-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 1
ZaštitaInspektd.o.o. zazaštitu na radu, zaštituodpožara i
zaštituživotnogokolišaOIB: 28737940650 Osijek, Reisnerova 95a,
℡031-250-510 � 031-250-515 �099-317-9903
e-mail: [email protected] web: www.zastitainspekt.hr
IBAN:HR33 2360 0001 1012 2137 6
NACRT
PROCJENE UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNA
DOBARA
I OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
ZA OPĆINU DARDA
Travanj 2016.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 2
UVOD 10
1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA
PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO
STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 11
1.1. PRIRODNE OPASNOSTI I PRIJETNJE 11 1.1.1. Poplave 11 1.1.2.
Potres 14 1.1.3. Ekstremni vremenski uvjeti 24
1.1.3.1. Suša 25 1.1.3.2. Toplinski val 26 1.1.3.3. Olujno
nevrijeme 28 1.1.3.4. Klizišta 31 1.1.3.5. Tuča 31 1.1.3.6. Snježne
oborine 33 1.1.3.7. Poledica 34
1.2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE OPASNOSTI I PRIJETNJE 36 1.2.1.
Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim
objektima 36 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće
izazvane nesrećama u prometu 37
1.2.2.1. Cestovni promet 37 1.2.2.2. Željeznički promet 37
1.2.2.3. Pomorski promet 38 1.2.2.4. Zračni promet 38
1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana 39 1.2.4. Procjena
učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije ugroze 39
1.3. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA 45 1.4. NESREĆE U
KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE, PRERAĐUJU,
RUKUJU,
PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA
JEDNAKIM ILI IZNAD PROPISANIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I A,
DIJELOVA 1. I 2. STUPCA 2. I 3. I PRILOGA I B STPCA 2. I 3. UREDBE
O SPRJEČAVANJU VELIKIH NESREĆA KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI 46
1.5. RATNA DJELOVANJA I TERORIZAM 46
2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 47
2.1 POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA
KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI,
DRUGIH OPERATIVNIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA, SNAGA CIVILNE
ZAŠTITE, FIZIČKIH OSOBA I SVEUKUPNO RASPOLOŽIVIH MATERIJALNIH
RESURSA KOJI SE MOGU ANGAŽIRATI NA SPRJEČAVANJU NASTANKA I
OTKLANJANJU POSLJEDICA KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 47
3.2. POTREBNE SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE, OVISNO O KATASTROFI
I VELIKOJ NESREĆI, SA STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH OPERATIVNIH
SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I ORGANIZACIJSKIH RESURSA TE MATERIJALNIH
RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 49
2.2.1. Poplava 50 2.2.2. Potres 51 2.2.3. Opasnosti od Ostalih
prirodnih uzroka ( Suša i toplinski val; Olujno ili orkanskog
nevrijeme i jaki vjetar; Klizišta; Tuča, snježne oborine i
poledica) 51 2.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe 51
POTREBNE SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE: 51
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 3
2.2.5. Epidemije i sanitarne opasnosti 51
3. ZAKLJUČNE OCJENE 53
3.1. POPLAVA 53 3.2. POTRES 53 3.3. SUŠA 53 3.4. TOPLINSKI VAL
53 3.5. OLUJNO NEVRIJEME 54 3.6. TUČA 54 3.7. SNJEŽNE OBORINE 54
3.8. POLEDICA 54 3.9. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE 54 3.10.
EPIDEMIJE I SANITARNE OPASNOSTI 54 3.11. SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
55
4. ZEMLJOVIDI 57
KARTA 1 - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 57 KARTA 2 - PREGLEDNA KARTA
OPĆINE DARDA SA UCRTANIM ZAŠTITNIM VODNIM
GRAĐEVINAMA 57 KARTA 3 - ENERGETSKI SUSTAVI 57 KARTA 4 - POŠTA I
TELEKOMUNIKACIJE 57 KARTA 5 - KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINE OPĆINE
DARDA 57 KARTA 6 - TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE
IZAZVANE NESREĆOM
U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA – RADIJUSI UGROZE 57
5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 58
5.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI 58 5.1.1. Površina područja
odgovornosti 58 5.1.2. Reljef 60 5.1.3. Hidrološka obilježja 61
5.1.4. Pedološka obilježja 62 5.1.5. Klima 64
5.2. STANOVNIŠTVO 67 5.2.1. Stanovništvo prema kronološkoj dobi
i spolu 68 5.2.2. Struktura radno aktivnog stanovništva 69 5.2.3.
Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju 69 5.3.1. Kulturna
dobra 69 5.3.1. Okoliš 71 5.3.1.1. Zrak 71 5.3.1.2. Tlo 72 5.3.1.3.
Buka i vibracije 72 5.3.1.4. Voda 73 5.3.2. Vodoopskrbni objekti 73
5.3.3. Industrijske i druge gospodarske zone i objekti 74 5.3.4.
Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti, objekti u kojima
boravi i može biti ugrožen veliki broj ljudi 74 5.3.5. Razmještaj i
posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naseljenost 75
5.3.6. Skloništa sa kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje 75
5.3.7. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještaj i priprema hrane) 75
5.3.8. Zdravstveni kapaciteti 75
5.4. PROMETNO- TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA 75 5.4.1. Prometnice
75
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 4
5.4.2. Zračne i riječne luke 76 5.4.3. Dalekovodi i
transformatorske stanice 77 5.4.4. Energetski sustav 77 5.4.5.
Telekomunikacijski sustavi 77 5.4.6. Hidrotehnički sustavi 79
5.4.7. Plinovodi, naftovodi i sl. 79
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 5
OPĆI PODACI
NAZIV: Nacrt Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturna dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu
Darda
Lokacija: Općina Darda
Naručitelj: Općina Darda
IZVODITELJ: ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek, Reisnerova 95a.
VODITELJ TIMA: Damir Đurđević, mag. ing. el.
Član tima: Tomislav Šimetić, mag. ing. el.
ZaštitaInspekt d.o.o. za zaštitu na radu, zaštitu od požara i
zaštitu životnog okoliša ima izdano Rješenje za obavljanje poslova
izrade stručnih poslova planiranja zaštite i spašavanja - Klasa
UP/I-053-02/13-01/04, Urbroj 543-01-04-01-14-9, Zagreb, 28. ožujka
2014.
U Osijeku, travanj 2016.
Direktorica:
mr.sc. Mirna Đurđević
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 6
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 7
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 8
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 9
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 10
UVOD
Nacrt procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturna
dobara i okoliša od opasnosti i posljedica prirodnih i
tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća (u daljnjem
tekstu: Procjena) izrađena je temeljem članka 16. Zakona o sustavu
civilne zaštite (NN 82/15) i članka 6. Pravilnika o metodologiji za
izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN
30/14 i 67/14). Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji
ugrožavaju Općinu Darda, procjenjuju se potrebe i mogućnosti za
sprječavanje, smanjenje i uklanjanje posljedica katastrofa i
velikih nesreća te gradi temelj za izradu Planova, Operativnih
planova i Planova CZ. Jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao
''Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog
uređenja'', uređuju i propisuju preventivne mjere čijom će se
implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i
antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu
infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva,
materijalnih dobara i okoliša. Zakonske odredbe:
- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15), - Pravilnik o
metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja
(NN 30/14 i 67/14), - Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju
operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08,
44/08), - Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi
civilne zaštite i postrojbi za
uzbunjivanje (NN 111/07).
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 11
1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA
PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO
STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1.1. Prirodne
opasnosti i prijetnje
1.1.1. Poplave Hidrološki pokazatelj Područje Općine Darda
pripada većim dijelom Dravskom sektoru, dok manji dio
(sjeveroistočno od željezničke pruge za Beli Manastir) pripada
Dunavskom sektoru. Na području Općine Darda, od većih vodotoka
prisutna je rijeka Drava. Glavni odvodni kanal Dravskog sektora je
kanal Barbara (kanal I reda) kojim se voda odvodi u prirodni
akumulacijski prostor Stare Drave, odakle se preko Stare Drave kod
povoljnih vodostaja rijeke Dunav ispušta kroz ustavu Kopačevo u
inundaciju Dunava (Kopački rit). U slučaju kada je gravitacijska
odvodnja kroz ustavu nemoguća (visoki vodostaji Dunava), a
akumulacijski prostor Stare Drave popunjen do max. kote vodostaja,
voda se putem kanala Lanka (kanal I reda) usmjerava na crpnu
postaju Velika kapaciteta 3,5 m³/s i mehanički prebacuje u
inundaciju rijeke Drave. Ukupna dužina kanala I i II reda (osnovna
kanalska mreža) na području Općine Darda iznosi 32,03 km, a kanala
III i IV reda (detaljna kanalska mreža) 44,95 km. Utjecaj na one
elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za
lokalnu ili regionalnu zajednicu Na području Općine Darda kritična
infrastruktura od vitalnog značaja za lokalnu ili regionalnu
zajednicu, nema ugroze od poplava. Opasnost od poplava rijeka ili
bujičnih voda Vodotoci na području Općine Darda su nizinski, te je
moguća opasnost samo od plavljenja okolnog prostora u svom toku. Na
području Općine Darda nema bujičnih vodotoka. Pregled ugroženih
naselja s brojem i strukturom stanovništva Na temelju procjene
mjerodavne institucije, Vodnogospodarskog odjela za vodno područje
slivova Drave i Dunava Osijek, konstatira se da u slučaju prodora
nasipa ''Drava-Dunav'' dionica željeznički most-Halaševo na potezu
km 16+227 do 18+645 poplavljen bi veći dio dravskog rita te naselja
Darda i Mece. Potencijalna poplavna područja u slučaju prodora
nasipa Drava-Dunav-Babin Grob'' vodom jednakoj velikoj vodi 100
godišnjeg povratnog perioda uključuju plavljenje kompletnog tzv.
''dravskog rita'', omeđenog s jedne strane nasipom, a s druge
strane linijom po visokom terenu Državna granica-Baranjsko Petrovo
Selo-Bolman-Jagodnjak-Novi Čeminac-Uglješ-Darda-Bilje, poplavljena
bi bila naselja Darda i Mece.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 12
Tablica 1-1 Popis naselja s brojem i strukturom stanovništva u
slučaju probijanja nasipa (branjeno područje)
Izvor ugrožavanja (u slučaju prodora nasipa)
Ugroženo naselje
Broj stanovnika
Mala djeca (0-4)
Djeca (5-15)
Odrasle osobe i
starija djeca
Starije osobe (iznad 65
god.)
1. Dionica br. 8/I (nasip ''Drava - Dunav'' dionica željeznički
most-Halaševo na potezu km 16+227 do 18+645 (spoj s obuhvatnim
nasipom Tvrđavica-Halaševo)) 2 Dionica br. 9 (Lijevi Dravski nasip
''Spoj s nasipom Drava – Dunav - Babin Grob'')
Darda 5.323 275 615 3.612 821
Mece 882 53 106 598 125
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, popis stanovništva 2011.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim
planom Općine Darda predviđeno je čišćenje kanala III i IV reda.
Hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led, prosječna godišnja
količina padalina Na području Općine Darda nalazi se rijeka Drava
koja ulazi u državni plan obrane od poplave i na njoj se redovito
mjeri vodostaj. U tablici 1-2 su navedeni vodostaji i mjerne
postaje koje su mjerodavne za proglašavanje mjera obrane od poplave
na rijeci Dravi. Tablica 1-2 Mjerne postaje s vodostajima po
dionicama
Drava Dionica br. 8/I
(Nasip ''Drava-Dunav'' od željezničkog mosta do spoja s Glavnim
Dravskim nasipom)
Drava Dionica br. 9
(Nasip''Spoj s nasipom Drava – Dunav - Babin Grob'')
Drava Dionica br. 9
(Nasip ''Babin Grob – Torjanci')
Vodomjerna postaja Osijek Belišće Belišće Pripremno stanje +200
+400 +400 Redovna obrana +350 +450 +450
Izvanredna obrana +500 +580 +580 Izvanredno stanje +550 +620
+620
Izvor: Državni plan obrane od poplava Ledene površine na
vodotocima uglavnom nastaju uz obalu vodotoka. Na rijeci Dravi
ledene površine nastaju kod niskih vodostaja u periodu niskih
temperatura. U periodu kada je povećana opasnost od pojave leda,
vodo čuvari VGO Osijek i VGI ''Baranja'' Darda redovito
kontroliraju kritične točke na rijeci Dravi na kojima se mogu
formirati ledeni čepovi (barijere). U slučaju zaleđivanja većih
površina na rijeci Dravi djeluje brod ledolomac koji u suradnji s
Mađarskom koristi i Hrvatska. Nastajanje ledene površine na rijeci
Dravi ne predstavlja veću opasnosti za područje Općine Darda.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 13
Prosječna godišnja količina padalina
Slika 1-1 Srednja godišnja količina oborina za područje
Osječko-baranjske županije
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Prosječna godišnja
količina oborine je 748,5. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta
(najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u IX. mjesecu.
Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni
krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Zaštitna
infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s
pokazateljima o broju, vrstima, dimenzije i sl. Na području Općine
Darda, sustav obrane od poplava čini Glavni dravski nasip i nasip
Drava- Dunav. Glavni dravski nasip proteže se od km 25+000 do km
64+300 rijeke. Područjem Općine Darda prolazi u dužini od 7,472 km
(od km 24+200 do km 31+672). Nasip Drava-Dunav duljine je 18,645
km. Područjem Općine Darda prolazi u dužini od 2,418 km (od km
0+000 do km 2+418). Procjena veličine ugroženog područja i stupanj
izgrađenosti površina – naseljenost, industrija, prometnice U
slučaju prodora nasipa ''Drava-Dunav'' dionica željeznički
most-Halaševo bio bi onemogućen promet cestom
Osijek-Bilje-Darda-Jagodnjak na mjestima depresija (ulaz i izlaz iz
Darde, Novi Čeminac - Uglješ). Osim toga onemogućen bi bio i promet
željezničkom prugom Osijek-Beli Manastir. U slučaju prodora nasipa
''Spoj s nasipom Drava-Dunav-Babin Grob'' bio bi onemogućen promet
cestom Darda- Jagodnjak na mjestima depresi. Proglašene elementarne
nepogode i nastale štete U proteklih 10 godina proglašene su dvije
elementarna nepogoda uzrokovana ovom ugrozom. Elementarna nepogoda
proglašena je u lipnju 2010. i 2013. godine.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 14
1.1.2. Potres Seizmičke karakteristike terena i seizmološki
rizik po život ljudi i materijalna dobra Područje Općine Darda
nalazi se u istočno – hrvatskoj potolinskoj zoni koja u širem
smislu ulazi u okvire geotektonske cjeline Panonskog bazena u kojoj
je moguće javljanje potresa intenziteta VIIIº MCS ljestvice. Za
određivanje maksimalnog intenziteta potresa za područje Republike
Hrvatske koristi se ''Privremena seizmološka karta SFRJ“ od 1982. U
''Seizmološkoj karti SFRJ“ od 1987. prikazani su očekivani
intenziteti potresa za razdoblje od 50, 100, 500, 1000 i 10 000
godina s vjerojatnošću pojave od 63%. Za posebno zahtjevne
građevine propisi nalažu određivanje lokalnog seizmičkog rizika na
temelju prethodno izvršenih geofizičkih mjerenja.
Slika 1-2 Seizmološka karta za povratni period 500 godina Izvor
: Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 15
Slika 1-3 Isječak iz karte Intenziteta potresa za povratno
razdoblje 500 godina Izvor : Geofizički zavod ''Andrija
Mohorovičić'' PMF Zagreb Utjecaj na one elemente kritične
infrastrukture koji su od vitalnog značaja za lokalnu ili
regionalnu zajednicu Objekti od posebnog značaja za funkcioniranje
Općine (ambulante primarne zdravstvene zaštite, matične osnovne
škole i poštanski uredi) uglavnom su novije građevine pa se ne
očekuje njihovo potpuno rušenje jer su prema normama gradnje
predviđeni da izdrže potrese uz samo manja oštećenja, pa se
pretpostavlja da će i takvi moći služiti za određenu namjenu. Mjere
zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim planom
Općine Darda predviđeno je sljedeće:
- zaštita građevina od potresa povodi se projektiranjem i
gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima.
Propisi koji reguliraju izgradnju građevina:
- Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za građenje u
seizmičkim područjima (Službeni list 39/64),
- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmičkim područjima (Službeni list 31/81, 49/82,
29/83, 21/88 i 52/90),
- Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, NN 14/01,
NN 125/10 i NN 136/12),
- Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona
(NN 119/09, NN 125/10 i NN 136/12),
- Tehnički propis za zidane konstrukcije (NN 01/07), - Tehnički
propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, NN 58/09, NN 125/10 i NN
136/12), - Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08,
125/10, 73/12, 136/12), - Tehnički propis za aluminijske
konstrukcije (NN 80/13).
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 16
Propis koji regulira prostorno planiranje i uređenje prostora: -
Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86).
Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i
rabljeni građevni materijal te gustoća naseljenosti U slučaju
potresa većeg intenziteta za očekivati je da će doći do znatnijih
oštećenja na starijim objektima (objekti nastali prije 1964.
godine) te manjih oštećenja na novijim objektima (objekti nastali
nakon 1964. godine). Ovisno o intenzitetu potresa ovisi intenzitet
djelovanja na kritičnu infrastrukturu.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 17
Učestalost, intenzitet i epicentri potresa u zadnjih 100
godina
Slika 1-4 Epicentri potresa u zadnjih 100 godina
Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 18
Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina
Slika 1-5 Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina
Izvor: Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 19
Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100 godina
Slika 1-6 Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100
godina
Izvor: Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 20
Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200 godina
Slika 1-7 Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200
godina
Izvor: Geofizički zavod ''Andrija Mohorovičić'' PMF Zagreb
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 21
Posljedica potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne,
industrijske i druge objekte korištenjem MCS ljestvice Tablica 1-3
Razredba stupnjeva štete za zidane i armiranobetonske zgrade
Stupanj štete Zidane zgrade Armiranobetonske zgrade
1. stupanj
Zanemariva do laka šteta (nema konstrukcijske štete, laka
nekonstrukcijska šteta)
- vlasaste pukotine u malo zidova - otpadanje malih komada žbuke
- ponegdje pad labavih komada s gornjih dijelova zgrade
- fine pukotine u žbuci na elementima okvira ili u podnožju
zidova - fine pukotine u pregradnim zidovima i ispunama
2. stupanj
Umjerena šteta (laka konstrukcija šteta, umjerena
nekonstrukcijska šteta)
- pukotine u mnogim zidovima - otpadanje velikih komada žbuke -
djelomično rušenje dimnjaka
- pukotine u stupovima i gredama okvira i nosivim zidovima -
pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune; padanje krhkih
pregrada i žbuke. Otpadanje morta na spojevima zidnih panela
3. stupanj
Znatna do velika šteta (umjerena konstrukcijska šteta, velika
nekonstrukcijska šteta)
- široke i mnoge pukotine u većini zidova cijepovi padaju.
Dimnjaci se lome na razini krova; - rušenje pojedinih
nekonstrukcijskih elemenata (pregradnih zidova, zabatnih zidova
- pukotine u stupovima i čvorovima okvira (stup-greda) u
podnožju (zgrade) i u čvorovima (veznim gredama) povezanih zidova.
Otpadanje zaštitnog sloja betona, izvijanje armature - široke
pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune, rušenje pojedinih
zidova ispune
4. stupanj
Vrlo velika šteta (velika konstrukcijska šteta, vrlo velika
nekonstrukcijska šteta)
- ozbiljno rušenje zidova; djelomično rušenje krovova i
stropova
- široke pukotine u nosivim elementima uz tlačni slom betona i
slom armature; slom prionjivosti armature greda; prevrtanje
stupova. Rušenje nekih stupova ili pojedinog gornjeg stropa
5. stupanj Razaranje
(vrlo velika konstrukcijska šteta) - totalno ili gotovo totalno
rušenje - rušenje prizemlja ili dijelova (tj. krila) zgrade
Izvor : www.gfos.hr Građevine na području Općine Darda možemo
svrstati u četiri osnovne kategorije:
• tipa A – zgrade od nepečene cigle (najstarije zgrade) • tipa B
– zgrade od pečene cigle, ali bez monta deke (zidane zgrade starije
izvedbe) • tipa C – zgrade od pečene cigle, ali s monta dekom,
armirano betonskim serklažima
vjenčanicama (zidane zgrade novije izvedbe) • tipa D – zidane
zgrade od pečene cigle s armiranobetonskom rešetkastom
konstrukcijom,
ili armiranobetonske zgrade koje nisu posebno projektirane na
otpornost prema potresu
Tablica 1-4 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu
gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoća naseljenosti
Općina
1Ukupno kućanstva/broj
stanovnika
2Zgrade manje otpornosti na potres 2Zgrade veće otpornosti na
potres (novije
zgrade) Zgrade tipa A/broj osoba u zgradama
Zgrade tipa B/broj osoba u zgradama
Zgrade tipa C/broj osoba u zgradama
Zgrade tipa D/broj osoba u zgradama
Darda 3.813/6.889 191/345 1.068/1.929 2.479/4.478 75/137 1Izvor:
Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2011. godine
2Izvor: Procjena stanja na terenu, ZaštitaInspekt d.o.o.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 22
Posljedica potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne,
industrijske i druge objekte korištenjem MCS ljestvice Tablica 1-5
Ljestvica intenziteta potresa
Stupanj Intenziteta P o s lj e d i c e
VIII Razorna oštećenja
zgrada
Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaju osobe u
automobilima u pokretu. Ponegdje se lome grane i stabla. I teži
namještaj se ponekad pomoče. Neke viseće svjetiljke su oštećene. U
mnogim zgradama tipa C oštećenja 2. stupnja, u pojedinim 3.
stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim
4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u
pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni
kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde. Malo odroni u
udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu
dosežu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad
se presušni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim
slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u
zdencima.
Pregled procjene stupnja oštećenja zgrada u potresu i prisutnog
stanovništva Procjena oštećenja stambenog fonda u slučaju potresa
intenziteta VIII stupnja po MCS ljestvici na području Općine Darda
(izvor: Općina Darda): Tablica 1-6 Postotak oštećenja stambenog
fonda
tip građevine broj
objekata
postotak oštećenja (%)
1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj A 191 0 5 45
50 5 B 1.068 5 45 50 5 0 C 2.479 45 50 5 0 0 D 75 0 0 0 0 0
Izvor: Izvor podataka Općina Darda Izvor: Procjena oštećenja
stambenog fonda, ZaštitaInspekt d.o.o. Postotak oštećenja stambenog
fonda u slučaju potresa intenziteta VIII stupnja po MCS ljestvici
iznosi najviše 19% od ukupnog stambenog fonda (izračun po metodi:
D. Aničić, Civilna zaštita 1). Pri tome se ne očekuje potpun
urušavanje stambenih objekata već manje štete date tablicom 1-7. Na
osnovu navedenog ne vrši se procjena količine građevinskog otpada.
Objekti od posebnog značaja za funkcioniranje Općine (ambulante
primarne zdravstvene zaštite, matična osnovna škola i poštanski
ured) uglavnom su novije građevine pa se ne očekuje njihovo potpuno
rušenje jer se prema normama gradnje predviđeni da izdrže potrese
uz samo manja oštećenja, pa se pretpostavlja da će i takvi moći
služiti za određenu namjenu. Tablica 1-7 Procjena broja ozlijeđenih
osoba
Naselje 1Broj stanovnika
2Stupanj ozljeda
Broj neozlijeđenih Broj
ozlijeđenih Broj
smrtno stradali Darda 5.323 5.057 228 38 Mece 882 838 37 7
Švajcarnica 196 186 7 3 Uglješ 507 482 21 4
1Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, popis stanovništva 2011.
godine 2Izvor: D. Aničić, Civilna zaštita 1
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 23
Broj ranjenih osoba iznosi 3,89 %, a broj poginulih osoba 0,65 %
ukupnog stanovništva na području Općine Darda. Moguće posljedice od
potresa po stanovništvu su:
- oko 117 zatrpanih osoba od čega 41 plitko zatrpanih, - oko 63
srednje zatrpanih te - oko 13 duboko zatrpanih osoba.
Izračun ugroženih i ozlijeđenih osoba, kao i broj plitko,
srednje i duboko zatrpanih osoba, napravljen je procjenski i
iskustveno, sukladno stupnju oštećenja građevina u kojima
stanovništvo boravi, pri intenzitetu potresa VIII stupnja po MCS
ljestvici. Parametri koji određuju izračun broja spasioca su:
- za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo
stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje
(spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog čovjeka uz potporu osobne
i lake opreme za spašavanje,
- za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takvo stanje
zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje)
potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog čovjeka uz upotrebu
specijalnih radova i građevinskih strojeva.
Spašavanje se u pravilu mora provesti u 2-3 dana (što je
procijenjeni optimum preživljavanja zatrpanih u ruševinama).
Izračun se vrši po formuli: S=T/t x a S=20 osobe koje će
sudjelovati u spašavanju iz ruševina gdje je: T – ukupan broj
radnih sati, t – vrijeme potrebno da se izvrše akcije spašavanja iz
ruševina nakon njegovog nastanka, a – broj smjena tijekom 24 sata.
Za područje Općine Darda, obzirom na mogući stupanj potresa te obim
rušenja i izračunatog broja zatrpanih, potrebno je 20-35 osoba koje
će sudjelovati u spašavanju iz ruševinama odnosno 60-80 osoba za
ukupnu sanaciju područja. U slučaju zatrpavanja, traganje za
zatrpanim osobama biti će olakšano jer se uglavnom stanovništvo u
mjestu poznaje i do izražaja bi došla puna međusobna pomoć i
samopomoć. Sukladno postotku oštećenja stambenog fonda danog
tablicom 1-7 te primjenom metode koju upotrebljava US Army Corps of
Engineers (USACE) dolazi se do sljedećih rezultata:
- procjenjuje se da će doći do rušenja 5% (6 objekata) građevina
tipa A - procjenjuje se da će doći do djelomičnog rušenja 50% (60
objekata) građevina tipa A - procjenjuje se da će doći do
djelomičnog rušenja 5% (35 objekata) građevina tipa B
Procjenjuje se da jedan stambeni objekt tipa prizemnice ukupne
površine 100 m2, unutarnje visine 2,6 m te ukupne visine objekta 5
m ima ukupno: (10*10*2,6 )/ 0,02831685 /27 = 260 * 0,7645549* 0,33
= 65,6 m3 otpada, odnosno 65-70 m3 otpada.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 24
Obzirom da se procjenjuje da bi u slučaju potresa intenziteta
VIII stupnja po MCS došlo do rušenja 6 objekata tipa A, procjenjuje
se da bi u tom slučaju bilo oko 390- 450 m3 građevinskog otpada.
Nadalje, procjenjuje se da bi u slučaju potresa intenziteta VIII
stupnja po MCS došlo do djelomičnog rušenja na ukupno 60 objekata
tipa A te 35 objekata tipa B. Količina građevinskog otpada kretala
bi se od 1.500 - 2.000 m3. Za prijevoz predviđene količine otpada
potrebno je oko 2 kamiona, 1 dizalice, 2 utovarivača i 1 stroja za
razbijanje betona koji bi u 108 sati otpremili građevinski otpad.
Izračun ugroženih i ozlijeđenih osoba napravljen je procjenski i
iskustveno, sukladno stupnju oštećenja građevina u kojima
stanovništvo boravi, pri intenzitetu potresa VIII stupnja po MCS
ljestvici. U slučaju zatrpavanja, traganje za zatrpanim osobama
biti će olakšano jer se uglavnom stanovništvo u mjestu poznaje i do
izražaja bi došla puna međusobna pomoć i samopomoć. Da bi se mogle
ukloniti posljedice ovakve katastrofe potrebno je odmah angažirati
profesionalne i dragovoljne vatrogasne postrojbe, službu hitne
medicinske pomoći, građevinske i poduzetničke tvrtke s
mehanizacijom te ostale tvrtke i ustanove koje se u svojoj
djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem. Procjena stanja i
vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje Općina Darda ne
raspolaže potrebnim organiziranim ljudskim potencijalima za
eliminiranje posljedica potresa očekivanog stupnja intenziteta,
niti onih sa većim stupnjem. Općina ne posjeduje dovoljne vlastite
materijale niti stručno osposobljene ljudske potencijale. Uz
angažiranje vlastitog tima opće namjene, očekuje se pomoć
specijalističkog tima za spašavanje iz ruševina sa razine Županije.
1.1.3. Ekstremni vremenski uvjeti Općina Darda nalaze se u
klimatskoj zoni tople, umjerene, kišne klime s izrazito
kontinentskim odlikama koji karakteriziraju velika godišnja
kolebanja temperature i rasporeda padalina. Procjene ugroženosti od
ekstremnih vremenskih uvjeta rađene su temeljom Meteorološke
podloge za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih
dobara Osječko-baranjske županije, izrađene od strane Državnog
meteorološkog zavoda.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 25
1.1.3.1.Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine
može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u
drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica
nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada
uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe. Za poljodjelstvo mogu
biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak
oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim
pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem
površinskih i dubinskih zaliha vode. Opskrba vodom je definirana
meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-sustave i ljudske
aktivnosti. Sušu prati i povećana opasnost od pojave požara na
otvorenom koji mogu poprimiti i razmjerne katastrofe i velike
nesreće. U analiziranom 20-godišnjem razdoblju na području Općine
Darda najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u rujnu (u 23%
slučajeva), zatim u listopadu (u 15% slučajeva) te u srpnju (u 13%
slučajeva). Listopad 1995. bio je najsušniji mjesec u analiziranom
razdoblju, koji je imao 30 dana bez oborine. Najmanji broj dana bez
oborine najčešće je bio u veljači i lipnju (u 20% slučajeva).
Najmanje bezoborinskih dana u analiziranom razdoblju zabilježeno je
u listopadu 1992. i u prosincu 1981. kada je bilo po 9 takvih dana.
Najveći rizik za pojavu suše obzirom na pojavu bezoborinskih dana
je od srpnja do listopada. Tablica 1-8 Broj dana bez oborine (za
razdoblje 1961.−1980.)
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA BEZ OBORINE
SRED 19.8 18.1 19.7 17.5 18.2 17.2 21.3 21.9 20.5 20.9 18.8 18.4
232.1
STD 4.5 4.3 3.4 2.5 3.0 3.7 3.6 2.8 4.6 4.1 4.1 3.8 13.3
MIN 10 10 13 13 13 10 14 17 12 9 12 9 210
MAKS 28 26 25 24 23 26 28 29 28 30 25 24 262
(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS =
maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod Procjena stanja
i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje Za otklanjanje
posljedica hidrološke suše, operativne snage zaštite i spašavanja
te DVD Darda, mogu se koristiti za snabdijevanje vodom onog dijela
stanovništva, koji nisu priključeni na zajednički vodoopskrbni
sustav i kojima nije dostupna higijenski ispravna voda ili im je
dostupna na velikoj udaljenosti u odnosu na mjesto stanovanja.
Proglašene elementarne nepogode Elementarna nepogoda, suša
proglašena je za područje Općine Darda 2007., 2009., 2010., 2011.,
2012. i 2015.godine. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine
Darda u odnosu na sušu Štete uzrokovane sušom najviše bi pogodile
obitelji s malim obiteljskim poljoprivrednim nasadima jer bi šteta
nastala sušom za njih bila velika.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 26
1.1.3.2.Toplinski val Toplinski val, kao jedan od vrsta
ekstremnih vremenskih uvjeta nije analiziran u Meteorološkoj
podlozi za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih
dobara Osječko-baranjske županije, DHZ. Uslijed globalnog
zatopljenja za očekivati je i pojavu ove ugroze, a slučaj
toplinskih valova zabilježen je 2007 godine od strane Državnog
hidrometeorološkog zavoda, Odjela za vremenske analize i
prognoze.
Slika 1-8 Odstupanje srednje temperature zraka za ljeto 2013.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 27
Slika 1-9 Odstupanje količine oborine za ljeto 2013.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Procjena stanja i
vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe za
otklanjanje posljedica toplinskog val mogu se koristiti operativne
snage zaštite i spašavanja te DVD Darda. Proglašene elementarne
nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo
proglašene elementarne nepogode uzrokovane toplinskim valom.
Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na
toplinski val Procjenjuje se da bi 500-600 (stariji dio
stanovništva) osoba bilo ugroženo toplinskim valom. Štetno
djelovanje toplinskog vala manifestira se kao dehidracija osobe,
pri čemu su najugroženija starija populacija. Stoga je potrebno u
to doba godine osigurati dovoljne količine pitke vode. Radi
ublažavanja posljedica uzrokovanih pojavom toplinskog vala potrebno
je pojačano držati u pripravnosti službe medicinske pomoći.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 28
1.1.3.3.Olujno nevrijeme Olujni vjetar, a ponekad i orkanski,
udružen s velikom količinom oborine ili čak tučom, osim što stvara
velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima,
raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u
gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Jačina
vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima
u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se
u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf
(bofora) kojima se pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra.
Tablica 1-9 Beaufortova ljestvica
Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s)
0 Tišina 0,0-0,2 1 lagan povjetarac 0,3-1,5 2 Povjetarac 1,6-3,3
3 slab vjetar 3,4-5,4 4 umjeren vjetar 5,5-7,9 5 umjereno jak
vjetar 8,0-10,7 6 jak vjetar 10,8-13,8 7 vrlo jak vjetar 13,9-17,1
8 olujan vjetar 17,2-20,7 9 Oluja 20,8-24,4 10 jaka oluja 24,5-28,4
11 orkanski vjetar 28,5-32,6 12 Orkan 32,7-36,9
Razdioba smjera i jačine vjetra Za prikaz strujnog režima na
području Općine Darda analizirane su godišnje i sezonske
vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera
vjetra za razdoblje od 1981. do 2000. Rezultati analize prikazani
su grafički na ružama vjetra (slika 1-10). Na godišnjoj se ruži
vjetra uočava najveća učestalost vjetra iz W smjera (10.0%), a
relativno često pušu N, E i SE vjetrovi (8.1%, 7.1% i 9.5% redom).
Tišina je opažena rijetko (3.9%). Ostali smjerovi su zastupljeni s
manjom relativnom čestinom od 3% do 6.5%. Sličan oblik, kao i
godišnja ruža vjetra, zadržavaju sezonske ruže vjetra. U jesen i
zimi češće se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa
slabim strujanjem. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka
što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu
stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine
javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U
takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N–NE
vjetar. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni
tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada)
što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna
s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s
malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar,
ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je
turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci
Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim
strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U
takvim ljetnim olujama javlja se jak, odnosno olujan vjetar praćen
pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. U toplom dijelu
godine za vrijeme vedrih i neporemećenih dana pojavljuje se i
cirkulacija obronka.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 29
Od ukupnog broja podataka za područje Općine Darda 0.4 % podatka
otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf) od čega je 0.1% olujni vjetar (≥ 8
Bf). Jak se vjetar pojavio iz smjerova N, SE, SSW i NW. Najveća je
učestalost vjetra jačine 1–3 Bf (89.5%), a umjeren i umjereno jak
vjetar (4–5 Bf) javlja se s relativnom čestinom od 6.4%. Dani s
jakim i olujnim vjetrom Prema 20-godišnjem razdoblju u Općini Darda
se jak vjetar prosječno javlja 21 dana u godini, a olujni vjetar 2
dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 62 dana,
zabilježeno 1997. od čega je 8 dana bilo olujnog vjetra. Međutim,
taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike
vrijednosti standardne devijacije. Godišnji hod dana s jakim
vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar
nije zabilježen u studenom i prosincu. Jak vjetar najviše se
pojavio u travnju i svibnju 1997.g. ,11 dana u mjesecu te u ožujku
2000.g., a olujni vjetar 4 dana u travnju 1997. Prema tome, u
najvećem broju slučajeva na području Općine Darda prevladava vrlo
slab vjetar (1–3 Bf). U određenim vremenskim situacijama može se
pojaviti jak ili olujan vjetar − u hladnom dijelu povezan je s
prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s
olujnim nevremenima. Tablica 1-10 Broj dana s jakom i olujnim
vjetrom
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S JAKIM VJETROM
SRED 1.0 2.3 2.4 2.8 2.3 2.1 2.0 1.0 1.3 0.8 1.0 1.1 21.2
STD 1.5 2.4 3.2 3.3 3.0 2.9 2.7 1.6 1.8 1.3 1.5 1.5 21.3
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1
MAKS 5 7 11 11 11 10 9 6 6 5 4 6 62
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM
SRED 0.1 0.2 0.2 0.4 0.3 0.4 0.3 0.2 0.1 0.2 0.0 0.0 2.1
STD 0.2 0.4 0.5 1.0 0.6 0.7 0.5 0.4 0.2 0.4 0.0 0.0 2.5
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 1 1 2 4 2 3 1 1 1 1 0 0 8
(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS =
maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 30
Ruža vjetrova za Općinu Darda
Slika 1-10 Ruža vjetrova;
Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 31
Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U
slučaju potrebe za otklanjanje posljedica olujnog nevremena
(raščišćavanje, prevoženje srušenog i uništenog biljnog raslinja u
naseljima i na prometnicama) mogu se koristiti operativne snage
zaštite i spašavanja te DVD Darda. Navedene snage uz pomoć pravnih
osoba s područja Općine Darda raspolažu s potrebnim materijalno
tehničkim sredstvima za otklanjanje posljedica olujnog nevremena.
Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10
godina nije bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane olujnim
nevremenom. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u
odnosu na jak vjetar i olujno nevrijeme Budući da se na području
Općine Darda jak vjetar prosječno javlja 21 dana u godini, a olujni
Darda vjetar 2-3 dan, možemo zaključiti da područje Općine nije
ugroženo od navedene nepogode u smislu elementarne nepogode. U
slučaju pojave olujnog vjetra u kombinaciji s velikom količinom
oborina ili tuče može doći do pojave štete na imovini,
poljoprivrednim dobrima te raznim građevinskim objektima.
1.1.3.4.Klizišta Na području Općina Darda nema evidentiranih
klizišta. 1.1.3.5.Tuča Na prostoru Općine Darda srednji godišnji
broj dana s krutom oborinom iznosi 1.5 dana. U prosjeku najviše
takvih dana javlja se u travnju i srpnju, 0.3 dana dok je srednji
broj dana u ostalim mjesecima između 0.1 i 0.2 dana. U ožujku nije
zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Radarska centar Osijek
pokriva područje Osječko-baranjske županije na kojem se 2003.
godine nalazilo 34 postaje za obranu od tuče (slika 1-11). Sve
postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 3 imaju i
rakete. Tablica 1-11 Broj dana s tučom na području Općine Darda
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S TUČOM
SRED 0.1 0.1 0.0 0.3 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 1.5
STD 0.3 0.5 0.0 0.5 0.5 0.4 0.6 0.3 0.3 0.2 0.2 0.2 1.2
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 1 2 0 1 2 1 2 1 1 1 1 1 5
(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS =
maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 32
Slika 1 - 11 Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom
i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče.
Osječko-baranjska županija, 1981–2000.; Izvor: Hrvatski
hidrometeorološki zavod
Slika 1-12 Prostorna raspodjela indeksa ugroženosti od pojave
tuče sa štetom na području Općine Darda
Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 33
Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U
slučaju potrebe na raspolaganju su snage zaštite i spašavanje te
DVD Darda. Proglašene elementarne nepogode i nastale štete U
posljednjih 10 godina nije bilo proglašene elementarne nepogode
uzrokovane tučom. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine
Darda u odnosu na tuču Na području Općine Darda postoji opasnost od
pojave tuče ali je ona vrlo mala. Procjenjuje se da bi najveća
materijalna šteta uzrokovana tučom nastala na povrtnim kulturama i
voćnjacima, te manje na pokretnoj i nepokretnoj imovini
(automobili, stambeni objekti). 1.1.3.6.Snježne oborine Snijeg može
predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih
aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati
opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i
dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti snijega analizira se učestalost
padanja snijega, maksimalna visina novog snijega i maksimalna
visina snježnog pokrivača tijekom godine po mjesecima. Za
maksimalnu visinu snježnog pokrivača procijenjena je očekivana
godišnja maksimalna visina snježnog pokrivača za povratni period od
50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na
području Općine Darda uzeti su podaci s glavne meteorološke postaje
Osijek za razdoblje 1981-2000. U tablici 1-12 prikazani su srednji
mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna
devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i
najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u
višegodišnjem razdoblju. Na području Općine Darda padanje snijega
može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše
snježnih dana i to 42 dana bilo je tijekom zime 1995/1996. a
najmanje, 8 dana, u zimi 1989/1990. i 9 dana 1988/1989. U prosincu
i siječnju snijeg pada svake godine (prosječno oko 5 dana), a u
veljači rijetko izostane (3 puta u 20 godina). U tim mjesecima bilo
je i 12 - 15 dana s padanjem snijega. U studenom i ožujku padanje
snijega može se očekivati rjeđe (prosječno 2-3 dana), a zabilježeno
je i 8 dana. U travnju je rijetka pojava (zabilježeno najviše 4
dana). Maksimalna visina novog snijega pala tijekom jednog dana
izmjerena je u veljači (24 cm), zatim 14 cm u studenom, prosincu i
siječnju, 12 cm u ožujku i 6 cm u travnju. Najveće visine snježnog
pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20
godina), a zatim slijede prosinac i siječanj. Maksimalni snježni
pokrivač od 30 cm i viši izmjeren je dva puta u veljači (35 i 36
cm) i dva puta u siječnju (30 i 33 cm). Prema procjeni ekstremnih
vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač
od 55 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen.
Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega
i snježnog pokrivača je u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i
veljača), ali se njegovo javljanje ne može isključiti niti u
studenom, te ožujku i travnju.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 34
Tablica 1-12 Broj dana s padanjem snijega; max. visina novog
snijega; max. visina snježnog pokrivača MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 GOD
BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 5.1 5.0 2.8 0.5 0 0 0 0 0 0
2.1 5.0 20.3 STD 3.4 4.0 2.6 1.0 0 0 0 0 0 0 2.6 2.9 8.5 MIN 1 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0 1 8 MAKS 15 13 8 4 0 0 0 0 0 0 8 12 42
MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 14 24 12 6 0 0 0 0 0
0 14 14 24
MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 33 36 28 6 0 0 0
0 0 0 15 21 36
MAKS-T50 55
(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS =
maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod Procjena stanja
i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U slučaju potrebe na
raspolaganju su snage zaštite i spašavanje te DVD Darda.
Odražavanje prometnica (čišćenje snijega) vrši Cesting d.o.o.
Osijek i Vlastiti komunalni pogon Općine Darda. Proglašene
elementarne nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije
bilo proglašene elementarne nepogode uzrokovane snježnim
padalinama. Zaključna ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u
odnosu na snježne oborine Najveće količine snijega očekuju se u
prosincu, siječnju i veljači, a nešto manje količine u studenom i
ožujku. Snage koje se bave saniranjem prometnica od snježnih
padalina dostatne su za saniranje nastalo navedenom ugrozom.
1.1.3.7.Poledica Pojava zaleđenih kolnika uzrokovana je
meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda. To
su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine
ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje. Potencijalni meteorološki
uvjet za stvaranje poledice po tlu pojavljuju se u onim danima kada
se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥
0,1mm) i temperatura zraka je pri tlu ≤0ºC odnosno 2m ≤ 3ºC.
Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni
uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se
od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano
proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih
i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi
često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava
javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava
oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može
dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. Na
području Općine Darda u prosjeku godišnje bude oko 36 dana s
povoljnim uvjetima za poledicu. Najveći godišnji broj od 49 dana
zabilježen je 1981., a najmanji broj od 23 dana 1989. i 1998.
godine.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 35
Godišnji podaci hoda broja dana povoljnih za poledicu na
području Općine Darda pokazuju da su zimski mjeseci, prosinac,
siječanj i veljača najrizičniji za pojavu poledice. Srednji broj
dana s poledicom u tim mjesecima je od 7 do 9, s najviše dana u
siječnju koji pokazuje i najveće varijacije u broju dana s
poledicom. Maksimalni broj od 20 dana zabilježen je u siječnju
1987. godine, dok ih je najmanje, 1, bilo u veljači 1995. i 1998.
godine. Manje rizični mjeseci su ožujak, travanj i studeni u kojima
je srednji broj dana s poledicom od 2 do 5, a zabilježeni maksimum
je bio 10 dana u ožujku. U ostalim mjesecima gotovo da i nema
rizika od poledice, premda su u svibnju i listopadu bili
zabilježeni rijetki povoljni dani za poledicu (najviše 3 dana u
listopadu). Tablica 1-13 Broj dana s poledicom
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm≤0.0°C) SRED 9.0 7.4
4.6 2.2 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 3.6 7.9 35.6
STD 4.7 4.4 2.6 1.6 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.9 2.6 3.4 8.7
MIN 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 23
MAKS 20 16 10 7 1 0 0 0 0 3 9 16 49
(SRED = srednja; STD = standardna; MIN = minimalna; MAKS =
maksimalna) Izvor: Hrvatski hidrometeorološki zavod
Procjena stanja i vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje U
slučaju potrebe na raspolaganju su snage zaštite i spašavanje te
DVD Darda. Odražavanje prometnica vrši Cesting d.o.o. Osijek i
Vlastiti komunalni pogon Općine Darda. Proglašene elementarne
nepogode i nastale štete U posljednjih 10 godina nije bilo
proglašene elementarne nepogode uzrokovane poledicom. Zaključna
ocjena o ugroženosti područja Općine Darda u odnosu na poledicu
Najveći broj dana s poledicom očekuju se u prosincu, siječnju i
veljači, a nešto manje količine u studenom, ožujku i travnju. Snage
koje se bave saniranjem prometnica od snježnih padalina i poledice
dostatne su za saniranje nastalo navedenom ugrozom.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 36
1.2. Tehničko – tehnološke opasnosti i prijetnje 1.2.1.
Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim
objektima Na području Općine Darda nema industrijskih postrojenja,
ali se mogu izdvojiti dvije lokacije na kojima se nalaze opasne
tvari koje se smatraju rizičnima za stanovništvo, odnosno javnost
izvan lokacije gospodarskih subjekata: 1. Vodoopskrba Darda d.o.o.
(Vodocrpilište Konkološ) 2. Pekara Kadulja d.o.o. (industrijska
zona) Tablica1 - 14 Popis opasnih tvari s maksimalnim
količinama
Rb. Lokacija opasne tvari
Vrsta opasne tvari
Maks. količina opasne tvari (t)
Donje granična količina opasnih tvari (t)
Indeks opasnosti
(D)
Vrsta opasnosti
Način skladištenja
opasne tvari
Vjer. pojave najgoreg mogućeg slučaja
1.
Vodoopskrba Darda d.o.o.
(Vodocrpilište Konkološ)*
klor 0,2 10 D = 3 Otrovnost, opasno po
okoliš
Čelične boce od 50
kg 1· 10-6
UNP 3,88 50 D = 3 Zapaljivost,
eksplozivnost Nadzemni spremnik
1· 10-7
2. Pekara Kadulja
d.o.o.** UNP 5 50 D = 3
Zapaljivost, eksplozivnost
Nadzemni spremnik
1· 10-7
Izvor: *Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša os posljedica izvanrednih događaja
Vodoopskrba d.o.o., Darda ** Pekara Kadulja d.o.o.
Tablica 1-15 Maksimalni doseg utjecaja u slučaju nesreće
Rb. Pravna osoba
Lokacija opasne tvari
Vrsta rizika
Max. doseg učinka (m) Ugroženi objekti Posljedice
1. Vodoopskrba Darda d.o.o.
(Vodocrpilište Konkološ)*
Klorna stanica
Ispuštanje otrovnog
plina 200 m
Objekt s klorinicom, osoblje u kontroli, okolno stanovništvo,
spasitelji, oprema u objektu, interventna vozila, okoliš
Smrtni slučajevi, oštećenje organizma uslijed udisanja ili
adsorpcije na koži i očima, privremeno zagađenje zraka
2. Nadzemni spremnik
UNP eksplozija 123,6 m Okoliš spremnika
Nekoliko teških ozljeda, više lakših ozljeda. Ozbiljna oštećenja
okolnih objekata.
3. Pekara
Kadulja d.o.o.
Nadzemni spremnik
UNP -** -** -** -**
Izvor: *Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša od posljedica izvanrednih događaja
Vodoopskrba d.o.o., Darda
** Do završetka izrade Nacrta procjene ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturna dobara i okoliša od opasnosti i posljedica
prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća za
Općinu Darda, Pekara Kadulja d.o.o. nije JL(R)S dostavila Procjenu
i Operativni plan zaštite i spašavanja sukladno Pravilniku o
metodologiji za izradu Procjena i Planova zaštite i spašavanja (NN
30/14 i 67/14). Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i
građenju potrebno planskom dokumentacijom predvidjeti gradnju
gospodarskih objekata koje u proizvodnom ciklusu koriste ili
skladište opasne tvari van naseljenih mjesta i dalje od objekata
kritične infrastrukture, kako u slučaju nastanka nesreće u istima
ne bi bio ugrožen veći broj građana, te kako bi se posljedice po
objekte kritične infrastrukture svele na minimum.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 37
1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane
nesrećama u prometu
1.2.2.1. Cestovni promet Najznačajniji cestovni pravac koji
prolazi kroz Općinu Darda su:
- državna cesta: D7 (Osijek-Beli Manastir)
- županijske ceste: Ž4041 (Bolman – Uglješ – Švajcarnica (D7))
Ž4257 (Švajcarnica (D7) – Darda – Bilje – Osijek)
- lokalne ceste: L44032 (Darda (Ž4257) – Lug (Ž4042))
L44033 (Darda (D7) – željeznički kolodvor)
Zbog moguće prometne nesreće koju može prouzročiti neispravno
prijevozno sredstvo, nepažnja vozača i sl., na cestama je prisutna
opasnost nastanka akcidentne situacije i požara, pri čemu su nužne
intervencije vatrogasne postrojbe u izbavljanju ozlijeđenih osoba
iz karamboliranog vozila, gašenju požara i sanacije terena kao i
potreba uključivanja specijaliziranih tvrtki za postupanje sa
opasnim otpadom. Tablica 1-16 Podaci o vrstama i količinama opasnih
tvari u cestovnom prometu te dosegu ugrožavanja ispuštenim opasnim
tvarima u prometnoj nesreći
Opasna tvar-najveće količine
Vrsta prometa
Eksploziv ili gnojivo
Amonij nitrat
(količina)
UNP (količina)
Tekuće gorivo
(količina)
Klor Ukapljen tlakom
(količina)
Amonijak ukapljen tlakom
(količina)
Kloridna kiselina
(količina)
SO2 (količina)
doseg doseg doseg doseg doseg doseg doseg
Cestovni
30.000 kg 31.428 kg 45.000 l Kontejneri 1.000 kg*
Nema podataka
22.700 l Kontejneri 1.000 kg*
-lake posljedice do 350 m - značajna oštećenja zgrada do 134
m
eksplozije: 270 m
- toplinska radijacija: 600 m - RMP Comp
Oko 200 m
-najgori slučaj: 2.000 m ( smrtno
315 m) -
alternativni: 1.200 m
(smrtno 169 m)
-
-alternativni slučaj**:
700 m Ozbiljne
posljedice (na 200 m i u kućama)
- najgori slučaj: 2.100 m -alternativni:
500 m
* pretpostavlja se ispuštanje samo jednog kontejnera; maksimalna
je količina opasne tvari u kontejneru određena prema veličini
najvećih kontejnera klora i sumpornog dioksida koji se koriste u
Županiji ** najgori slučaj kloridne kiseline nije vjerojatan jer se
ne prelaze koncentracije te kiseline iznad granice za regulirane
tvari po EPA uputama, a za alternativni slučaj uporabljen je
programski model ALOHA Izvor: Centar za vozila Hrvatske, ALOHA
program
Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno je
planirati cestovne pravce kojima se vrši prijevoz opasnih tvari van
naseljenih mjesta, kako bi se smanjile eventualne posljedice po
stanovnike u slučaju nesreće ovakve vrste.
1.2.2.2.Željeznički promet
Magistralna pomoćna željeznička pruga MP3 (državna granica-B.
Manastir-Osijek) prolazi istočnim dijelom prostora Općine. Ukupna
dužina pruge na području Općine je 11,1 km, uz tehničku brzinu od
100 km/h i nosivost od 225 kH/osovini. Na području Općine trasa
željezničke pruge na dva se mjesta križa s trasom državne ceste D7.
Prijelazi su osigurani polubranicima.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 38
Postojeći signalno-sigurnosni uređaji na trasi su zastarjeli, te
ih je potrebno obnoviti i modernizirati. Na prostoru Općine nalaze
se službena mjesta: kolodvor Darda i željezničko stajalište Mece.
Tablica 1-17 Podaci o vrstama i količinama opasnih tvari u
željezničkom prometu te dosegu ugrožavanja ispuštenim opasnim
tvarima u prometnoj nesreći
Opasna tvar-najveće količine
Vrsta prometa
Eksploziv ili gnojivo
Amonij nitrat
(količina)
UNP (količina)
Tekuće gorivo
(količina)
Klor Ukapljen tlakom
(količina)
Amonijak ukapljen tlakom
(količina)
Kloridna kiselina
(količina)
SO2 (količina)
doseg doseg doseg doseg doseg doseg doseg
Željeznički
57.000 kg
57.000 kg 57.000 kg
Kontejneri 333 kg
Nema podataka
57.000 kg -
-lake posljedice do 626 m -značajna oštećenja zgrada do 320
m
eksplozije: 496 m - toplinska radijacija: 700 m (bleve po RMP*
Comp)
-najgori slučaj: 289 m (trajanje oko 3,3 min) -alternativni.
144m
-najgori slučaj ozbiljne posljedice: 1.545 m -alternativni: oko
300m
Operativnim planom nije predviđen prijevoz
-alternativni slučaj**: 951 m s opasnim posljedicama(na 300m i u
kućama) -po život opasno: 356m
Operativnim planom nije predviđen prijevoz
* pretpostavlja se ispuštanje samo jednog kontejnera; maksimalna
je količina opasne tvari u kontejneru određena prema veličini
najvećih kontejnera klora i sumpornog dioksida koji se koriste u
Županiji ** najgori slučaj kloridne kiseline nije vjerojatan jer se
ne prelaze koncentracije te kiseline iznad granice za regulirane
tvari po EPA uputama, a za alternativni slučaj uporabljen je
programski model ALOHA
Izvor podataka: Operativni plan zaštite okoliša
1.2.2.3.Pomorski promet Plovni put rijeke Drave na dionici uz
južnu granicu Općine je u kategoriji unutarnjeg plovnog puta
Republike Hrvatske. Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u
nadležnosti Kapetanije Osijek. Širina postojećeg plovnog puta je
50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod niske plovidbene razine. Najmanji
polumjeri zaokreta veći su od R*250,0 m. Održavanje plovnog puta je
još uvijek nedovoljno i većinom se svodi na obilježavanje
postojećeg stanja.
1.2.2.4.Zračni promet U zoni farme ''Topolik'' postoji zona
poljoprivrednog aerodroma s travnatom uzletno-sletnom stazom dužine
650,0 m i širine 60,0 m. Uzletno - sletna staza koristila se za
potrebe radova u poljoprivredi kombinata ''Belje''. Mjesta posebne
ugroženosti Najkritičnije mjesto za nastanak katastrofa i velikih
nesreća s opasnim tvarima je križanje u naselju Mece željezničke
pruge Osijek-Beli Manastir s županijskom cestom Ž4257 (Osijek –
Bilje – Darda – Švajcarnica). Za pretpostaviti je da zbog prometnih
nesreća može doći do eksplozija, požara, istjecanja opasnih tvari,
ugrožavanja stanovništva, te do kontaminiranja tla, zagađenja vode
i zraka. U slučaju nastanka velikih nesreća i katastrofa s opasnim
tvarima, postoji velika vjerojatnost za potrebom evakuacije
stanovništva na ugroženom području (300-400 stanovnika). U slučaju
ugroze izazvane prometnom nesrećom vodocrpilište neće biti
ugroženo, obzirom da se nalazi na udaljenosti od 1 km od županijske
ceste Ž4257. Na području Općine izgrađena je obilaznica, te se s
tim smanjila opasnost prometnih nesreća kroz naseljena mjesta.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 39
Tablicom 1-15 prikazane su maksimalne količine koje se mogu naći
u cestovnom prometu u pojedinačnom slušaju te doseg prilikom
ispuštanja štetne tvari u okoliš. Tablicom 1-16 date su maksimalne
količine koje se mogu naći u željezničkom prometu te doseg prilikom
ispuštanja štetne tvari u okoliš. Također su prikazane posljedice
koje mogu nastati u slučaju izazivanja nesreće opasnim tvarima,
koje se temelje na podacima programa ALOHA.
1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana Na prostoru Općine Darde
ne postoji hidroakumulacijske brane. 1.2.4. Procjena učinka
nuklearne nesreće I. i II. kategorije ugroze Nuklearne nesreće Na
području Republike Hrvatske nema izgrađenih nuklearnih elektrana
(NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u
Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u
Republici Mađarskoj (74,1 km od državne granice). Nuklearne nesreće
mogu se podijeliti na:
- nesreće s ispuštanjem u atmosferu, - nesreće s ispuštanjem u
površinske vode, - nesreće s ispuštanjem u tlo i podzemne vode.
Od navedenih vrsta nesreća najveću pažnju treba pokloniti
nesrećama s ispuštanjem u atmosferu iz nekoliko razloga, ali
najviše zbog brzine transporta ispuštene radioaktivne tvari. Upravo
su te vrste nuklearnih nesreća najznačajnije za Republiku Hrvatsku.
Teritorij Republike Hrvatske obzirom na moguću ugroženost u slučaju
nuklearne nesreće u NE Krško i NE Pakš podijeljen je na tri planske
zone potencijalne ugroženosti:
− Zonu I ili UPZ zonu (Urgent Protective Action Planning Zone) –
plansko područje za poduzimanje preventivnih i hitnih mjera zaštite
stanovništva i okoliša. Ta zona ugrubo je definirana kao područje
obuhvaćeno kružnicom polumjera 25 km oko nuklearne elektrane.
− Zonu II ili LPZ zonu (Longer Term Protective Action Planning
Zone) – plansko područje za poduzimanje preventivnih i dugoročnih
mjera zaštite stanovništva i okoliša u području obuhvaćenog
kružnicom polumjera 100 km oko nuklearne elektrane.
− Zonu III ili CPZ zonu (rest of the Country Protective Planing
Zone) – plansko područje za poduzimanje preventivnih mjera zaštite
stanovništva i okoliša, a obuhvaća preostali dio teritorija RH,
odnosno sva područja koja nisu obuhvaćena Zonama I i II.
U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata
procjene posljedica koje mogu nastupiti uslijed potencijalne
nuklearne nesreće i u cilju provođenja mjera zaštite i spašavanja
stanovništva, područje u bližoj i daljoj okolici nuklearnih
postrojenja dijeli se na sektore. Sektorizacija područja oko
nuklearnog postrojenja uobičajeno se provodi njegovom aksijalnom i
radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno postrojenje smješta
u središte podjele. Procjenom ugroženosti Republike Hrvatske
procijenjeno je, temeljem izračuna, da bi srednje doze koji bi
primilo stanovništvo zahvaćeno radioaktivnim oblakom u slučaju
akcidenta NE Krško, bile oko 2,8 puta manje od procijenjenih
maksimalnih doza. U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o
granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o uvjetima izlaganja
u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom
događaju
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 40
(NN 125/06) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se
generičke intervencijske razine preporučene od IAEA usvajaju kao
nacionalne. Intervencijske razine iz Pravilnika koje se odnose na
hitne zaštitne mjere (i na koje se ova procjena isključivo odnosi)
daje tablica 1-18: Tablica 1-18 Generičke intervencijske razine za
hitne zaštitne mjere
Zaštitna mjera Intervencijska razina Zaklanjanje 10 mSv
Evakuacija 50 mSv Jodna profilaksa 100mGy (štitna žlijezda)
Procijenjene doze (efektivne i apsorbirane) nisu izravno
usporedive s intervencijskim razinama (dozama) propisanima u
Pravilniku i to zato što doze u tablicama nisu jednake dozama koje
je moguće spriječiti. Dva su osnovna razloga za to:
- svaka zaštitna mjera ima svoj tzv. faktor efikasnosti, -
tijekom nuklearne nesreće doza koju je moguće spriječiti funkcija
je vremena.
Učinci štetnog djelovanja radioaktivnog zračenja na stanovništvo
mogu se umanjiti provedbom zaštitnih mjera. Izvanredne mjere
predviđene su radi uzbunjivanja i zaštite stanovništva te pomoći
stanovništvu u slučaju radiološke opasnosti, kao i odgovarajuće
informacije o radnjama koje stanovništvo treba poduzeti u slučaju
radiološke opasnosti. U izvanrednom događaju poduzimaju se hitne i
dugoročne mjere zaštite i spašavanja:
- Hitne mjere zaštite i spašavanja su evakuacija, zaklanjanje i
profilaksa stabilnim jodom, a provode se u kratkom vremenu,
nekoliko sati nakon izvanrednog događaja. Neposredno nakon
izvanrednog događaja provode se i osobna dekontaminacija i
medicinsko zbrinjavanje.
- Dugoročne mjere zaštite i spašavanja su privremeno ili trajno
preseljenje stanovništva, zaštitne mjere u poljoprivredi, pojačani
nadzor prekograničnog prometa ljudi i roba, dekontaminacija
građevina, poljoprivrednih, javnih i drugih površina te drugi
sanacijski zahvati u okolišu, a mogu trajati tjednima, mjesecima
ili godinama.
Da li je pojedinu mjeru zaštite potrebno primijeniti ili ne,
odlučuje se na temelju procjene one doze koju bi se provođenjem
određene mjere moglo izbjeći ili spriječiti. U svrhu lakšeg i bržeg
donošenja odluka uvedene su tzv. intervencijske razine za pojedinu
mjeru zaštite i spašavanja stanovništva. Intervencijska razina je
definirana kao granična vrijednost doze. Zaštitnu je mjeru
opravdano primijeniti samo ako je doza koju je moguće izbjeći viša
od intervencijske razine. Sukladno gore navedenom Pravilniku, NE
Pakš svrstava se u V. kategoriju ugroze. V. kategoriju ugroze
predstavljaju aktivnosti koje mogu dovesti do izvanrednog događaja,
a uslijed kojih ne treba očekivati potrebu primjene hitnih mjera
zaštite i spašavanja, ali neposredne i dugoročne mjere zaštite i
spašavanja mogu biti potrebne na cijelom području Republike
Hrvatske. U slučaju ugroze V. kategorije, Državni zavod za
radiološku i nuklearnu sigurnost sukladno opsegu izvanrednog
događaja i situaciji na lokaciji izvanrednog događaja određuje i
poduzima hitne mjere zaštite i spašavanja te potrebne intervencije.
U provedbu hitnih mjera zaštite i spašavanja te potrebnih
intervencija Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost po
potrebi može uključiti žurne službe, nositelje odobrenja za
obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, ovlaštene
stručne tehničke servise, pravne osobe koje posluju s metalnim
otpadom te graničnu policiju i carinu. Kriterije za primjenu mjera
zaštite i spašavanja, način provedbe mjera i potrebnih intervencija
te uključivanja
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 41
drugih sudionika sustava odgovora na izvanredni događaj određuje
ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost
odgovarajućim SOP-om. Zaštitne mjere u poljoprivredi, odnosno mjere
ograničenja konzumacije, distribucije i prometa lokalno proizvedene
hrane, hrane za životinje i drugih poljoprivrednih proizvoda
određuje Ministarstvo poljoprivrede na prijedlog Državnog zavoda za
radiološku i nuklearnu sigurnost dok mjere provode subjekti u
poslovanju s hranom i subjekti u poslovanju s hranom za životinje,
a nadzor provode sanitarna i veterinarska inspekcija. Zbrinjavanje
životinja zahvaćenih posljedicama izvanrednog događaja provode
nadležne veterinarske službe. Pojačani nadzor prekograničnog
prometa ljudi i roba na prijedlog Državnog zavoda za radiološku i
nuklearnu sigurnost provode nadležne službe tijela državne uprave
nadležnog za unutarnje poslove i tijela državne uprave nadležnog za
financije u suradnji s nadležnim inspekcijskim službama.
Dekontaminaciju osoba kao i građevina, poljoprivrednih, javnih i
drugih površina te druge sanacijske zahvate u okolišu u području
zahvaćenom posljedicama izvanrednog događaja određuje Državni zavod
za radiološku i nuklearnu sigurnost. Provedbu mjere organizira i
provodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Provjeru
učinkovitosti dekontaminacije osoba kao i građevina te
poljoprivrednih, javnih i drugih površina provode ovlašteni stručni
tehnički servisi po nalogu i u koordinaciji Državnog zavoda za
radiološku i nuklearnu sigurnost. Državni zavod za radiološku i
nuklearnu sigurnost određuje način zbrinjavanja radioaktivnog
otpada nastalog u području zahvaćenom posljedicama izvanrednog
događaja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
sudjeluju u provedbi hitnih i dugoročnih mjera zaštite i spašavanja
prema uputama Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim planovima
zaštite i spašavanje uzimaju u obzir opasnosti koje bi izvanredni
događaji mogli izazvati na njihovom području.
Grafički prikaz 1-1 Sustav upravljanja u slučaju izvanrednog
događaja III., IV i V. kategorije
Izvor: Uredba o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te
intervencija u slučaju izvanrednog događaja (NN 102/12)
Analizom rezultata za NE Krško i zaštitne mjere zaklanjanja,
uočava se da bi u slučaju najtežih nesreća provođenje te zaštitne
mjere bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ako se najteže
nesreće izuzmu iz razmatranja (zbog veoma male vjerojatnosti
njihove realizacije) pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja u
određenim slučajevima bilo opravdano primijeniti u radijalnim
sektorima 1 i 2.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 42
Dio Osječko-baranjske županije ugrožen je od NE Pakš u Republici
Mađarskoj koja se nalazi 71,4 km od državne granice, a posjeduje 5
nuklearnih reaktora opasnije istočnoeuropske proizvodnje. Svaka od
NE razmatra se preko sektora ugrožavanja, od kojih su 4 radijalna
udaljena po 25 km, označenih numeričkih, a aksijalnih 12, označenih
slovima od A do S. Najopasnije ugrožavanje je u 1. radijalnom
sektoru jer je ono najbliže izvoru ugrožavanja, a najslabije je u
4. sektoru koji obuhvaća udaljenost od 75 do 100 km od NE. U
sektorima 2 (do 50 km), 3 (do 75 km) i 4 (do 100 km) akutni bi se
učinci mogli očekivati samo u slučaju najtežih nesreća (nesreće s
oštećenjem reaktorske jezgre i katastrofalnim otkazom reaktorske
zgrade). Na većim udaljenostima od 100 km od izvora ne očekuju se
ozbiljna ugrožavanja u slučaju nesreće. Zaštitnu mjeru zaklanjanja
bilo bi opravdano provesti samo u slučaju realizacije scenarija
oštećenja reaktorske jezgre, zaobilaska rashladnog tornja i
potpunog otkaza reaktorske zgrade uz brzinu ispuštanja od 100%/h.
Ovisno o vremenskom trenutku i o stupnju organiziranosti za
provedbu zaštitne mjere, zaklanjanje bi moglo biti opravdano i za
druge analizirane nuklearne nesreće. Usporedba maksimalnih doza
procijenjenih za nesreće u NE Pakš s intervencijskom razinom za
evakuaciju u iznosu od 50 mSv ukazuje na to da bi provedba
evakuacije na područjima Republike Hrvatske (sjeveroistočni dio
Baranje) bila opravdana samo za najteže analizirane nesreće i to
pod pretpostavkom veoma visoke razine uvježbanosti za provedbu ove
mjere zaštite. Jodnu profilaksu bilo bi sigurno opravdano provesti
ako bi došlo do oštećenja jezgre i otkaza reaktorske zgrade ili
intenzivnog ispuštanja iz prethodno kontaminiranog sekundarnog
kruga.
Slika 1-13 Sektori i zone ugrožavanja od NE Pakš
Prema podacima kojima raspolaže Općina Darda i Državnog zavoda
za radiološku i nuklearnu sigurnost, na njenom području nisu
prisutni izvori ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV.
kategorije (sukladno Uredbi o mjerama zaštite od ionizirajućeg
zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja NN 102/12).
Radiološke nesreće Posljedice izvanrednih događaja (ID) s izvorima
ionizirajućeg zračenja, tzv. opasnim izvorima, znatno su manjeg
intenziteta od posljedica koje nastaju od ID s nuklearnim
materijalom.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 43
Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13
i 39/15) i Uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te
intervencija u slučaju izvanrednog događaja (NN 102/12), Državni
zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je obvezan izraditi i
ažurirati popis opasnih izvora u Republici Hrvatskoj s njihovim
lokacijama, kao i distribuirati te podatke jedinicama lokalne i
područne (regionalne) samouprave za njihovo područje. U objektima,
u kojima se opasni izvori koriste, ID s opasnim izvorima mogu imati
za posljedicu doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti
potrebno primijeniti hitne mjere zaštite i spašavanja unutar
lokacije/objekta s opasnim tvarima, a samo iznimno posljedice ID s
nekim kategorijama opasnih izvora mogu zahtijevati provođenje mjera
zaštite i spašavanja na ograničenom području izvan lokacije/objekta
ID. Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima
ionizirajućeg zračenja odgovoran je za provedbu mjera radiološke
sigurnosti, a JLP(R)S, u suradnji s nositeljima odobrenja za
korištenje opasnih izvora na njihovom području, koristeći podatke
iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja, ima za cilj izvršiti
aktivnosti usmjerene na bolju pripravnost za moguće ID. JLP(R)S
planira mjere zaštite i spašavanja u planovima zaštite i spašavanja
JLP(R)S, odnosno planira provođenje adekvatnih hitnih i daljnjih
mjera zaštite i spašavanja u slučaju akcidenata s opasnim izvorima
određenih kategorija. Obveza JLP(R)S je i informiranje žurnih
službi o postojanju opasnih izvora i njihovoj lokaciji, za potrebe
zaštite njihovih pripadnika koji bi se angažirali na mjestu
akcidenta, te informiranje stanovništva, na području povećanog
rizika, o opasnosti i mjerama za zaštitu. Opasnosti od opasnih
izvora ionizirajućeg zračenja u Republici Hrvatskoj analizirat će
se na lokalnoj razini u JLP(R)S, temeljem podataka dostavljenih od
nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima
ionizirajućeg zračenja. Zaključak: Općina Darda je u odnosu na
radijalne sektore NE Pakš na granici dometa (J4). Snage zaštite i
spašavanja JLP(R)S mogu biti angažirane za provedbu dugoročnih
mjera.
1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Prema podacima Zavoda
za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, HE Ispostava Beli
Manastir, na području Općine Darda od 2003. do 2009. godine
zabilježeno je 578 zaraznih bolesti. Na području Općine Darda 2007.
godine izbila je epidemija Alimentarna toxiifekcija – trovanje
hranom izazvano stafilokokom s ukupno 10 oboljelih. Tablica 1-19
Statistički podaci za područje Općine Darda za razdoblje od 2003.
do 2009. godine o kretanju zaraznih bolesti (Za razdoblje od 2010.
do 2015. godine podatci nisu dostavljeni od strane Zavoda za javno
zdravstvo Osječko-baranjske županije HE Ispostava Beli
Manastir)
Naziv bolesti ukupno 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
2011 2012 2013 2014 Ostale infekcije uzrokovane salmonelama
31 2 8 - 11 3 5 2
Šigeloze 1 - - 1 - - - - Ostale bakterijske crijevne
infekcije
3 - - - 1 - - 2
Ostala bakterijska trovanja hranom (alimentarne
intoksikacije)
8 - - - - 8 - -
Amebijaza 1 - - - - - - 1 Ostale crijevne bolesti uzrokovane
protozoima
7 1 2 1 1 1 1 -
Virusne i druge specificirane crijevne infekcije
8 2 - 2 1 2 1 -
Dijareja i gastroenteritis za koje se pretpostavlja da su
infekcioznog podrijetla
13 1 2 1 1 3 2 3
Tuberkuloza dišnih 12 3 2 2 1 1 1 2
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 44
putova dokazana bakteriološki i histološki Listerioza 1 - - - -
- - 1 Šarlah (scarlatina) 32 12 2 5 3 3 4 3 Erizipel 18 - 4 - 2 1 5
6 Ostali i nespecificirani sifilis
1 - 4 - - - - -
Trihomonijaza 4 - 4 - - - - - Ostale bolesti koje se poglavito
prenose spolnim putem, nesvrstane drugamo
2 - 2 - - - - -
Ostale bolesti uzrokovane spirohetama
1 - - - 1 - - -
Virusni meningitis 3 - - - 1 - 1 1 Vodene kozice (varicella)
330 16 67 77 12 30 115
Zoster (herpes zoster) 26 - 3 2 2 3 11 5 Virusne bradavice 2 1 1
- - - - Infekciozna mononukleoza
4 1 1 - - 2 - 2
Ostale površinske mikoze
1 - - - - - 1 -
Enterobijaza 4 - 2 - 1 - 1 - Ušljivost (pedikuloza) 5 - - 1 - 1
2 1 Svrab (scabies)17 15 2 3 2 2 1 2 3 Bakterijski meningitis,
nesvrstan drugamo
1 - - 1 - - - -
Akutna upala tonzila (akutni tonzilitis)
34 8 2 2 2 5 9 6
Bakterijska pneumonija, nesvrstana drugamo
2 - - 1 1 - - -
Pneumonija, nespecifičnog uzročnika
4 - - 1 1 - - -
Kliconoša 4 2 1 - 1 - - - Ukupno 578 52 107 99 44 64 161
Izvor: Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije HE
Ispostava Beli Manastir Prema podacima dobivenim od Zavoda za javno
zdravstvo procjenjuje se da je epidemiološka situacija na području
Općine Darda dobra i nema sanitarnih opasnosti koje ugrožavaju
zdravlje stanovništva. Mogućnost pojava bolesti domaćih životinja,
koje su uzrokovane mikroorganizmima i parazitima, na teritoriju
Općine Darda nisu velike jer na području naselja ima sve manje
domaćih životinja osim kućnih ljubimaca. Eventualna opasnost
postoji na obiteljskim farmama izvan građevinskog područja. Na
pojavu stočne zarazne bolesti, koja pokazuje tendenciju da se širi
u jedne ili više domaćih životinja (epizootije), mora se posumnjati
ako u kraćem vremenskom razdoblju u istom dvorištu, staji, oboru
ili stadu, obole ili uginu više životinja s jednakim ili sličnim
znacima bolesti. Imajući u vidu da se uzročnici zaraznih bolesti
životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga) mogu nalaziti
posvuda u prirodi (zraku, vodi, hrani), kao i u izlučevinama
bolesnih životinja (mokraća, balega, iscjedak iz nosa i usta),
opasnosti po zdravlje životinja su izuzetno velike. Potrebno je
predvidjeti način, mjesto i vrijeme za neškodljivo uklanjanje
uginulih i zaraženih životinja, odrediti pravne subjekte
(veterinarske stanice i veterinarske ambulante) za realizaciju
istog, a u pričuvi imati dezinfekcijska sredstva.
Posebnu pozornost posvetiti dijagnostici i pravovremenom
otklanjanju zoonoza (bolesti koje su zajedničke životinjama i
ljudima kao što su: bedrenica, Q-groznica, vrbanac). Također,
voditi
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 45
nadzor nad mesom zaklanih svinja zbog epidemija trihineloze.
Postojanje veterinarske ambulante koja fizički pokriva Grad
omogućuje brzu reakciju na svaku pojavu zaraznih bolesti
Veterinarska stanica Beli Manastir-ambulanta Darda, J. B. Jelačića
58 Darda, provodi propisana preventivna cijepljenja, propisane
dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i
ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprječavanje i
iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere
veterinarske zaštite okoliša radi sprečavanja, širenja i suzbijanja
zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija, dezinsekcija,
deratizacija) na području Općine. Tablica 1-20 Statistički podaci
za područje Općine Darda za razdoblje od 2000. do 2010. godine o
kretanju zaraznih bolesti životinja (Za razdoblje od 2010. do 2014.
godine podatci nisu dostavljeni od strane Veterinarska stanica Beli
Manastir-ambulanta Darda)
Naziv bolesti Broj slučajeva u periodu 2000-2010 Rabies 15
Avian salmonellosis 2 Nosemosis og bees 6
Trichinellosis 8 Leptospirosisi 3
Q fever 1 Paratuberculosis 1 Swine erysipelas cca 150
Infectious bursal disease (Gumboro disease) 1 Izvor:
Veterinarska stanica Beli Manastir-ambulanta Darda Procjenjuje se
da je sadašnja situacija koja se odnosi na stočne bolesti
zadovoljavajuća jer već duže vrijeme nije bilo zaraznih bolesti
(slinavke, šapa). Na temelju iznesenoga proizlazi da se na području
Općine Darda ne mogu očekivati epidemije širih razmjera s
katastrofalnim posljedicama kao ni pojava epizootije kod domaćih i
divljih životinja.
Raspodjela prijavljenih zaraznih bolesti po godinama vodi se u
Zavodu za javno zdravstvo Županije Osječko-baranjske HE Ispostava
Beli Manastir. Posljedice od epidemioloških i sanitarnih opasnosti
nije moguće predvidjeti. U slučaju većih epidemija, potrebno je
zatražiti pomoć od Županije zbog mogućeg nedostatka dovoljnog broja
medicinskog osoblja i lijekova za sprječavanje i saniranje zaraze i
ako je potrebno da veći broj ljudi treba biti u karanteni. Mjerama
zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno je eventualna
odlagališta otpada planirati na većoj udaljenosti od naseljenih
mjesta kao i od podzemnih i nadzemnih vodotoka, te na mjestima gdje
bi na najmanji mogući način onečišćavala okoliš. Eventualne
životinjske farme također planirati na povećanoj udaljenosti od
naseljenih mjesta i vodotoka, a sukladno pozitivnim propisima koji
reguliraju ovu materiju.
1.3. Nesreće na odlagalištima otpada Na području Općine Darda
nema odlagališta otpada.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 46
1.4. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište,
prerađuju, rukuju, prevoze,
skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim
ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I A, dijelova
1. i 2. stupca 2. i 3. i priloga I B stupca 2. i 3. Uredbe o
sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
Prema popisu postrojenja u RH koje posjeduju opasne tvari u
manjim i većim količinama (''seveso obveznici'') objavljen na
internetskoj stranici Agencije za zaštitu okoliša zaključno sa
31.03.2014. godine, sukladno kriterijima Priloga IA, dijelova 1. i
2. stupca 2. i 3. i priloga IB stupca 2. i 3. Uredbe o sprečavanju
velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14), na području
Općine Darda nije prijavljen ni jedan obveznik. 1.5. Ratna
djelovanja i terorizam Vrsta, intenzitet i učinci ratnog djelovanja
i terorizma analiziraju se na osnovu strategijskih dokumenata
obrane MORH-a i MUP-a te se izrađuju na državnoj razini.
-
_____________________________________________________________________________________________
ZaštitaInspekt d.o.o. Osijek 47
2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
2.1 Postojeći kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba
koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti,
drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne
zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih
resursa koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i
otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće
Potencijali službi pravnih osoba koje se u okviru svojih
redovitih djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem su vrlo
ograničene kako u ljudskim tako i u materijalnim potencijalima.
Stupanj osposobljenosti potencijalnih službi pravnih osoba je na
nivou da može zadovoljiti potrebe stanovništva u svakodnevnim
situacijama. Svaka pa čak i najmanja krizna situacija zahtjeva
pomoć dodatnih snaga zaštite i spašavanja na nivou županije.
Kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba na području
Općine Darda koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne
djelatnosti Vatrogasne