti

,.

tl.Skog

bremena

koje

me

je_pritisnulo.

A

ako

odbijem

on

mi

ieee

halaliti,

pa

eu

na

Sudnjem

danu

biti

pitai

i

odgovoran

Sto

sam

po.lto

tudu

jabuku'

Koja

li

je

,ruur.

laksa?

sabit

shvati

daje

brak

i

mucenje

s

tom

Zenom

lakse

od

kazne

na

Sudnjem

danu

i

tako

prihvati

Zenidbu

s

derkom

vlasnika

vofnjaka'

Dogovorili

su

Se

o

danu

vjencanja,

a

Sabit

je

vlasniku

vofnjaka

dao

svoju

adresu'

Ali,

pnje

tJg

odredenog

dana,

Sabit

du

kucanje

na

vratima

svoje

kue"e,

pa

ode

i

oivori

vrata.

Na

vratima

ugle-

da

vlasnika

voinjaka,

oca

svoje

mlade'

40


40/45

'Es-selamu

'alejkum

ve

rahmetullahi

ve

bere-

katuhu "

've

'alejkumu-s-selam

ve

rahmetullahi

ve

bere-

katuhu,

dobro

dosao.

Kako

si?

Da mozda

nisi

odustao

od

svoga

uslova?'

'Ne,

dljete.

Muslimani

se

moraju

pridrZavati

svojih

uslova."

*LJ

svakom

slucaju,

dobro

do5ao.,,

'Bolje

reci

-

dobro

dosla,

moja

Zeno

i

moja

nevjesto."

"A

gdjeje

mlada?"

"Eto je,

dolazi

sa svojom

rodbinom

i familijom."

"Onda,

dobro

do5li

svi

skupa.,,

vlasnik

pokaza

skupini

da

ude

u

sabitovu

kuiu

i

oni

pode5e

ulaziti

pjevu5eii.

(nh,

da

je

mlada

kao

Sto

bi

Sabit

sigurno

Zelio,

bila

bi

to

velika

radost.)

sabit medu

gostima

primjeri

mladu

obudenu

u

svedano

ruho

a

bija5e

rako

lijepa

i

privladna.

I

ona

pogleda

u

sabida,

posto

j"j

j.

orac

rukom

pokazao

na

njega,

kako

bi

ga

upoznala.

Imalaje

lice

puno

skrusenosti

i

ozbiljnosti.

Nazva

mu

selam,

a

onda

izltida

i

pristojnosti

obori

svoj

pogled.

sabir

je

bio silno

zbunjen

i

iznenaden.

Vlasnik

voinjaka

prekinu

ovu

zbunjenost

i

iznenadenost,

pa uze

sabita

i

ferku

za

ruke

i

upita

da

li

su

zadorroljni

j.dno

s

drugim.

Njihora

lica

ozari

osmjeh

kad

on

viknu

starog

Mesauda:

'Pi5i,

s Allahovim

blagoslovom,

vjendani

ugovor.,'


41/45

I

kada

svi

destita5e

jedni

drugima

i

uputise

Allahu

,

dovu

za

sreiu

i

blagoslov,

zatraZi5e

dozvolu

da

se

vrate,

te

l-

vlasnik

voinjaka

zatvori

vrata

kuie

i ostavi

Sabita

i qi"-

t

govu

mladu.

Kakvo

iznenadenje

Je

li Allah

izlijecio

Sabitovu

;

mladu

i vratio

joj

vid, govol

i

sluh,

te

ruke

i noge?

Zaista,i.

Allah

moZe

sve

da

uiini.

Sabit

upita

mladu:

"Ko

si

ti,

Allah

ti

se smilovao?"

'Ja

sam

tvoja

iena,

Sabite. Otac

trri

je

mnogo

pr

o

tebi, pa

sam saznala

o

tvo

ioi

bosoboiobojaznosti

i

i

iedno

i)

;

tcao

,sti

i

llq

l

Y'\'"'-

' .:---\


42/45

Priia

o

jabuci

ljubavi

prenla

Allahu

i

njegovom

poslaniku,

te

tvom

nas-

tojanju

da uzimas

samo

ono

sto

je

halal,

sto

je

dozvoljeno.

Thko

sanl

te

zaroljela

prije

nego

sam

te

upoznala."

-CU"

si

ti

ierka?"'Ja

sam

ferka

vlasnika

vofnjaka."

"Pa.

je

li

tr-oj

otac

meni

lagao?"

-A

Sra

ti

je

rekao

moj

otac?"

-Rekao

da

si

slijepa,

nijema,

gluha

i

sakata

i u

noge

i

u

ruke.-

-Kako

li

je

lukav

i

nemilosrdan

moj

otac,

kada

te

je

stavio

na

takar-

ispit.

Moj

sabite,

on

te

je

silno

zavolio,

jer

je

on

dobar

-orjek

i

voli

dobre

i

posrene

ljude.

Mene

je

odgojio

da budem

dobra

i

bogobojazna.

vise

mladiia

je

dolazilo

njemu

da me

isprose,

ali

je

on

sviju

odbijao,

sve

dok ti

nisi

naiiao.

sa

sr-ojom

pricom

o

jabuci.

Kada

je

on

vidio

t'oju bogobojaznosr

i

posrenje

odlucio

je

da

te

oZeni

sa

mnonl.

sra\-ljajufi

te na

ovaj

nemilosrdni

ispit,

koji

si ti

s

uspjehom

poloiio."

-Ali.

meni

nrje

ni

sada

jasno

kako

je

kao

slijepu.

gluhu.

nijemu

i

sakaru,

a ti

zdrar-a

i

lijepa.-

-Sto

se

rnene

tice

dragi

Sabite,

ja

sam

slijepa

jer

neiu

da

gledam

niSta

sro

je

Allah

zabranio,

gluha

sam

jer

ne

slusam

ono

Sto

je

ruZno

i

ono

sto

bi razljutilo

Allaha.

nijema

sam

jer

ne

govorim

nikakvih

zabran-

jenih

go'ora

i

rijeei.

A

sakata

sam

jer

ne idem

ramo

on

tebe

opisao,

si ma

5a

Allah,

.:;l;.i,r's.-r'.,r.?J .riy-fi?.?ii;;.-traJrrr

.E3$+..-;.?,&T.\:3;,;g

43

rs"rr":.w,;irxt=.v;Ei""n:d


43/45

Pri6a

o

jabuci

gdje

je

zabranio

Allah,

niti iu

ikoga

od

Allahovih

stvo-

renja

o5tetiti."

(Via3e-

ste

li

kako

je

Allah

nagradio Sabita

za

S.."

nj

egovu

bogobo

-

F

',

j

aznost

i

po5tenj

e,

f'

,u

t,

jo5

na ovom svije-

F

,

',,

tu ?

Dao mu

je

lijepu

Zenu,

koja

mu u

svemu

odgovara

i

koja

fe

mu

pomagati

u

nj egovoj po-

i

:

t

T

1

i

d

3

a

f

j

s

j.

i;

$":

'

's

E

.1

.4

t

*

I

{

i

,'

t

d

:1

*

sluSnosti

prema

E.',.,

Allahu, a

i

mla-

$:.i

dr

je

Allah

nag-

radio

za

nj

ezinu

dobrotu

i

po5tenj

e

pa

joj

je

doveo

Sabita,

onakvog

kakvog

je

samo poZeljeti

mogla,

dok je

samo

sjedila

u

kuii.)

Najzani*ljivije

je

to

Sto

je

sve

to Allah

ostvario

pomoiu

jedne

obidne

JABUKE.G

(Napomen&:

aecina

istoriiara

saglasna

je

da

je

iz oaog

braka

roden aeli,ki

islamski

utenjak

i,

imam

Ebu'Ha"rf*.)

44


44/45

Sala,&itovita

dnsjetka,

mud,ra poruka

iz

koje

se

obiino

izulaii putka,

bitru

su, karakteristike

suih

priia

o

Nasrud,i,n-hod,zi.

one

nnjieice

hnaju

narnjm^t

da

nasmiju,

raspoloie,

al,i

i iigoiu

Ioie

ljudske

osohiru:

phl"pu,

mrinju,

lai,...

Pored

pri1a

o

Nasu^din-hodii,

posebno

je

pouina

"priia

o

Po mnoghn

muslimarxkim

historiiarima

oua

priia

gouori,

Sabitu,

oc'tr,

Ebu

Hanrfe

po

kojem

je

jedan

od

ietiri,

mesheba

(praune

ikole u

islamu)

turzaan

hanefi'jskim.

Ouom

pritom

se ieli,

da samo

ispraaan

liuot

u

skladu

sa islamski,m

principima

polu"citi

ttspjeh

na

oba

nijeta.

*Priia

o

mula

ldrisu'

gouori

o

iseljauanju

Boinjaka

u

Tursht,

koji

tann

izlz

pronaci

bolje

uujete

Ziuota,

ali

ne nalazeci

ito

su mislili

da

ce

naci,

Fibjtgouaju

maiti

da

bi, bar

tako

ustr)-

ostuariti

noje

snoae

o boljem

i,

la,godnijem

l,iaotu.

(iz

recenzije

mr

Enesa

Durmiieuica)


45/45

Nasrudin hodža i Druge Price - Bihać 2001

Documents