-
Broj 48 • siječanj 2012. • besplatni primjerak Informativni
bilten ISSN: 1846-6257
Zdravstvo
Skupština
Mikuljanu povelja počasnog građanina
str. 12-13
str. 6-7
Primopredaja novih vozila hitne pomoći
NAPREDUJE GRADNJASPORTSKE DVORANE
U radnom posjetu općini Brdovec str. 10-11 Vodoopskrba str.
2-4
Uređuje se platocrpilišta Kosnica
-
2 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,
Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257
Godina: V Broj: 48, siječanj 2012.
Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije
d.o.o.,
Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected];
www.zacorda.hr;
[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček
Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček,
Dražen
Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković
Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb
Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb
Naklada: 80.000
svi pogledi usmjereni su u novu Vladu i pote-ze koji će
uslijediti. Po-sebno se to očekuje u sferi gospodarstva koje vapi
za novim uvjetima privređivanja, a koji po-drazumijevaju
rasterećenje raznih nameta, poboljšanje (neizdržive) nelikvidnosti,
ali i prekomjernog uvoza - posebno poljopri-vrednih
proizvoda.Aktivnosti u siječnju su nešto manjeg in-tenziteta u
odnosu na lanjski prosinac, no vrijedno je istaknuti sljedeće:
Županija pri-prema tradicionalni susret s gospodarstve-nicima (koji
će se održati 22. veljače), na-preduju radovi na uređenju
vodocrpilišta Kosnica, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke
županije Damir Mikuljan pro-glašen je počasnim građaninom Tiranskog
okruga, u sklopu unapređenja hitne medi-cinske službe ministar
zdravlja Rajko Ostojić uručio je županu Stjepanu Kožiću ključeve
devet novih sanitetskih vozila za područje Zagrebačke županije, u
Vrbovcu je održan “Dan s Jožom”, u spomen na pučkog tribu-na Josipa
Pankretića.Na Plešivici je održano 1. prvenstvo Hrvat-ske u
sanjkanju na prirodnim stazama, u svim našim goricama proslavljen
je blagdan Sv. Vinka, u Samoboru su počele pripreme za 186.
samoborski fašnik i ‘smje-nu’ vlasti.Početkom siječnja otvoren je
7. natječaj IPARD programa za mjere 101 i 103 te 3. na-tječaja za
mjeru 302. Natječaji su otvoreni do 29. veljače.Ukratko ćemo se
osvrnuti i na najznačajni-je planove devet županijskih gradova u
ovoj godini.
Dragi čitatelji, pozdravlja VasVaš urednik,
Zlatko Herček, dipl. oec.
IMPRESSUM
VODOOPSKRBAVODOOPSKRBA
NOVA VIZURA KOSNICE - UREĐUJE SE PLATO POVRŠINE 9900 ČETVORNIH
METARA I POSTAVLJA 2000 METARA ZAŠTITNE OGRADE
Vodocrpilište Kosnica, kapaciteta 900 l/s, okosnica je razvoja
vodoopskrbe županije
Projekt Zagreb-istok jedan je od sedam projekata regionalnih
vodoopskrbnih sustava u RH koji su uvršteni u listu za
sufinanciranje iz kohezijskog fonda EU
Biser županije, kako o vodocrpilištu Kosnica govori Marijan
Marunica, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije,
uskoro dobiva novu vizuru.
U tijeku je (započelo je lani u studenome) vanjsko uređenje
parcele crpilišta i postav-ljanje ograde, čime će biti
uspostavljena I. zona zaštite crpilišta unutar koje će se nala-ziti
svi objekti vodozahvata. Plato, koji se uređuje, površine je 9900
četvornih metara, a duljina ograde oko 2000 metara. Investicija je
vrijedna 1,29 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega radove sa 70 posto
potrebnog iznosa
(su)financiraju Hrvatske vode. Nakon što su riješeni
imovinsko-pravni
odnosi (otkupljeno je oko 12 hektara zemlji-šta od privatnih
vlasnika, dok je na zemljiš-nim česticama u vlasništvu RH
uspostavlje-no pravo građenja), obavljeni istražni radovi (izvedeno
je šest probno-eksploatacijskih zdenaca) te provedeno pokusno
crpljenje, Vlada RH je u srpnju 2011. donijela odluku o dodjeli
koncesije za vodocrpilište Kosnica na rok od 30 godina Vodoopskrbi
i odvod-nji Zagrebačke županije. Ugovor o koncesiji potpisan je s
(tadašnjim) Ministarstvom re-gionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gos-
podarstva. Vodocrpilište
Kosnica, s mo-gućim kapaci-tetom od 900 litara vode u se-kundi,
buduće je glavno crpi-lište na područ-ju regionalnog vodoopskrbnog
sustava Zagre-bačke županije
Zagreb-istok, iz kojega će se vodom, među ostalim, opskrbljivati
gradovi Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina te
općine Bedenica, Brckovljani, Rugvica, Gradec, Rakovec, Preseka,
Dubrava, Farka-ševac, Kloštar Ivanić i Križ. Istočni dijelovi
županije - posebno periferni koji oskudijeva-ju vlastitim
izvorištima - nemaju adekvatnu opskrbu vodom, dapače postoje
prostori na kojima nema niti metra javne vodoopskrbe. Zbog toga je,
kaže Marunica, pitanje cjelo-vitog rješavanja vodoopskrbe postalo
priori-tetno u planovima općeg razvitka županije.
U ožujku 2011. usvojen je projektni zada-tak za sanaciju
devastiranih površina u II. i III. vodozaštitnoj zoni vodocrpilišta
s ciljem zaštite vodonosnika i revitalizacije vodnog okoliša unutar
zaštićenog područja crpilišta Kosnica. Izradu projektne
dokumentacije, koja je u tijeku, financiraju Hrvatske vode.
Zaštita II. i III. zone vodocrpilišta
Još 2004., tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva izdalo je načelnu dozvolu za gradnju
vodocrpilišta Kosnica. Njome je bilo predviđeno izdavanje pet
za-sebnih građevinskih dozvola za gradnju složene građevine
vodocrpilišta: ograde i vanjsko ure-đenje parcele, prometnica,
platoa i odvodnje crpilišta, objekta crpilišta, cjevovoda i
strojarske opreme te elektroinstalacija, sustava zaštite, mjerenja
i upravljanja crpilištem. Građevinske dozvole su ishođene za svih
pet dijelova složene građevine vodocrpilišta.
Ishođeno pet građevinskih dozvola
Rezultati fizikalno-kemijske i bakteriološke analize vode, uzete
iz probnih zdenaca, pokazuju da svi analizirani parametri ne
prekoračuju maksimalno
dopuštene vrijednosti Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode
za piće
Istok županije karakterizira
nedovoljna količina i kvaliteta pitke
vode, njezini veliki gubici te niska
razina pokrivenosti vodoopskrbnim
sustavom
Završetak radova očekuje se u svibnju 2012.
Radove sufinanciraju Hrvatske vode
Vodom će se opskrbljivati istok županije
(nastavak na slijedećoj strani)
-
4 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 5ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
VODOOPSKRBAVODOOPSKRBA
U OPĆINI PRESEKA, U KOJOJ PREMA ZADNJEM POPISU ŽIVI 1438
STANOVNIKA, NEMA NITI METRA JAVNOG VODOVODA
‘Da bi blago imalo vodu, moramo šparati na sebi’
Vodoopskrba istočnog dijela županije koju će, vjerujem, podržati
i Europska unija, od neizmjerne je koristi za našu općinu -
kaže
Ivan Pavliček, načelnik PresekeDogodi se ljeti da se nemaš čime
istuširati. Ostaju mi tada samo dvije stvari - čekati da se u
bunaru (preko noći) prikupi voda ili otići kod puni-ce u susjedno
selo. Kad bi bilo mogućnosti (a zasad je, na žalost, nema!),
priključili bi se na javni vodovod - pripovijeda Zlatko Jedvaj iz
Kamenice, naselja općine Preseka u kojoj nema niti metra javnog
vodovoda. Stanovnici se (njih 1438) vodom koriste iz vlastitih
dvorišnih bunara. Tek nekoliko obitelji (iz tri naselja - Donje i
Gornje Sla-tine te Pogančeca) vodovodnim je cijevima spojeno na
jedan bunar. No, njihova je iz-dašnost, kazuju mještani, sve
slabija. Jedvaj se bavi poljoprivredom. Uzgaja, među osta-lim,
sedamdesetak krava, od čega tridesetak muznih.
Opskrba iz cisterni
- Živina mora imati vodu, zato je ljeti če-sto i kupujem.
Vatrogasci je dovezu u cister-ni (350 kuna za 8000 litara), a kako
nema druge mogućnosti, spuštamo je u bunar. On se tada zamuti, pa
moramo čekati dva do tri sata da se sve slegne... - govori Jedvaj,
gla-
vijeda. Njegove kćeri, Katarina, Jelena i Marija, govore da
ljeti, kad bunar presuši, odlaze kod bake u susjednu Hruškovicu,
jer u njezinom bunaru, s obzirom da baka nema toliko stoke, ima
zaliha vode.
Ivan Pavliček, načelnik Preseke, kaže da se stanovništvo i dosad
mučilo, pa će bez javnog vodovoda izdržati još neko vrijeme (sve
dok se ne sagradi vodoopskrbni sustav Zagreb-istok s potrebnom
sekundarnom mrežom).
- Kad se sagradi, bit će to neizmjerna ko-rist za našu općinu,
naročito veće poljopri-vredne proizvođače - kaže Pavliček,
doda-jući da vjeruje da će gradnju vodovoda na istoku županije
pomoći i Europska unija (iako su mještani ove općine veliki
euro-skeptici, op.a.; vidi str 18).
Izdašnost bunara
Zdravko Kušec, također iz sela Kamenica, u čijoj je staji
tride-setak krava, od čega 17 muznih, govori da se izdašnost bunara
u njegovu dvorištu, kopanoga pe-desetih godina prošloga stoljeća,
do dna (30 metara) obloženog ciglom, osjetno smanjila tijekom
zadnjih pet godina. - Da bi blago imalo vodu, moramo špara-
ti na sebi. Ne može se kod nas uživati ispod tuša, u kadi si
onoliko koliko ti treba da se opereš. Dobro je dok ima snijega i
kiše, pa se u zemlji napravi rezerva vode, no čini se da će ova
godina biti grda - govori Kušec. Iako i on priželjkuje javnu
vodoopskrbu, kaže da bi je koristio samo za napajanje sto-ke, te
higijenske potrebe.
- I dalje bi pili vodu iz bunara, jer takvu nigdje ne možete
kupiti! U odnosu na onu gradsku, koja se pije u Vrbovcu, naša je
voda ‘sok’ - slikovito objašnjava Kušec.
Sesvetski Kraljevec - Ivanić-Grad duljina 25.520 metara;
ishođena je potvrda glavnog projektaSesvetski Kraljevec -
Božjakovina duljina 9806 metara; ishođena je potvrda glavnog
projektaCerje - Vukovje - Sveta Helena duljina 16.780 metara; u
tijeku je ishođenje potvrde na glavni projekt Kosnica - Cerje (I.
etapa) duljina 4260 metara; u tijeku je izrada idejnog i glavnog
projekta
MAGISTRALNI CJEVOVODI
- Okosnica razvitka vodoopskrbe je ra-zvoj i gradnja regionalnog
vodoopskrbnog sustava koji obuhvaća gradnju vodocrpilišta Kosnica i
magistralnih cjevovoda Sesvetski Kraljevec - Ivanić-Grad,
Se-svetski Kraljevec - Božjako-vina, Cerje - Vukovje - Sveta
Helena, Kosnica - Cerje te pre-crpne stanice u Ivanić-Gradu -
govori direktor Vodoopskrbe i odvodnje, dodajući da je pro-jekt
Zagreb-istok jedan od se-dam projekata regionalnih vo-doopskrbnih
sustava u RH koji su uvršteni u listu za sufinanci-ranje iz
kohezijskog fonda EU.
- Svrha projekta je podizanje kvalitete života, razvoj
infrastrukture kroz gradnju nove, odnosno dogradnju postoje-će
vodoopskrbne mreže, kao i uspostavlja-
Tijekom 2010. i 2011. na crpilištu Kosnica izvedeno je šest
probno-eksploatacijskih zdenaca i 26 pijezometarskih bušotina, a
pokusna
crpljenja su pokazala da je izdašnost svakog zdenca preko
(projektiranih) 150 litara vode u sekundi
nje dugoročno održivog sustava upravlja-nja vodoopskrbnim
sustavom te njegovo usklađivanje sa standardima Europske uni-je -
naglašava Marunica. U projekt gradnje
regionalnog vodoopskrbnog sustava, koji se cijeni na oko 744,35
milijuna kuna, uz Vo-doopskrbu i odvodnju uklju-čena su i četiri
komunalna trgovačka društva: dugoselski “Dukom”, “Ivakop” iz
Ivanić-Grada, “Komunalac” Vrbo-vec i Zelinske komunalije. U tijeku
je izrada studije izvod-ljivosti i aplikacije za prijavu projekta
regionalnog vodoop-skrbnog sustava Zagreb-istok
za sufinanciranje iz EU fondova. Izradu stu-dijske
dokumentacije, u stopostotnom izno-su, financiraju Hrvatske
vode.
Vodoopskrba županije najvećim se dijelom obavlja
korištenjem podzemnih voda
koje se crpe iz aluvijalnih
naslaga doline rijeke Save
va sedmeročlane obitelji. Bunar kojim se koriste, dubok 43
metra, kopan je prije tridesetak godina.
- Danas bi, zbog izdašnosti, trebalo možda i dublje kopati, do
120, 150 metara, ali tko zna ka-kva bi bila kvaliteta vode - kaže
Jedvaj čiji obrt pruža i usluge po-ljoprivrednom mehanizacijom.
- Trebam oprati kombajn, traktorske pri-ključke., ako se ne
održavaju, propast će. Dobro je dok u bunaru ima vode, a kad nema,
treba strojeve, onako prljave, voziti na pranje. A čim izađeš na
cestu s blatnja-vim gumama, policija te kazni... - pripo-
Ne može se kod nas uži-vati ispod tuša, u kadi si onoliko koliko
ti treba da
se opereš (Zdravko Kušec)
Stanovništvo se vodom
opskrbljuje iz dvorišnih
bunara
Koncesija je dobivena na rok od 30 godina
Zlatko Jedvaj i Ivan Pavliček
Katarina, Marija i Jelena Jedvaj
Zdravko Kušec
-
6 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 7ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
SKUPŠTINAVIJESTI
IZASLANSTVO ŽUPANIJE U TIRANI RAZGOVARALO O KULTURNOJ,
GOSPODARSKOJ I SURADNJI U TURIZMU
Predsjedniku Skupštine uručena poveljapočasnoga građanina
Tiranskog okruga
Povelja je Damiru Mikuljanu uručena zbog zalaganja u razvoju
diplomatskih, političkih i gospodarskih odnosa, te doprinosa u
ukidanju
viznog režima između RH i AlbanijePredsjednik Županijske
skupštine Damir Mikuljan preuzeo je u Tirani (kra-jem siječnja)
povelju počasnoga građanina Tiranskog okruga, koja mu je - zbog
njegova zalaganja u razvoju diplomatskih, političkih i gospodarskih
odnosa, te doprinosa u ukidanju viznog režima između RH i Albanije
- dodijeljena još u listopadu 2010. godine. Povelju je Mikuljanu
uručio Tahsim Mema, predsjednik Skupštine Tiranskog okruga.
- Iznimno sam ponosan i sretan i nadam se da je to tek početak
naše suradnje - rekao je albanskim ko-legama predsjednik Mikuljan,
prvi strani državljanin kojemu je dodi-jeljena titula počasnoga
građanina ovoga albanskog okruga.
- Naša je suradnja počela u stu-denome 2009. kada je gospodin
Mikuljan s delegacijom Zagrebač-ke županije posjetio Tiranu. Od
tada do danas puno je učinio na približavanju naših dvaju naroda,
jer ukidanjem viznog režima sru-šena je velika barijera koja nas je
udaljavala. Na tome smo mu istin-ski zahvalni. Veliku ulogu u svemu
tome odigrali su i albanski velepo-slanik u Hrvatskoj Pellumb
Qazi-
mi, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine u Zagrebačkoj
županiji Memetali Zenuni i bivši ministar obrane Davor Božinović -
izjavio je Tahsim Mema, dodavši da je ponosan i sretan što je
titula poča-snoga građanina dodijeljena njego-vom prijatelju.
Uz predsjednika Skupštine u iza-slanstvu Županije bili su
potpredsjed-nica Skupštine Marija Ledinski-Anić, zamjenik župana
Rudolf Vujević i predsjednik Vijeća al-banske nacionalne manjine
Me-metali Zenuni. Tijekom trodnevna
boravka u Tirani oni su se sastali s gradonačelnikom toga grada
Lulzim Bashaom te s ministrom unutarnjih poslova Bujarom Nis-
haniom i njegovim zamjenikom Ferdi-nandom Ponijem. Tijekom
razgovora o mogućoj kultur-noj, gospodarskoj i turističkoj suradnji
dviju regija, alban-ska je strana poka-zala veliko zani-manje za
hrvatska
poduzeća koja bi u Tirani gradila tramvajske i željezničke
pruge, autobusne kolodvore i vodovodne mreže, te mogla pomoći u
organi-zaciji zbrinjavanja otpada.
Kada sam prvi puta dolazio u Albaniju, imao sam predrasude o toj
zemlji, no moje krivo shva-ćanje srušilo se već na putu od zračne
luke do Tirane. Nisam za-mišljao da tamo postoji moderna
gospodarska zona, nalik na naš Buzin, u kojoj su prisutne velike
svjetske kompanije. Od ‘zatvore-ne’ zemlje u koju se nije moglo
ući, u kojoj nije bilo privatnog vlasništva, Albanija doživljava
ubrzani razvoj. Albanci žele naše tvrtke i proizvode, mislim da je
došlo vrijeme da se ozbiljnije pozabavimo tom zemljom - kaže
Mikuljan, koji je albanskim kole-gama predložio da neke od svojih
službenika pošalju na edukaciju u Zagrebačku županiju. - Pred-ložio
sam da prihvatimo njihove ljude, da svakodnevno budu s nama, da
vide i nauče kako mi rje-šavamo probleme, kako je orga-nizirana
naša lokalna samoupra-va, kako pripremamo projekte za europske
fondove - po povratku iz Albanije rekao je predsjednik Županijske
skupštine.
Od ‘zatvorene‘ zemlje do ubrzanog razvoja
Domaćini su pokazali zanimanje
za hrvatska poduzeća koja
bi u Tirani mogla graditi tramvajske i željezničke pruge
Povelju je predao Tahsim Mema, predsjednik Skupštine Tiranskog
okruga
Uz predsjednika Mikuljana u izaslanstvu su bili potpredsjednica
Skupštine Marija Ledinski-Anić, zamjenik župana Rudolf Vujević i
predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Memetali Zenuni
Izaslanstvo je primio i albanski ministar unutarnjih poslova
Bujar Nishani
DVADESETA OBLJETNICA MEĐUSOBNOG PRIZNANJA HRVATSKE I
UKRAJINE
Nakon bilateralne slijedi gospodarska suradnja
Kijevska oblast i naša županija kreću u konkretizaciju lani
potpisanog sporazuma
Malonogometni turnir goričke HVIDRA-e Momčad “Intersport Memya”
po-bjednik je jubilarnog 20. malo-nogometnog turnira HVIDRA-e,
po-četkom siječnja odigranog u Velikoj Gorici. Paralelno sa
seniorima igran je i turnir veterana na kojemu je ta-kođer slavila
momčad “Intersporta”. Iako je odaziv momčadi bio nešto slabiji nego
proteklih godina, orga-nizacijski i kvalitetom igrača turnir je
dosegao sam vrh hrvatskog ma-log nogometa. Tijekom deset
turnir-skih dana parketom srednjoškolske dvorane prošle su 63
momčadi, a organizatori se nadaju kako će se sljedeće godine turnir
održati u no-voj sportskoj dvorani, čija bi gradnja uskoro trebala
početi.
Svečanom akademijom, koju je organiziralo Hrvatsko-ukrajinsko
društvo, obilježena je 20. obljetnica međusobnog priznanja Hrvatske
i Ukrajine. Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je
priznala Hrvatsku, 11. prosinca 1991., mjesec dana prije nego što
su to učinile zemlje tadašnje Europ-ske zajednice (danas EU), dok
je državnu neovisnost Ukrajine RH priznala 5. prosinca 1991.
Bio je to važan iskorak, od-mak od dotadašnjih politika ši-rih
društvenih zajednica (Jugo-slavije i SSSR-a), rečeno je za
svečanosti kojoj je, uz tadašnje visoke državne dužnosnike RH,
prisustvovao i zamjenik župana Damir Tomljenović. Podsjetio je na
lani potpisani sporazum o suradnji naše žu-panije i Kijevske
oblasti, te najavio njegovu skoru konkretizaciju.
- Kijevska oblast i Zagrebač-ka županija imaju puno slično-sti.
Ova ukrajinska oblast može
biti interesantna regija za naše gospodarstvenike, a siguran sam
da i Ukrajinci mogu naći
svoj interes u ne-kom od poslova na području Za-grebačke
župa-nije - izjavio je
Tomljenović, dok je ukrajinski veleposlanik u RH Oleksandar
Levčenko rekao da je, nakon
bilateralne, došlo vrijeme i za konkretnu gospodarsku
surad-nju.
- Ona mora biti dodatna vri-jednost dosadašnjih kontakata, no
županije mogu samo stvoriti okvire gospodarske suradnje, a dalje je
sve na biznismenima, poduzetnicima koji žele reali-zirati svoje
projekte - rekao je veleposlanik Levčenko.
U Hrvatskoj živi oko 2000 Ukrajinaca
Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je priznala
Hrvatsku
-
8 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 9ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
SKUPŠTINA
Želim sudjelovati u kreiranju svoje sadašnjosti i budućnosti.
Svojevrsni mi je izazov vlastitim radom mijenjati opću sliku koju
građani imaju o politici i političarima, a ona ni u najboljem
slučaju nije bajna.
Razbiti blokade građanao radu županijskih tijela
SAND
RA S
TARJ
AČKI
(HNS
)DOGAĐAJI
voditeljica ureda Uprave “Overseas Expressa” predsjednica HNS-a
Svete Nedelje u drugom mandatu članica Predsjedništva HNS-a
Zagrebačke županije
Zašto politika?
Dobitnici priznanja
U SPOMEN NA NARODNOG TRIBUNA UPRILIČEN TRADICIONALNI “DAN S
JOŽOM”
‘Sloga kuću gradi!’‘Ostani u politici
onakav kakav si u privatnom životu’,
citirao je Pankretićeve riječi župan Kožić
Sjećanja na narodnog tribu-na, saborskog zastupnika i prvaka
HSS-a Josipa Pan-kretića evocirana su na tradicio-nalnom “Danu s
Jožom”, u Vrbov-cu upriličenom 15. siječnja.
- Sjećanja su duboka. Sjećamo se njegovih govora u Saboru koji
su izazivali niz reakcija. Znao je što u određenom trenutku treba
reći, bio je prirodno inteligentan, iskusan, omiljen među ljudima -
istaknuo je župan Stjepan Kožić, ujedno i predsjednik županijskog
HSS-a, organizatora manifestacije održane 14 puta. Citirao je
Jožine riječi: “Ostani u politici onakav kakav si u privatnom
životu”, “Nemoj zaboraviti svoje korijene, svoju familiju”, “Cijeni
druge i drugi će cijeniti tebe”, rekavši da bi se tako i danas
trebalo ponašati.
- Sloga kuću gradi! - poručio je, dodavši da je siguran da će
član-stvo HSS-a naći snage da i dalje bude složno.
O Josipu (Joži) Pankretiću go-vorio je i Ivan Vuk, član
Skupštine
Na svečanosti su, tradicionalno, uručena priznanja “Josip
Pankretić” što ih HSS dodjeljuje svojim člano-vima i organizacijama
za aktivnosti u protekloj godini, te za očuvanje uspomene na svoga
narodnog tribuna. Primile su ih općinske or-ganizacije Preseke,
Krašića i Rakov-ca, gradske organizacije Vrbovca, Svetog Ivana
Zeline i Samobora te Antonija Maleković iz Brdovca (za očuvanje
narodne baštine, govora i običaja brdovečkog kraja), dok je zlatna
značka s likom Josipa Pan-kretića dodijeljena Josipu Berčiću,
osnivaču i predsjedniku prvog HSS-ovog ogranka u Samoboru.
Budućnost naše stranke je u poštenju, pravici i zajedništvu -
poručio je čelnik vrbovečkog
HSS-a Dejan Jaić
Koprivničko-križevačke županije, u vrijeme obnove HSS-a jedan od
prvih Pankretićevih suradnika, koji je sjećanja prenio na, kako je
rekao, više od sedamsto stranica koje će jednoga dana biti i
tiskane.
- Vezala nas je linija iskrenog hrvatstva i slavne tradicije
HSS-a. Bio sam mu ‘desna ruka’. U to smo vrijeme išli među ljude,
među narod, što nam danas nedostaje - rekao je Vuk.
Na groblju u Dijanešu položeni su vijenci te
zapaljene svijeće
Manifestaciju je organizirao županijski HSS
Sveta Nedelja može i treba biti poduzetnički raj i turističko
mjesto. Na nama je da tu naizgled nespojivu formu osmislimo i
provedemo u djelo, imajući u vidu blizinu Zagreba i Samobora te
odličnu prometnu
povezanost - govori Sandra Starjački
Tijekom političke karijere uvijek sam davala naglasak na dvije
stvari: mlade i ravnopravnost spolova. U tome smjeru nastavit ću i
dalje. Zastupat ću interese mladih i žena, te raditi na većoj
zastupljenosti mladih u procesu odlučivanja kroz rad u
predstavničkim tijelima lokalne sa-mouprave. Mladi koji imaju ideje
i žele raditi moraju na izbornim listama do-biti istaknuto mjesto -
govori vijećni-ca Sandra Starjački, napominjući da je
ravnopravnost spolova u RH dose-gnula visoku razinu te da
žene
sada same trebaju donositi važne odluke i uključivati se u
procese odlučivanja i upravljanja.
- U tom smislu moja je želja raditi na jača-nju svijesti o
važnosti preuzimanja odgovor-nosti. To planiram pro-vesti kroz
inicijativu žena koja je osnovana u HNS-u Zagrebačke županije, kao
i kroz rad udruga koje se bave pitanjem žena - dodaje vijećnica.
Naglašava da se kombinacijom stal-nog obilaska terena i neposrednog
raz-govora s biračima
trebaju razbiti blo-kade građana do kojih
dolazi zbog nejasnog statusa, a time i percepcije rada
županijskih tijela.
- Regionalizacija Hrvatske nužno se naslanja na spomenuti
problem, a zada-tak nas vijećnika je da o tome razgova-ramo,
predlažemo i donosimo najbolje odluke. Tada ćemo i građanima moći
pružati kvalitetne informacije i time ih pripremiti za vremena koja
dolaze - kaže S. Starjački. Posebno ističe da je HNS u nepuna dva
mandata (koliko je u koaliciji obnašao vlast) predlagao rješenja
javno-privatnog partnerstva kojima je cilj bilo poboljšanje, a u
ko-načnici i potpuno rješavanje problema osnovnog i srednjoškolskog
obrazova-nja u županiji, ali zbog raznih partiku-larnih interesa,
nije bilo želje da se pro-blem i stvarno riješi. O dosadašnjem radu
Skupštine govori: “Pri radu sva-kog predstavničkog tijela, u
kontekstu dnevnog reda, postavlja se uvijek isto pitanje: radi li
se ovdje uistinu o ljudi-ma? Smatram da se na dnevnom redu trebaju
naći, osim zakonom definiranih odluka, i druge teme važne za život
građana i poslovanje gospodarstveni-ka. Posebno se to odnosi na
poslovanje trgovačkih društava u kojima Županija ima udjele ili je
njihov osnivač. Oni su nezaobilazan instrument u kreiranju i
realizaciji ciljeva županije, a korisni-ci su financijskih
sredstava proračuna. Takav pristup je dio koncepta dobrog
upravljanja, uspostavljenog u zemlja-ma članicama EU. Primijenimo
to u praksi”.
-
10 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 11ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
GRADOVI I OPĆINEVATROGASCI
RADNI POSJET ŽUPANA I NJEGOVIH SURADNIKA OPĆINI BRDOVEC, S PREKO
11.300 STANOVNIKA NAJVEĆOJ OPĆINI ŽUPANIJE
Sportska dvorana bit će sagrađena do lipnjaDvodjelnu dvoranu
zajedno (su)financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja sa 60%
te
Općina i Županija, svake sa po 20%
Zacrtanom dinamikom, završetak radova oče-kuje se u lipnju,
napre-duje gradnja sportske dvorane uz OŠ Pavla Belasa u Brdov-cu.
Uvjerili su se u to, obišavši gradilište, župan Stjepan Ko-žić,
njegov zamjenik Rudolf Vujević i potpredsjednica Žu-panijske
Skupštine Marija Le-dinski-Anić, koji su s čelnicima Brdovca
razgovarali i o drugim investicijama na području ove općine.
Dvodijelnu sportsku dvora-
veća u županiji) puno ulaže u djecu i obrazovanje, te čelnike
županije zamolio da Općini po-mognu u otkupu zemljišta za ure-đenje
vanjskog igrališta uz OŠ Ivane Brlić Ma-žuranić u Prigor-ju
Brdovečkom.
Osim o škol-stvu, razgovara-lo se i o drugim, za ovu općinu
važnim infrastrukturnim pro-jektima. Jednim od značajnijih
Nećemo braniti poduzetničke aktivnosti, ali iznimno nam je bitna
zaštita okoliša - razgovara-jući o najavljenim investicijama Plive
- gradnji novog pogona u Savskom Marofu, u što se planira uložiti
oko 100 milijuna dolara - rekao je Prelec. - Zabrinuti smo za naše
vodo-crpilište “Šibice”, iz kojeg se vo-dom opskrbljuje oko 100.000
stanovnika zaprešićkog kraja i susjednoga Zagorja, te zajedno s
Plivom pokušavamo riješiti eko-loške probleme, odnosno sanaci-ju
potoka Gorjak - dodao je.
Novi pogon Plive
načelnik je istaknuo gradnju ka-nalizacije od Javorja do Ključa
Brdovečkog u dužini od oko 9
kilometara. Kako će se prilikom gradnje oštetiti županijska
pro-metnica, Općina namjerava 2,5 kilometara ove ceste potpuno, a
oko šest kilome-tara, u suradnji sa Županijskom
upravom za ceste, djelomično obnoviti. Prelec je također re-
Gradnja dvorane uz OŠ “Pavao Belas” košta 9,4 milijuna kuna
Tri osmogodišnje škole polazi 1100 učenika
Županija je dosad u školstvo Brdovca uložila oko 15 milijuna
kuna
Prioritet je gradnja nogostupa uz državnu cestu
OBRATITE POZORNOST NA ISPRAVNOST DIMNJAKA
Tijekom siječnja bilo 76 požara
Osim gašenja požara bilo je i 13 tehničkih intervencija
Tijekom siječnja Vatrogasni operativni centar Zagrebačke
županije evidentirao je 76 poža-ra, najviše (48) na stambenim i
poslovnim objektima. Stoga Va-trogasna zajednica županije ape-lira
na stanovnike da posvete po-zornost ispravnosti dimovodnih kanala,
čistoći kuhinjskih napa, kao i ispravnosti ostalih grijaćih tijela
(koja se ne bi smjela ostaviti bez nadzora), te urednosti ložišta
peći. Nadzorom inspekcije utvr-đeno je da se najveći broj požara
dogodio upravo zbog lošeg odr-žavanja ložišta peći i dimovodnih
kanala, kao i neispravnih električ-nih uređaja i instalacija.
Požari su evidentirani u Sve-toj Nedelji, Samoboru, Velikoj
Gorici, Dugom Selu, Zaprešiću,
Jastrebarskom, Ivanić-Gradu te u općinama Brckovljani i Orle.
Osim velike materijalne štete na objektima, bilo je i ozlijeđenih
osoba te, na žalost, i smrtnih slu-čajeva (Sveta Nedelja).
- Pozivam stanovnike županije da učine sve kako bi eliminirali
uzroke nastanka požara - poruka je Josipa Novosela, zapovjednika VZ
Zagrebačke županije. Osim na građane, iz županijske Vatro-gasne
zajednice apeliraju i na dobrovoljna vatrogasna društva da obrate
pozornost na ispravnost vatrogasne opreme te tehničku ispravnost
vatrogasnih vozila (čiji spremnici trebaju biti napu-njeni
sredstvima za gašenje) kako bi se osigurao što brži izlazak na
intervencije.
Zabilježena je velika materijalna šteta
Bilo je ozlijeđenih, ali i smrtno stradalih osoba
nu, koju će koristiti 370 učenika škole, ali i udruge koje
djeluju na području općine, zajedno (su)financiraju Ministarstvo
regionalnog razvoja sa 60% te Općina i Županija, svaka sa po 20%.
Investicija je vrijedna 9,4 milijuna kuna.
Osim u dvoranu, Županija je dosad osjetna sredstva uložila i u
dogradnju OŠ Pavla Belasa, gradnju sportske dvorane uz OŠ Ivana
Perkovca u Šenkovcu te održavanje OŠ Ivane Brlić Mažuranić, ukupno
oko 15 mi-lijuna kuna.
- Značajno ulažemo u (do)
gradnju škola i dvorana na području županije, no to još uvijek
nije dostatno da bismo zadovoljili sve potrebe - rekao je župan,
izrazivši nadu da će županijske investicije u škol-stvu podržati i
nova Vlada, bez obzira na različitost političkih boja.
- Bez resornih ministarstava ovakve bi se investicije puno teže
realizirale - istaknuo je žu-pan. Govoreći o planovima, na-čelnik
Brdovca Alen Prelec je rekao da i njegova općina (naj-
kao da Općina nije zadovoljna javnim prijevozom na svom području
te se zanimao u kojoj je fazi realizaci-ja projekta inte-griranog
javnog prijevoza na području naše i Krapinsko-za-gorske županije te
Grada Zagre-ba. Župan je po-jasnio da se ovaj projekt, koji bi u
konačnici osigurao jeftiniji prijevoz i njegovu ujednačenu
Lani osnovana Turistička za-jednica “Savsko-sutlanska do-lina i
brigi”, kaže njezin direktor Stjepan Esih, nastoji izletni-cima,
putnicima-namjernici-ma.., približiti prednosti ovoga pograničnoga
kraja, kako bi se u njega zadovoljno vratili. Značajnijim
manifestacijama koje planira organizirati u ovoj godini ističe 2.
sajam OPG-a za-prešićkog područja s izložbom konja, međunarodnu
biciklija-du Brdovec-Brežice-Bizeljsko-Dubravica-Marija Gorica,
pri-kaz berbe grožđa “Kak su brali naši stari”, te 2.
gastro-eko-et-no izložbu zaprešićkog kraja.
“Savsko-sutlanska dolina i brigi”
kvalitetu na području cijele žu-panije, ne može realizirati bez
Grada Zagreba, čija Skupština
treba prihvati-ti pripremljeni sporazum.
Načelnik Br-dovca prisutne je upoznao i s inicijativom nje-gove
općine o ponovnom stav-ljanju u funkci-ju pruge prema
Kumrovcu, koja dijelom prola-zi i kroz susjednu Sloveniju.
Jedna od značajnijih općinskih
investicija gradnja je kanalizacije od Javorja do Ključa
Brdovečkog, u dužini od oko 9 kilometara
Prelec je prisutne upoznao s
inicijativom Općine o ponovnom stavljanju u
funkciju pruge prema Kumrovcu
-
12 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 13ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
ZDRAVSTVOVIJESTI
REPUBLIKA HRVATSKAZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRAUred
načelnika
JAVNI UVID
1. Objavljuje se javni uvid u prijedlog Programa raspolaganja
poljoprivrednim zemljištem u vla-sništvu RH na području Općine
Bistra u trajanju od 15 (petnaest) dana.2. Javni uvid će se održati
od 06.02.2012. go-dine do 21.02. 2012. godine u prostorijama Općine
Bistra, svakim radnim danom od 10.00 do 15.00 sati.3.
Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Program
najkasnije u roku od 8 (osam) dana od isteka roka iz točke 2., do
29.02. 2012. godine.
U PRIJEDLOG PROGRAMA RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U
VLASNIŠTVU DRŽAVE ZA PODRUČJE OPĆINE BISTRA
Prigovori se dostavljaju na sljedeći način:a) upisivanjem u
knjigu primjedbi uz prijedlog Programa na javnom uvidu,b)
upućivanjem pisanih primjedbi Jedinstve-nom upravnom odjelu Općine
Bistra.
Općinski načelnikKrešimir Gulić
KLASA: 320-01/12-01/01URBROJ: 238/02-02-12-01Bistra,
30.01.2012.
Na temelju članka 30. st. 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom
zemljištu (Narodne novine, broj 152/08., 21/10., 52/11.), i članka
37. Statuta Općine Bistra (Službeni glasnik Općine Bistra, br.
05/09), načelnik Općine Bistra objavljuje
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Pokrenut program “Zdravo mršavljenje”
Služba za javno zdravstvo, socijalnu medicinu i geron-tologiju
županijskog Zavoda za javno zdravstvo počela je u Ve-likoj Gorici
provoditi program
“Zdravo mršavljenje”. Pro-gram, koji (besplatno) polazi 27
kandidata, na multidiscipli-naran način obrađuje problem
pretilosti, uključujući aspekte zdrave prehrane, redovite tjele-sne
aktivnosti te psihološke potpore. U Za-vodu za javno zdravstvo kažu
da su polaznici dobili priliku
osvijestiti potrebu za modifici-ranjem vlastitih prehrambenih
navika uz povećanje kretanja i vježbe na svježem zraku, te
psihološku potporu stručnjaka i same grupe pri uklanjanju ba-
rijera koje ih sprečavaju u po-kušaju kontrole tjelesne teži-ne.
S polaznicima tečaja rade liječnik, psihoterapeut, viša
medicinska sestra, nutricionist i instruktor plesa. Njihova je
zadaća usmjeriti grupu na pra-vilno i učinkovito mršavljenje i
općenito na zdrav način života.
Program je podijeljen u dvije faze: prva (intenziv-
na) traje dva mjeseca i u njoj se usvajaju pro-grami edukacije i
pot-
pore, a potom slijedi razdoblje samostalne primjene nauče-noga.
Druga faza će uslijediti nakon zajedničke evaluacije rezultata prve
faze, a protegnut
će se na dvije do tri godine, uz povremene susrete grupe,
stručne savjete i nadzor vodi-telja.
MINISTAR ZDRAVLJA RAJKO OSTOJIĆ URUČIO KLJUČEVE NOVIH VOZILA
HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Brza intervencija spašava život!Županija je i dosad, iz
vlastitih i decentraliziranih
sredstava proračuna, izdvajala za nabavu opreme i novih vozila,
no novca nikad dosta -
poručio je župan Kožić
U sklopu unapređenja hitne medicinske služ-be ministar zdravlja
Rajko Ostojić uru-čio je županima sedam hrvatskih županija ključeve
50 vozila hitne po-moći. Ukupno je, za potrebe županijskih zavoda
za hitnu medicinsku službu, nabavljeno 128 vozila (spo-
menutih 50 je bila posljed-nja isporuka). Pojedinačna vrijednost
vozila, zajedno s
opremom, izno-si 550.000 kuna. Primivši ključeve, župan Stjepan
Ko-žić je naglasio da će vozila osjetno
unaprijediti kvalitetu hitne me-dicinske pomoći.
- Prostorno, županija je veli-
Upriličen je prikaz pružanja hitne medicinske pomoći
Ministarstvo je ukupno nabavilo
128 vozila
Hitna pomoć je u nizu segmenata bila odlično zamišljena, ali
njezina je izvedba, u pojedinim
dijelovima, zadnjih mjeseci bila loša - rekao
je ministar
Županija je osnovala Zavod za hitnu medicinsku pomoć, s
prijavno-dojavnim centrom u Velikoj Gorici
S polaznicima tečaja rade liječnik, psihoterapeut, viša
medicinska sestra, nutricionist i instruktor plesa
ka, a njome prolaze i autoceste. Stoga je hitna intervencija, u
slučaju potrebe, iznimno važ-na. I sami smo dosad, iz vlasti-tih i
decentraliziranih sredstava proračuna, izdvajali za nabavu opreme i
novih vozila, no nov-ca nikad dosta - rekao je župan, dodavši da je
Županija, što je i zakonska obveza, osnovala Zavod za hitnu
medicinsku po-moć (s prijavno-dojavnim cen-trom u Velikoj Gorici),
koji će u potpunosti profunkcionirati do kraja lipnja ove
godine.
Ministar Ostojić, rekavši da su za pružanje hitne medicin-ske
pomoći najvažniji ljudi, od-nosno medicinski tim (liječnik,
medicinska sestra/bolničar, vo-zač), istaknuo je da se kroz hit-nu
pomoć pokazuju stručnost i učinkovitost, organiziranost i humanost.
Govoreći o reformi hitne medicine, rekao je da je hitna pomoć u
nizu svojih se-gmenata dosad bila odlično, a u nekima vrlo dobro
zamišljena, ali da je njezina izvedba za-dnjih nekoliko mjeseci u
poje-
dinim dijelovima bila loša. - Stoga je prva odluka Vlade
bila izmjena zakona kojom je uvedeno šestomjesečno tran-zicijsko
razdoblje u kojem će lokalna uprava i samouprava odlučiti kako će
reorganizirati hitnu - rekao je ministar, do-davši da je takva
odluka do-
Uz brzu i stručnu intervenciju medicinskog osoblja, važna je i
dobra organiziranost sustava kako bi timovi hitne mogli pružiti
pomoć u roku od 15 minuta u urbanim sredinama, te unutar 30 minuta
u ru-ralnim područjima - rekao je ministar Ostojić.
Organiziranost sustava
Naša je županija dobila devet vozila
Ministar je najavio maksimalnu decentralizaciju zdravstvenog
sustava
Pojedinačna vrijednost vozila je 550.000 kuna
nesena temeljem razgovora s ravnateljima hitne medicinske službe
u Zagrebu, Splitu i Osi-jeku (koje pokrivaju 40 posto zdravstvenih
usluga u RH) koji su ukazali na nedovoljnu pri-premljenost
pojedinih segme-nata hitne pomoći, mogući pad kvalitete usluge te
mogućnost incidentnih situacija.
Program provodi Služba za javno zdravstvo, socijalnu
medicinu
i gerontologiju
-
14 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 15ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
GOSPODARSTVOVIJESTI
REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA PREDSTAVILA REZULTATE PROJEKTA
“ZELENA ENERGIJA ZA ZAGREBAČKU ŽUPANIJU”
Osnovna škola u Kravarskom dobivakotlovnicu na šumsku
biomasu
Razrađen je model ugovorne prodaje topline iz biomase koji se
zasniva na ulaganju privatnih poduzetnika i šumovlasnika u kotao i
opremu, a toplina se zatim prodaje zgradama javne namjeneOsnovna
škola Slavka Ko-lara u Kravarskom bit će prva zgrada javne na-
mjene u županiji u kojoj će, u sklopu projekta “Zelena energija
za Zagre-bačku županiju” (koji je financirala Županija, a pro-vela
Regionalna energetska agenci-ja sjeverozapadne Hrvatske),
posto-jeći kotao za lož-ulje biti zamijenjen kotlom na drvnu sječku
(šumsku biomasu). Zamjena kotlovnice (novi kotao, oprema,
građevinski radovi) cijeni se na 764.500 kuna, a uloženo bi se
investitoru (uz
cijenu sječke od 35 eura po toni, bez PDV-a i troškova
prijevoza) trebalo vratiti za šest godina. U
odnosu na lož-ulje, cijena topline bit će niža za deset posto.
Osnovna škola u Kravarskom jedna je od deset odabra-nih škola
pogod-nih za provedbu modela ugovorne prodaje topline iz
biomase.
- Na području županije postoje
dovoljne količine šumske bio-mase (dapače, većina biomase iz
privatnih šuma je neiskorištena) koje mogu zadovoljiti potrebe za
toplinskom energijom odabranih
Projekt je pokazao da bi za de-set odabranih škola grijanje na
šumsku biomasu bilo jeftinije, a s druge strane koristi bi imali i
oni koji ‘proizvode’ biomasu - pilane, šumovlasnici,
poduzet-nici.., kojima ta masa u ovom trenutku i propada. Dakle,
projekt ima višestruku korist - kaže zamjenik župana Damir
Tomljenović.
Višestruka korist škola. Model ugovorne prodaje topline iz
biomase u Hrvatskoj je zasad nepoznat, pa je Zagrebač-ka županija
prva u RH pokrenula ovakav sveobuhvatni program. Radi se o tržišnom
modelu koji je posebno razvijen u Austriji, Slo-veniji, Finskoj,
Švedskoj, koji se zasniva na ulaganju privatnih po-duzetnika i
šumovlasnika u kotao, opremu i spremnik topline. Za go-rivo koriste
drvnu sječku iz svojih šuma (pogona), a toplinu zatim
prodaju zgradama javne namjene - za predstavljanja projekta
pojasnio je Velimir Šegon iz REGEA-e, naglasivši da je toplina
proizvod s puno većom dodatnom vrijed-nošću nego prodaja drvne
sječke, odno-sno peleta.
U sklopu projek-ta, čija je provedba trajala od ožujka do
prosinca lanjske godine, napravljen je registar zgrada javne
namjene u vlasništvu Župani-je (sve ustanove iz područja školstva i
zdravstva), te su prikupljeni poda-ci o postojećem sustavu grijanja
i pripreme tople vode (instalirana snaga sustava, vrsta goriva i
nje-gova godišnja potrošnja, te go-
Na prostoru županije, prema
podacima HGK, 74 tvrtke registrirane
su za preradu drva, a 56 ih
je registrirano za proizvodnju
namještaja
Analizirane su drvno-prerađivačke
tvrtke te su napravljene dvije
preliminarne analize mogućeg
iskorištavanja toplinske energije iz potencijalnog
kogeneracijskog
postrojenja
Ovim projektom prešli smo iz teorije u praksu. Umjesto energije
kao neminovnog troška, dobivamo energiju koja je generator razvoja
- kaže dr. sc. Julije
Domac, direktor REGEA-e
dišnji troškovi prema evidenciji cijena u 2010.). Za svaku od
deset odabranih zgrada (osnovne ško-le Slavka Kolara u Kravarskom i
Vladimira Nazora u Pisarovini,
te područne škole u Donjoj Kupčini, Kostanjevcu, Go-rici
Svetojanskoj, Plešivici, Kerestin-cu, Strmcu, Vukšin Šipku i
Repišću) izrađen je strojar-ski projekt kotlov-nice i poslovni plan
zamjene postoje-ćeg novim kotlom na biomasu, dok je za potencijalne
investitore izrađen
katalog projekata. Za sve projekte izrađena je dokumentacija za
pri-javu na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost.
Na području županije postoje dovoljne količine šumske
biomase
Cijena topline bit će niža za deset posto
Projekt je financirala Županija
OBILJEŽEN DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA
Slijedi ‘rezanje’ radničkih prava!?
Socijalni partneri su upoznati s pripremama za ovogodišnji
susret gospodarstvenika
Dan socijalnog partnerstva (21. siječnja) obilježen je
sjedni-com županijskoga Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na
kojoj su socijalni partneri, među ostalim, raspravili i izvješće o
svom lanj-skom radu.
Radi uspostave i razvitka tripar-titnog dijaloga, a s ciljem
zaštite i promicanja gospodarskih i socijal-nih prava, odnosno
interesa poslo-davaca i radnika, GSV Zagrebačke županije -
podsjetio je njegov pred-sjednik Rudolf Vujević - osnovan je u
srpnju 2002. godine. Vujević je socijalne partnere upoznao i s
pri-premama za ovogodišnji, 10. susret gospodarstvenika županije te
rekao da se, shodno najavama Vlade RH, očekuju teški pregovori o
kolektiv-
nim ugovorima, odnosno ‘rezanju’ prava iz radnog odnosa.
- Najave nisu dobre, no zasad je to samo rekla-kazala. Vidjet
ćemo kako će se sve odvijati, pa ćemo se prema tome znati i
postaviti - rekao je Vujević.
Predstavnici sindikata su nagla-sili da bi jedan od prioriteta u
ovoj godini trebalo biti osnivanje lokal-nih gospodarsko-socijalnih
vijeća te su predložili da se takav prijed-log (ponovno) uputi
županijskim gradovima, dok su predstavnici poslodavaca predložili
češće odr-žavanje sjednica i više rasprava o gospodarstvu.
- Suradnja partnera je dobra, nemamo kontradiktornih stavova -
poručili su poslodavci.
Dan socijalnog partnerstva obilježava se od 2007. godine
GSV Zagrebačke županije osnovan je
prije deset godina
-
16 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 17ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE
58.349.000 kuna
DUGO SELO
Od ugrađenih projekata u proračun izuzetno je va-žan nastavak
projekta od-vodnje otpadnih voda koji se na području Dugog Sela i
općine Rugvica realizira u okviru programa Svjetske banke i Vlade
RH, a čija je (procijenjena) ukupna vri-jednost ulaganja 92
miliju-na kuna. Grad Dugo Selo u finan-ciranju sudjeluje s 30%. U
drugoj fazi ovaj projekt obuhvaća i re-konstrukciju postojećeg
sustava odvodnje grada te gradnju se-kundarne mreže. U
projektiranje, gradnju, rekon-strukciju i asfaltiranje cesta
plani-ra se uložiti 2,102 milijuna kuna, a nogostupa i parkirališta
1,892 mi-
79.336.743 kuna
IVANIĆ-GRAD
Niskoenergetsko naselje PoljanaOko 2 milijuna kuna bit će
utrošeno u gradnju prometnica s pripada-jućom infrastrukturom.
Projekt gradnje niskoe-nergetskih kuća počeo se realizirati 2009.
Do sada je u naselju pro-dano 18 gradilišta, is-hođene su četiri
do-zvole i počela je gradnja prvih kuća. Poduzetnička zona “Sjever
- zona 6”Dosad je u izradu urbanističkog pla-na, projektiranje
infrastrukture te u gradnju vodovoda i plinovoda do zone utorošeno
preko 5 milijuna kuna. Ove godine planirana je grad-nja prometnica
s pripadajućom in-frastrukturom. Vrijednost planira-nih radova
iznosi 14 milijuna kuna,
67.349.858 kuna
SVETA NEDELJA
Najvažniji projekti: Završetak gradnje osnovne škole u Rakitju -
moderna, nisko-ener-getska, za 600 učenika u jednoj smjeni i
dnevnim boravkom Gradnja kanalizaci-je sjevernog sliva u uku-pnoj
dužino od oko 35 kilometara (ako se uklju-če i Strmec te Orešje).
Planirana ula-ganja u ovoj godini 7,97 milijuna kuna Dovršetak
dijela cestovne infra-strukture, posebno prema Poslovnoj
33.372.000 kuna
SVETI IVAN ZELINA
U 2012. planira se završetak rado-va na pročistaču otpadnih voda
u Zoni gospodarske namjene Sveta Helena, čime će završiti ulaganje
u komunalnu infrastrukturu u sjever-nom dijelu ove poslovne zone.
Nastavlja se održavanje javno-pro-metnih površina na području
gra-da, ulaganje u projekte vodoop-skrbe i odvodnje, te iskopa
kasete na plohi “C” u sklopu odlagališta
komunalnog otpada Cerovka. U ovoj se godini planira provesti
pi-lot projekt selektivnog skupljanja komunalnog otpada u
kućanstvi-ma.Sredstva proračuna planirana su i za prostorno-plansku
dokumenta-ciju: dovršetak Urbanističkog pla-na uređenja naselja
Sveti Ivan Ze-lina i Biškupec, idejno rješenje, glavni i izvedbeni
projekt uređenja
uže jezgre naselja Sve-ti Ivan Zelina, idejno rje-šenje, glavni
i izvedbeni projekt uređenja prosto-ra oko osnovne i sred-nje
škole, te detaljni plan uređenja Zone gospo-darske namjene Sveta
Helena - jug. Planirana su i sredstva za izradu nove geodetske
podloge na-selja Donja Zelina.
266.150.000 kuna
VELIKA GORICA
U važnije projekte ubraja se gradnja gradskog groblja Kušanec,
gradnja sportske trenažne dvorane i nastavak projekta “Vodoskok”
(projekt obuhva-ća gradnju vodovodnih mreža u na-seljima Velike
Gorice i sustava odvod-
nje donjeg Turopolja)Predviđen je i nastavak opremanja dviju
gospodarskih zona (završetak Radne zone Rakitovec i početak
opre-manja zone Vukovinsko polje). “Nastavljamo razvoj Velike
Gorice, vo-
deći se načelom kako za uspješ-nu lokalnu samoupravu nije
dovoljno samo oslanjati se na vlastita proračunska sredstva, već se
potrebno izboriti i za dr-žavne investicije, stvoriti neop-hodne
uvjete za ulaganja pri-vatnim investitorima, te privući sredstva iz
EU fondova” (grado-načelnik Dražen Barišić)
34.096.566 kuna
VRBOVEC
Gradnja spojne ceste Vrbovec - Martinska Ves, kroz poduzetničku
zonuGradnjom ove ceste, dužine 1640 metara, bitno će se povećati
promet-no-tehnička sigurnost, a središte Vr-bovca u velikoj mjeri
osloboditi pro-metnih gužvi, buke i zagađenja. Uz cestu su
projektirane pješačke staze.
U tijeku je postupak ishođenja potvr-de glavnog projekta.
Gradnja nerazvrstane stambene cesteRadi se o spoju naselja Marije
Jurić Zagorke s lokalnom cestom, za što je ishođena potvrda glavnog
projekta. Cesta je neophodna zbog reguliranja cestovnog prometa
nakon što se sa-
gradi kružno raskrižje u Vrbovcu. završetak gradnje nogostu-pa u
Vrbovcu (Vrbovečki Pavlo-vec uz D 41)Projektno rješenje obuhvaća
ri-gol uz prometnicu, nogostup dužine oko 1500 i širine 1,5 me-tara
te oborinsku kanalizaciju sa cestovnom odvodnjom. Radovi su u
tijeku, trebali bi završiti kra-jem lipnja.
54.256.000 kuna
JASTREBARSKO
Gradska obilaznica “GG1” (ce-sta, pripadajući nogostup i
rasvje-ta); planirana sredstva 7,868 miliju-na kuna, glavni projekt
u izradi. Uz dva prometna traka predviđene su obostrane zelene
površine, te no-gostupi i biciklističke staze* GG1-sjever: dužina
450 metara (od Radničke ceste do Ulice Augu-sta Šenoe)* GG1-jug:
dužina 600 metara (od Ulice Mati-je Gupca do budućeg rotora u
Južnoj zoni) Gradnja mrtvačni-ce u Svetoj Jani; osigu-rano 2,1
milijun kuna EU projekt (IPA) “Probuđena kulturna baština” U sklopu
pripreme dokumentacije za
obnovu dvorca Erdödy izradit će se digitalni snimak, arheološka
te restauratorsko-konzervatorska istraživanja, kao i konzervatorska
studija. Ukupna vrijednost doku-mentacije iznosi 106.872 eura.
Po-čet će i uređenju dijela perivoja dvorca Erdödy, ispred zgrade
Žitni-ce (koja će ove godine biti do kraja obnovljena).
192.519.790 kuna
SAMOBOR
U proračunu Grada Samo-bora predviđen je niz pro-jekata koji će
biti realizira-ni tijekom 2012., a neki od velikih projekata bit će
za-početi. rekonstrukcija zgrade MUP-a u bivšoj vojarni
Ta-borecPočet će uređenje prostora u bivšoj vojarni Taborec, te će
početi i gradnja, odno-sno uređenje zgrade MUP-a. U ovu investiciju
bit će uloženo 6,8 miliju-na kuna. gradnja zgrade dječjeg vrtića u
bivšoj vojarni “Taborec”Za ovu namjenu osigurano je 4 mi-lijuna
kuna, a utrošit će se za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje
radova. održavanje nerazvrstanih cesta i
138.325.560 kuna
ZAPREŠIĆ
Planiran je završetak druge faze gradnje županij-ske ceste Novi
Dvori - Jablanovec. Sredinom godi-ne planira se u promet pustiti
dionica od propusta na potoku Črnec do državne ceste D1 (stare
zagor-ske magistrale)Gradnja komunalne infrastrukture: Pojatenska i
Merenjska ulica u naselju Kalamiri s pripadajućom infrastrukturom
vodovodna mreža naselja Jablanovec (crpna stanica i cjevovod)
Osjetna sredstva uložit će se u izradu projektne dokumentacije
za buduće prometnice i komunal-nu infrastrukturu, u izradu
prostorno-planske do-kumentacije te izradu projektne dokumentacije
za dogradnju OŠ Ljudevita GajaOčekuje se nastavak gradnje
zdravstvenog objek-ta Zaprešić-sjever i početak pripremnih radova
gradnje Južne obilaznice - produžetak Aleje Bolo-gne (projekti se
ne financiraju iz proračuna Grada Zaprešića).
Velika Gorica (grad s 63.511 stanovnika) ima najveći proračun u
županiji - za ovu godinu iznosi 266.150.000 kuna, dok najmanji
proračun, uspoređujući županijske gradove, ima Sveti Ivan Zelina
(grad s 15.990 stanovnika) koji u 2012. planira prihodovati
33.372.000 kuna. U nastavku donosimo iznose proračuna devet
županijskih gradova te najvažnije projekte koje na svome području
planiraju realizirati tijekom ove godine.
a financirat će kreditnim zaduže-njem Grada. Projekti energetske
učinkovitostiOsim niskoenergetskog naselja Po-ljana, planirana je
edukacija predš-kolske i školske djece, sufinancira-nje ugradnje
solarnih kolektora te priprema projektne dokumentacije za
rekonstrukciju kotlovnice za po-trebe dječjeg vrtića, škole i
dvorane na Žeravincu.
lijuna kuna. U svrhu jačanja pretpostavki za nova ulaganja i
razvoj poduzet-ništva u projektiranje i gradnju prometnica i druge
infrastruktu-re u poduzetničkim zonama Pu-hovec i Črnovčak planira
se uložiti 1,396 milijuna kuna.Planirano je i proširenje Dječjeg
vrtića Dugo Selo.
gradskih ulicaStavka proračuna od 10 milijuna kuna predviđena je
za održavanje i zaštitu nerazvrstanih cesta i grad-skih ulica,
odnosno ljetno i zimsko održavanje, te redovno održavanje, gradnju
i rekonstrukciju prometni-ca. Veći dio navedenih sredstava
na-mijenjen je gradnji i rekonstrukciji cesta samoborskih mjesnih
odbora.
(15.990 stanovnika)
(15.897 stanovnika)
(14.544 stanovnika)
(37.607 stanovnika)
(15.990 stanovnika) (63.511 stanovnika)
(17.531 stanovnik) (14.802 stanovnika)
(25.226 stanovnika)
zoni. Vrijednost 7,85 milijuna kuna Uređenja infrastrukturnih i
druš-tvenih objekata u gradu, te zaštita okoliša. Planira se
utrošiti oko 9 mi-lijuna kuna
-
18 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 19ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
GOSPODARSTVOEU INTEGRACIJE
PODUZETNIŠTVO I ZAPOŠLJAVANJE - NOVA PRILIKA KROZ IT I MREŽNE
TEHNOLOGIJE
Čovjek i njegovo znanje sunajveći resursi 21. stoljeća
Statistički podaci govore da je u RH cjeloživotnim učenjem
obuhvaćeno svega 2,2 posto radno sposobnog stanovništva
Važno je da prije ulaska u EU ima-mo što više kvali-
ficiranog osoblja kako kasnije ne bismo lutali ( Ivan Obad,
predsjed-nik OK Zagreb)
Onaj tko se ne razvija - nazaduje (Mladen Novosel,
predsjednik SSSH)
Damir Fašaić, pročelnik za gos-podarstvo Zagrebačke župa-nije,
naglasio je da je Županija odavno prepoznala potrebu cjeloživotnog
učenja te je uvijek prihvaćala partnerstva u takvim projektima.-
Iznimno je bitno ulagati u zna-nje, u edukaciju, a poglavito u IT
tehnologiju - rekao je Fašaić, dodavši da Županija svojim mje-rama
planira poduzetnicima koji svoje zaposlenike šalju na adu-kaciju
sufinancirati dio troškova.
Cjeloživotno učenje
Realizaciju projekta (koji se osim tečaja za specijalista za
računal-ne mreže, sastojao i od tečaja poduzetništva) Europska
uni-ja je u sklopu IV. komponente IPA programa “Razvoj ljudskih
potencijala” (su)financirala sa 100.000 eura. Ostatak, 20.000 eura,
osigurali su Hrvatski za-vod za zapošljavanje - Područna služba
Zagreb te njezini partneri: Zagrebačka županija, Hrvatska obrtnička
komora - Komora Za-greb i Savez samostalnih sindi-kata
Hrvatske.
Partneri projekta
Ispunjena je moja tinjajuća že-lja! Zaposlena sam u
teleko-munikacijskoj kompaniji, u administraciji, no okružena
inže-njerima i sama sam se htjela baviti IT tehnologijom. Kada je
kompa-nija nedavno najavila da će poče-ti otpuštati radnike,
shvatila sam ovu edukaciju kao veliku nadu i poticaj za novi
početak ako osta-nem bez posla - ispripovijedala je Vanja Zorić iz
Dugog Sela, ospo-sobljena za zvanje specijalista za računalne
mreže. Osposobljavanje je, za nezaposlene i osobe kojima prijeti
gubitak posla (svi s područja županije), provedeno u sklopu EU
programa “Poduzetništvo i zapo-šljavanje - nova prilika kroz IT
i mrežne tehnologije”. Predavanja je odslušalo 46 osoba, a 31 je
dosad i stekla kvalifikaciju specijalista za računalne mreže
(ostali još trebaju položiti završni ispit).
- Projekt je jako koristan i mno-go smo toga naučili. Završio
sam informatiku na velikogoričkom Veleučilištu, a nezaposlen sam
go-dinu i pol dana. Teško je naći posao u struci, jer mnoge su
velike firme u kojima bih mogao raditi propale, a i Hrvatska je
premalo tržište za
IT tehnologije. Ovo obrazovanje je, u stvari, bila uža
specijalizacija koja bi mogla pomoći da pronađem posao, ali ne u
Hrvatskoj nego vani - komentirao je Josip Ivanković iz
Ivanić-Grada.
Diplome polaznicima tečaja uru-čene su na završnoj konferenciji
u prostorijama Obrtničke komore Zagreb, za koje je poručeno da su
čovjek i njegovo znanje najveći re-sursi 21. stoljeća, te je još
jednom
ukazano na važnost cjeloživotnog učenja. Statistički podaci
govore da je u RH cjeloživotnim učenjem obuhvaćeno svega 2,2 posto
radno sposobnog stanovništva, dok je prosjek Europske unije 9,1
posto.
Vanja Zorić i Josip Ivanković
Predavanja su organizirana u suradnji s Učilištem “Algebra”
Projekt je (su)financiran iz IPA programa EU
Za ulazak u Europsku uniju izjasnilo se 65 posto birača
Birači županije, njih 97.756, odnosno 65% od ukupno izašlih na
referendum, odlučili su se za ulazak RH u Eu-ropsku uniju. Protiv
je bilo 51.934 (34,53%) birača. Za
ulazak u Uniju bili su birači svih županijskih gradova i općina,
izuzev Preseke i Rakovca. U Preseki je protiv bilo 62,24% birača, a
u Rakovcu njih 53,64%.
DUGO SELO (glasovalo 45,01% birača)ZA 69,58%PROTIV 30,20%
IVANIĆ-GRAD (glasovalo 54,37% birača)ZA 65,48%PROTIV 34,09%
JASTREBARSKO (glasovalo 57,32% birača)ZA 63,79%PROTIV 35,73%
SAMOBOR (glasovalo 57,35% birača)ZA 66,54%PROTIV 32,95 %
SVETA NEDELJA (glasovalo 54,20% birača)ZA 66,56%PROTIV
32,95%
SVETI IVAN ZELINA (glasovalo 51,08% birača)ZA 67,29%PROTIV
32,21%
VELIKA GORICA (glasovalo 53,85% birača)ZA 66,69%PROTIV
32,93%
VRBOVEC (glasovalo 52,76% birača)ZA 64,73%PROTIV 34,88%
ZAPREŠIĆ (glasovalo 54,52% birača)ZA 67,06%PROTIV 32,56%
'ZA'
65,00% (97.756)
'PROTIV'
34,53% (51.934)
nevažeći i neubačeni listići
0,47% (713)
ukupan broj birača: 284.793pristupilo glasovanju: 150.403
(52,81%)
glasovalo birača (prema glasačkim listićima): 150.372broj
važećih listića: 149.690 (99,55%)
broj nevažećih listića: 682 (0,45%)
-
20 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 21ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
U VINOGRADU IVANA PREVAREKA, NA KOMINSKOM BREGU, ZELINSKI VINARI
ZAZVALI BLAGOSLOV SVETOGA VINKA (ĐAKONA I MUČENIKA POD
DIOKLECIJANOM)
‘Sveti Vincek, pokaži svetu kak bu v novom letu’ Obitelj
Prevarek obrađuje 20.000 trsova,
najvećim dijelom u zelinskom vinogorju, a 3000 trsova je i na
Varaždin bregu
Drevni običaji nalažu da se na blagdan Sv. Vinka pohodi trsje s
pajdašima, orežu mladice loze i uputi moli-tva Sv. Vinku da očuva
vinogra-dare od vsega kaj bi trsu, grozdju, mošteku, vinčeku,
kleti... naško-
se blagoslov Sv. Vinka đakona, i opet, ‘izliti’ na zelinski
kraj. Vi-nograd domaćina blagoslovio je vlč. Maksimilijan Herceg,
dekan zelinskoga dekanata, u prisustvu Vinske kraljice Jelene
Rožić, dok je okupljene pozdravio zamjenik župana Damir Tomljenović
poru-čivši da je tradicija veliko hrvat-sko bogatstvo, a
vinogradarstvo grana poljoprivrede koja se u na-šoj županiji
najbolje razvija.
nekada radili naši stari. Proslava Vincekova stara je hrvatska
tradi-cija koju želimo ‘predati’ mladim naraštajima - rekao je
gradona-čelnik Zeline Vlado Žigrović, uz nadu da će i ova
vinogradarska godina biti dobra i rodna, te da će
Nalazit ćemo načine da vam i dalje poma-
žemo, ono što je dosad u vas uloženo, višestruko se vratilo
(Damir Tomljenović, zamjenik župana)
Proslava Vincekova sta-ra je hrvatska
tradicija koju želimo ‘predati’ mladim naraštajima (Vlado
Žigrović, gradonačel-nik Zeline)
lenoga silvanca, potom rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca,
pa crnog i sivog pinota.
- Većina položaja je na jugoza-padu, pa bez obzira na to kakva
je godina (klimatski), grožđe dobro dozrijeva. Ove siječanjske
tem-perature (toplo vrijeme) mogle bi biti škakljive, pa treba
paziti kada orezati trsje, da ga ne bi mraz... - govori Prevarek
koji većinu proizvedenog vina proda u obi-
Ovogodišnje siječanjske temperature mogle bi biti škakljive, pa
treba
paziti kada orezati trsje, da ga ne bi mraz... - kaže Ivan
Prevarek
diti moglo. U vinogradu Ivana Prevareka, na Kominskom bre-gu,
podno crkve Sveta Tri Kralja, blagoslov ovoga sveca zazvali su
zelinski vinogradari: Dragi Bog, čuvaj trsa mog, evo ti zrelog vina
da bu dobra godina. Oblake razmakni, sunce primakni, mra-za zgoni,
na tuču zvoni. Se bum obdelal, da bi v jesen popeval. Rozgvu si bum
zel i vu vodu del. Sveti Vincek, pokaži svetu kak bu v novom
letu.
- Prisjetili smo se kako su to
teljskom restoranu (“Tonček” u Kominu).
- Prije nego što uđemo u EU, namjeravam posaditi još 5000 do
10.000 trsova - kaže domaćin Vincekova.
Prevarek do ulaska u EU
planira posaditi još 5000 do
10.000 trsova
Orezanu lozu valja zaliti ‘starim’ vinom
U orezivanju su pomogli članovi HPD-a Zelina
Nazdravilo se kuhanim vinom
Nakon svete mise pajdaši
krenuše u trsje...
Na Vincekovo nije lijepo biti sam pri kleti
Domaćin Vincekova i Vinska kraljica
odtancali su rajtek
Tradicija je veliko hrvatsko bogatstvo
- Nalazit ćemo načine da vam i dalje pomažemo, ono što je do-sad
u vas uloženo, višestruko se vratilo - rekao je za-mjenik
župana.
Obitelj Prevarek obrađuje 20.000 tr-sova, najvećim di-jelom u
zelinskom vinogorju, a 3000 trsova je i na Varaž-din bregu. Domaćin
s ponosom kaže da lozu uzgaja na položaji-
ma gdje su je nekada uzgajali i grofovi Draškovići.
- Ozbiljno sam počeo devede-setih godina. Imao sam zemlje, pa
sam mislio zašto bi bila pusta. Dio zemljišta smo i kupili, bilo je
zapušteno, rasla je šuma, sve smo iskr-čili i posadili vino-
vu lozu - ispričao je Prevarek. U njegovom trsju najviše je
ze-
-
22 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 23ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
VIJESTIVIJESTI
Giovanni Cernogoraz i Una Kovačić najbolji sportaši Velike
GoriceStrijelci Giovanni Cer-nogoraz, koji je izborio plasman na
Olimpijske igre u London, i Una Kovačić (oboje se natječu u
disciplini trap) najbolji su sportaši Ve-like Gorice za 2011.
godinu. Najboljom ženskom ekipom proglašene su odbojkašice “Azene“,
dok su nogometaši “Gorice“ uz naslov najbolje nogometne momčadi
poni-jeli i titulu najboljeg muškog sportskog kolektiva. Za
najboljeg trenera proglašen je bivši trener HRK “Gorica“ Tomo
Mesarov, koji je mom-čad uveo u Prvu ligu i prošlu sezonu završio
na šesto-me mjestu. Nagrade je primilo i deset nada, te kolekti-vi
koji promiču velikogorički sport, kao i najistaknutiji
sportski djelatnici. Nagrađe-ni sportaš s invaliditetom je
Martin Budimir iz Sportskog društva osoba s tjelesnim
invaliditetom, nagradu za životno djelo primio je Silvio Kranjac,
koji je u turopolj-skom nogometu prisutan već pedeset godina. Nakon
igračke karijere u “Radniku”, sportski je put nastavio treni-rajući
“Turopoljac”, “Gradiće” i “Udarnik”. Uz goričku Sport-
sku zajednicu, najbolje je proglasilo i Nogometno sre-dište. HNK
“Gorica” je najbolja nogometna momčad, Saša Sabljak igrač, a Ranko
Dobrić trener, dok su Filip Dijanežević, Karlo Igor Majić, Hrvoje
Humeljak te Luka Povoljnak proglašeni nadama.
Priznanje najboljih sportaša Jastrebarskoga primili Vedrana
Halinčić i Antonio VukićVedrana Halinčić, člani-ca Kickboxing kluba
“Jastreb”, najbolja je spor-tašica, a Antonio Vukić, igrač NK
“Vinogradar”, naj-bolji sportaš grada Jastre-barskoga u 2011.
godini. Najuspješnijom muškom ekipom proglašeni su no-gometaši
“Vinogradara”, a najuspješnijom ženskom ekipom stolnotenisačice
“Jaske”. Priznanje najuspješnijih mladih sportaša pripalo je
Patriku Braje i Ivonu Pučar. Oboje su članovi Judo kluba “Jaska”.
Ekipno, najboljim mladim sportašima proglašeni su mlađi učenici i
mlađe učenice Kara-
te kluba “Jastreb”. Osim nagrada najboljim sporta-šima, Sportska
zajednica Jastrebarskoga dodijelila je i priznanja za doprinos u
razvoju sporta. Primili su ih: Miljenko Fratrić, Dražen Šelebaj,
Branko Ogorevc, Josip Srmeg, Drago Kurtalj, Vedran Boričević,
Tomislav Ercegovac, Dinko Svobo-da, Vesna Capan, Anton Erak, Ivan
Gašpar, Spasoje
Lovrek, Domagoj Šlat, Mladen Lončarić i Nenad Tandarić. Posebne
nagrade primili su Damir Capan, dugogodišnji tajnik Sportske
zajednice, i liječnica Dunja Čop.
Bernard Gulić i Melani Adamić-Golić proglašeni najboljim
sportašima ZaprešićaZa najboljeg sportaša grada Zaprešića u 2011.
izabran je nogometaš “In-tera” Bernard Gulić, a titulu najbolje
sportašice ponije-la je taekwondoašica Mela-ni Adamić-Golić.
Najboljom muškom eki-pom i ove je godine progla-šen Kuglački klub
Zaprešić, a najboljom ženskom Ku-glački klub “Graditelj”. Tre-
ner godine je Darko Oršić iz Kuglačkog kluba Zaprešić, a
najbolji sportski djelatnik Robert Kupek, voditelj ša-hovske škole
u Šahovskom klubu “Ban Jelačić”. Tradicionalno, uručena su i
priznanja mladim nadama zaprešićkog sporta. Primili su ih šahisti
Filip Jambrešić i Lorena Kupek, te kuglač Karlo Zekić.
PET ŽUPANIJSKIH GRADOVA U OVOGODIŠNJOJ “NOĆI MUZEJA”
Rekordan broj posjetiteljaRekordnih 325.000 po-sjetitelja, u 80
hrvatskih gradova i mjesta, posje-tilo je jednu od 180 lokacija na
kojima se odvijao program ovo-godišnje “Noći muzeja”. Publiku su
privukle atraktivne izložbe, ali i popratna događanja - radio-nice,
predavanja, okrugli stolovi, recitali, koncerti, filmske i video
projekcije, modne revije... U “Noć muzeja” (prema podacima
Hrvatskog muzejskog društva) uključilo se i pet županijskih
gra-dova.
Pučko otvoreno učilište u Vr-bovcu organiziralo je lutkarsku
predstavu “Priča iz ježeve šume” te, uz svirku polaznika Glazbe-ne
škole, radionicu izrade eko-lutaka. U Maloj galeriji bila je
izložena skulptura legendarnog filmskog junaka Brucea Leeja, za ovu
prigodu posuđena iz zagre-bačkog muzeja “Laube” (“Kuće za ljude i
umjetnost”).
Tijekom “Kasnonoćne vese-lice” u Zelinskom muzeju pre-mijerno su
prikazani filmski zapisi s gostovanja Vitezova ze-lingradskih, te
je otvorena izlož-ba “Vuglenice zelinskog Prigor-ja”. Koncerte su
održali gitarist Antun Iveković i grupa “Slip” (izvodi
tradicionalnu irsku glaz-bu).
U Samoborskom muzeju je
upriličena projekcija filmova o muzejskim zbirkama, otvorena je
izložba fotografija s prošlogodiš-nje “Noći muzeja“ (autorice
Iva-ne Pavlović), te je održan koncert mezzosopranistice Marte
Babić.
U Gradskom muzeju u Jastre-barskom, uz otvorenje izložbe slika
Josipa Rubesa i večeri po-ezije (uz sudjelovanje članova Gradskog
kazališta), upriličen je koncert učenika i profesora Glaz-bene
škole te nastup pjevačke skupine KUD-a “Lipa” i tambu-raškog
sastava KUD-a Desinec.
U “Noć muzeja” velikogorič-ki Muzej Turopolja uključio se
izložbom Hrvoja Šercara “Turo-poljski Tattoo”, muzejskom
pri-čopričalicom Andreom Krenek Ivatović (pričala je priče za
dje-cu), projekcijom dokumentarnog serijala “Pučka intima”
etnolo-ginje Ivanke Ivkanec, te koncer-tom skupine Capisconne
Electro Unity.
Uz atraktivne izložbe, publiku su privukle i radionice,
recitali,
koncerti, video projekcije...
Skulptura Brucea Leeja u Maloj galeriji POU Vrbovec
Nastup KUD-a “Lipa” u Gradskom muzeju Jastrebarsko
Stoljeće pjesme, svirke i plesaSVEČANI BAL HKUD-a “PETAR
ZRINSKI”
S večanim balom, upriličenim u Hotelu Bunčić, počelo je
obi-lježavanje stoljeća pjesme, svirke i plesa vrbovečkog HKUD-a
“Pe-tar Zrinski”. Osnovano 18. siječ-nja 1912., ‘pauziralo’ je
tijekom Prvog svjetskog rata te od 1948. do 1969. godine, društvo
danas okuplja oko dvjesto članova te djeluje kroz mješoviti
pjevački zbor, folklornu sekciju (sa žen-skim pjevačkim sastavom
“Lera” i malim tamburaškim sastavom), tamburaški orkestar i Klapu
“Pe-tar Zrinski”. Za svečanog bala, uz kraći pro-gram svake
sekcije, uprizorena je i osnivačka skupština društva (tada imenom
Hrvatsko pjevač-ko društvo “Petar Zrinski”) prema originalnom
zapisniku.
- Osnivači društva su bili ugledni građani Vrbovca i ono je za
naš grad uvijek puno značilo. I da-nas nema manifestacije u gradu
na kojoj ne sudjelujemo - rekla je Suzana Trninić, predsjednica
društva.
Mješoviti pjevački zbor
Folklorna sekcija
‘Hrvatsko salonsko
kolo’
Tamburaški orkestar Klapa “Petar Zrinski”
-
24 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 25ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
INFO
NAKON JEDNOGODIŠNJEG EGZILA SRAKA I PRINC FAŠNIK VRAĆAJU SE U
SAMOBOR
Uskoro smjena vlasti!
Samobor bez fašnika ne bi bio - Samobor! Samo-borski fašnik je
najstarija hrvatska manifestacija poklad-nih blagdana, po njoj smo
jedin-stveni i prepoznati, i na to smo ponosni. Istina, kvantitetom
se ne možemo nositi s drugima, ali kvalitetom i tradicijom fašnika
na prvom smo mjestu - tako je
borskom fašniku moguće je pronaći i na mobilnoj apli-kaciji
Turističke zajednice grada Samobora. Apli-kaciju “Samobor info”
moguće je skinuti na An-
droid Marketu (https://market.android.com) upisom njezina
imena.
Obredi za plodnost u Samoborskom fašniku POČEO CIKLUS IZLOŽBI I
PREZENTACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA ŽUPANIJE
“Obredi za plodnost u Samobor-skom fašniku” naziv je prve
ovogo-dišnje izložbe u prostoru Turističke zajednice Zagrebačke
županije (u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici).Prigodom otvorenja o
obredima je govorila Lela Roćenović, kustosica samoborskoga muzeja
i autorica knjige “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na
fašnik”, rekavši da su oni najizraženiji bili u samo-borskim selima
te se njima potica-la opća plodnost. - U uvjetima kada je
poljoprivre-da bila osnovna djelatnost sta-novništva samoborske
okolice,
obredi za plodnost usjeva, životi-nja i ljudi imali su veliko
značenje - istaknula je. Tako se na fašnički utorak, među ostalim,
vezalo uže oko grede na tavanu da se zavežu gupci škanjcima i
lisicama kako ne bi krali živad, u subotu prije fašnič-kog utorka
nije se smjelo raditi s tekstilom kako miševi ne bi grizli preju,
na fašnički utorak sve doma-će životinje morale su jesti žgance
kako bi bile tuste i debele, na čistu sredu (Pepelnicu) pepeo od
vatre fašničkog utorka trebao se rasu-ti po vinogradu da grožđe
bolje rodi...
Strelice satiričnih poruka odapinjat će se na temu
“Samoborska
fašnička fantazija” u Srakolendu
ovogodišnji, 186. samoborski fašnik najavio gradonačelnik
Samobora Krešo Beljak.
“Samoborska fašnička fanta-zija” održat će se od 11. do 21.
veljače na nekoliko lokacija u Srakolendu: na Trgu kralja
To-mislava (središnja događanja - primopredaja vlasti, suđenje
Princu Fašniku), u Livadićevoj ulici (Etnocest; tabor mjesnih
odbora), nekadašnjim garažama
ZET-a (Halter-nativa), na Trgu Matice hrvatske (dječja
igraonica) te u fašničnikom šatoru iza kina. Program će se odvijati
tijekom dva vikenda (11. i 12., te od 17. do 19. veljače) i na
fašnički utorak (21. veljače).
Sve o ovogodišnjem Samo-
U Srakolendu ćemo se boriti protiv
svih onih koji se bore protiv mita i
korupcije! - poručio je Princ Fašnik
Dok im Fiškal sređuje papire, fašnički likovi najavljuju svoj
povratak
Fašnički program pripremaju i samoborski ugostitelji
FAŠNIK U ŽUPANIJI SAMOBOR 18. 2., SUBOTAGlavni trg 11:00
Srakotrk, nastupi dječjih zborova i plesnih skupina16:00 2. povorka
mjesnih odbora19:00 Povorka vanjskih grupa & fašnički
pro-gram20:00 Izbor maski21:00 Gost večeri GO-RAN BARE I
MAJKELivadićeva ulica - Ta-bori mjesnih odboraHalternativa - ex
ga-raže ZET-a od 21:00 DEAD FISH (Ko-privnica), BEETAN TON
(Šibe-nik-Zagreb)Fašnički šator - zelena površina iza kina - gost
večeri od 22:00
19. 2., NEDJELJAGlavni trg 10:00 Dječji zborovi11:00 Dolazak
povorke osnovnih škola14:00 Gostujuće dječje grupe 16:00 Fašnički
program19:00 Izbor maski20:00 Proglašenje maski koje ulaze u finale
u utorak, 21. 2. 2012.Trg Matice hrvatske Igraonica Mala dvorana
Galerije PricaMala pozornica na Trgu Matice hr-vatskeLivadićeva
ulica - Tabori mjesnih odboraHalternativa - ex garaže ZET-a od
20:00 domaći demo bendoviFašnički šator - zelena površina iza kina
- gost večeri od 21:00
21. 2., UTORAKGlavni trg 18:00 Fašnički bend 18:30 Fašnička
po-vorkaPredstavnici prva tri mje-sta mjesnih odbora Finalne
pojedinačne i grupne maske, izbor i proglašenje najbo-ljih
maskiScenski program fašničkih likova: SUĐENJE PRINCU
FAŠNIKUVatromet & gost večeri: ELEMEN-TAL Halternativa - ex
garaže ZET-a od 21:00 SLUTIM KONJE (Samo-bor), i POSTOLAR TRIPPER
(Zadar)Fašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od
21:00
SVETA NEDELJA18.2. Svetonedeljski fašnik10.00 Dječji
fašnikFašnička povorka i nastup ma-
skiranih grupa Dječjeg vrtića “Slavuj” i “Linigra”, OŠ Sveta
Ne-
djelja, Svetonedeljske mažo-retkinje, Plesni klub Balans, Break
Dance show Fitness centra Four D, dječ-ji zborovi “Strmečki
mali-šani” i “Samoborček”
15.00 Fašnik za odrasleKuburaško društvo “Gro-
movnik”, fašnička povorka i nastup mjesnih odbora na
sceni u centru Svete Nedelje, trbušne plesačice Fitness
centra
Four DIzbor najboljih pojedinačnih ma-ski, “Ples pod
maskama”
SVETI IVAN ZELINA21.2. 10.00 Dječji fašnik u Svetom Ivanu
Zelini, u suradnji sa školama i dječjim vrtićima
VELIKA GORICA17.02 Fašnička zabava20.00 Zabavni program u
fašnič-kom šatoru u parku dr. Franje Tuđ-mana: nastupaju grupe
“Buđenje” i “Alibi”18.02. VELIKI FAŠNIK13.00 Dolazak i prijava
fašničih grupa14.00 Fašnička povorka kreće od Školske ulice do
parka dr. Franje Tuđmana16.00 Zabavni program u fašnič-kom šatoru u
parku dr. Franje Tuđ-mana: nastup grupa “Sjaj“ i “Alibi”20.00
Koncert MAJE ŠUPUT
19.02. MALI FAŠNIK - predškolske gru-
pe, školske gru-pe, pojedinačne
maske, parovi i skupine
VRBOVEC12.2. 11.30 17. vrbovečki
fašnik i 6. Samit Slobodnih Fašnič-kih Republika20.2. 19.30
Koncert pod maskama učenika Osnovne glazbene škole, POU
Vrbovec21.2. 10.00 Fašnička povorka djece ulicama Vrbovca
ZAPREŠIĆ21.2. 17.00 Dječji fašnik, Trg Ivana Pavla II.
FAŠNIK U ŽUPANIJI
INFO
DUGO SELO19.2. Dugoselski fašnik14.00 Mala fašnička povorka;
Ko-lodvorska - Zorićeva14.30 Program malih fašničkih sku-pina na
središnjoj pozornici ruko-metnog igrališta14.30 Velika faš-nička
povorka; Kolodvorska - za-državanje i ocje-njivanje ‘kod vure’ i
nastavak prema sre-dišnjoj pozornici ruko-metnog igrališta15.30
Zabavni program15.45 Suđenje Fašniku16.00 Proglašenje pobjednika i
zabavni program
IVANIĆ- GRAD12.2. Umirovljenički fašnik15.00 Povorka maskiranih
udruga od Zelenjaka do Trga Vladimira Nazora17.00 Predstavljanje
udruga, izbor najboljih maski14.2. 19.00 11. godišnja izložba
Hrvatskog druš-tva karikaturista u povodu početka Fašnika u
Ivaniću; gradonačelnik Boris Kovačić predaje ključeve grada Prin-cu
i Princezi Fašnika, nastup Fašničke udruge “Žaba”21.2. 10.00
Maskirani ples i iz-bor najboljih maski, OŠ Stjepana
Basaričeka16.30 Paljenje fašnika i fašnički program, OŠ Đure
Deželića17.00 Fašnička predstava “Vre-meplov mašte”, DV Ivanić-Grad
i vraćanje ključeva grada gradona-čelniku, Sportska dvorana SŠ
Ivana Šveara
JASTREBARSKO19.2. 14.00 Fašnik u Jaski, fašnička povorka od
hotela do Strossmaye-rovog trga i program na Stros-smayerovom
trgu
SAMOBOROkvirni program 186. SAMOBORSKOG FAŠNIKA
11. 2., SUBOTAGlavni trg12:00 Zabavni pro-gram i povorka
vanj-skih grupa 16:00 1. povorka mje-snih odbora i predaja
ključeva
OTVARANJE SLOBODNE FAŠNIČ-KE REPUBLIKE 19:30 Fašnički
program20:00 Predstavljanje i izbor najbo-ljih pojedinačnih i
grupnih maski koje ulaze u finale
21:00 Gost večeri: VATRA Livadićeva ulicaEtnocest -
otvaranje16:30 Otvaranje Tabora mjesnih odbora uz na-
stup KUD-ova i fašničkih likova
Trg Matice hrvatske Igraonica Mala dvorana Galerije PricaMala
pozornica na Trgu Matice hr-vatskeHalternativa - ex garaže ZET-a od
21:00 BRKOVI (Zagreb) i DIKO-BRAZI (Samobor)Fašnički šator - zelena
površina iza kina - gost večeri od 22:00
12. 2., NEDJELJAGlavni trg
10:00 Dječji zborovi11:00 Dolazak povorke dječjih vrtića 13:30
Gostujuće dječje grupe 15:00 Fašnički pro-gram19:00 Izbor maski
20:00 Proglašenje ma-ski za finale
Livadićeva ulicaTabori mjesnih odbora
Trg Matice hrvatske Igraonica Mala dvorana Galerije PricaMala
pozornica na Trgu Matice hr-vatskeHalternativa - ex garaže ZET-a od
20:00 domaći demo bendoviFašnički šator - zelena površina iza kina
- gost večeri od 21:00
17. 2., PETAKGlavni trg 18:00 Fašnički bend i fašnički
pro-gram18:30 Predstavljanje gostujućih grupa20:00 Revija i izbor
maski21:00 Gost večeri: NENO BELAN &
FIUMENSHalternativa - ex garaže ZET-a od 21:00 ODIUM
(Protokol/Le’tronik), METZO, CA LE,
MUSICA-EX-MACHINAFašnički šator - zelena površina iza kina -
gost večeri od 22:00
-
26 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 27ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
SPORTSPORT
Miro Brdarić, SamoborSuper, ledeno, brzo... Trebalo je to
izdržati!
Antonijo Škiljan, Rude Staza je brza, tvrda, grbava. Poskakivao
sam, baš je fora!
Vedran Jambrović, JastrebarskoStrašno! Na početku me uhva-tio
strah, sad je bolje.
HRVATSKI SANJKAŠKI SAVEZ I SANJKAŠKI KLUB “PLEŠIVICA 1907”
ORGANIZIRALI PRVO PRVENSTVO HRVATSKE U SANJKANJU NA PRIRODNIM
STAZAMA
Natučene stražnjice na prehudoj stazi Pedesetak mještana
Plešivice desetak je dana pripremalo stazu na kojoj je (u prosjeku)
bilo 25 centimetara snijega (leda), a zadovoljni sanjkaši (i
posjetitelji) najbolji su dokaz da su u tome uspjeli
REKLI SU
Božidar Hrvoj, PlešivicaZa pet! Staza je toliko ledena da ne
možeš kočiti.
Dvjestotinjak sanjkaša, više stotina posjetitelja, izletnika,
planinara, go-stiju iz Gorskog Kotara, Istre, Slovenije..., miris
kuhanog vina (podijeljeno je, kažu organizatori, oko 1300 litara),
lepršave pahulje snijega, temperatura ispod ništice i, u prirodnom
usjeku, zaleđe-na staza “Kamenice”. Sanjkaški klub “Plešivica
1907”, uz pomoć prijatelja sa Sljemena, uspio je
svoj stil sanjkanja, “skelet”, gdje skrećem naginjanjem tijela,
no ove sanjke imaju sajlu, ona je kormilo i skrećeš njezinim
povla-čenjem - uspuhan je dodao.
Pedesetak mještana Plešivice desetak je dana pripremalo stazu na
kojoj je (u prosjeku) bilo 25 centimetara snijega (leda), a za-
čala je. Antonio Jagunić je ko-mentirao da kad kreneš niz stazu,
više ne razmišljaš o vremenu, nego kako stići do cilja, a Tomi-slav
Ivančić i Dragutin Mulig do-dali da je uz samo sanjkanje naj-
Bilo je padova (čak i iznošenja sa staze!), no adrenalin je,
kažu sanjkaši, bio jači od
svega
Ništa nisam razmišljala, jedino mi je važno
bilo da ne padnem, da dođem do cilja - ispričala je Benka
Lacković
‘dopremiti’ snijeg na Plešivicu i pripremiti stazu, ovoga puta
du-gačku 303 metra. A na stazi, u or-ganizaciji domaćina i
Hrvatskog sanjkaškog saveza, prvo prven-stvo Hrvatske u sanjkanju
te tra-dicionalni Sanjkaški kup Plešivi-ca (za djevojčice, dječake,
dame i gospodu). Bilo je natučenih stra-žnjica, padova (čak i
iznošenja sa staze!), no adrenalin je, kažu sanj-kaši, bio jači od
svega.
- Adrenalin je podivljao, niko-ga nisam vidio pored staze, borio
sam se za opstanak... U jedom sam trenutku izletio, vozio po
li-
Sudjelovalo je dvjestotinjak sanjkaša
Staza je bila dugačka 303 metra
Zadnje upute prije spusta
Nije išlo...
Na minus četiri stupnja tijelo valja ugrijati
šću, a onda se opet vratio na stazu. Ako je maksimalna ocje-na
staze pet, ja dajem plus deset - ispričao je Zdravko Resman,
dodajući da se prvi puta susreo sa sanjkama kakve se kori-ste na
‘pravim’ natje-canjima.
- Naučen sam na
dovoljni sanjkaši (i posjetitelji) najbolji su dokaz da su u
tome uspjeli.
- A, jesmo ludi! Sta-za je za ubit! - glasno je komentirala
Dragica Ški-
ljan, a Benka Lacko-vić, prošavši kroz cilj, priznala da je bilo
straha.
- Ništa nisam razmišljala, jedino
mi je važno bilo da ne padnem,
da dođem do cilja - ispri-
Pozivamo mlade neka se bave sanjkanjem, uskoro ćemo izabrati
grupu sanjkaša koja će sudjelovati na međunarodnim natjecanjima -
poručio je Ivan Šola,
predsjednik Hrvatskog sanjkaškog saveza
važnije bilo promovirati kraj.Revijalni spust sanjkama
odradili su članovi slovenskih klubova iz Idrije i Dolenje Vasi,
a za posjetitelje je, u podrumu župnoga dvora,
bio organiziran za-bavni (tamburaški) pro-gram.
- Postigli smo ono što smo htje-li - promovirali (vinorodnu)
Pleši-vicu! Veseli što nam je Savez dao povjerenje i što smo
uspjeli, rekao bih vrhunski, na prehudoj stazi organizirati prvo
prvenstvo Hr-vatske u sanjkanju na prirodnim stazama - zadovoljan
je bio Drago Kurtalj, predsjednik Sanjkaškog kluba “Plešivica
1907”.
-
28 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 29ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
TURIZAMTURIZAM
Adresa: Pavlovčani 12C, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)98
246256, +385 (0)98 365986 Mail: [email protected] Internet
stranica: www.cibandrago.com
Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 12 osoba
Adresa: Žumberak, Jurkovo Selo 42, 10455 Kostanjevac Tel.: +385
(0)1 6272145, +385 (0)98 475524Mail: [email protected],
[email protected] Internet stranica: www.podzumberak.com
Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 8+2 osoba
Adresa: D. Zdenčina, K.Vodopića 7, 10 450 Jastrebarsko Tel.:
+385 (0)1 6288102, +385 (0)91 5131748Mail:
[email protected] Internet stranica:
www.simanovic.hr
Radno vrijeme: prema dogovoru Smještaj: 13 osoba
Seosko domaćinstvo Ciban
Adresa: Ivana Turka 50, 10292 Šenkovec, Brdovec Tel.: +385 (0)1
3391129, +385 (0)95 5369297Mail: [email protected]
Radno vrijeme: ponedeljak - nedelja 11:00 - 23:00 Smještaj: 5
osoba
Seoski turizam “Stara Preša”
Adresa: Prodindol 54, 10453 Sv. Jana Tel.: +385 (0)1 6287372,
+385 (0)98 281583Mail: [email protected] Internet stranica:
www.jana.hr
Radno vrijeme: 10.00-22.00 Smještaj: 16 osoba
Vinska kuća Jana
Adresa: Klake 40, 10 435 Klake, Samobor Tel.: +385 (0)1 3382335,
+385 (0)98 9288773Mail: [email protected] Internet
stranica: www.etno-kuca.hr Radno vrijeme: tijekom cijele
godine, ali prema najavi i dogovoru Smještaj: 3 odrasle osobe
ili 2 odrasle i 2 djece
Seoski turizam Slakoper Zavičajna zbirka Etno kuća pod
Okićem
Seosko domaćinstvo “Podžumberak” Turističko seosko gospodarstvo
Šimanović
Adresa: Šumećani, 10313 Graberje Ivanićko Tel.: +385 (0)1
2889900, +385 (0)91 2820496Mail: [email protected] Internet
stranica: www.kezele-vino.hrRadno vrijeme: 12.00-18.00, ili prema
dogovoru Smještaj: 30 osoba
Kezele selski turizamAdresa: Hrastje Plešivičko 24, 10450
Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6281865, +385 (0)98 227678
Mail: [email protected] Internet stranica:
www.kolaric-vina.hrRadno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 50
osoba
Adresa: Sobočani, 10312 Kloštar Ivanić Tel.: +385 (0)1 2880000,
+385 (0)98 1770998, +385 (0)98 204522Mail:
[email protected] Internet stranica:
www.ladanjkodstrica.hr
Radno vrijeme: utorak - nedjelja 12.00 h - 22.00 h i po dogovoru
Smještaj: 6 osoba, 4 sobe
Malo gospodarstvo Kolarić Ladanj kod strica
Adresa: Nespeš 8b, 10 382 Donja Zelina Tel.: +385 (0)1 2043491,
+385 (0)98 377907Mail: [email protected] Internet stranica:
www.vina-kos-jurisic.hr
Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 2 osobe
Adresa: Medven Draga 13, 10 454 Krašić, Čunkova Draga 19, 10 455
Kostanjevac (udaljenost Medven Draga-Čunkova Draga 700 m) Tel: 385
(0)1 6270347, 385 (0)95 9062783 Mail: [email protected]
Internet stranica: www.imanje-medven.com Radno vrijeme: po
najavi Smještaj: 7 osoba
Kos-Jurišić Seoski turizam Medven
-
30 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 31ŽUPANIJSKA
KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48
VIJESTI VIJESTI
PROMATRANJEM PTICA U CRNOJ MLAKI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN VLAŽNIH
STANIŠTA
Važnost šaranskih ribnjaka za očuvanje biološke raznolikosti
U Crnoj Mlaki je evidentirano više od 250 vrsta ptica
Državni zavod za zašti-tu prirode, u suradnji s Javnom ustanovom
za upravljanje zaštićenim područ-jima i drugim zaštićenim
prirod-nim vrijednostima na području Zagrebačke županije,
organizirao je u prigodi Svjetskog dana vlaž-nih staništa
promatranje ptica u Posebnom ornitološkom rezer-vatu Crna Mlaka,
zaštićenom ramsarskom području. Biolozi su posjetitelje, a bilo ih
je više no
likost ovih područja - rečeno je za obilaska jednog od četiri
hrvatska ramsarska područja, koje se pro-stire na površini od 625
hektara, a gdje se tvrtka “Ihor Park” bavi uzgojem ribe. Ova je
tvrtka uskla-dila svoje poslovanje s europskim normama koje, među
ostalim, ne dozvoljavaju turističke aktivnosti na područjima
intenzivnog uzgoja ribe. Ipak Ivan Prepolec, vlasnik “Ihor Parka”,
i Davorin Marko-vić, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode,
nadaju se mo-gućem dogovoru i otvaranju Crne Mlake i za turističke
obilaske.
prethodne dvije godine otkad se u Crnoj Mlaki organizira zimsko
promatranje ptica, vodili također stazama/stopama dabra i vidre, a
upoznati su i s važnošću šaranskih ribnjaka za očuvanje biološke
ra-znolikosti.
Dosad je u Crnoj Mlaki eviden-tirano više od 250 vrsta ptica,
što čini više od 60 posto vrsta hrvat-ske ornitofaune. Tema
ovogodiš-njeg dana vlažnih staništa bila je “Vlažna staništa i
turizam”.
Osnaživanje gospodarstva, održivi suživot, zdraviji okoliš i
Gotovo trećina ramsarskih područja
ima razvijen neki oblik turističkih aktivnosti
Hrvatska ima četiri ramsarska područja
Državni zavod za zaštitu prirode završio je inventarizaciju
močvarnih staništa RH
Crna Mlaka se prostire na 625 hektara
Druženje pripadnika češke nacionalne manjine
VELIKA GORICA
U Domu kulture “Galženica” u Velikoj Gorici upriličeno je
druženje pripadnika češke naci-onalne manjine s njihovim
pred-stavnikom u Zagrebačkoj županiji Franjom Vondračekom. Održan
je prigodni program u kojemu je sudjelovala glazbena i pjevačka
sekcija “Češke besede” Zagrebačke županije, predstavivši se češkim
(moravskim) narodnim pjesmama.
O suradnji Županije s češkom naci-onalnom manjinom, koja je,
među ostalim, rezultirala i lani izašlom monografijom “Česi i
Moravljani u Zagrebačkoj županiji”, govorio je predsjednik
Županijske skupštine Damir Mikuljan, dok je zamjenik župana Rudolf
Vujević pjevačima “Češke besede” obećao pomoć Županije pri nabavci
prsluka kao tradicijskog dijela narodne nošnje.
FRANJO VONDRAČEK, PREDSJEDNIK “ČEŠKE BESEDE”
Nismo zaboravili etničke korijene
ZELINSKA VINSKA CESTA OG Jarec-KureMunđakova 6, Biškupec
Zelinski01/2060-363, 098/232-900www.vina-jarec-kure.com.hr
Vina Kos-JurišićNespeš 8b01/2043-491, 091/563-8630
www.vina-kos-jurisic.hr
OPG Branko Čegec Marinovec Zelinski 2401/2060-927,
098/505-375www.ekovina-cegec.hr
OG Puhelek – Purek Gornje Psarjevo 15201/2069-051,
091/505-6315www.vina-puhelek-purek.hr
Restoran TončekKomin 13c01/2067-606 099/2067-606
PG Željka Jareca Gornja Drenova 37b01/2069-210 098/280-443
Vina KosS. Domjanića 8, Hrnjanec01/2069-251
098/367-030www.vina-kos.com
Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir ŽigrovićVrtače bb,
Zelina01/2060-028 098/1841-110 www.vina-zigrovic.hr
Vinogradarstvo i vinarstvo “Nikola i Dražen Smrndić”Blaževdolska
99, Blažev-dol01/2065-756 091/506-8673
OG Zdravko i Krešimir PuhelekFučkani 22, Blaževdol01/2065-494
091/2065-494www.vina-puhelek.hr
ekosustavi, samo su neke dobro-biti koje turizam donosi ljudima
i biološkoj raznolikosti u močvar-nim područjima. Gotovo trećina
ramsarskih područja ima razvijen neki oblik turističkih aktivnosti.
No, razvijanje turizma u močvar-nim područjima zahtijeva poseb-no
pažljivo planiranje i praćenje utjecaja, jer posjetitelji i
turističke aktivnosti ni u kojem trenutku ne smiju