396 Narodna umjetnost XVI-! nova d drustava koji se jednim dije- lorn bave i etnomuzikoloskim istra- zivanjem te znacajnijih folklornih smotri, festivala i kongresa, autor progovara 0 ozbiljnom problemu - premalom broju etnomuzikologa, ko- ji i danas otezava ikoci sustavno i kompleksno istrazivanje hrvatske folklorne glazbe. Cinjenica je da se u Hrvatskoj u navedenom razdoblju proucavanjem folklorne glazbe pro- fesionalno znanstveno bavilo ukupno petero ljudi, tj. istovremeno najviSe dvoje-troje ljudi, dok su ostali is- traZivaCi sarno diosvoga rada posve- tiIi i istrazivanju folklorne glazhe, najcesce ne pokazujuci lzrazitijih sklonosti za znanstvenim proucava- njem. Manjak etnomuzikologa autor povezuje i s radom Historijskog od- jelaMuzicke akademij.eu Zagrebu, u cijemu se programu pred dvade- setak godina opseg predavanja i seminara iz predmeta Muzicki fol- klor smanjio na svega dva sata na tjedan tijekom dvije godine studija. Jedno od mogueih rjesenja tog problema J. Bezic, kao radnik Insti- tuta za narodnu umjetnost uZagre- bu (INU,danas Zavoda za istrazi- vanje folklora) i istovremeno u do- punskom radnom odnosu izvanredni profesor predmeta Osnoveetnomu- zikologije na Muzickoj akademUi, vidi u uskladivanju programa rada i \'ecoj suradnji izmedu Muzikolos- kog odjela Muzicke akademije iOd- sjeka za folklornu glazbu INU. Takva suradnja, koja je do danas (1979)u znatnoj mjeri veeostvarena, predstavlja korak napnijed, ali nije jos i zadovoljavajuee rjesenje za profesionalno formiranje mladih et- nomuzikologa. Kao primjer organizacijskog ob- lika etnomuzikoloske djelatnosti au- tor prikazuje teme, organizaciju i rezultate rada Odsjeka za folklornu glazbu u INU - jedinoj ustanovi u SR Hrvatskoj koja se, kompleksno istrazujuCi folklor, bavi i »opseznijim i programiranim etnomuzikoloskim znanstvenim radom«. U INU je os- tvarena interdisciplinarna suradnja izmedu etnomuzikologije, etnokoreo- logije, proucavanja usmene poezije i etnologije. Osim toga etnomuzikolo- gija se povezuje s pov.ijescu i socio- logijom. Nakon iznosenja razlicitihmetoda rada i kronoloskog nabrajanja pod- rucja i tema etnomuzikoloskog is- trazivanja u kojima su postignuti prilicni rezultati, autor upozorava i na teskoceu objavljivanju etnomu- zikoloskih radova ,i neke krupnije nedostatke etnomuzikoloske djelat- nosti u Hrvatskoj, npr. premali broj cjelovito obradernh problema, nepo- stojanje sintetskog pregleda folklor- neglazbe u Hrvatskoj, nedostatak prirucnika za predmet Osnove etno- muzikologije iprijevoda inozemne etnomuzikoloske literature. Suradnja s istrazivacima i usta- novama koje se bave etnomuzikolos- kimradom u drugim republikama SFRJ svodi se, na zalost, sarnona povremene kontakte i neredovite iz·- mj.ene informacija. Uspjesnije se razViij a s madarskim, ceskim, slo- vackim, njemackim i austrijskim etnomuzikolozima. Clanku je prilozena i bibliogra- fija koja obuhvaea 135 radova hr- vatske glazbene folkloristike iz raz- doblja od 1945. do 1976. godine. Au- tor je rasporedio bibliografske jedi- niceudevet skupina, npr. Folklorna glazba opcenito, Folldorna glazba pojedinih pokrajina ikrajeva u SR Hrvatskoj, Zbirke, Narodni muzicki instrumenti, Narodni plesovi. Grozdana Marosevic-Brnetic Christine Brade, Die mittelaIterlichen Kernspaltfloten Mittel - und Nordeuro- pas, Ein Beitrag zur Vberlieferung pra- historischer und zur Typologie mittelaI- terlicher KernspaltflOten, Gottinger Sch- riften zur Vor-und Fruhgeschichte hera- usgegeben von Herbert Jankuhn und Klaus Raddatz, band 14, K!arlWachholtz Verlag Neumunster 1975. Pred nama je vrijedna knjiga pod naslovom »Srednjovjekovne flaute s cepom i prorezom usrednjoj i sje- vern oj Evropi; rasprava 0 sacuvanim