NAJČEŠĆA PITANJA ZA 2. KOLOKVIJ – FIT, LEKO 52. KONTOKORENTNI KREDIT **** - kratkoročni aktivni bankovni posao - kratkoročni kredit banke odobren po tekućem računu komitenta. - odobrenjem kredita banka dopušta korisniku izdavanje naloga plaćanja do određene svote preko raspoloživog pokrića na tekućem računu (ulaz u "crveno"). - na iskorišteni dio kredita korisnik plaća kamatu, na neiskorišteni dio proviziju. - osnova kredita je poseban ugovor, tj. pristanak banke. - primjenjuju se i kod tekućih računa građana - pravo na prekoračenje. - naziva se kredit po tekućem računu. - temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za plaćanje iznad raspoloživih sredstava na računu, a prema ugovoru. - nema kolaterala - sigurnost banke je u poznavanju komitenata. - u EU 40% svih kredita - kontokorentni krediti. - različit od minusa na tekućem računu. - kontokorentni kredit je prisutan kod: 1. sezonskih prilagođavanja komitenata 2. gdje su neujednačeni priljevi i odljevi sredstava - najčešći rok je 3 mjeseca - rok se obnavlja. - iz prvog slijedećeg priljeva se kredit isplaćuje. - korištenje kredita se obračunava po danima. - na korišteni dio kredita (npr. 1 mil.) pravna osoba plaća kamatu, a na neiskorišteni dio kredita (npr. 9 mil.) - komitent plaća banci proviziju u iznosu od najčešće 1,5% - banka u svojoj likvidnosti osigurava svih 10 mil. sredstava tj. cijelu ugovorenu svotu.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
NAJČEŠĆA PITANJA ZA 2. KOLOKVIJ – FIT, LEKO
52. KONTOKORENTNI KREDIT ****- kratkoročni aktivni bankovni posao - kratkoročni kredit banke odobren po tekućem računu komitenta. - odobrenjem kredita banka dopušta korisniku izdavanje naloga plaćanja do određene svote preko raspoloživog pokrića na tekućem računu (ulaz u "crveno"). - na iskorišteni dio kredita korisnik plaća kamatu, na neiskorišteni dio proviziju.
- osnova kredita je poseban ugovor, tj. pristanak banke. - primjenjuju se i kod tekućih računa građana - pravo na prekoračenje.- naziva se kredit po tekućem računu.
- temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za plaćanje iznad raspoloživih sredstava na računu, a prema ugovoru. - nema kolaterala - sigurnost banke je u poznavanju komitenata. - u EU 40% svih kredita - kontokorentni krediti.- različit od minusa na tekućem računu.
- kontokorentni kredit je prisutan kod:1. sezonskih prilagođavanja komitenata2. gdje su neujednačeni priljevi i odljevi sredstava
- najčešći rok je 3 mjeseca - rok se obnavlja. - iz prvog slijedećeg priljeva se kredit isplaćuje.- korištenje kredita se obračunava po danima. - na korišteni dio kredita (npr. 1 mil.) pravna osoba plaća kamatu, a na neiskorišteni dio kredita (npr. 9 mil.) - komitent plaća banci proviziju u iznosu od najčešće 1,5% - banka u svojoj likvidnosti osigurava svih 10 mil. sredstava tj. cijelu ugovorenu svotu.
- u RH se odobravaju po tekućem računu građana - pravo na prekoračenje.- nazivaju se krediti po tekućem računu. - imaju važnu socijalnu ulogu. - vrlo važan oblik kredita.- klijentu omogućuje jednostavnije premošćivanje kratkoročne, povremene i privremene nelikvidnosti.- omogućuje elastičnu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim potrebama.- smanjuje blagajničko poslovanje.- nerijetko prerasta u dugoročno kreditiranje zbog automatskog produžavanja ugovora.- kamatne stope su u pravilu više nego na druge oblike kredita.
53. ESKONTNI (DISKONTNI) KREDIT - REESKONT ****- diskontni kredit- kratkoročni bankovni kredit na temelju mjeničnog pokrića. - specifičnost - nema provjere boniteta komitenta i nema procedure ugovaranja kredita. - jedino što banku interesira je bonitet mjenice, a da bi ona bila bonitetna mora imati:a) rok dospijeća 10 - 90 danab) robno pokriće (u pravilu se financijska mjenica ne može diskontirati)c) kao dokaz valjanosti - barem 3 sigurna potpisa
- eskont- mjenično-pravna radnja kojom se obavlja naplata mjenice prije njezina dospijeća. - eskontiranjem imatelj sredstava eskontira mjenice uz naknadu (eskontna kamata), a imatelj mjenica eskontom dolazi do likvidnih sredstava. - eskont mjenice ima svoju cijenu odnosno kamatu. - obračunata kamata pri eskontu mjenica zove se diskont.
- diskont se obračunava prema modelu diskontnog računa.- stopa po kojoj je kamata obračunata zove se diskontna stopa ili eskontna stopa.
- reeskont- kratkoročno zaduživanje banaka kod drugih banaka. - banka uzima kredit eskontirajući mjenice samo prvoklasnih dužnika kod druge banke, koje je stekla iz poslova eskontnog kreditiranja (pretvaranje aktivnog posla u pasivni). - značajan za banke koje se bave eskontnim kreditiranjem - putem njega dolaze do likvidnih sredstava. - dodatna prednost - zarada iz razlike kamatnih stopa eskonta i reeskonta. - mjenicu može reeskontirati i centralna banka.
- rediskontna politika- upotrebljava se kao sinonim za reeskont. - instrument centralne banke za reguliranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka za:a) utvrđivanje kvalitete mjeniceb) utvrđivanje reeskontne/rediskontne stope
- važan je rok dospijeća mjenica, broj avala, poslovi iz kojih proizlaze, visina - plafon mjenice.
- rediskontna stopa po kojoj centralna banka prima mjenice poslovnih banaka je referentna kamatna stopa za kredite poslovnih banaka.- osim poslovnih banaka i centralne banke ove poslove mogu obavljati i diskontne kuće.
- komercijalna metoda diskontiranja je u uvjetima visoke inflacije neupotrebljiva.- maksimalni iznos diskonta teži nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa teži u (beskonačnost) - raste.54. LOMBARD - RELOMBARD ****Lombardni kredit- kratkoročni aktivni bankovni posao.- dobrava se na temelju zaloga pokretnih vrijednosti (zlato, dragocjene kovine, umjetnički predmeti, vrijednosni i komercijalni papiri).- odobrava se u kraćim rokovima, od nekoliko dana do tri mjeseca (90 dana), a najčešće 15-20 dana.- lombardne kredite daju banke i zalagaonice u određenom postotku (50 - 70%) od procijenjene ili prometne vrijednosti založenih dobara koje preuzimaju do njihova iskupa - do konačne isplate kredita, kada ih vraćaju dužniku. - dužnik za čitavo to vrijeme ostaje vlasnik predmeta. - ako dužnik ne može otplatiti kredit, banka ima pravo prodati založena dobra kako bi se naplatila. - ako tržišna vrijednost predmeta padne ispod razine odobrenog kredita, banka može tražiti dopunu zaloga. - banka naplaćuje čuvanje zaloga.
- kad je zalog VP - mora kotirati dnevno na burzi i imaju dnevno predvidivu cijenu. - ponekad se nazivaju „kreditima iz nužde“, ali ih treba smatrati uobičajenim poslovnim kreditima kojima se lako mogu pribaviti obrtna sredstva. - stanovništvu ove kredite odobravaju posebne financijske ustanove – zalagaonice.
- relombard- kratkoročna pasivna operacija zaduživanja banaka kod drugih banaka ili kod središnje banke, na osnovi zaloga po odobrenom lombardnom kreditu. - banka koja je prethodno odobrila lombardni kredit zadužuje se kod druge banke lombardirajući iste one vrijednosti (vrijednosni i drugi papiri) po kojima je već odobrila kredit.
- relombardni kredit je značajan način na koji banke prikupljaju likvidna sredstva. - lako se i bez posebne procedure sklapaju i otkazuju. - kratkog su roka, obično od jednog dana do dva tjedna. - posebno značenje imaju one banke kojima lombardno kreditiranje predstavlja osnovu poslovanja, jer im omogućavaju lako održavanje likvidnosti. - redovito su jedan od načina na koji središnja banka elastično regulira količinu novca u optjecaju i vodi politiku monetarnog rasta.
55. AKCEPTNI I AVALNI KREDITI ***- karakteristika akceptnog kredita - banka ne stavlja komitentu na raspolaganje novčana sredstva nego bankin ugled i kreditnu sposobnost - nazivaju se “krediti za preuzimanje obveze”. - banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik kredita.- obvezuje se da će isplatiti mjenicu ako trasant ne izvrši svoju obvezu - ne iskupi mjenicu o dospijeću. - prisutni u međunarodnom robnom prometu pri odgođenom plaćanju.
- kod avalnog kredita banka daje aval-jamstvo komitentu na njegove mjenične obveze do ugovorenog avalnog limita. - takvoj mjenici se podiže vrijednost i lakše cirkulira. - najčešće se daje kod kupnje robe na kredit uvoznicima. - banka traži plaćanje provizije od uvoznika i pokriće za avalni limit.- isto kao i akceptni kredit, ulazi u kategoriju kredita za preuzimanje obveze.
- karakteristike avalnog kredita:1) nenovčani kredit (nije klasičan kredit)2) tražitelju avala banka osigurava jamstvo3) služi samo za plaćanje robe, mjenica se ne upotrebljava za diskontiranje4) obveza banke je samostalna i neovisna5) na njega se ne plaća kamata, nego provizija6) što je veći avalni limit i mjenica je kvalitetnija
56. POTROŠAČKI KREDIT ****- konzumni kredit.- izuzetno važan instrument ekonomske politike. - obuhvaća raznovrsno i rašireno potrošačko kreditiranje građana ili domaćinstava. - vrlo važan instrument ekonomske politike.
- gospodarsko značenje - omogućava potrošnju iznad trenutačno raspoloživih sredstava građana, što omogućava veću i bržu prodaju robe te oživljava i podržava privrednu aktivost. - predmet kreditiranja su trajna potrošna dobra (prisilno se štedi na rok na koji je odobren kredit). - potrošački krediti se odobravaju u novcu i strogo su namjenski za točno određenu robu. - omogućava kupovinu takve robe bez ušteđevine, s tim da otplaćujući kredit građanin naknadno i prisilno štedi.
- trgovačke kuće ili proizvođači odobravaju ih prodajom robe na otplatu u mjesečnim obrocima - otplata kroz vrijeme. - rokovi - od uobičajenih 2 do 5 godina. - iako odobravanje ovisi o raspoloživim sredstvima kreditora i stanja na tržištu, nerijetko je pod utjecajem državne regulacije i ovisi o ekonomskoj politici države.
- potrošački kredit sredstvo je konkurentske borbe. - prodaja robe na kredit je konkurentska prednost, a dodatne prednosti osiguravaju se:1) rokom vraćanja2) visinom kamatne stope3) visinom depozita zajmotražioca4) uvjetima korištenja kredita
65. ZAMJENICE NOVCA (NOVČANI SUROGATI, SUPSTITUTI) **- služe umjesto valutnog novca kao sredstvo prometa i plaćanja. - upotreba se temelji na odobrenom kreditu, depozitu ili uplati svote za njihovu kupovinu. - u širem smislu - VP i druge vrijednosne isprave koje se dobrovoljno ili zakonskom prisilom primaju za podmirenje obveza.
- zamjenice novca su:1. čekovi, 2. obveznice, 3. blagajnički zapisi, 4. certifikati o depozitu, 5. porezne vrijednosnice,
- funkciju ostvaruju na temelju prethodno položenog depozita ili kupovinom za gotovinu.
- zamjenice novca u užem smislu (prave zamjenice) ne ovise o pokriću ili prethodno uplaćenoj svoti, nego imaju fiktivno pokriće u obliku kredita. - mjenice - od dana izdavanja do trenutka dospijeća i konačne isplate, zahvaljujući mogućnosti prijenosa mogu supstituirati novac i služiti u svrhu plaćanja.
67. HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAĆANJA I NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAVHSVP ***- sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija u realnom vremenu, na bruto načelu. - namijenjen je namirenju platnih transakcija velikih iznosa (iznad 100.000 HRK).
- sudionici:- HNB
- banke- štedne banke- Hrvatska banka za obnovu i razvitak.- HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSVP-a.
- Poseban sudionik je Središnja depozitarna agencija.
- preko HSVP-a HNB vodi račune banaka, štednih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: banke). - banke imaju otvoren samo jedan račun u HSVP-u. - računi sudionika u HSVP se nazivaju računi za namiru. - preko računa za namiru obavlja se obračun platnih transakcija.- HNB ima otvorene i račune za potrebe funkcioniranja platnog prometa u zemlji i to: - obračunski račun za konačnu namiru plaćanja preko NKS-a - prolazni račun za plaćanje na osnovi namire trgovanja vrijednosnim papirima.
- banka može zadavati platne transakcije samo na teret svog računa za namiru, dok HNB može zadavati platne transakcije na teret svih sudionika putem direktnih transfera. - direktni transfer HNB zadaje na temelju naloga sudionika ili temeljem propisa. - banka može zadavati platne transakcije na teret svog računa za namiru s oznakom prioriteta (redosljeda) od 1-98, gdje je 1 najviši, a 98 najniži prioritet izvršenja. - platne transakcije čiji je redoslijed izvršenja zakonski propisan zadaju se oznakom prioriteta izvršenja 1-10.- oznaku prioriteta od 11 do 98 sudionik koristi prema svojim potrebama.
- HNB može zadati direktni transfer na teret računa za namiru sudionika sa oznakom prioriteta izvršenja 0, što je najviši prioritet izvršenja.
- platne transakcije- izvršavaju se do visine pokrića na računu za namiru. - pokriće na računu za namiru čine raspoloživa novčana sredstva na računu za namiru sudionika, uvećana za limit koji je odobren od strane HNB-a. - limit - visina dopuštenoga negativnog stanja na računu. - način određivanja limita propisuje HNB.- platna transakcija je namirena nakon što je izvršeno terećenje računa za namiru sudionika zadavatelja platne transakcije i nakon što je izvršeno odobrenje računa za namiru sudionika primatelja platne transakcije. - prihvaćena i neopoziva od trenutka kad je namirena. - namiruju se pojedinačno, u iznosu na koji su zadane (na bruto-načelu) u realnom vremenu.- namiru konačnih neto pozicija na obračunskim računima banaka i HNB-a u NKS-u na kraju obračunskog dana obavlja HNB direktnim transferima na računima za namiru sudionika. - ako je neto pozicija iz NKS-a negativna, HNB tereti račun za namiru sudionika.- ako je pozitivna, odobrava račun za namiru sudionika.
- HNB može onemogućiti banci raspolaganje novčanim sredstvima na računu za namiru nakon dobivanja obavijesti nadležnog tijela o otvaranju postupka zbog nesloventnosti.- zadavanje platnih transakcija i ostali operativni poslovi obavljaju se preko platnih poruka koje se vrše SWIFT telekomunikacijskom mrežom. - nakon što dobije odobrenje za rad banka se treba u roku 90 dana osposobiti za rad sa SWIFT telekomunikacijskom mrežom i podnijeti zahtjev HNB za samostalno sudjelovanje u obračunu preko HSVP-a.- cjenik usluga HSVP-a donosi HNB.- sudjeluju:
- 34 poslovne banke- 1 štedna banka- HBOR.
- HSVP je počeo s radom u travnju 2004.
NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV- sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom načelu. - FINA je vlasnik i operativni upravitelj NKS-a. - sudionici u NKS-u su:
- Hrvatska narodna banka,- banke,- štedne banke i- Hrvatska banka za obnovu i razvitak.
- obračun platnih transakcija provodi se preko obračunskih računa banaka i HNB-a u NKS-u.- vrši se prema neto multilateralnom načelu. - poslovne banke imaju samo jedan obračunski račun u NKS-u, dok ih HNB može imati i više.
- neto-multilateralno načelo- kontinuirani obračun platnih transakcija zadanih na teret i u korist obračunskih računa tijekom obračunskog dana. - rezultat je konačna neto pozicija na obračunskim računima na kraju obračunskog dana.- tijekom obračunskog dana platne transakcije se vrše u nekoliko obračunskih ciklusa.- zakonske obveze su najvišeg prioriteta (0-9). - platne transakcije vrše se do određenog limita - visina dozvoljenog negativnog stanja na obračunskom računu banke - odobrava HNB. - HNB može promijeniti limit prije početka svakog obračunskog ciklusa. - platne transakcije za koje ne postoji pokriće na obračunskom računu, stavljaju se u red čekanja do osiguranja pokrića, najdulje do kraja obračunskog dana.
- ukoliko nema pokrića na obračunskom računu do kraja dana, transakcije u redu čekanja vraćaju se podnositelju platne transakcije.
- namira neto pozicija na obračunskim računima banaka obavlja se na kraju obračunskog dana. - NKS dostavlja HNB-u podatke o neto pozicijama obračunskih računa na kraju obračunskog dana.- HNB preko Hrvatskog sustava velikih plaćanja obavlja namiru na računima banaka u HNB-u. - HNB izvješćuje NKS o provedenoj namiri, nakon čega završava obračunski dan u NKS-u.- trenutno sudjeluju 34 poslovne banke, štedna banka i HBOR. - NKS je započeo sa radom u veljači 2001.
78. BANKOVNA DOZNAKA ****- nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu određene svote novca trećoj osobi. - izdaje ga na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da s osnove njegova pokrića izvrši novčanu doznaku fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznačio. - na temelju primljenog i kontroliranog naloga koji je primila od komitenta, banka izrađuje nalog za doznaku na posebnoj tiskanici popunjava ga sadržajem koji joj je komitent priopćio te ga usmjerava na odgovarajuću banku. - nalogodavac u trenutku pisanja mora imati pokriće na računu (može biti i kredit od banke). - banka kreira doznaku sa svim bitnim informacijama a te doznake se šalju SWIFTom. - ino-banka tereti nostro račun banke u inozemstvu i odobrava računu korisnika.
- doznaka treba sadržavati: 1) naziv isplatne banke2) ime nalogodavca3) ime korisnika4) iznos5) osnovu na ime čega se vrši isplata6) eventualno uvjete pod kojima se isplata može izvršiti7) druge napomene i naziv banke nalogodavca.
- u međunarodnim plaćanjima domaća banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj banci isplatu određene novčane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na računu ili isplate u gotovu korisniku.
- primjenjuju se kod:a) robnih (robna doznaka) b) nerobnih plaćanja (nerobna doznaka)
- posebice ih koriste stalni poslovni partneri - jednostavan i široko primjenjiv instrument.
- bankovne doznake u plaćanjima s inozemstvom mogu biti:1)a) nostrob) loro- koriste se pri uvozu robe (najčešće po prispijeću), za plaćanje unaprijed investicijskih i raznih drugih isporuka (avansi), te za nerobna plaćanja (stipendije, darovanja, naslijeđa, pomoći i sl.
2)a) uvjetne- realizacija doznake je uvjetovana izvršenjem neke činidbe od strane njezina korisnika.b) bezuvjetne. 3) a) obične - usmjeravaju na odredišnu banku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se određena svota isplati trećoj osobi odmah ili na određeni dan uz potpise ovlaštenih osoba banaka-korespondenata.b) brzojavne. - ako se nalogodavcu žuri s doznakom u inozemstvo, može banci u svojoj zemlji izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili telefaks isplatu (cable transfer; krat. CT).
79. DOKUMENTARNA NAPLATA-INKASO ****- inkaso posao.- može se javiti kao robni i nerobni inkaso posao.
a) robni inkaso- u platnom prometu s inozemstvom koristi kada: 1) između izvoznika i uvoznika postoji izgrađeno uzajamno povjerenje stečeno na osnovi dugogodišnjeg poslovanja2) uvjeti na tržištu takvi da uvoznik diktira uvjete plaćanja, a izvoznik ima interes za plasman na tom tržištu.
- uvoznik nakon otpreme ugovorene robe izdaje inkaso nalog i zajedno s priloženim dokumentima i instrukcijama upućuje ga svojoj banci da sama ili preko svoje korespondentske veze realizira plaćanje.- na osnovi zahtjeva izvoznika robni dokumenti će biti uručeni uvozniku nakon:
a) plaćanja svote na koju faktura glasi, prema klauzuli – Documents against payment – D/Pb) akceptiranja mjenice, prema klauzuli – Documents against acceptance – D/Ac) što uvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovne garancije
- dokumentarna naplata može biti ugovorena kao naplata komercijalnih papira s vrijednosnim papirima ili bez njih.b) nerobni ili čisti inkaso- naplata vrijednosnih papira (čekova, mjenica, amortiziranih obveznica i dr.) koje ne prate komercijalni papiri. - prilikom njihove predaje banci na inkaso koja ih preuzima radi naplate u drugom mjestu ili inozemstvu preko svoga bankovnog korespondenta, odobravanje novčanog iznosa vlasnika obavlja se tek nakon izvršene naplate. - prilikom predaje vrijednosnih papira bankama na inkaso, takvi vrijednosni papiri prenose se na banku pomoću tzv. inkaso indosamenta.
80. KREDITNE KARTICE **- instrument bezgotovinskog platnog prometa. - služi kao pogodno sredstvo kratkoročnog potrošnog kreditiranja. - temelj izdavanja kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice.- vlasnik kartice je izdatnik, a korisniku se kartica daje na upotrebu.- izdatnik ima korist od članarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novčanih sredstava ili kamata na odobreni kredit. - interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platežne moći i u povećanom prometu. - korisnik kartice stječe sigurnost i kredit.
- debitne kartice na osnovi pokrića na računu- uključene u posebne sustave plaćanja u kojima se izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i računala banke automatski obavljaju plaćanja i prebacuju sredstva s računa kupca (banke) na račun prodajnog mjesta.- sustavi:1) POS (point-of-sale)2) ATM (automated teller machines)
- kod se nas izdaju na temelju ugovora o franchisingu sa inozemnim vlasnicima. - u zadnje vrijeme, naša poduzeća počinju izdavati i vlastite kartice.- upotreba katica - kreditnih, debitnih i kartica sa odgođenim plaćanjem je toliko raširena da se shvaćaju kao plastični novac iako to, unatoč mnogim sličnostima - nisu.
81. MEĐUNARODNI DOKUMENTARNI AKREDITIV ***- učestali instrument međunarodnog platnog prometa.- sredstvo osiguranja izvršavanja financijskih obveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslova.
- instrument kojim kupac - uvoznik putem poslovne banke stavlja na raspolaganje dobavljaču određeni devizni iznos kojeg korisnik akreditiva može naplatiti uz ispunjenje određenih uvjeta.
- općeprihvaćen kao najrašireniji instrument međunarodnih plaćanja. - svaki sporazum bez obzira na naziv ili opis prema kojem neka banka (akreditivna banka) postupajući na zahtjev ili po nalogu svog komitenta (nalogodavca akreditiva) treba platiti u korist, akceptirati ili platiti mjenice koje vuče korisnik. - banka može ovlastiti bilo koju drugu banku za isplatu (tzv. uvjetovana isplata gdje klijent mora ispuniti sve uvjete).
- akreditivi- originalne transakcije odvojene od posla iz kojeg su proizašli. - skup instrument - 1% provizije ide akreditivnoj banci i još 1% za akcept (ali rijetko).- najsigurniji instrument u međunarodnom prometu (nužna je predaja dokumenata - dokaz da je roba zapakirana, otpremljena...).
- osobe u poslovanju sa MDA:1) nalogodavac - kupac (uvoznik) - daje nalog svojoj banci da na temelju financijskog pokrića koje ima, banka otvori akreditiv u korist inozemnog poslovnog partnera.2) akreditivna banka - otvara MDA na zahtjev nalogodavca, a u korist korisnika akreditiva.3) korisnik- prodavatelj (izvoznik)- predočenjem dokumenata stječe pravo na naplatu.
- banke:1) avizirajuća- obavještava korisnika da mu je otvoren akreditiv.- šalje obavijest o uvjetima akreditiva.2) isplatna - ovlaštena za isplatu akreditiva te ispladuje svotu akreditiva po nalogu akreditivne banke3) potvrđujuća - preuzima čvrstu obvezu isplate akreditivne svote pod uvjetima iz akreditiva4) negocirajuća - ovlaštena isplatiti korisniku akreditivnu svotu uz predočenje uvjetovanjih dokumenata u određenom vremenu
- vrste akreditiva: - odlazeći (uvozni - nostro), dolazeći (izvozni - loro) - opozivi, neopozivi
- potvrđeni, nepotvrđeni - prenosivi i neprenosivi - obični, rotativni (revolving) - akreditiv ’’po viđenju’’ itd.82. SUDIONICI I NJIHOVE OBVEZE U AKREDITIVNOM POSLU **** - učestali instrument međunarodnog platnog prometa.- sredstvo osiguranja izvršavanja financijskih obveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslova. - instrument kojim kupac - uvoznik putem poslovne banke stavlja na raspolaganje dobavljaču određeni devizni iznos kojeg korisnik akreditiva može naplatiti uz ispunjenje određenih uvjeta.
- osobe u poslovanju sa MDA:1) nalogodavac - kupac (uvoznik) - daje nalog svojoj banci da na temelju financijskog pokrića koje ima, banka otvori akreditiv u korist inozemnog poslovnog partnera.2) akreditivna banka - otvara MDA na zahtjev nalogodavca, a u korist korisnika akreditiva.3) korisnik- prodavatelj (izvoznik)- predočenjem dokumenata stječe pravo na naplatu.
- banke:1) avizirajuća- obavještava korisnika da mu je otvoren akreditiv.- šalje obavijest o uvjetima akreditiva.2) isplatna - ovlaštena za isplatu akreditiva te ispladuje svotu akreditiva po nalogu akreditivne banke3) potvrđujuća - preuzima čvrstu obvezu isplate akreditivne svote pod uvjetima iz akreditiva4) negocirajuća - ovlaštena isplatiti korisniku akreditivnu svotu uz predočenje uvjetovanjih dokumenata u određenom vremenu
- vrste akreditiva: 1) odlazeći (uvozni - nostro), dolazeći (izvozni - loro) 2) opozivi, neopozivi 3) potvrđeni, nepotvrđeni 4) prenosivi i neprenosivi 5) obični, rotativni (revolving) 6) akreditiv ’’po viđenju’’ itd.
84. BANKOVNA GARANCIJA **- poseban instrument osiguranja plaćanja i izvršenja ugovornih obveza u ugovorenom roku.- određena banka garantira korisniku bankovne garancije da će njen komitent o ugovorenom roku izvršiti sve preuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku garancije i ukoliko ih on ne izvrši da će ih izvršiti sama banka. - pismena isprava kojom se garant obvezuje da će plaitit dug umjesto dužnika, ako dužnik to ne učini u ugovorenom roku.- banka - garant - osigurava korisnika garancije od svakog rizika neizvršenja preuzetih obveza navedenih u bankovnoj garanciji i garantira da će te obveze izvršiti nalogodavac garancije ili sama banka.- obveza banke je potpuno samostalna i neovisna o osnovnom poslu.- njen sadržaj ovisi isključivo o volji stranaka koje sudjeluju u bankovnoj garanciji. - nova, sasvim samostalna i nezavisna obveza banke da će izvršiti obvezu preuzetu u garanciji. - najznačajniji je sadržaj garancije - predstavlja obvezu banke.
- osobe u poslovanju:1) nalogodavac garancije - dužnik2) banka koja izdaje garanciju - garant3) korisnik garancije - vjerovnik
- oblik bankovne garancije- bankovna garancija se redovito izdaje u pismenom obliku. - iznimno se u praksi javljaju i daju bankovne garancije i usmenim putem, telefonski i telegrafski s oznakom najbitnijih elemenata s tim da se kasnije ona potvrđuje pismeno, s oznakom svih potrebnih elemenata koji zahtjeva sam posao i ugovorena bankovna garancija.
- bitni elementi bankovne garancije - naziv i sjedište banke koja ju izdaje- naziv i sjedište korisnika garancije- predmet i opseg garancije- vrijeme trajanja
- nebitni elementi bankovne garancije:- vrijeme stupanja na snagu bankovne garancije- broj bankovne garancije- datum izdavanja i odredba o vraćanju bankovne garancije
87. MJENICA - VRSTE MJENICA ****- vrijednosni papiri po naredbi na temelju zakona.- vrsta obligacijskog vrijednosnog papira.- gospodarska funkcija - u dužnikovu davanju osiguranja plaćanja vjerovniku uz dužnikovo preuzimanje apstraktne novčane obveze prema vjerovniku, čije ispunjenje dospijeva prema naznaci na samoj mjenici. - zakon ne definira pojam mjenice već bitne potrepštine mjenice.- mjenica je VP izdan u zakonski propisanom obliku, kojim je izražena obveza isplate određene svote novca. - također je i novčani surogat - omogućava obračunsko plaćanje bez upotrebe opstojnosti pokrića u vidu bilo kakvih vrsta depozita.- gospodarski značaj mjenice - pojavljuje se kao instrument kreditiranja, plaćanja i jamstva.
- vrste mjenica su: A) u odnosu na mjenično pravnu formu: 1) trasirana (tuđa) mjenica - pismeni nalog trasanta trasatu da isplati remitentu ili po njegovoj naredbi određenu svotu novca.- dijelimo ih na:
a) trasiranu mjenicu na vlastitu naredbu - ista osoba je trasant i remitent.- glasi na naredbu njezina izdavatelja.b) vlastitu trasiranu mjenicu - trasant ju izdaje na samog sebe.- trasat i trasant su ista osoba.- predstavlja zadužnicu.c) komisionu trasiranu mjenicu - izdaje ju trasant u svojstvu komisionara za račun treće osobe komitenta.- u nastavku klauzule o valuti napiše naslov ili tvrtku te treće osobe - komitenta.
2) vlastita (sola) mjenica- trasant se obvezuje isplatiti određenu svotu remitentu ili na njegovu naredbu drugom imatelju mjenice i to u skladu s njezinim sadržajem.- ima formu zadužnice.
B) u odnosu na privredne potrebe kreditiranja i plaćanja: 1) robne i poslovne mjenice - robne ili trgovačke
- mjenica kojoj je temelj izdavanja isporučena roba i preuzeta na dug.- akceptira i uručuje kupac dobavljaču - da privremeno podmiri svoju obvezu.- imaju ulogu novčanog surogata prvog reda.
- poslovne mjenice - podvrsta robne mjenice.- obično se koristi kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa.
2) kreditne, financijske, novčane mjenice - kreditne- temelje se na odobrenim bankovnim kreditima.
- javljaju se kao:a) akceptacijske - njome banka odobrava svom komitentu mjenični akceptacijski kredit.- banka dozvoljava komitentu trasiranje mjenica na nju do određenog iznosa.- banka ima ulogu dužnika i komitent mora doznačiti pokriće mjenice prije njenog
dospijeća.- postoje dvije vrste:
- s pokrićem - bez pokrića
b) avalirane mjenice - osigurava se pravodobna isplata mjenice.- banka kreditor ima ulogu jamca.
- financijske - izdane mjenice po osnovi odobrenog bankovnog kredita.- uobičajeno je da se banci za odobrene kredite pruži jamstvo u vidu mjeničnog akcepta.- tako akceptiranu mjenicu nazivamo financijskom mjenicom kojom se na dulji rok osiguravaju uspostavljeni odnosi banke i komitenta.
- novčane mjenice - VP nastali davanjem na kredit određene svote gotovog novca ili vrijednosti robe u potrošačke svrhe.- ima svojstvo kreditiranja i ne funkcionira kao novčani surogat.
3) dugoročne i kratkoročne- dugoročne - zbog nemogućnosti skore mobilizacije likvidnih novčanih sredstava ne prima se kao novčani surogat
- ne koristi se u platnom prometu, već kao instrument jamstva)
- kratkoročne mjenice- upotrebljavaju se u platnom prometu u cilju skore realizacije odnosno naplate a rok dospijeća im je od 3 tjedna do 3 mjeseca- razlikujemo:
a) pokazne (po viđenju) - dospijevaju u trenutku predočenja na isplatu- mjenica po viđenju ili a'vista se mora honorirati u trenutku predočenja na isplatu a mjenica koja dospijeva u određeno vrijeme po viđenju dospijeva na naplatu neko vrijeme nakon dana akceptab) a-dato - dospijevaju na određeno vrijeme od dana njihova izdavanja i koriste se u platnom
prometu,c) dnevne- dospijevaju na naplatu na točno određeni kaledarski dan)
4) domicilirane- domicilirane mjenice - u interesu brze i sigurne naplate trasant može mjenicu domicilirati tj. usmjeriti njeno plaćanje na mjesto i adresata gdje će biti honorirana bez poteškoća.- razlikujemo:
a) određene - navedena i osoba koja će mjenicu isplatitib) neodređene mjenice - navedeno samo mjesto plaćanja.
5) rekta ili neprenosive mjenice - neprenosivi VP. - ne mogu se indosirati nego samo cedirati.- ne mogu se eskontirati niti poslužiti kao sredstvo plaćanja. - predstavljaju instrument jamstva.- mogu biti dugoročne i kratkoročne.
6) zavratne, povratne ili regresne mjenice - trasirana mjenica s rokom dospijeća po viđenju izdana od regredijenta tj. od osobe koja ostvarujući svoje zavratno (regresno) mjenično pravo izdaje odnosno retrasira mjenicu na bilo kojeg prednika plativu samo u prednikovu mjestu stalnog boravka.- mjenica se ne domicilira,
7) bianco ili nepotpune mjenice
- pravno valjani VP na kojem se mjenični dužnik u ulozi trasanta potpiše in bianco s nakanom preuzimanja mjeničnopravne obveze.8) dobre i loše- dobre- sposobne postati novčanim surogatima i primaju se umjesto isplate
- loše - na njima se nalaze potpisi kreditno nesposobnih osoba- ne primaju se- lažne, nepotpune, izmišljene...
88. MJENIČNE POTREPŠTINE ****- zakon o mjenici definira bitne potrepštine trasirane i sola mjenice bez kojih se određena isprava ne može smatrati mjenicom. - radi efikasnijeg i racionalnijeg utvrđivanja uzajamnih građanskopravnih i gospodarskih odnosa sudionika mjeničnog prometa, praksa je kreirala niz klauzula (nebitne potrepštine) koje olakšavaju mjenični promet.
- bitne potrepštine trasirane i sola mjenice su: 1) oznaka „mjenica“2) bezuvjetni nalog (trasirana) odnosno bezuvjetno obećanje plaćanja određene svote novca (sola)3) ime trasata - samo trasirana mjenica4) dan mjeničnog dospijeća5) mjesto plaćanja6) ime korisnika mjenice - remitenta7) mjesto i dan izdavanja mjenice8) potpis izdavaoca mjenice - trasanta
- nebitne potrepštine trasirane i sola mjenice su: 1) klauzula valute2) klauzula pokrića3) izvještajna avizo klauzula4) klauzula „na naredbu“5) rekta klauzula6) oznaka „bez obveze“7) kamatna klauzula8) klauzula „bez protesta“ ili „bez troškova“ 9) oznaka duplikata
89. OSOBE U MJENIČNOM POSLU I NJIHOVE OBVEZE ****- u mjeničnom poslu sudjeluju osobe kojima taj posao daje određena ovlaštenja (vjerovnici) i osobe kojima mjenica predstavlja obvezu (dužnici). - to su: 1) izdatnik (trasant) - osoba koja izdaje mjenicu2) tezovnik (trasat) - osoba na koju trasant usmjeruje nalog plaćanja mjenične svote 3) prihvatnik (akceptant) - glavni mjenični dužnik4) korisnik (remitent) - mjenični vjerovnik5) indosant (žirant) - prenositelj prava6) indosatar (žiratar) - novi korisnik, 7) avalist - mjenični jamac8) intervenijent - akceptira mjenicu tj. plaća mjenicu po potrebi9) regresat- mjenični obveznik protiv kojeg se ostvaruje regresno pravo 10) regredijent - slijednik koji to pravo ostvaruje 11) prosvjednik - osoba koja podiže prosvjed kod suda12) prosvjedovnik - osoba protiv koje se podiže protest13) domicilijat - treća osoba koja o dospijeću plaća mjenicu u mjestu trasata ili trasantova prebivališta.
90. PROMESA – PROMISSORY NOTE- promissory note.- posebna vrsta vlastite (sola) mjenice kojom se trasant bezuvjetno obvezuje platiti korisniku ili po njegovoj naredbi ili donosiocu svotu na koju ovaj VP glasi. - glavni dužnik je njezin izdavatelj. - mogu ih izdavati samo prvoklasne banke i financijske - kao simple (proste) promissory note. - ako ih izdaju poduzeća i kompanije, moraju imati dodatna osiguranja - personal promissory note.
- u trgovačkim poslovima kupac robe na kredit izdaje promesu u korist dobavljača. - kod bankovnih poslova korisnik kredita pomoću promese daje obećanje banci. - uobičajeno je priložiti i određene dokumente (bilanca, podaci o bonitetu...).
- jedine bitne potrepštine su:1) bezuvjetno obećanje plaćanja2) potpis trasanta.
- promesa može nositi i kamatu. - može biti na jednu a biti isplaćena u drugoj valuti s time da se svota može isplaćivati i obročno.- dozvoljeni su indosament i predaja a može se odrediti i rok dospijeća na određeni dan.
- promissory nota u širem smislu - svi VP na osnovi kojih dužnici prihvaćaju apsolutnu obvezu plaćanja u ugovorenom roku. - svi prenosivi kreditni instrumenti koji zbog svoje univerzalnosti, prenosivosti i bezuvjetnosti cirkuliraju na financijskim tržištima.
Related Documents
