Napredne mreže ‐ novi koncepti prijenosa i distribucije električne energije Napredne mreže ‐ novi koncepti prijenosa i distribucije električne energije Prof.dr.sc. Igor Kuzle Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva III. REDOVITA SKUPŠTINA ZNANSTVENOGA VIJEĆA ZA NAFTNO‐PLINSKO GOSPODARSTVO I ENERGETIKU Zagreb, 18.04.2019.
56
Embed
Napredne mreže ‐novi koncepti prijenosa i distribucije ... · •visokotemperaturnivodiči, nove izvedbe stupova –nadzor u realnom vremenu •WAMS, LINET, različiti senzori
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Napredne mreže ‐ novi koncepti prijenosa i distribucije električne energijeNapredne mreže ‐ novi koncepti prijenosa i distribucije električne energije
Prof.dr.sc. Igor KuzleSveučilište u ZagrebuFakultet elektrotehnike i računarstva
III. REDOVITA SKUPŠTINAZNANSTVENOGA VIJEĆA ZA NAFTNO‐PLINSKO GOSPODARSTVO I ENERGETIKUZagreb, 18.04.2019.
Najvažnije promijeneNajvažnije promijene
2
Povećanje fleksibilnosti EES-a
Uzroci promjena u EES‐uUzroci promjena u EES‐u
3
Izazovi povezani s EES‐omIzazovi povezani s EES‐om
• Potrošnja električne energije konstantno se povećava (porast stanovništva, životni standard, dominacija prema ostalim oblicima energije i sl.).
• Međunarodna agencija za energiju– do 2020. g. više od 30 gradova većih od 10 milijuna stanovnika– digitalna ekonomija: podatkovni centri će 2030. g. u SAD‐u trošiti oko
20% električne energije– globalna potrošnja električne energije će se utrostručiti do 2050. g.
“The Stone Age did not end for lack of stone, and the Oil Age will end long before the world runs out of oil”Ahmed Zaki Yamani (Organization of the Petroleum Exporting Countries)
U ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu u 2019. godini:VE 4% i SE 4 %
Instalacija solarnih elektrana po zemljamaInstalacija solarnih elektrana po zemljama
Primjer utjecaja SE na EESPrimjer utjecaja SE na EES
12
Više OIE…Više OIE…• …raste potreba za dodatnom fleksibilnosti u sustavu:
– veća varijabilnost i nepredvidivost u sustavu,– veći skokovi u neto opterećenju,– kraći trajanje vršnog opterećenja, niže bazno opterećenje,– veći zahtjevi za fleksibilnosti (rampingom), rezervom…
• …opada broj fleksibilnih (upravljivih) jedinica…• …cijena fleksibilnosti raste! Nepredvidivost
Varijabilnost
Fleksibilnost – pojamFleksibilnost – pojam
14
• Fleksibilnost sustava:– tehnička: sposobnost EES‐a da dovoljno brzo i na odgovarajući način
odgovori na nagle promjene u proizvodnji i potrošnji u sustavu;– tržišna: sposobnost TEE da na odgovarajućoj vremenskoj skali omogući
trgovanje EE kako bi se izbjegle neravnoteže.• Fleksibilnost korisnika mreže:
– sposobnost pravovremene i dovoljno brze promjene radne točke postrojenja korisnika mreže;
– kao odgovor na vanjski signal: tržišni ili mrežni;
– bez stvaranja značajnijih dodatnih troškova korisnika.
Odgovor ‐ Napredne elektroenergetske mrežeOdgovor ‐ Napredne elektroenergetske mreže
• U tijeku je značajan preustroj prijenosnih sustava (inovativne tehnologije temeljene na ICT uz primjenu novih materijala i konstrukcijskih rješenja). Predmetne tehnologije povećavaju kapacitet, učinkovitost i pouzdanost postojećih i novih elemenata EES‐a
• Koncept naprednih elektroenergetskih mreža često se povezuje samo s distribucijskim mrežama i integracijom distribuirane proizvodnje te aktivno upravljanje potrošnjom (mikromreže).
• Napredne mreže uključuju i prijenosni sustav kao i integraciju OIE (izbjegavaju se velika pojačanja mreže uz određene investicije u nadzornu i upravljačku opremu.).
• Napredne elektroenergetske mreže čini skup različitih multidisciplinarnih elektrotehničko‐informacijsko‐komunikacijskih tehnologija koje se međusobno nadopunjavaju
16
Razlika između klasične i napredne mrežeRazlika između klasične i napredne mreže
17
Klasični telefon
Napredni telefon
Koncept današnje i napredneelektroenergetske mrežeKoncept današnje i napredneelektroenergetske mreže
DV 2x110 kV Samobor‐Rakitje‐BotinecDV 2x110 kV Samobor‐Rakitje‐Botinec
24
Trendovi u prijenosnom sustavuTrendovi u prijenosnom sustavu
• Pojednostavljenje konstrukcije primarne opreme i produljenje životnog vijeka
• Novi načini izvedbe i međuveze između zaštitnih i upravljačkih funkcija• Upravljanje potrošnjom• Napredni programski sustavi• Informacijska sigurnost (cyber security)• Postroženje ekoloških zahtjeva (smanjenje buke)• Temelj naprednih elektroenergetskih mreža
– dvosmjerna komunikacija u realnom vremenu– treba odabrati odgovarajuću strategiju razvoja komunikacijske
infrastrukture širokopojasne tehnologije
25
Trendovi i poboljšanje funkcionalnostiTrendovi i poboljšanje funkcionalnosti
26
WAMSWAMS
• Wide Area Monitoring System je sustav preciznog mjerenja amplituda i faznih kuteva napona i struja uz sinkronizaciju procesa korištenjem GPS signala.
• Osnova sustava su međusobno povezane mjerne jedinice za mjerenje fazora (engl. Phasor Measurement Unit ‐ PMU).
• Moćan alat za nadzor, vođenje i zaštitu, čime se poboljšava sigurnost i pouzdanost sustava
RAČUNALO
telekomunikacijskamreža
telekomunikacijskamreža
MJERNAJEDINICA
MJERNAJEDINICA
GPS
RAČUNALO
telekomunikacijskamreža
Praćenje vremenskih podataka u realnomvremenu – Sustav za registraciju munjaPraćenje vremenskih podataka u realnomvremenu – Sustav za registraciju munja
• Krajem 2008. u RH je uspostavljen sustav za registraciju munja (engl. Lightning Location System – LLS) ‐ dio Europskog sustava LINET. Šest senzora je instalirano na području RH.
• Antena za mjerenje elektromagnetskog polja i GPS antena (TS Zadar 1)
28
Europski sustav LINETEuropski sustav LINET
29
• Temelj istosmjernog prijenosa su usmjerivači.– ispravljači s kojima se izmjenična struja pretvara u istosmjernu – izmjenjivači, koji služe za pretvaranje istosmjerne struje u izmjeničnu.
• Usmjerivači se zasnivaju na tiristorima.• Osnovne komponente:
– istosmjerna veza,– konvertorske (pretvaračke) stanice na krajevima istosmjerne veze,
HVDC sustaviHVDC sustavi
30
Primjena HVDCPrimjena HVDC
31
HVDC nasuprot HVACHVDC nasuprot HVAC
32
Usporedba HVAC i HVDC vezeUsporedba HVAC i HVDC veze
33
AC koridorAC koridor
34
DC koridorDC koridor
35
Usporedba troškova izgradnje HVAC i HVDC vodaUsporedba troškova izgradnje HVAC i HVDC voda
36
DC vod ima 30-40% niže troškove izgradnje od AC voda
Supermreža budućnostiSupermreža budućnosti
Europska super mreža ‐ detaljEuropska super mreža ‐ detalj
38
Euro‐Afričko‐Azijska super mrežaEuro‐Afričko‐Azijska super mreža
39(source: desertec)Projekt DESERTEC
FN+solarni kolektori700 GW8000 km290 x 90 km
Europa
Afrika
Azija
Oceanija JužnaAmerika
SjevernaAmerika
Arktička petlja
Ekvatorijalna pelja
Istok – Zapad: Interval 8 sati, bez zalaska sunca.Sjever – Jug: Istovremeno zima i ljeto.
Planovi za globalnu mrežuPlanovi za globalnu mrežu
40
Danas‐5000 god. +5000 god.Vrijeme
Razvoj obnovljivih izvora energije
Prirodno korištenje obnovljivih izvora energije
Fosilna energija će se koristiti oko 300 godina, a više od pola tog vremena je već prošlo (nafte ima za oko 50 godina, a ugljena za oko 100 godina) .
Potrošnja energije od stane ljudi
Globalna mreža će se realizirati u sljedećih 100
godina
200
100
Obnovljivi izvori energije za ±5000 godinaObnovljivi izvori energije za ±5000 godina
41
Trendovi i tehnologije u distribucijiTrendovi i tehnologije u distribuciji
• Elektro Ljubljana Grupa– VPP (12 MW)– Dizel agregati– Pruža uslugu tercijarne rezerve
odziv je u roku 15 minuta, 2 sata– 100 % raspoloživa za vršno i min.
Opterećenje– Maksimalno djeloanje 2x dnevno– Nakon aktivacije neraspoloživa 10 h– U pogonu od studenog 2013.– 3x mjesečno se korisiti u prosjeku
• Stadtwerke München GmbH– VPP (20 MW)– 6 kogeneracijskih postrojenja– 5 malih hidroelektrana– 1 vjetroelektrana
Virtualne elektraneVirtualne elektrane
43
MikromrežeMikromreže
• Mikromreža se sastoji od lokalizirane, uglavnom samodostatne skupine potrošača i proizvođača.
• Skup:– Trošila– Distribuirane proizvodnje– Spremnika energije
• Koordinirano upravljanje s ciljem pouzdane razmjene s ostatkom sustava preko mjesta spoja na mrežu (PCC – Point of Common Coupling)
• Velika penetracija OIE stvara probleme i potrebu za:– Raspodjelom opterećenja u uvjetima nesigurnosti– Ostvarenje pouzdanog i ekonomičnog rada uz visoku penetraciju OIE– Definiranje novih tržišnih signala i modela
• Definicija prema IEEE Std 1547.4‐201144
EE mreža
PCC
Trošila i elektronika
DC razvod
MikromrežeMikromreže
45
AC razvod
PCC ‐ susretno mjesto priključka(engl. Point of Common Coupling)
Električna vozila – cestovna vozilaElektrična vozila – cestovna vozila
• Smanjenje zagađenja stakleničkim plinovima– 13,5% stakleničkih plinova u svijetu, osobna vozila 44,5% od tog
postotka;• Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima,
posebice ako koriste OIE za punjenje;• Povećavaju nacionalnu energetsku sigurnost• Mogu se koristiti i kao distribuirani
Djelovanje potrošača da bi postigli određeni cilj, korisnik bira koja će trošila kontrolirati. Različito od upravljanja potrošnjom (engl. Demand Side Management (DSM) gdje su trošila kontrolirana od elektroprivredne kompanije.
48
Odziv potrošnjeOdziv potrošnje• Odziv potrošnje ili aktivno upravljanje korisničkim uređajima
podrazumjeva djelovanje korisnika kako bi postigao željeni cilj, najčešće motiviran cjenovnim signalima.
• Stoga se upravljanje potrošnjom u najvećoj mjeri primjenjuje upravo smanjenjem potrošnje tijekom vršnih sati ili kroz realokaciju (pomicanje) potrošnje energije izvan vršnih sati, odnosno u period manjeg opterećenja.
Upravljanje trošilimaUpravljanje trošilima
Source: Dr. Kayarvizhy N. – Introduction to IoT
Internet stvariInternet stvari
51
Internet stvari (Internet of Things ‐ IoT) je računalni koncept temeljen na ideji da se svi uobičajeni fizički objekti priključe na Internet pri čemu imaju sposobnost vlastite identifikacije ostalim uređajima.
Uređaji povezani na InternetUređaji povezani na Internet
52Izvor: Cisco IBSG
50% svih umreženih uređaja između 2015 i 2025 bit će industrijski uređaji
IoT napredna kućaIoT napredna kuća
53
Napredni gradoviNapredni gradovi
54
• Smart City je koncentracija ljudi i uređaja.• Trenutno 72% EU populacije živi u urbanim područjima i koristi 70% energije. • Većinu podataka generiraju ljudi/građani i procesi/strojevi.• IoT/big data mogu unaprijediti energetski sustav, poboljšati mobilnost, ublažiti
klimatske promjene, povećati kvalitetu vode i zraka, smanjiti kriminal, omogućiti autonomna vozila i sl.