na inovativnosti i konkurentnosti · 2014-12-30 · naveo otkupni centar, zajednički projekat države, Glavnog grada i njegove kompanije, koji je znatno doprinio lakšem plasmanu

Đorđije GoranovićIndustrija mesa GoranovićSpremni za izlazak na tržište EU

Franc CipotCEROPOtpad je biznis, sjedite na novcu

Danilo KalezićPorto MontenegroDestinacija sa petzvjezdica

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 12

De

cem

bar 2

014. Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

Ekonomski rast bazirati na inovativnosti i

konkurentnosti

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2014. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2014. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2015. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 13. marta 2015. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 710

6 Sastanak privrednika sa Predsjednikom VladeEkonomski rast bazirati na inovativnosti i konkurentnosti

The Meeting of entrepreneurs with the Prime Minister Economic growth to be based on innovation and competitiveness

PhD Aleksandra Novikova, IKEMEnergy efficiency requires total dedication

Danilo Kalezic, Porto MontenegroPorto Montenegro – a five star destination

Djordjije Goranovic, Meat Industry GoranovicThe major exporter of final products

Franc Cipot, Manager, CEROPWaste processing is a safe investment

13

30

44

54

65

Broj 12Decembar 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 12 Decembar 2014.

Okrugli stoEfikasno upravljanje

resursima ključprosperiteta

Đorđije Goranović, Industrija mesa GoranovićNajveći izvoznik finalnih proizvoda

Dobro iz Crne GoreManifestacija na pijaci Mall of Montenegro

Danilo Kalezić, Porto MontenegroPorto Montenegro – destinacija sa pet zvjezdica

Dr Aleksandra Novikova, IKEMDiverzifikovati izvore energije

Franc Cipot, CEROPPrerada otpada je sigurnainvesticija

52

24

48

41

2863

5


Listajući Glasnik...

1978.Standardizacija – neophodan uslov kvaliteta

privređivanja

Problem poboljšanja kvaliteta postaje sve složeniji, te se sve više ističe u prvi plan problem upra-vljanja kvalitetom na naučnoj osnovi. Kvalitet proizvoda je po svom značaju i karakteru opšte-društveno i sistemsko pitanje i stalno se radi na njegovom usavršavanju, pisao je Glasnik 1978.

godine.

Razvoj nauke i tehnike doprinosi da se razvije materijalno tehnička baza industrije, ali visok kva-litet proizvoda se ne postiže samo korišćenjem najsavremenijih mašina, kupovinom i primjenom moderne tehnologije, automatizacijom itd, već i stepenom pripreme i osposobljenosti svih kadrova koji učestvuju u procesu stvaranja i obezbjeđenja kvaliteta proizvoda kao i stepenom izvršene stan-dardizacije. U zapadnim, industrijski razvijenim zemljama, standardizacija djeluje kao važan faktor racionalizacije vlastite proizvodnje, objavljeno je u našem listu.

2001.Prva crnogorska čokolada

Nakon vijesti da je poznata danilovgradska firma AD „Crnagorakoop“, na nedavno održanom Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, osvojila pehar šampiona i šest zlatnih medalja za kvalitet kafe, iz „Crnagorakoopa“ stiže nova vijest. Naime, nakon uspješno zavr-

šene montaže opreme i višednevne probne proizvodnje uskoro će u Danilovgradu proraditi – prava crnogorska fabrika čokolade.

Modernu opremu, za koju se može reći da je posljednja riječ tehnike, kupio je je „Alpek“ DOO Podgori-ca, kao većinski vlasnik AD „Crnagorakoop“, a ona je „položila ispit“, pa će već u septembru početi pro-izvodnja prve crnogorske čokolade. U ovoj fabrici je inače sve „na dugme“. zapošljavaće 20-ak radnika i proizvoditi isto toliko raznih vrsta čokolada i čokoladnih proizvoda. Riječ je o mliječnoj čokoladi, kafa-čokoladi, raznim čokoladicama od grožđa, lješnika, kivija, borovnica i drugog voća, koje su danas hit na tržištu čokolade, objavio je Glasnik 2001. godine.

Uz pedesetogodišnji jubilej

6


Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

Ekonomski rast bazirati na inovativnosti i konkurentnostiDa bi dostigli evropski kvalitet života moramo ostvarivati stope rasta od pet odsto, tako da će imperativ politike u narednom periodu biti dinamiziranje ekonomskog rasta, a za to je neophodno iskoristiti resurse u turizmu, poljoprivredi i energetici.

7


Crnoj Gori je potreban novi koncept ekonomskog rasta koji se bazira na ekonomiji inovativnosti, konkurentnosti i održi-vosti, ocijenjeno je na tradicionalnom godišnjem sastanku

privrednika sa predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem, koji je organizovan u Privrednoj komori Crne Gore 12. decembra 2014. go-dine.

Na skupu, na kojem su učestvovali i potpredsjednik Vlade dr Vu-jica Lazović, ministri Radoje Žugić, Vladimir Kavarić, Predrag Bošković, Petar Ivanović kao i guverner Centralne banke Milojica Dakić, predstavljena je analiza „Crnogorska privreda u 2014. godini sa predlozima mjera za unapređenje poslovnog ambijenta“ koju je izradila Privredna komora Crne Gore.

Ovaj dokumet predstavlja sublimaciju stavova i mišljenja crnogor-ske privrede, koji na analitičan i stručan način identifikuje njene probleme.

Riječ domaćina

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković u izlaganju se osvrnuo na stanje crnogorske ekonomije i poslovanja koje se odvi-ja u uslovima svjetske ekonomske krize. Bez obzira na to, istakao je on, Crna Gora je ostvarila rast u prošloj godini, a očekuje se da tako završi i ova godina. Prema njegovim riječima, loša diverzifikacija i konkurentnost privrede, te saobraćajna povezanost su zajednički imenitelji ekonomija zapadnog Balkana. Predsjednik Komore je ukazao na izrazito negativan trgovinski bilans koji najbolje odsli-kava strukturu i nizak nivo konkurentnosti domaće privrede.

- Da bismo ekonomiju postavili na zdrave osnove, potrebno je da bude u značajnoj mjeri usmjerena na razvoj domaće proizvodnje. Ekonomiju bismo morali postaviti na održive osnove, koristeći sve komparativne prednosti koje imamo. Osnovni preduslov za to sva-kako predstavlja unapređivanje komunalne i saobraćajne infra-strukture – smatra Mijušković.

Za postizanje ovog cilja, dodaje on, bitan je razvoj malih i srednjih preduzeća.

- Kada je o proizvodnom sektoru riječ, smatram da je ekonomski najprihvatljiviji i istovremeno najracionalniji model razvoja kroz mala i srednja preduzeća, koja bi bila izvozno orijentisana i orga-nizovana u industrijskim zonama. Privredna Komora Crne Gore je sagledavajući stanje bivših industrijskih zona u gotovo svim crno-gorskim opštinama došla do saznanja da se veći dio tih prostora na relativno jednostavan način može staviti na raspolaganje in-vestitorima. Ukupna površina ovih prostora, na bazi naših istra-živanja, iznosi nešto više od 5.700 ha, solidno opremljenih sekun-darnom komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom – rekao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, porast finalne proizvodnje je jedan od generatora ekonomskog razvoja zemlje.

- Poznato je da je postojeća proizvodnja kod nas bazirana na pro-izvodima niskog stepena prerade. Ipak, postoji realna mogućnost da se razvije prerađivačka industrija visokog nivoa, a time i veće vrijednosti. Ohrabruje činjenica da ima kompanija, u prvom redu, iz agrarne privrede i drvoprerade, koje pokazuju u svojim razvoj-

8


nim planovima jasnu namjeru da unaprijede proizvodnju i u tome ih moramo podržavati, budući da upravo te kompanije snažno podstiču i razvoj primarne proizvodnje. Pojedine od njih već rade na ostvarenju tih planova – kazao je Mijušković.

Govoreći o investicijama u našu zemlju predsjednik Komore je podsjetio da ih je najviše u turizmu, ali i u energetici, saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi. Očekuje se realizacija velikih investi-cija, koje su u toku, a koje će, smatra, Crnoj Gori obezbijediti visoku poziciju na turističkoj mapi svijeta.

- Investicijama u energetiku, saobraćajnu i komunalnu infrastruk-turu, od kojih su neke i započete, takođe će se generisati naš ra-zvoj, kako nakon njihovog stavljanja u funkciju, tako i tokom same izgradnje ovih objekata. U Privrednoj komori pažljivo sagledava-mo obim i strukturu radova na njihovoj izgradnji, kako bi koordi-niranom akcijom pomogli domaćim preduzećima da se uključe u proces realizacije – rekao je on.

Govoreći o unapređenju poslovnog ambijenta, istakao je da Crna Gora kontinuirano napreduje na Doing Business listi (36 mjesto od 189 zemalja rangiranih po lakoći poslovanja), kao i u pogledu eko-nomskih sloboda te globalne konkurentnosti. Učinjen je napredak u olakšavanju postupka izdavanja građevinskih dozvola, protoka robe na granicama, povećana transparentnost carinskih postu-paka, a hoteli visokih kategorija su u pojedinim opštinama oslo-bođeni plaćanja komunalija. Po njegovom mišljenju, napravljeni su kvalitativni pomaci uvođenjem notarskog sistema i instituta izvršitelja.

- No, ostalo je još dosta toga što je potrebno učiniti da bi uređenost i atraktivnost poslovnog ambijenta doveli na nivo koji je postavljen kao cilj. Postoji potreba za hitnom izmjenom jednog broja zakona, čije loše odredbe generišu brojne probleme u poslovanju – nagla-sio je Mijušković.

On je prenio mišljenje privrede da je potrebno donijeti nove za-kone o privrednim društvima, radu i Socijalnom savjetu. Očekuje se i unapređenje Zakona o računovodstvu i reviziji, koji treba da doprinese finansijskoj disciplini i pouzdanijem izvještavanju o po-slovanju. Privredna Komora Crne Gore je bila aktivno uključena u proces izrade novog Zakona o javnim nabavkama za koji očekuje da će kvalitetno urediti ovu oblast.

Mijušković je kazao da siva ekonomija ugrožava poslovanje veli-kog broja kompanija.

- U posljednje dvije godine sistematskim djelovanjem nadležnih organa obim sive ekonomije se smanjio, ali moramo priznati da je ona još itekako prisutna. Istina, suzbijanju sive ekonomije često stoji na putu odsustvo konsolidovane primjene propisa. Nažalost, novčani iznosi sankcija za nelegalno poslovanje i dalje su znatno ispod nivoa zarade koja se može ostvariti poslovanjem u sivoj zoni. Iz tog razloga je neophodno uvesti strožiju kaznenu politiku za ove prestupe – rekao je on.

Istakao je i da su visina i postupak naplate lokalnih komunalnih taksi, uvođenje novih, kao i česte promjene njihovog broja i iznosa, pitanja koja se postavljaju na gotovo svim sastancima privrednika. Oni ukazuju i na posljedice monopolske pozicije koju ima jedan broj preduzeća iz oblasti komunalne djelatnosti, što se ogleda naj-češće u visokim cijenama koje ne prati kvalitet usluge.

- Zaključiću izlaganje pozivom koji upućujem Vama uvaženi pri-vrednici, da ubuduće i još više koristite Privrednu komoru kao

9


svoju instituciju u njenom punom kapacitetu i širini dijapazona usluga koje ona pruža. Takođe, pozivam predstavnike Vlade na još čvršću saradnju sa Komorom, kako bismo zajedno došli do oče-kivanog ekonomskog razvoja naše zemlje, jer nema dileme da su samo partnerstvo i sinergija preduslov tome – rekao je Mijušković.

Riječ privrednika

Vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan saopštio je da je Analiza na kvalitetan način pokrila pitanja značajna za konkurentnost privrede. Ukazao je da privrednicima veliki problem predstavlja nelojalna konkurencija zbog koje je, ali i drugih faktora, došlo do gašenja nekih trgovinskih lanaca. Istakao je potrebu da novim za-konom bude kvalitetnije uređeno poslovanje sa hranom, čime bi se eliminisali propusti u trgovini ovim proizvodima.

Kao dobar primjer saradnje privatnog i javnog sektora Bokan je naveo otkupni centar, zajednički projekat države, Glavnog grada i njegove kompanije, koji je znatno doprinio lakšem plasmanu pol-joprivrednih proizvoda.

Tomislav Čelebić, vlasnik kompanije „Čelebić“, ukazao je na dva problema – legalizacije nelegalno izgrađenih objekata kojih je 100.000 u Crnoj Gori i na obrazovanje, jer je, prema njegovom mi-šljenju, znanje, koje je neadekvatno potrebama tržišta, izvor svih problema u privredi. Poseban naglasak u obrazovanju treba dati sticanju jezičke i informatičke pismenosti. Tržište treba da bude reper upisne politike fakulteta, zaključio je on.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vlastimir Golubović, Veletex, kazao je, između ostalog, da je pozitivno to što su u te-kućoj godini stabilizovane javne finansije, ali da brine visok deficit u robnoj razmjeni za inostranstvom, usljed nekonkurentnosti do-maćih proizvoda. On smatra da je potrebno novim zakonom o radu liberalizovati ugovore o zapošljavanju, što će doprinijeti povećanju produktivnosti i konkurentnosti.

Stevan Karadaglić, vlasnik preduzeća Kastex, apostrofirao je zna-čaj zakona o javnim nabavkama, koji uveliko opredjeljuje poslova-nje kompanija. Ukazao da se u praksi prilikom ovih poslova nea-dekvatno vrednuju kriterijumi za izbor ponuđača, odnosno da se niska cijena pretpostavlja kvalitetu ponude. Zbog toga se, smatra on, metodologija za izbor ponuđača mora dodatno razraditi novim zakonom koji uređuje javne nabavke.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović tvrdi da će iduća godina biti teška za turizam, ukoliko se u naj-skorijem roku ne preduzmu mjere po pitanju dovođenja novih low cost kompanija u Crnu Goru. On smatra da bez toga turizam neće moći da dostigne ovogodišnji prihod od oko 710 miliona eura, već će, ističe, on biti ispod 600 miliona. On smatra da je Crnoj Gori po-trebno još 700.000 turista koje obezbjeđuju low cost kompanije, ali takođe da je potrebno smanjiti cijene za 35 do 40 odsto.

Izvršni direktor Montenegro airlines Živko Banjević kazao je da nema ništa protiv uvođenja low cost kompanija prema onim tr-žištima sa kojima nacionalni avioprevoznik nema uspostavljene letove, ali da u slučaju svih drugih destinacija žele da dobiju iste uslove kao konkurenti.

Milić Popović, direktor kompanije Vektra Jakić, saopštio je da je u ovu fabriku uloženo 100 miliona eura, da zapošljava 175 radnika i da ima mjesečni kapacitet od 15.000 kubika gotovih proizvoda. U

10


završnoj fazi je investicija u pogon peleta koji će tržištu isporučivati 45.000 tona go-dišnje. Svu drvnu sirovinu koju Crna Gora izvozi, Vektra Jakić može da preradi, kazao je on, pa je apelovao na rigorozniju kontrolu ovog izvoza. On je pozvao državu na izmje-nu koncesionog ugovora, da bi ova kom-panija mogla da u potpunosti uposli svoje kapacitete.

Predsjednik Odbora poljoprivede Privre-dne komore Milutin Đuranović, direktor Šimšić Montmilk, rekao je da zabrinjava veliki uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čak i onih koje Crna Gora može da proizvodi. Smatra da je potrebno naci-onalno brendiranje domaćih proizvoda, što bi doprinijelo razvoju agroindustrije, supstituciji uvoza domaćom proizvodnjom i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Afirmativno je govorio o projektu Privredne komore Dobro iz Crne Gore koji je značajno doprinio rastu povjerenja u domaće proi-zvode (sa 32 na 57 odsto).

Risto Drekalović, vlasnik KIPS-a, podržao je Vladine zaključke u vezi sa ukidanjem komunalne naknade za uređenje građe-vinskog zemljišta. On smatra da izostanak ovog prihoda opštine mogu kompenzovati smanjanjem troškova i boljom naplatom poreza. Mišljenja je da je naknada za odvoz komunalnog otpada nepravedna, te da ote-žava poslovanje preduzeća.

Radomir Zec, direktor HTP Ulcinjska rivije-ra, saglasio se sa Radulovićem da će turi-stička sezona 2015. godine biti teška. Sma-

tra da je neophodno privući što više gostiju iz Njemačke i skandinavskih zemalja, za šta je turističkim poslenicima potrebna po-moć države i eksperata. Uslov za sve to, do-daje, jesu niže cijene transporta, ali i smje-štaja koje treba prilagoditi kvalitetu usluge.

Riječ guvernera i ministara

Guverner Centralne banke Milojica Dakić rekao je da će ova institucija i u 2015. go-dini voditi politiku održavanja monetarne i finansijske stabilnosti. Osnovne karakteri-stike bankarskog sektora u ovoj godini, pre-ma njegovim riječima, bile su stabilnost i likvidnost, ali da nije na zadovoljavajućem nivou bila podrška bankarskog sektora pri-vredi. Ključnu prepreku i ograničavajući faktor privrednog razvoja Crne Gore pred-stavlja, i dalje, visok nivo nekvalitetnih kre-dita, od 16,4 odsto, smatra on.

- Ukupan iznos nekvalitetnih kredita je u odnosu na prošlu godinu devet odsto ma-nji, ali su oni i dalje prepreka razvoja i ogra-ničavajući faktor, zbog čega je neophodno što skorije usvajanje Predloga zakona o do-brovoljnom finansijskom restrukturiranju - saopštio je Dakić.

On je naveo da su komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori ispoštovale preporuke CBCG o snižavanju kamatnih stopa, tako da je smanjenje evidentirano kod njih devet.

Dakić je kazao da je prosječna ponderisa-na efektivna kamatna stopa u prvih deset mjeseci ove godine bila negativna, kao i da

će CBCG u narednom periodu pratiti stanje i reagovati mjerama u slučaju neželjenih posljedica.

Ministar finansija Radoje Žugić poručio je da fiskalna politika mora biti održiva i kredibilna, naročito zbog toga što je država najveći poslodavac.

- Moramo se ozbiljno pozabaviti snaženjem konkurentnosti. Strukturni problemi su vi-soka javna potrošnja i rigidnost tržišta rada i na tome najviše radimo - kazao je Žugić.

Vlada je, prema njegovim riječima, u fiskal-noj politici donijela set od sedam mjera za dinamiziranje ekonomije, kojim su obu-hvaćeni podsticaji za razvojne potencijale, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i ener-getiku u dijelu krupnih kapitalnih projeka-ta.

- Za ove sektore planirali smo oslobađanje od svih tereta i javnih prihoda kod proce-sa izgradnje kapaciteta, pri čemu se neće opterećivati investitori, kako domaći tako i strani. Nadamo se da će to izazvati veću pažnju i bolje valorizovanje resursa - saop-štio je Žugić.

On je naveo da je Vlada u fiskalnoj politici prihvatila uvođenje novih fiskalnih oba-veza, kojima neće ugroziti konkurentnost ekonomije. Riječ je o taksama na prodaju gazranih pića, kafe, zatim na igre na sreću. Izvor prihoda biće i borba protiv sive eko-nomije.

- Uvešćemo radikalnije mjere, a predlog je da se isplata neto zarada bez javnih pri-

11


hoda tretira kao krivično djelo. Podzakon-skim aktom ćemo urediti reprogram pore-skih obaveza po tom osnovu, za kompanije koje su solvente, a nijesu likvidne, ali uz kolateral -objasnio je Žugić.

Prema njegovim riječima, definisano je i smanjivanje kriznog poreza i povećanje stope doprinosa za socijalno osiguranje.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić sma-tra da veliki problem u biznis sektoru pred-stavlja značajan broj stečajnih postupaka, koji su često posljedica namjere da se iz-bjegne izmirivanje obaveza.

- Neophodno je preispitivanje odgovornosti kada je riječ o stečajnim postupcima, jer je njihovo namjerno izazivanje krivično djelo - kazao je Kavarić.

On je dodao da bi trebalo ohrabriti ulaganja u energetski sektor i naći optimalan model investiranja u biznis zone, što je projekat koji treba da uđe u završnu fazu.

Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, naveo je da radno zakonoda-vstvo ne smije biti kočnica razvoja i složio se sa ocjenom privrednika da bi ono mora-lo da bude bolje.

- Tražio sam da mi dostavite sugestije i predložite rješenja za unapređenje Zakona o radu, ali ih za dvije godine, koliko sam na ovoj funkciji, nijesam dobio. Ponovo vas pozivam da dostavite sugestije i predloge, a ne spisak želja - poručio je Bošković.

infrastrukture, već i dostupnosti. Prioritet je i rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na dostupnost izvo-ra finansiranja. Moramo stvoriti uslove da se krediti dodjeljuju onima kojima su stvar-no potrebni - kazao je Lazović.

Među prioritetima su i obrazovanje i struk-turna nezaposlenost, biznis okruženje, ja-čanje eksterne trgovinske pozicije zemlje, politika uređenja prostora i razvoj elektron-skih servisa.

Riječ Premijera

Crna Gora se stabilno i dinamično kreće ka članstvu u EU i NATO, naveo je premijer Milo Đukanović.

- Crna Gora prednjači ispred svih zemalja zapadnog Balkana pa je realno očekivati da ćemo do kraja 2015. dobiti poziv za NATO i da ćemo, uz 12 otvorenih poglavlja i dva zatvorena, do kraja ove godine dobiti otva-ranje još četiri. To daje puno posla Vladi i pregovaračkim timovima da nastave že-ljenim tempom i da u nekoliko narednih godina savladamo azbuku institucionalnih odnosa sa EU, kazao je predsjednik vlade.

Đukanović smatra da se približavanjem Crne Gore EU i NATO otvaraju nove šanse za poslovanje jer biznisi postaju sve stabil-niji, odvijaju se u sve pouzdanijem ambi-jentu i mnogo su inspirativniji za inostrane partnere.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović smatra da su prioritet inve-sticije u oblasti poljoprivrede sa akcentom na preradu, zatim nova radna mjesta i pro-izvodnja.

- Sve subvencije su isplaćene. Naredne godine će biti obezbijeđeno oko osam mi-liona eura za ulaganja u poljoprivredu, a radićemo i na otvaranju novih radnih mje-sta. Fokusiraćemo se na rast proizvodnje i onih proizvoda sa kojima možemo stvoriti uslove za dalji rast ili za snažnije vezivanje poljoprivrede i turizma - rekao je Ivanović.

Direktorica Nacionalne turističke organi-zacije Željka Radak Kukavičić, saopštila je da se u narednoj godini očekuje dolazak novih low cost kompanija, za šta je država opredijelila određena sredstva.

Ona je navela da glavni izazovi u turizmu ostaju nedostatak smještajnih kapaciteta visoke kategorije i sezonalnost.

- Rast se u narednom periodu mora temelji-ti na postsezoni, koju naročito produžavaju turisti sa njemačkog i skandinavskog trži-šta - rekla je ona.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku poli-tiku Vujica Lazović govorio je o urađenom Nacionalnom planu ekonomskih reformi, kojim je Vlada utvrdila prioritete.

- Suština je u povećanju konkurentnosti i ekonomskog rasta, a prepoznat je i prioritet politike saobraćaja, ne samo saobraćajne

12


- Na taj način ćemo učvrstiti povjerenje u pravni sistem ove drža-ve, u ekonomiju, a strani partneri će ulagati kapital i pomagati pri-vrednicima da ostvare biznis planove i tako ćemo doprinositi eko-nomskom razvitku, riječi su predsjednika Vlade Mila Đukanovića.

On je ocijenio da smo uspješno konsolidovali javne finansije što je doprinijelo stabilnosti privrednog ambijenta.

- U posljednjih 10 godina uvećali smo BDP za 300 odsto, pa smo danas najrazvijenija država zapadnog Balkana, ali je to, nažalost,

ljudi, kazao je premijer.

Đukanović smatra da smo do rezultata u ekonomiji smo došli ozbiljnom posvećenošću reformama.

- I ubuduće treba da budemo istrajni i sistematični u sprovođenju reformi, a važna posljedica reformi je značajan priliv SDI. Poslje-dnjih sedam-osam godina učešće investicija u BDP je 18,5 odsto, dakle Crna Gora nastavlja da bude apsolutni lider regiona i jedan od lidera među evropskim zemljama u tranziciji. Novac se ulaže tamo gdje se ima povjerenje, zato smo iz godine u godinu napredo-vali u pogledu lakoće poslovanja i konkurentnosti, naveo je preds-jednik vlade.

Zemlje zapadnog Balkana se nalaze pred trećom recesijom, zbog čega se ni crnogorska ekonomija ne može nadati ničem dobrom, ocijenio je premijer Milo Đukanović.

- Regionalno i globalno gledano, otuda nas vrebaju opasnosti. Za-padni Balkan je pred trećom recesijom. Iako djeluje dobro što će Crna Gora i ove godine imati rast od dva do 2,5 odsto, ekonomija djeluje po principu spojenih sudova pa se, zbog onoga što vidimo u okruženju, ne možemo nadati ničem dobrom - rekao je predsje-dnik Vlade.

Predsjednik vlade smatra da uspješna konsolidacijsa javnih finan-sija, sprovođenje reformi, modernizacija društva i napredak kada je riječ o lakoći poslovanja i konkurentnosti preduzeća, ipak, nijesu dovoljni.

- Ostvaren je napredak i moramo biti zadovoljni urađenim, ali to ni slučajno nije dovoljno. Ukoliko želimo brže da dostignemo evrop-ski kvalitet života, imperativ politike u narednom periodu mora biti dinamiziranje ekonomskog rasta - poručio je Đukanović, do-dajući da je za to neophodno iskoristiti resurse naročito u turizmu, poljoprivredi i energetici.

Premijer je kazao da je potreban novi koncept ekonomskog rasta koji se bazira na ekonomiji inovativnosti, konkurentnosti i održi-vosti. Ekonomiju dodaje, ne možemo zasnivati na velikim serija-ma, već proizvodni rast zasnivati na dodatnoj vrijednosti.

- Crnoj Gori nedostaju preduzetnička znanja i kulture, na šta se moramo usredsrijediti i na nivou saveza Privredne komore Crne Gore i Vlade, uključujući univerzitete - saopštio je Đukanović, do-dajući i da tržište obrazovanja mora biti u tjesnoj vezi sa tržištem rada, bez čega nema konkuretnosti ni dinamičnog rasta.

Premijer je zatim govorio o najvećem infrastrukturnom projektu – gradnji autoputa Bar-Boljare, navodeći da su ispunjene sve pretpo-stavke da se počne sa radovima na prioritetnoj dionici Mateševo – Smokovac. On je kazao da ne sumnja da će kineski partner CRBC obaviti radove vrijedne 809 miliona eura u roku, poštujući najviše standarde.

- Sada je na nama da vidimo kako ćemo se tu pronaći i koliko će od tog iznosa proći kroz naša preduzeća - rekao je Đukanović.

On je podsjetio da ovih dana počinje gradnja ekskluzivnog turistič-kog resorta u naselju Pržno u Tivtu, koji realizuje Qatari Diar, kao i da očekuje skori izlazak iz dilema kada je u pitanju investicija na lokalitetu Dubovica.

- Crna Gora mora sebe vidjeti kao destinaciju visokog turizma, za šta je neophodno obezbijediti bolju saobraćajnu povezanost, jer je sa postojećom osuđena na propast- zaključio je Đukanović.

između četvrtine i petine evropskog prosjeka. To, ipak, ne dovodi u pitanje naša ostvarenja već pokazuje čvrsto opredjeljenje da do-stignemo cilj, a to je željeni kvalitet života u Crnoj Gori. Ne želimo da budemo dio Unije da bi se zvali čanicom EU, već želimo da bu-demo dio EU da bi živjeli evropskim kvalitetom života. To je vrlo zahtjevan posao u kojem se ništa ne može uraditi preko noći. Da bi kvalitetno živjeli moramo utrostručiti napore da valorizujemo ono što nam stoji na raspolaganju, da usvojimo standarde razvijenog svijeta i da na taj način doprinesemo novom kvalitetu života naših

13


The Meeting of entrepreneurs with the Prime Minister

Economic growth to be based on innovation and competitivenessIn order to reach European quality of life we have to achieve the growth rate of five per cent. Therefore, for the next period, the imperative of our policy will be dynamization of the economic growth, for which we need to use the resources in the tourism, agriculture and energy sector.

14


Montenegro needs a new concept of economic growth based on innovation, competitiveness and sustainabili-ty – these are the conclusions of the traditional annual

meeting between the entrepreneurs and the Prime Minister, Milo Djukanovic, organized at the Chamber of Economy of Montenegro on 12 December 2014.

At a very well attended meeting, with the participation of the De-puty Prime Minister, Vujica Lazovic, the ministers: Radoje Zugic, Vladimir Kavaric, Predrag Boskovic, Petar Ivanovic, and the Go-vernor of the Central Bank, Milojica Dakic, the Chamber of Econo-my presented their analysis “Montenegrin Economy in 2014 with the Proposed Measures for the Improvement of Business Climate”.

This document represents a compilation of attitudes and opinions of the representatives of Montenegrin economy and it identifies the problems of our economy in an analytic and expert way.

The Words of the Host

In his opening speech, the President of the Chamber of Economy, Velimir Mijuskovic, has talked about the situation of the Monte-negrin economy and business under the conditions of the world economic crisis. He has said that, regardless of this fact, Montene-gro achieved growth in the last year and that the same results are expected in this year, as well. According to him, bad diversifica-tion, low competitiveness of economy and transport networking are common denominators of the Western Balkan economies. The President of the Chamber has said that a highly negative trade ba-lance is the best reflection of the structure and low level of compe-titiveness of the domestic economy.

- In order to set the sound basis for the Montenegrin economy, we need to direct our activities towards the development of dome-stic production. We should create a sustainable basis using all our comparative advantages. The main precondition for this would be the development of utility and transport infrastructure – Mr Miju-skovic has said.

He has added that for the achievement of this goal, we need to de-velop the small and medium sized enterprises. “When it comes to the production sector, I believe that economically most acceptable and at the same time most rational model of development would be through small and medium sized enterprises, which would be export oriented and organized in industrial zones. Analyzing the former industrial zones, Montenegro has concluded that their lar-gest share could be put at investors’ disposal. According to our re-search, the floor area of these zones is over 5,700 ha and most of them have very good secondary utility and transport infrastructu-re” – the President of the Chamber has stated.

According to him, the growth of final production is one of the ge-nerators of the country’s economic development.

- It is generally known that the production in our country is ba-sed on the low level of processing. Still, we have the capacities to develop a high level processing industry and thus generate hig-her value. It is encouraging that there are companies, from the agriculture and wood-processing sector, in the first place, which development plans indicate a clear intention to improve produc-tion. Therefore, we must support them in this, given the fact that these companies substantially boost the development of primary production, as well. Some of them have already started with the

15


realization of these plans – Mr Mijuskovic has said.

Speaking of the investments in our count-ry, the President of the Chamber has rem-inded that the largest share of them is in the tourism industry, but also in the energy sector, transport and utility infrastructure. We are awaiting the realization of big ongo-ing investments and we expect that it will place Montenegro in a high position in the world tourist map.

- The investments in the energy sector, transport and utility infrastructure, of which some are already ongoing, will also generate our development, both following their launching and in the course of their construction. We at the Chamber of Eco-nomy carefully analyze the volume and structure of their construction so that we can take coordinated activities and provi-de assistance to domestic enterprises to get involved in the realization process – he has said.

Speaking of the business climate improve-ment, he has emphasized that Montenegro has been achieving a continuous progress in the Doing Business List (36th place out of 189 countries), as well as in economic freedoms and global competitiveness. The progress has been recorded in: facilitating the issuing of construction licenses, flow of goods at the borders and increased tran-sparency of customs procedures. In additi-on, in some municipalities high class ho-tels have been exempted from paying for public utility services. In his opinion, qua-litative moves have been made with the introduction of the civil law notary system and the institute of public enforcement.

- However, a lot still remains to be done to achieve the desired level of the organizati-on and attractiveness of business climate. There is a need for an urgent change of a certain number of laws as their poor pro-visions cause numerous problems in busi-ness operations – Mr Mijuskovic has said.

He has mentioned the general attitude of the economy that it is necessary to make the new corporate law, labour law and the law on social council. In addition, we also expect the amendments to the Law on Ac-counting and Revision, which should con-tribute to the financial discipline and more reliable reporting on business operations. The Chamber of Economy of Montenegro was actively involved in the process of cre-ating a new Law on Public Procurement, which is expected to provide a good quality

legal framework in this area.

Mr Mijuskovic has said that grey economy harms the business operations of a great number of companies.

- In the last two years the volume of grey economy was reduced due to systematic activities of the relevant organs. It is true that the lack of consolidated implementa-tion of legal provisions often prevents the reduction of grey economy. Unfortunately, the forfeit for illegal operations is still be-low the level of income from the activities in the grey zone. For that reason it is neces-sary to introduce a stricter penal policy for this felony – he has said.

He has emphasized that the amount and procedure pertaining to the payment of local utility taxes, the introduction of new ones, as well as the frequent changes of their number and amount, are the issues raised at almost all meetings of entrepre-neurs. They often complain of the mono-poly position of a certain number of enter-prises from the public utility sector, which is mostly reflected in high prices and low quality of services.

- I will conclude my statement by an in-vitation to you, esteemed entrepreneurs, to continue using the Chamber of Econo-my as your institution in its full capacity. I also invite the representatives of the go-vernment to establish even closer coope-ration with the Chamber so that we can jointly work on the expected economic de-velopment of our country because there is no dilemma that partnership and synergy are the preconditions for this – Mr Miju-skovic has said.

The statements of the entrepreneurs

The owner of the company Voli, Dragan Bo-kan, has praised the Chamber’s Analysis, estimating that it stands as a good quali-ty coverage of the issues important for the economy’s competitiveness. He has stated that unfair competition presents the bi-ggest problem for the entrepreneurs as it has been the reason for the closure of some trade chains. He has emphasized the need for a new law which would regulate the operations in the food sector and eliminate the deficiencies in food trade.

Mr Bokan has mentioned the purchase center as a good example of the coopera-tion of the private and public sector. It is a

16


joint project of the state, the capital and its company, which has secured easier placement of agriculture products.

Tomislav Celebic, the owner of the company „Celebic“, has poin-ted at two problems – legalization of 100,000 illegally constructed facilities and education. In his opinion, the knowledge which is inadequate to the market needs is a source of all problems in the economy. Special accent in the education should be placed on acquiring language and IT literacy. The market should be the ben-chmark for the enrollment policy for faculties, he has concluded.

The President of the Chamber of Economy’s Assembly, Vlastimir Golubovic, Veletex, has said that it is positive that public finances have been stabilized in the current year but that the deficit in fore-ign trade, due to low competitiveness of domestic products, is the reason for worries. He believes that the new Labour Law should liberalize employment contracts, which will contribute to the inc-reased productivity and competitiveness.

Stevan Karadaglic, the owner of the enterprise Kastex, emphasi-zed the significance of the Public Procurement Law, which to a great extent determines the companies’ business operations. He has pointed at the fact that in the procurement procedures, some criteria for the selection of the bidder are inadequately valued, i.e. that the price is more important than the quality of the offer. That is why the methodology for the selection of the bidder needs to be additionally elaborated by the new law which defines public pro-curement.

The President of the Montenegrin Tourist Association, Zarko Ra-dulovic, has claimed that the next year will be difficult for tourism unless some steps are taken to bring low cost companies in Mon-tenegro in the shortest period of time. He believes that without it tourism will not be able to reach this year’s income of cca 710 million Eur. Instead, he believes that it will be bellow 600 million Eur. He has said that Montenegro needs additional 700,000 tourists who would be transported by low cost companies but also that it is necessary to reduce the prices for 35 to 40%.

The executive director of Montenegro Airlines, Zivko Banjevic, has said that he has nothing against the introduction of low cost com-panies towards those markets where the national airlines has no flights but that for all other destinations they want to receive the same conditions as their competitors.

Milic Popovic, the manager of the company Vektra Jakic, has said that 100 million EUR have been invested in the factory which hires 175 employees and has a monthly capacity of 15,000 m3 of ready made products. The investment in the plant of pellets which will deliver to the market 45,000 t annually is in the final phase. Vektra Jakic can process all wood raw materials which are exported from Montenegro. Therefore, Mr Popovic asked for a more rigorous con-trol of export. In addition, he has asked from the state to change the concession agreement so that this company could make full use of its capacities.

The President of the Chamber of Economy’s Board of Agriculture and the manager of the company Simsic Montmilk, Milutin Djura-novic, has said that a big import of agriculture-food products, even of those products that Montenegro is capable to produce, gives the reason for worries. He believes that there is a need for national branding of domestic products, which would contribute to the development of agriculture industry, substitution of import with domestic production and the reduction of foreign trade deficit. He

has spoken affirmatively of the Chamber’s project Dobro iz Crne Gore, which has significantly contributed to the increased trust in domestic products (from 32 to 57%).

Risto Drekalovic, the owner of KIPS, has supported the Government’s conclusions to abolish the utility tax for the con-struction sites. He believes that this can be compensated by bet-ter collection of taxes. He also thinks that the tax for transport of waste is unjust and that it presents an obstacle for the enterprise’s operations.

Radomir Zec, the manager of HTP Ulcinjska rivijera, has said that he agrees with Mr Radulovic that the tourism season in 2015 will be difficult. He believes that it is necessary to attract as many Ger-man and Scandinavian tourists for which they need the assistan-ce from the state and experts. The conditions to achieve this goal would be lower prices of transport but also accommodation which needs to be adapted to the quality of services.

17


He has stated that commercial banks in Montenegro have fol-lowed the Central Bank recommendations on the reduction of in-terest rates. In line with this, the reduction of interest rates has been recorded at nine banks.

Mr Dakic has said that the average weighted interest rate in the first ten months of 2014 was negative and that in the next period the Central Bank will monitor the current situation and introduce measures in case of unwanted consequences.

The Minister of Finances, Radoje Zugic, has said that fiscal policy needs to be sustainable and credible especially due to the fact that the state is the major employer.

- We have to take a good care to reduce competitiveness. Our structural problems are high public expenditures and rigidity of the labour market and that is where we direct most of our efforts – Mr Zugic has said.

As he has said, as part of its fiscal policy, the Government has cre-ated a set of seven measures for the dynamization of the economy which include the incentives for the development potentials, pro-duction, agriculture, and capital projects in the tourism and energy sector, repsectively.

- We have planned the exemption of all charges and public inco-mes in the capacity building processes. However, this does not mean that we will introduce charges for the investors, either do-mestic and foreign. We hope that this will attract more attention and result in better valorization of resources – Mr Zugic has said.

He has stated that the Government accepted the introduction of new fiscal obligations, which will not harm the competitiveness of the economy. We speak of the taxes for the sales of carbonated beverages, coffee, lottery. The source of income will serve to com-bat grey economy.

- We will introduce radical measures and propose that the payment of net salaries without public income should be treated as a criminal offence. We will introduce the sublegal enactments and regulate the reprogramming of tax obligations for solvent but non-liquid companies, along with the collateral – Mr Zugic has explained.

As he has said, the reduction of the crisis tax and the increase of the social security tax have been defined.

The Minister of Economy, Vladimir Kavaric, believes that a signi-ficant number of bankruptcy procedures is the biggest problem in the business sector. These procedures are often intended to avoid the settlement of obligations.

- The responsibility for bankruptcy needs to be respected because causing it deliberately is a criminal offence – Mr Kavaric has said.

He has added that there is a need to encourage investments in the energy sector and to find an optimum model of investments in the business zones. This is a project which is about to enter its final phase.

The Minister of Labour and Social Welfare, Predrag Boskovic, has stated that the labour legislation should not present an obstacle for the development. Furthermore, he has agreed with the entre-preneurs that it needs improvement.

- I asked from you to submit the suggestions and proposals for the amendments to the Labour Law. However, in the two years of my

The statements of the Governor and the ministers

The governor of the Central Bank, Milojica Dakic, has said that in 2015 this institution will lead the policy of the maintenance of mo-netary and financial stability. According to him, the basic charac-teristics of the banking sector in this year are stability and liquidi-ty. However, the support of the banking sector to the economy has not been on the satisfactory level. In his opinion, the high level of bad loans of 16.4% are a key obstacle and a limiting factor of the Montenegrin economic development.

- In comparison to 2013, the total amount of bad loans is lower for 9%. However, bad loans are still an obstacle and a limiting factor for the development. That is why we urgently need the adoption of the Draft Law on Voluntary Financial Restructuring – Mr Dakic has said.

18


mandate I have not received any. I invite you once again to submit the suggestions and proposals and not the wish list – Mr Boskovic has said.

The Minister of Agriculture and Rural De-velopment, Petar Ivanovic, believes that the investments in the area of agriculture with an accent on food processing, new jobs and production, should be the priori-ties.

- All grants have been paid. In the next year we will secure cca 8 million EUR for the investments in agriculture. In addition, we will work on the creation of new jobs. We will focus on the growth of production and those products with which we can create conditions for a further growth and stron-ger ties of agriculture and tourism – Mr Ivanovic has said.

The Deputy Minister of Tourism and Susta-inable Development, Zeljka Radak Kukavi-cic, has stated that in the next year the arri-val of new low cost companies is expected. In that respect, the state has allocated cer-tain funds.

She has stated that the lack of high cate-gory accommodation capacities and sea-sonality remain the main challenges in the tourism industry.

- In the next period the growth will be ba-sed on the post-season. That would mean that we should have the tourists from the German and Scandinavian market – she has said.

The Deputy Prime Minister for Economic Policy, Vujica Lazovic, has spoken of the National Plan of Economic Reforms which has been used by the Government to set its priorities.

- The main idea is to increase competitive-ness and economic growth. In addition, the Government has recognized the priority of the transport policy, not only transport in-frastructure but also transport accessabili-ty. One of the priorities is the growth and development of small and medium sized enterprises, with a special accent on the availability of the sources of financing. We have to create the conditions to allocate the loans to those who are really in need for them – Mr Lazovic has said.

Some of the priorities are: education, structural employment, business climate, strengthening of external trade position of the country, spatial planning policy and the development of electronic services.

The Prime Minister’s Statement

Montenegro’s progress to the EU and NATO membership is stable and dynamic, Milo Djukanovic has stated.

- Montenegro is the leader of the Western Balkan countries when it comes to the EU accession process. Therefore, it is realistic to expect that we will receive a call for the NATO membership and that, along with the twelve open chapters and two closed, we will open four new chapters. This will cre-ate a lot of work for the Government and negotiation teams to continue with the desired tempo and to learn the alphabeth of institutional relations with the EU in the next couple of years, the Prime Minister has said.

Mr Djukanovic believes that the accession of Montenegro to the EU and NATO opens new chances for business given the fact that businesses have become more stable, that they take place in a more reliable set-ting and that they are more inspiring for foreign partners.

- This way we will strengthen the trust in the legal system of the state and in the eco-nomy. Besides, foreign partners will invest capital and help the entrepreneurs to rea-lize their business plans and this will con-tribute to the economic development – Mr Djukanovic has said.

He has estimated that we have successful-ly consolidated public finances, which has contributed to the stability of the economic climate.

- In the past ten years we increased GDP for 300% and we are today the most developed state of the Western Balkans. Unfortuna-tely, today this makes between one fourth and one fifth of the European average. Still, this does not undermine our results. To the contrary, it shows our firm decision to re-ach the aim – to attain the desired quality of life in Montenegro. We do not want to be a part of the EU just to be called its member but we want to be a part of the EU to live the European quality of life. It is a very de-manding task which cannot be accomplis-hed over night. In order to achieve a good quality of life we need to triple our efforts to realize our potentials, to adopt the stan-dards of the developed world and this way contribute to the new quality of life of our people, the Prime Minister has said.

Mr Djukanovic believes that the results in

19


the economy have come from a serious dedication to reforms.

- We need to continue with the persistent and systematic reforms and an important consequence of the reforms is a significant in-flow of FDI. In the last seven to eight years, the share of invest-ments in GDP has been 18.5%, while Montenegro continues to be one of the leaders among the European countries in transition. People invest money in those places where they have trust. There-fore, we have been achieving progress for years in doing business and competitiveness, the Prime Minister has said.

As Mr Djukanovic has put it, the Western Balkan countries face the third recession and that is why Montenegrin economy cannot hope for any good.

- From the regional and global perspective, this is where the dan-ger could come from. Western Balkans faces the third recession. Although the fact that this year Montenegro will achieve the grow-th of 2-2.5%, everything in the economy is interconnected and that is why, based on the example from the region, we cannot hope for anything good - the Prime Minister has said.

The Prime Minister believes that a successful consolidation of pu-blic finances, implementation of reforms, modernization of socie-ty and the progress related to doing business and competitiveness of the enterprises are still not enough.

- The progress has been achieved and we have to be satisfied with the achieved. However, it is not even close to enough. If we want to achieve European quality of life, the policy imperative in the next period must be dynamization of the economic growth – Mr Djuka-novic has said adding that we need to use our resources, especially in tourism, agriculture and energy.

The Prime Minister has said that Montenegro needs a new con-cept of the economic growth based on the economy of innovation, competitiveness and sustainability. We cannot base economy on big series but we need to base production growth on added value.

- Montenegro lacks entrepreneurship knowledge and culture and the Chamber of Economy, the Government and the universities should join hands to solve this problem – Mr Djukanovic has said. He has added that the education market must be closely connec-ted with the labour market, which is a precondition for competiti-veness and dynamic growth.

The Prime Minister then talked about the biggest infrastructure project – the construction of the Bar – Boljare highway, stating that all conditions have been met for the start of the construction works on the priority section Matesevo - Smokovac. He has said that he has no doubts that the Chinese partner CRBC will complete the activities worth 809 million EUR on time and respecting the highest standards.

- It is up to us now to see how much of this amount will pass thro-ugh our enterprises – Mr Djukanovic has said.

He has reminded that the construction of an exclusive tourist re-sort in Przno, Tivat, is expected to start these days. The project will be realized by Qatari Diar. In addition, he has said that the decision on the investment in Dubovica will be made soon.

- Montenegro must see itself as a high class destination. In that respect, we need better transport interconnection given the fact that the existing one cannot satisfy this purpose – Mr Djukanovic has concluded.

20


Crnogorska ekonomija u 2014.

sa predlozima mjera za

unapređenje poslovnog ambijenta

Poslovanje crnogorske privrede u 2014. godini karakteriše realan pri-vredni rast, postignut prvenstveno

pod uticajem ostvarenih rezultata u građe-vinarstvu, trgovini i poslovanju nekretni-nama. I pored brojnih negativnih uticaja, rezultati turističke sezone su povoljni. Tokom većeg dijela godine zabilježena je deflacija i pad potrošačkih cijena. Pad je zabilježen kod industrijske proizvodnje i robne razmjene sa inostranstvom. Rastuća nelikvidnost i dalje karakteriše realni sek-tor. Regulatorni okvir je unaprijeđen, što potvrđuju rezultati u izvještaju o lakoći po-slovanja, Doing business, Svjetske banke. Ipak, privrednici često ukazuju na potrebu veće predvidljivosti i transparentnosti, te daljeg unapređenja poslovnog ambijenta. Među predlozima mjera za rast i razvoj iz-dvajamo:

1. Dugoročni rast zahtijeva strukturne pro-mjene budući da je dosadašnji privredni razvoj bio zasnovan na visokom prilivu SDI i rastu obima usluga, dok su ulaganja u proizvodni sektor bila nedovoljna. Cjelo-vita strategija privrednog razvoja odredila bi prioritetne aktivnosti i definisala pravce razvoja ukupne ekonomije.

2. U interesu ukupnog privrednog rasta potrebno je u vladinim politikama dati pri-oritet izvozu roba i usluga, te uraditi stra-tegiju rasta izvoza kojom bi se definisale mjere, aktivnosti i instrumenti. Rast izvo-za podstakao bi širenje znanja, vještina i resursa, i doveo do većeg zapošljavanja i ukupnog privrednog rasta.

3. Regulatorni ambijent treba dograditi posebno u oblastima radnih odnosa, pri-vrednog prava, poreske politike, javnih na-bavki. Lokalni porezi i dažbine često ugro-žavaju ambijent za bavljenje biznisom, kako zbog predmeta (osnovice i stope) oporezivanja, tako i zbog čestih i netran-sparentnih izmjena lokalne regulative, te sporih i dugotrajnih procedura.

4. Pravce dalje reforme obrazovanja uskla-diti sa potrebama privrede odnosno tržišta rada.

5. Pristup finansiranju je za privredne su-bjekte ograničenje poslovanju, kako zbog visokih kamatnih stopa, tako i zbog kola-teralnih zahtjeva i ostalih faktora (nedo-statka znanja, kapitala, pouzdanih finansi-jskih izvještaja ....). Nelikvidnost privrede zahtijeva efikasno rješavanje narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa. Primjena Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza ne utiče na bolju naplatu između

9. Poboljšanje kvaliteta saobraćajne infra-strukture i povezivanje u svim vidovima saobraćaja, kako u interesu razvoja turiz-ma, tako i ukupne privrede.

10. U središtu aktivnosti usmjerenih na jačanje konkurentnosti crnogorske pri-vrede treba da bude povećanje produktiv-nosti rada. Pored toga, neophodno je da se u primarne razvojne prioritete postave ivesticije u industrijsku infrastrukturu, istraživanje i razvoj, kao i podizanje kapa-citeta privrede za prijem novih tehnologija i znanja. Konkurentnost se može povećati i sistemskim mjerama, smanjenjem ad-ministrativnih barijera, kao i uklanjanjem aktuelnih ograničenja poslovanju (nelikvi-dnost, pristup finansiranju, poslovanje u neformalnom sektoru…). Konkurentnost kroz diferencijaciju i brand ima potenci-jala u pojedinim postojećim brendovima. Potrebno je intenzivirati aktivnosti na brendiranju domaćih proizvoda, usluga i uopšte ponude, kako bi unaprijedili prepo-znatljivost. Neiskorišćene su mogućnosti u povezivanju poljoprivrede i prehrambe-ne industrije sa turizmom, kao i mogućno-sti koje bi mogao dati ravnomjerniji regio-nalni razvoj.

subjekata i finansijsku disciplinu. Privre-dni subjekti predlažu da se izvrše izmjene Zakona u smislu usaglašavanja sa Direk-tivom 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanjima u komercijalnim transakci-jama kako bi se omogućilo slobodno ugo-varanje dužih rokova plaćanja za privatni sektor, uz poštovanje odredbi fer odnosa prema povjeriocu.

6. Preduzete mjere na suzbijanju sive eko-nomije daju rezultate, ali još puno prosto-ra postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina. Konkurencija iz neformalnog sektora do-vodi u neravnopravan položaj privredne subjekte koji posluju u skladu sa propisi-ma. U cilju unapređenja poslovanja potreb-no je koordiniranom akcijom nadležnih organa nastaviti djelovanje na suzbijanju nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen pod-jednako na sve učesnike uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda.

7. Potrebno je u cilju intenzivnijeg kori-šćenja potencijala i privlačenja investicija, nastaviti reforme na unapređenju investi-cione klime. Efikasniji sudski postupci i implementacija zakona preduslovi su za privlačenje stranih investicija i unapređe-nje poslovanja. Arbitraža pri Privrednoj komori Crne Gore može da obezbijedi efi-kasnije i brže rješavanje privrednih sporo-va. Sugeriše se da privrednici koriste in-stitut arbitraže, jer im se pruža mogućnost efikasnog i brzog rješavanja privrednih sporova između domaćih i stranih pravnih lica.

8. Potrebno je istrajati u obezbjeđivanju prostorno-planske dokumentacije i rješa-vanju imovinsko-pravnih odnosa kako bi investicioni projekti mogli da se nesmeta-no realizuju.

21


Montenegrin economy in 2014 with the proposed measures for the improvement of the business climate

The business operations of the Mon-tenegrin economy in 2014 are char-acterized by a real economic growth,

achieved primarily as a result of the ac-tivities in the construction, trade and real estate sector, respectively. Despite numer-ous negative influences, the results of the tourist season are favourable. During the largest part of the year the deflation and the fall of consumer prices have been re-corded. The decrease has been recorded in the industrial production and foreign trade. Real sector is still characterized by a growing insolvency. Regulatory frame-work has been improved, as per the World Bank Doing Business Report. Still, the entrepreneurs often indicate the need for better transparency and further improve-ment of the business climate. Among the proposed measures for growth and devel-opment we would like to mention the fol-lowing:

1. Long-term growth requires structural changes given the fact that the economic development so far has been based on the high inflow of FDI and the growth in the volume of services. On the other hand, the investments in the production sector were insufficient. An overall strategy of eco-nomic development would define priority activities and the directions for the devel-opment of the economy as a whole.

2. In order to achieve overall economic de-velopment, the Government needs to set the export of commodities and services

operations there is a need for a coordinated action by the relevant authorities to re-duce illegal labour and trade. This way the payment of duties among all participants would be spread equally and there would be more inflow of funds into the budget.

7. For the sake of a more intensive use of potentials and attraction of investments, there is a need to continue with the re-forms on the improvement of the invest-ment climate. Efficient court procedures and the implementation of the law are the preconditions for the attraction of foreign investments and boosting of business. Ar-bitration at the Chamber of Economy of Montenegro may provide more efficient and faster settlement of commercial dis-putes. The entrepreneurs are suggested to use the institution of arbitration because this gives them an opportunity for an ef-ficient and fast settlement of commercial disputes between domestic and foreign legal entities.

8. Spatial-planning documents and the settlement of property rights should be guaranteed so that the investment projects can be realized without any difficulties.

9. Improvement of the quality of transport infrastructure and networking in all types of transport, for the sake of both tourism and overall economic development.

10. At the center of the activities directed at the strengthening of the competitive-ness level of the Montenegrin economy should be the increase of labour produc-tivity. Besides, the investments in indus-try infrastructure, research, development and raising the capacity of the economy for the introduction of new technologies and knowledge, need to be put as primary development priorities. Competitiveness level may be increased by the introduc-tion of systematic measures, reduction of administrative barriers, as well as by the elimination of the current limitations in business operations (insolvency, access to financing, business operations in informal sector, etc.). The competitiveness through differentiation and branding has potential in certain existing brands. There is a need to intensify the activities on the branding of the domestic products, services and the general offer in order to improve recogniz-ability. The opportunities related to the linking of agriculture and food industry with tourism, as well as the opportunities pertaining to a more even regional devel-opment are still inadequately used.

as its policy’s priority and make the strat-egy for the growth of export which would define its measures, activities and instru-ments. The growth of export would result in the sharing of knowledge, skills and re-sources, as well as the creation of new jobs and the overall economic development.

3. Regulatory framework should be up-graded, especially in the area of employ-ment, commercial law, tax policy and pub-lic procurement. Local taxes and duties often harm the business climate, both be-cause of the tax rate and frequent and non-transparent changes in the local regula-tions, as well as the slow and long-lasting procedures.

4. Further reforms of the education system need to be harmonized with the needs of the economy sector i.e. labour market.

5. Access to financing presents an obstacle for business operations of the economic entities because of high interest rates, col-laterals and other factors (lack of knowl-edge, capital, reliable financial reports …). The insolvency of economy requires efficient solution of harmed debtor and creditor relations. The implementation of the Law on Deadlines for the Settlement of Monetary Obligations does not lead to a better payment among businesses and their financial discipline. The businesses propose the introduction of the changes to the Law in order to harmonize it with the Directive 2011/7/EU on combating late pay-ment in commercial transactions, which would enable free contracting of long-term payments for private sector with the re-spect of the provisions on fair relations towards the creditor.

6. The measures imposed to reduce grey economy have given results. However, there is still a lot to be done with respect to employment, tax payment and trade. The competition from the informal sector brings businesses which operate in line with the legal provisions into an unfavour-able position. In order to improve business

22


Komoravijesti

Suzbiti nelegalni prevoz preko graničnih prelaza

Grupacije za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore, sa zajedničke sjednice održane 1. decembra 2014. godine pozvale su na suz-bijanje nelegalnog prevoza preko graničnih prelaza za šta je potrebno unaprijediti ko-munikaciju sa Upravom carina i povećati broj inspektora za saobraćaj.

Ocijenjeno je da su rigorozne kazne od 1.200 do 7.000 eura za prevoznike koji ne poštuju red vožnje, a koje propisuje Zakon o prekršajima. Prevoznici smatraju da je kazne potrebno prilagoditi vrsti prekršaja, zbog čega je treba ispitati mogućnosti za izmjene i dopune pomenutog zakona u tom pravcu.

Ukazali su da je sa preduzećem Monteput potrebno korigovati kategorizaciju autobu-sa u skladu sa brojem sjedišta a ne prema nosivosti vozila, što će uticati na smanje-nje troškova prevoznika pri prolasku kroz tunel Sozina.

Prevoznici traže da im Ministarstvo pomo-gne u obnovi voznog parka kako bi podigli kvalitet usluga, shodno evropskim standar-dima. S tim u vezi, smatraju neophodnim da se otpočne sa realizacijom usvojenog Programa obnove voznog parka crnogor-skih prevoznika ekološki naprednijim vo-zilima.

Oni su izrazili očekivanje da će od Nove godine početi vraćanje akciza za gorivo u iznosu od 18 centi po litru, shodno izmjena-ma zakona koji uređuje ovo pitanje.

Prevoznici traže da se ispita mogućnost izmjene carinskog zakona čime bi se tran-zitni period kroz Crnu Goru, u odnosu na postojećih 24 produžio na 72 časa.

U radu sjednice učestovala je Mirel Radić v.d. generanog direktora Direktorata za drumski saobraćaj pri Ministarstvu saob-raćaja i pomorstva kao i Ljubiša Živaljević, glavni inspektor za drumski saobraćaj.

Sve bolja saradnja sa Upravom carina

Odbor udruženja špeditera na sjednici odr-žanoj 16. decembra 2014. godine razmotrio je sa predstavnicima Uprave carina rezul-tate saradnje na unapređenju prakse u rea-lizaciji spoljno-trgovinskih poslova.

- Protok robe na granicama je olakšan, po-većana je transparentnost i predvidljivost prilikom realizacije carinskih postupaka, koji su sve više automatizovani. Uprava ca-rina i udruženje špeditera imaju sve bolju saradnju koja daje rezultate, a u krajnjem zadovoljni su i naši komitenti – rekao je predsjednik Odbora Radovan Radulović, Montenomaks.

Predstavnici Uprave carina prezentovali su aktivnosti koje su planirane za narednu godinu. Shodno Zakonu o izmjenama i do-punama zakona o akcizama Uprava carina će od 1. januara 2015. godine, preuzeti po-tpunu nadležnost nad akcizama u sistemu upravljanja, obračuna, naplate i kontrole akcize u spoljnotrgovinskom i unutra-šnjem prometu na carinskom području Crne Gore. Novine u poslovanju će donijeti i podzakonski akti: Uredba za oslobođenje od plaćanja carine, Uredba za sprovođenje carinskog zakona i Pravilnik o snadbijeva-nju prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju.

Predstavnici Uprave carina su saopštili da je aplikacija TARIK unaprijeđena objedinju-jući sve nacionalne i mjere EU, te pozvali špeditere da što više koriste ovu aplikaciju.

Kada je u pitanju zaštita prava intelektu-alne svojine, konstatovano je da potrebno jačati svijest privrede i ukupne javnosti, po-sebno imajući u vidu da njena efikasna za-štita doprinosi ekonomskom rastu, privlači investitore i zaokružuje okvir neophodan u postupku međunarodnih integracija. Dogo-voreno je da će početkom naredne godine biti organizovana obuka za sve zaintereso-vane subjekte.

Špediteri su dobili odgovore na pitanja koja se odnose na praksu u realizaciji poslova: postupanje u slučajevima formalnih greša-

ka, garancijama, naplati akciza, troškovima elektronske komunikacije.

Na sjednici je usvojen Program rada Odbo-ra za 2015. godinu kojim su planirane ak-tivnost koje se odnose na stvаrаnje uslovа zа povećаnje obimа i kvаlitetа uslugа logi-stike i špedicije: unapređenje poslovnog ambijenta, edukativne aktivnosti i informi-sanje.

Rumelijski biznismeni u Privrednoj komori

Delegacija Udruženja rumelijskih indu-strijalaca i biznismena – RUMELISIAD posjetila je 5. decembra 2014. godine Pri-vrednu komoru Crne Gore. Cilj posjete je upoznavanje sa investicionim ambijentom i projektima u Crnoj Gori, te predstavljanje Međunarodnog balkanskog ekonomskog samita, koji će se održati 20. februara 2015. godine u Bursi.

Rukovodilac Sektora za ekonomske od-nose sa inostranstvom Privredne komore Željko Baltić zahvalio je gostima na intere-sovanju za unapređenje ekonomske sara-dnje između Crne Gore i Burse, a posebno zbog želje da investiraju u našu državu. Is-takao da odnosi između Crne Gore i Turske, zasnovani na snaženju ekonomskih veza i ostvarivanju poslovnih interesa, predsta-vljaju kvalitetan doprinos ukupnoj među-sobnoj saradnji.

- Stalno unapređenje odnosa između dvije zemlje podrazumijeva pored većeg prisu-stva turskih kompanija u Crnoj Gori bolju zastupljenost naših u Turskoj. Stoga vje-rujem da će crnogorski privrednici pos-jetiti Bursu u februaru kada organizujete Međunarodni balkanski ekonomski samit, te kroz kontakte sa turskim kolegama dati doprinos uspješnom razvoju te saradnje – rekao je Baltić.

On je podsjetio da je Turska važan trgo-vinski partner naše zemlje. Tokom devet mjeseci 2014. godine, dvije zemlje su raz-mjenile roba u vrijednosti od 31,7 miliona eura. Sve više privrednika iz Turske zain-teresovano je za poslovanje i investiranje u našu infrastrukturu, energetiku, tekstil, turizam, transport i pomorsku industriju. Turske investicije u našu zemlju od 2006.

23


do septembra 2014. iznosile su 69,4 milio-na eura. Baltić je zaključio da postoje realni uslovi da ekonomska saradnja dvije zemlje bude još bolja.

Predsjednik RUMELISIAD-a Erol Kilikçi-er predstavio je ekonomiju Burse, i svoju asocijaciju, naglašavajući da većinu njenih članova čine doseljenici sa Balkana.

- Bursa je vrlo razvijena regija i o njenom potencijalu govori i podatak da smo 2013. godine izvezli roba u vrijednosti od 12 mi-lijardi dolara. Prevashodni cilj nam je da ojačamo trgovinske veze sa državama Balkana. Poseban nam je interes saradnja sa Crnom Gorom, naročito u tekstilnoj in-dustriji po kojoj je naša oblast i prepozna-tljiva. Pozivamo crnogorske privrednike da učestvuju na trećem Međunarodnom balkanskom ekonomskom samitu – rekao je Kilikçier.

O ekonomskim potencijalima i investici-onim mogućnostima u Crnoj Gori govori-le su Nina Drakić, rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore, te Mija Živković iz Ministarstva ekonomije.

Jasno označiti televizore koji primaju samo analogni signal

Prodavci su dužni da na izloženim televi-zorima koji nemaju tzv. boks za samosta-lan prijem digitalnog signala po DVB-T2 standardu to jasno istaknu, poručeno je sa okruglog stola o minimalnim zahtjevima koje mora ispunjavati oprema za prijem si-gnala druge generacije, koji su 2. decembra 2014. godine organizovali Privredna komo-ra Crne Gore i Ministarstvo za informacio-no društvo i telekomunikacije.

Sekretar Odbora udruženja trgovine Nina Drakić pojasnila je da je okrugli sto orga-nizovan da bi se privredni subjekti infor-misali o promjenama koje donosi prelazak sa analognih na digitalne radio-difuzne sisteme, kao i o obavezama koje će morati da ispune shodno Zakonu o radio-difuziji, Zakonu o zaštiti potrošača, te Pravilniku o informisanju javnosti i krajnjih korisnika

u periodu prelaska sa analognog na digi-talno emitovanje programa. Digitalizaci-ja zemaljskog sistema radio difuzije biće završena do sredine juna naredne godine. Analogni signal prestaće da se emituje 17. juna 2015.godine, i postojaće samo digital-ni po DVB-T2 standardu koji obezbjeđuje mnogo bolju sliku i zvuk, te nudi druge po-voljnosti. Promjena će uticati na korisnike antenskog signala. Njihovi televizori, uko-liko u sebi nemaju DVB-T2 dekoder, neće moći da samostalno emituju programe već će za to morati da se kupi eksterni uređaj koji se povezuje na prijemnik.

Predstavnik Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije Tomo Knežević kazao je da će u periodu koji slijedi, para-lelno biti emitovana oba signala i realizo-vana edukativna kampanja, u kojoj, rekao je, veoma značajnu ulogu imaju prodavci tehnike koji treba da kupcima daju punu informaciju o usklađenosti proizvoda sa zahtjevima digitalizacije.

- Da bi potrošač bio zaštićen, obavezno je da na televizoru namijenjenom samo za prijem analognog signala stoji pisano upo-zorenje sljedeće sadržine: „Ovaj uređaj po-država isključivo prijem analognog televi-zijskog signala. U Crnoj Gori nakon 17. juna 2015. godine prijem televizijskih programa neće biti moguć bez dodatnog digitalnog prijemnika“ – rekao je Knežević.

Pored pomenutog teksta, prodavcima je ostavljena mogućnost da obavještenju do-daju da televizor može da prima digitalni signal preko spoljneg dodatnog boksa ili prijemnika za kablovsku televiziju.

Iako je više od 80 odsto domaćinstava u Crnoj Gori pokriveno kablovskom mrežom, njih 40.000 još koristi zemaljski analogni signal preko antena.

- Najviše smo u edukativnoj kampanji fo-kusirani na sjever Crne Gore, gdje je naj-veća zastupljenost zemaljskog prijema si-gnala – rekao je Knežević.

Glavni inspektor za elektronske komuni-kacije i poštansku djelatnost Mladen Ko-ljenšić i glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić objasnili su da već sprovode kontro-le da li su objekti koji prodaju tehniku ista-kli pomenuta obaveštenja na televizorima, što je njihova zakonska obaveza. Inspektori će u prvom periodu ukazivati prodavcima na propuste, a kažnjavaće ukoliko ih ne budu otklonili.

- Obaveštenje mora biti istaknuto na pro-izvodu, a ne na kutijama koje nijesu izlo-

žene. Apelujem na prodavce da ove i dru-ge informacije koje su dužni da daju po Zakonu o zaštiti potrošača pruže kupcima na pravilan i potpun način. Tokom decem-bra ćemo pokušati da obiđemo objekte koji prodaju televizore i da prodavcima ukaže-mo na uočene nedostatke. Ukoliko tokom naknadnih kontrola vidimo da nedostaci nijesu otklonjeni, ako obavještenje o robi nije istaknuto na propisani način, kazna za pravno lice je od 1.000 do 15.000 eura – re-kla je Đurđić.

Kazna za preduzetnika iznosi od 300 do 5.000 eura, a za odgovornog u pravnom licu od 150 do 1.500 eura.

Sjednice Skupštine i Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore

Skupština Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 23. decembra 2014. godi-ne, usvojila je Program rada i Finansijski plan ove asocijacije privrednika za 2015. godinu. Donijeta je Odluka o osnovici i sto-pi za obračun članskog doprinosa za Pri-vrednu komoru u narednoj godini.

Stanko Zloković, dugogodišnji ugledni pri-vrednik, izabran je za potpredsjednika Pri-vredne komore Crne Gore. U prethodnom periodu on je obavljao dužnost savjetnika Komore.

Skupština je izabrala i dva nova člana Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore - Slavoljuba Popadića, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja i Darka Radunovića, glavni izvršni direktor Prve banke.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Skupštine Vlastimir Golubović.

Dan ranije, Upravni odbor, kojim je predsje-davao predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, donio je odluke o izboru članova u Odbor za privatnu zaštitu lica i imovine i Odbor za privredno zakono-davstvo.

Takođe, Upravni odbor Komore donio je i Odluku o izboru članova Odbora za dodijelu nagrada Privredne komore Crne Gore.

24


Okrugli sto „Resursna i energetska efikasnost – izazovi XXI vijeka”

Efikasno upravljanje resursima ključ prosperiteta

Trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri diverzifikovati izvore energije i što više uključiti obnovljive, ocijenjeno je na skupu u Privrednoj komori.

25


Energetski sektor je pokretač svake ekonomije. Energetska efikasnost je profitabilnija od diverzifikacije energetskih iz-vora. Poboljšanje energetske efikasnosti u Crnoj Gori zahti-

jeva unapređenje institucionalnih kapaciteta i uvođenje posebnih finansijskih mehanizama. Najbolji način za promovisanje ener-getske efikasnosti i podizanje svijesti o ovoj temi su konkretni pro-jekti, ocijenjeno je na okruglom stolu „Resursna i energetska efika-snost – izazovi 21. vijeka” koji su organizovali Savez ekonomista Crne Gore, Privredna komora i Fondacija Friedrich Ebert Stiftung.

Okrugli sto je organizovan sa namjerom da se pokaže da, kroz održivo upravljanje i efikasno korišćenje resursa, ekološki i eko-nomski interesi mogu koegzistirati i doprinositi ostvarivanju is-tih ciljeva, podsticanju rasta potrebnog za otvaranje novih radnih mjesta i obezbjeđenju da kvalitet tog rasta vodi ka održivoj bu-dućnosti i blagostanju.

Zaključeno je da je dosljedna implementacija usvojenih propisa i planova od suštinskog značaja za dalji razvoj Crne Gore kao i za unapređenje resursne efikasnosti. Potrebna je bolja koordinacija

različitih politika i donošenje pažljivo osmišljenih ciljanih mjera za povećanje efikasnosti i smanjenje uticaja na životnu sredinu. Posebno je istaknut značaj sertifikacije u okviru upravljanja kva-litetom zaštite životne sredine i mora se naći načina za njenu im-plementaciju u Crnoj Gori.

Neophodna su poboljšanja u sistemu prostornog planiranja, upra-vljanja otpadom i vodama. Otpad je na skupu okarakterisan kao površinski „rudnik zlata” jer u njemu leži enormna vrijednost.

Potrebne su sistemske promjene ukoliko želimo da imamo održive gradove. Javne finansije ne mogu riješiti finansijske zahtjeve za energetsku efikasnost zgrada, potrebno je u tom smislu motivisati privatni kapital. Projekti energetske efikasnosti ne smiju biti izolo-vani, već moraju imati svoj kontinuitet i održivost.

Globalni trendovi rasta svjetske populacije i rast oskudnosti resur-sa dovešće do većih ekonomskih i političkih tenzija, u budućnosti. Manje razvijene zemlje ne smiju praviti iste greške u ekološkom otisku koje su pravile razvijenije, zaključeno je na skupu u Komori.

Briga za budućnost

Savjetnik Privredne komore Stanko Zloković rekao je da nam efi-kasno korišćenje resursa pomaže da sačuvamo prosperitet i rast štedeći sredstva.

- Efikasno upravljanje resursima je ključni prioritet za donosioce odluka širom Evrope. Upravljanje prije svega prirodnim resursima podrazumijeva brigu o sadašnjosti i budućnosti – rekao je Zloko-vić.

Podsjetio je na energetske potencijale Crne Gore. Nije iskorišćeno oko 70 odsto hidropotencijala. Rezerve uglja su oko 250 miliona tona. Naša zemlja raspolaže i sa preko 30 mineralnih sirovina od čega su četiri obnovljive, a ostale neobnovljive.

Ukazao je na potrebu da se iskoristi energija vjetra, sunca, bioma-se.

- Crna Gora ima izuzetne predispozicije u prirodnim resursima za drvopreradu, poljoprivredu, proizvodnju građevinskog materijala. Potencijali u gasu i nafti za koju se zna da je imamo u Jadranskom moru su na pragu početka istraživanja i tu je neophodno imati strane investitore koji će uložiti u sve to. Važno je i znanje koje mora da bude i domaće, a ne samo strano - kazao je Zloković.

Crna Gora je, što se energetske efikasnosti tiče, smatra Zloković, učinila maksimum tokom posljednjih godina uprkos dosta skro-mnim sredstvima koja su izdavajana za ovu namjenu, a koristeći izvore međunarodne pomoći. Riječ je o stvaranju legislativnog okvira za ovu oblast i energetskih auditora, edukativnim aktivno-stima i sličnom. Novi Zakon o efikasnom korišćenju energije, koji je ovih dana u proceduri usvajanja, biće još jedan kvalitativni ko-rak kada je ova veoma važna oblast u pitanju.

- Sa druge strane, sa izazovom upravljanja otpada smo se u rani-jem periodu različito suočavali, od slučaja do slučaja. Intenzivno nastojimo da učimo od drugih, koji prednjače u ovoj sferi. Upra-vljanje otpadom je veliki izazov i za Evropsku uniju. Istraživanja kažu da bi Evropa uštedjela 72 milijarde eura godišnje kada bi se u potpunosti primjenjivali svi zakoni EU vezani uz otpad. Prihodi sektora za upravljanje otpadom i recikliranjem porasli bi za 42 mi-lijarde eura, a do 2020. stvorilo bi se 400 000 novih radnih mjesta.

26


Sve ovo svjedoči da se u otpadu nalazi izuzetan potencijal – rekao je Zloković.

Predsjednik Saveza ekonomista prof. dr Saša Popović je kazao da ova organizacija okruglim stolom još jednom potvrđuje posveće-nost razvojnim pitanjima i problemima Crne Gore sa najboljom namjerom da ekspertskim stavovima pomogne donosiocima od-luka da odlučuju, stručnjacima da upozoravaju i savjetuju a široj javnosti da bolje razumije razvojna pitanja i probleme. On je pred-stavio Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka, čiji je jedan od autora.

- Osnovni koncept tog izvještaja su razvoj po mjeri čovjeka, održi-vost i efikasnost resursa. Razvoj po mjeri čovjeka je iznad razvoja mjerenog BDP-om, održivost je sposobnost da se zadovolje potrebe sadašnjih generacija bez smanjenja mogućnosti da buduće uživa-ju isti ili bolji kvalitet života, a efikasnost resursa tiče se upotrebe resursa na održiv način – kazao je profesor Popović.

On je naglasio da su efikasna upotreba resursa i zaštita životne sredina dva osnovna stuba dugoročnog razvoja po mjeri čovjeka. Ključni resursi Crne Gore su biodiverzitet, vode, vazduh, obradivo zemljište, šume i morski resursi. Ključni razvojni sektori su ener-getika, poljoprivreda, turizam, građevinarstvo i transport.

Predstavnik Fondacije Friedrich Ebert Stiftung Bojan Lađevac ka-zao je da je tema okruglog stola izuzetno bitna jer je povezana sa evropskim integracijama i održivim razvojem.

Cirkularna ekonomija

O resursnom menadžmentu i konceptu cirkularne ekonomije go-vorio je prof. dr Xaver Edelmann, predsjednik Svjetskog resursnog foruma.

On je istakao da rast svjetske populacija prati i veća upotreba pri-rodnih resursa, te da se poseban fokus stavlja na azijske, afričke i južnoameričke zemlje. Prilikom trošenja resursa potrebno je, iz-među ostalog, uzeti u obzir njihovu fizičku i socijalnu limitiranost, cijenu i zaštitu životne sredine. Neophodno, prema njegovim rije-čima, postići rast BDP uz smanjenje upotrebe prirodnih resursa.

- Potrebna je postići veću učinkovitost po kilogramu upotrebljenog resursa, odnosno uraditi više a potrošiti manje – smatra Edelman.

O širenjustandardizacije u oblasti zaštite životne sredine i održi-vog razvoja, govorio je prof. dr Eberhard Seifert, sa Bečkog Univer-ziteta za ekonomiju i biznis.

- Efikasnost korišćenja resursa je najsloženija tema koju zastupa Evropska unija do 2020. godine u standardizaciji. Najviše je po ovom pitanju urađeno u građevinskom sektoru – rekao je Seifert.

Istakao je da princip održivosti stalno evoluira, te da je potrebno obezbijediti koherentan i sistemski pristup u pisanju standarda.

Dr Aleksandra Novikova sa Instituta za zaštitu od klimatskih pro-mjena, energiju i mobilnost, kazala je da će do 2050. godine biti 9 milijardi stanovnika Zemlje, te da je izazov postići stabilnu i do-voljnu snabdjevenost energijom. Da bi se to postiglo, na globalnom nivou je potrebno uložiti dva puta više finansijskih sredstava nego sada, odnosno kako je rekla dva triliona dolara ili dva odsto uku-pnog svjetskog BDP-a.

- Skoro svi sektori traže sve više energije i bez upotrebe energet-

27


ski efikasnih rješenja potreba za energijom će doseći dramatičan nivo. Trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri diverzifikovati izvore energije i što više uključiti obnovljive. Takođe je potrebno smanjiti zahtjeve za energijom, čemu najviše doprinosi sektor građevinar-stva odnosno izgradnja energitski efikasnih objekata. U građevi-narstvu postoji 60 odsto potencijala za uštedu energije. Ako bismo nove kuće gradili primjenom najsavremenijih tehnologija mogli bismo da prepolovimo sadašnju potrošnju električne energije. Znači, da bismo došli do energetske efikasnosti potrebno je da gra-dimo objekte po najvišim standardima - kazala je ona.

Novikova smatra da u svijetu nema države bez barijera za ener-getski efikasne tehnologije te da ih je potrebno ublažiti politikama. Crna Gora bi trebalo da se uključi u savremene trendove, da koristi dobre prakse i najsavremeniju tehnologiju. Država treba da obezbi-jedi subvencije i stimuliše domaćinstva kako bi renovirali/gradili energetski efikasne objekte.

Održivo finansiranje

Generalni direktor za energetsku efikasnost Dragica Sekulić iz Ministarstva ekonomije, govorila je o Implementaciji politika EU energetske efikasnosti u našoj zemlji.

- U Crnoj Gori je takva klima da se energetika doživljava kao naj-veći neprijatelj životne sredine. Nije međutim, rješenje ne koristiti, već pametno koristiti energetske resurse. Ne može društvo da se razvija samo na energetskoj efikasnosti, ali ona mora biti dio uku-pnog razvoja – rekla je Sekulić.

Naša zemlja je od 2006. dio Energetske zajednice Evrope i od tada usklađuje zakonodavni okvir u ovoj oblasti sa evropskim, a obave-zna je da implementira značajan broj projekata, od kojih je pome-nula najznačajnije, kao što je MEP – povećanje energetske efika-snosti zgrada u zdravstvu i prosvjeti i slični.

- Pripremili smo novi zakon o efikasnom korišćenju energije koji je u skupštinskoj proceduri – rekla je Sekulić.

Prema njenim riječima, glavni problem je nedostatak održivog fi-nansiranja projekata iz energetske efikasnosti.

- Potreban nam je održiv mehanizam finansiranja ovih projekata od kojih benefite imaju ne samo ustanove i pravna lica, već i do-maćinsta – istakla je Sekulić.

Direktor slovenačkog preduzeća Cerop, koje je najveći prerađivač otpada i ujedno najveći otkupnik otpada od opština u Sloveniji Franc Cipot, ocijenio je da je Crna Gora vrlo bogata zemlja, između ostalog i po resursima.

- Imate puno mogućnosti u vodama. Imate puno vlastitih voda i to je veliko bogatstvo, jer je to čista voda. To treba da zaštitite jer je to najveći resurs sljedećeg vijeka. Imate i more, ali je pitanje koliko su tu resursi iskorišćeni, osim u turizmu - saopštio je Cipot.

On je ocijenio da je otpad jedan od resursa sljedećeg vijeka i da u Sloveniji svako domaćinstvo ima najmanje tri kante za biološki i miješani otpad i papir, kao i vreću za ambalažni materijal.

- Kad dođemo do otpada onda se neki ciklus ekonomije okonča, a mi smo tu na početku novog ciklusa. Mi smo zeleni rudnik - za-ključio je Cipot.

28


Pred zapadnim Balkanom je izazov – kako diverzifikovati izvore energije i učiniti je priuštivijom.

U regionu zapadnog Balkana domini-raju energetski neefikasni objekti. Njihovo prilagođavanje i izgradnju

novih zgrada po najnaprednijim svjetskim standardima treba postaviti kao cilj za čiju realizaciju je potrebna potpuna posveće-nost država, rekla je u intervjuu Glasniku dr Aleksandra Novikova, istraživač pri In-stitutu za zaštitu od klimatskih promjena, energiju i mobilnost u Berlinu (IKEM).

Novikova je bila vodeći autor Radne grupe III Međuvladinog panela o klimatskim pro-mjenama (IPCC) nagrađenog Nobelovom nagradom za mir 2007. godine. Sa njom smo razgovarali u Privrednoj komori Crne Gore, nakon što je učestvovala na okruglom stolu o resursnoj i energetskoj efikasnosti 4. decembra 2014. godine.

Ona smatra sve zemlje na svijetu moraju povećati energetsku aktivnost. Studije fi-zičara, prema njenim riječima, pokazuju da je teorijski moguće povećanje globalne energetske efikasnosti za čak za čak 90 od-sto. Zgrade su, smatra, dobra ulazna tačka za energetsku efikasnost, jer građevinska industrija koristi oko trećine svjetske ener-getike, 60 odsto struje i stvara oko trećinu isparenja ugljen-dioksida.

- Globalni građevinski sektor mogao bi da značajno smanji potrošnju ako bi koristio najnaprednije tehnologije – rekla je Novi-kova.

Glasnik: Koji su, po Vašem mišljenju, iza-zovi energetske efikasnosti, posebno u ze-mljama regiona zapadnog Balkana?

A. Novikova: Energetska efikasnost je čvrsto povezana sa ekonomskim razvo-jem. Naime, ukoliko neefikasno korisitite energiju iz ograničenih resursa, upadate u petlju - trošite je sve više da biste razvija-li privredu, zbog neefikasnosti je rasipate i tako, u stvari, ugrožavate dalji ekonomski rast. To je zaista izazov i strukturni pro-blem čijem je rješavanju potrebno pažljivo pristupiti.

Za razliku od pojedinih područja na pla-neti, u ovom regionu nije izražen problem prevelikog rasta populacije koji vodi većoj potrošnji energije. Sa druge strane, na sreću, izvori energije su vam pristupačni. Međutim, ovim zemljama koje se sada raz-vijaju nije dovoljno da energija bude samo pristupačna, već treba da je i priuštiva. Re-gija je prilično zavisna od limitiranog broja energenata i zato je pred vama izazov kako da diverzifikujete izvore energije da biste je lakše mogli priuštiti.

29


Dr Aleksandra Novikova, IKEM

Energetska efikasnost zahtijeva punu posvećenostDrugo pitanje koje se ovdje postavlja je da li se energija koristi u skladu sa zdravstvenim standardima. U pojedinim ruralnim kra-jevima, kako sam informisana, kao energent se upotrebljava bio-masa koja preostane nakon poljoprivrednih radova, i to može zna-čajno uticati na zdravlje ljudi, naročito djece. Ovi materijali moraju biti usklađeni sa standardima zdravstvene bezbjednosti. Takođe, neefikasno korišćenje energije u zgradama takođe može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Primjećujem kao stručnjak da u regionu dominiraju energetski neefikasni građevinski objekti, koje karakteriše loša ventilacija, neadekvatno osvetljenje, grija-nje i slično, što može izazvati različita respiratorna oboljenja, ali i umanjiti edukativne kapacitete, ako je riječ o zgradama obrazov-nih ustanova, te produktivnost zaposlenih.

Glasnik: Kako podstaći izgradnju nisko energetskih zgrada u ze-mljama u razvoju kao što je naša, pogođenim finansijskom kri-zom? Sa kojim se barijerama ove zemlje najčešće sreću prilikom implemetacije programa energetske efikasnosti i šta je Vaš savjet za Crnu Goru po ovom pitanju?

A. Novikova: Na tržištu su danas dostupne tehnologije koje mogu značajno uticati na smanjenje potrošnje energije u zgradama. Pro-blem je kako omasoviti njihovu upotrebu.

Cijena energije u Crnoj Gori je niska u poređenju sa, recimo, zapa-dnom Evropom. Zašto bi onda investirali u energetsku efikasnost zgrada, ako se to ne isplati - jedno je od pitanja koje se postavlja. Takođe, postoji doza neinformisanosti o pomenutim tehnologija-ma, što takođe predstavlja jednu od barijera za implementaciju energetski efikasnih rješenja. Dostupnost sredstava za restauraci-ju objekata po standardima energetske efikasnosti, organizovanje stanara da bi se to realizovalo - sve su to prepreke na ovom putu.

Ne postoji jednostavno rješenje, niti jedinstvena politika koja bi se mogla primjeniti da bi se postigao puni potencijal energetske efi-kasnosti. To se mora učiniti mješavinom različitih politika i mjera koje će ciljati razne stejkholdere, domaćinstva, profesionalce koji se bave renoviranjem objekata, radnu snagu. Dakle, neophodna je jaka podrška i posvećenost države ovom poslu.

Konkretan potez koji mi promovišemo i preporučujemo je primje-na standarda energetske efikasnosti u građevinarstvu. Oni propi-suju nivoe energetske efikasnosti koje treba da imaju izgrađeni objekti. Najnaprednije tehnologije izgradnje potrebno je postaviti kao cilj i podržati zakonom o izgradnji objekata.

Kada građevinska industrija dosegne taj propisani nivo energet-skih performansi objekata, to će za sve imati benefite. Recimo, što

ste efikasniju zgradu podigli to ćete u budućnosti manje ulagati u njeno renoviranje, zar ne?

Ovim uvodim i drugo pitanje od značaja - dovođenja starijih zgra-da do visokog nivoa energetske efikasnosti prilikom njihovog redovnog renoviranja. Na primjer, fasadu je ionako potrebno osv-ježiti svakih 20 godina, pa prilikom takvih radova treba implemen-tirati energetski efikasna rješenja najvišeg nivoa.

Raduje me što Crna Gora radi na rješavanju ovih problema, pro-pisavši građevinske kodove za nove i postojeće zgrade. Neopho-dno je da se institucionalno pozabavi ovim rješenjima i da postoji agencija odgovorna za njihovo sprovođenje.

Glasnik: Međutim, realan je problem finansiranja takvih adapta-cija objekata...

A. Novikova: Da, pitanje koje se postavlja je kako sve to platiti, jer za to nema sredstava u budžetu. Odgovor je da je potrebno uve-sti inovativne finansijske instrumente - domaćinstva je potrebno motivisati niskokamatnim zajmovima za renoviranje objekata po standardima energetske efikasnosti. Takođe, potrebno je razviti tržište kompanijama koje će snabdijevati potrošače energetski efi-kasnim rješenjima, te pružati usluge konsaltinga o tome kako da dođu do željenih finansija kod banaka. Potreban je i dovoljan broj edukovanih profesionalaca u sektoru građevine. Na primjer, arhi-tekte treba da budu svjesne potrebe za energetskom efikasnosti i da je uklope u svoje dizajne.

Glasnik: Kao vodeći autor, doprinjeli ste da IPCC dobije Nobelovu nagradu za mir ukazujući na ulogu čovjeka u klimatskim promje-nama. U odnosu na 2007. vidite li napredak, odnosno da li je štetan uticaj čovjeka na globalnu klimu jednako velik kao prije sedam go-dina. Kako vidite ovu problematiku u budućnosti?

A. Novikova: Nažalost, proces klimatskih promjena se pojača-va. Brojne razvijene zemlje sprovode napredne politike kojim se suočavaju sa ovim problemom. U nekima od njih, poput Njemač-ke, zahvaljujući efikasnim programima, potrošnja energije u do-maćinstvima stagnira, ne raste. Trud da se takvi rezultati postignu mora biti globalan, svaka zemlja mora time da se pozabavi. Najveći izazov sada dolazi iz zemalja afričkog, azijskog i južnoameričkog kontinenta čiji razvoj bez primjene efikasnih rješenja vodi tome da se potrošnja energije povećava na globalnoj skali. Postoji napredak u razumijevanju energetskih i izazova klimatskih promjena, kao i u tehnologijama koje smanjuju emisiju ugljenika i potrošnju ener-gije.Međutim, i dalje je potreban globalni odgovor, odnosno global-na posvećenost rješavanju ovog problema.

30


The Region of Western Balkans faces a challenge – how to diversify sources of energy and make them more accessible.

PhD Aleksandra Novikova, IKEM

Energy efficiency requires total dedication

The Western Balkan region is dominated by energy ineffici-ent facilities. Their adaptation and construction of new buil-dings in line with the most advanced world trends should

be set as an objective which realization requires total dedication by the state – these are the words of PhD Aleksandra Novikova, researcher at the Institute for Climate Changes, Environment and Energy in Berlin (ICCEE).

Ms Novikova was the leading author of the Working Group III of the International Panel on Climate Changes (IPCC) which received the Nobel Prize for Peace in 2007. We talked with her at the Cham-ber of Economy of Montenegro, following her participation at the round table on the resource and energy efficiency held on 04 De-cember 2014.

She believes that all countries in the world need to increase ener-gy efficiency. In her opinion, the studies by physicists indicate that it is theoretically possible to increase energy efficiency for up to 90%. The buildings present a good entry point for energy efficiency because the construction industry uses almost one third of world energy, 60% of electricity and it creates cca one third of CO2 emis-sions.

- Global construction sector could significantly reduce consump-tion if most advanced technologies are used – Ms Novikova has said.

Glasnik: In your opinion, what are the challenges of energy effici-ency, especially in the countries of the Western Balkans?

A. Novikova: Energy efficiency is closely connected with the eco-nomic development. Namely, if you use the energy from limited resources inefficiently, you get into trouble – you use it increasin-gly to develop economy. You waste it due to inefficiency and thus harm further economic growth. This really presents a challenge and a structural problem which needs to be solved carefully.

In contrast to certain parts of our planet, this region does not have the problem of excessive population growth which leads to hig-her consumption of electricity. On the other hand, fortunately, you have available sources of energy. However, current developing countries do not need available sources of energy only but also the ones they can purchase. The region is quite dependent on the limited number of energy sources and that is why they need to diversify them in order to be able to purchase them more easily.

Another question asked here is if the energy is used in line with the health standards. In certain rural areas, so I have heard, the biomass resulting from agricultural activities is used as energy fuel, which may lead to serious health problems, especially of children. These materials need to be in line with the health safety standards. In addition, inefficient use of energy may also lead to numerous health problems. As an expert I have noticed that the region is dominated by energy inefficient buildings characterized by poor ventilation, inadequate lighting, heating, etc., which may cause different respiratory illnesses but also reduce education ca-pacities, if we speak about education facilities, and the employees’ productivity.

Glasnik: How can we boost the construction of low energy faciliti-es in developing countries, such as ours, hit by the financial crisis? Which barriers do these countries face most during the imple-mentation of the energy efficiency and what would be your piece of advice for Montenegro in this respect?

A. Novikova: On the market today there are technologies which may lead to a significant reduction of the energy consumption in buildings. The problem is how to extend their use.

The price of electricity in Montenegro is low in comparison to, let’s say, Western Europe. Why then invest in the energy efficiency of buildings if that does not pay – that would be one of the questi-ons. Also, people are a bit uninformed about the said technologies,

31


which also represents one of the barriers for the implementation of energy efficient solutions. The availability of funds for the re-storation of facilities in line with the energy efficiency standards and the organization of residents to realize this idea, present the obstacles on this road.

There is no simple solution nor a unique policy which could be applied to achieve the full potential of energy efficiency. This must be done through a mixture of different policies and measures ai-med at various stakeholders, households, professionals engaged in the adaptation of facilities, workforce. Namely, a strong support and dedication of state in this business is necessary.

What we promote and recommend is the implementation of ener-gy efficiency standards in the construction industry. They define the levels of energy efficiency which should be applied in the con-struction process. The most advanced construction technologies should be set as an aim and supported by the law on the erection of facilities.

Once the construction industry achieves the level of defined ener-gy characteristics of facilities, this will bring benefits for all. For example, the more energy efficient building you erect, the less you will have to invest in its renovation later, won’t it?

By this we would like to introduce another important issue –brin-ging older buildings to a high energy efficiency level during their regular renovation. For example, the facade needs repainting eve-ry 20 years. Therefore, these activities should include energy effi-cient solutions of the highest level.

I am happy that Montenegro is engaged in the solution of these problems through the definition of construction codes for new and the existing buildings. These solutions should be institutionalized through the establishment of an agency responsible for its imple-mentation.

Glasnik: However, there is a realistic problem of financing the adaptation of these facilities ...

A. Novikova: Yes, the question is how to pay for all that given the lack of funds in the budget. The response is that there is a need to introduce innovative financial instruments – the households need to be motivated through loans with low interest rates for the renovation of facilities following the energy efficiency standards. In addition, there is a need to develop the market of companies which would supply the consumers with the energy efficient so-lutions and provide consulting services related to the bank loans. There is a need for a sufficient number of educated professionals in the construction sector. For example, architects need to be awa-re of energy efficiency and they should include it in their project designs.

Glasnik: As the leading author, you take the credit that IPCC rece-ived the Nobel Prize for Peace which indicated the role of man in climate changes. Do you see any progress in comparison to 2007, i.e. is the influence of human kind on climate changes equally big as seven years ago. How will these problems look in the future?

A. Novikova: Unfortunately, the process of climate changes has been increasing. Numerous developed countries implement ad-vanced policies to face this problem. In some of them, such as Germany, thanks to efficient programmes, the consumption of electricity in households stagnates but it does not grow. The effort to achieve such results must be global. Each country needs to take care of this. The largest challenge now comes from African, Asian and South American continent which development, without the implementation of efficient solutions, leads to the increased con-sumption of electricity on a global scale. There is a progress in the understanding of energy and climate change challenges, as well as in the technologies which reduce the CO2 emission and the consumption of electricity. However, a global response, i.e. global dedication to the solution of this problem, is still needed.

32


Globalizacija ojačala trend da se sposobnim i spremnim da uče i usvajaju savremene tehnologije značajno uvećavaju šanse za uspjeh na tržištu.

Okrugli sto u Privrednoj komori

Iskoristiti prednosti digitalnog preduzetništva

Crna Gora bi trebalo da koristi prednosti digitalnog preduze-tništva kako bi njene kompanije u budućnosti postale kon-kurentne na evropskom tržištu, ocijenjeno je na okruglom

stolu na temu „Digitalno preduzetništvo“, koji je 11. decembra 2014. godine organizovala Privredna komora u saradnji sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Skup koji je okupio predstavnike malih i srednjih preduzeća, ICT sektora, profesore te studente relevantnih fakulteta, održan je u

sklopu obilježavanja Evropske nedjelje malih i srednjih preduzeća, promotivne kampanje koju koordinira Evropska komisija, a reali-zuje se u 38 zemalja.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radova-nović kazao je da je digitalno preduzetništvo tema čiji ogromni ra-zvojni potencijal još nije dovoljno zahvatio crnogorsku ekonomiju.

- Privredna komora, tradicionalno, među prvima u Crnoj Gori afir-miše značaj, podstiče debatu i sprovodi programe koji su direktno

33


vezani za nove razvojne politike grupisane oko tri ključna cilja: pa-metnog, održivog i inkluzivnog rasta. Digitalno preduzetništvo je proizvod izuzetno brzog razvoja i usvajanja ICT koje su uvele ljud-sko društvo u fazu transformacije iz industrijskog u informaciono doba. Globalizacija je ojačala trend da se sposobnim i spremnim da uče i usvajaju savremene tehnologije značajno uvećavaju šanse za uspjeh na tržištu. Informacione tehnologije su i oblasti gdje se znanje najbrže uliva u kapital i proizvodi novu vrijednost – rekao je Radovanović.

Dodao je da je digitalna revolucija promijenila način proizvodnje dobara i obezbeđivanja usluga. Tradicionalni oblici poslovanja poprimaju nove oblike i forme, te se prenose na Internet, gdje se koriste sve prednosti mreža i novih web tehnologija.

- Pred kompanijma se postavljaju zahtjevi novih poslovnih poli-tika i organizacionih struktura koji će se realizovati reinženjerin-gom poslovnih procesa i primjenom novih koncepata marketinga. Brojna hardverska i softverska rešenja mogu podržati ovakve pro-mjene, omogućavajući poslovnim sistemima realizaciju aktivno-sti na optimalan način: brzo, efikasno i sigurno – istakao je gene-ralni sekretar Komore.

Oblast ICT u Crnoj Gori, podsjetio je on, normativno je uređena u skladu sa pravilima Evropske unije. Prema istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma, koji rangira zemlje na osnovu razvijenosti digitalne ekonomije, Crna Gora je na 44. mjestu od 143 zemlje po potencijalima za razvoj ICT, odnosno na 47 mjestu po spremnosti za usvajanje mjera u pravcu razvoja ICT (poslije Slovenije je najbo-lje rangirana zemlja u regionu). Na osnovu stepena primjene ICT Crna Gora je na 55. mjestu, a podatak vrijedan pažnje je i nizak nivo ulaganja u razvoj informacionih tehnologija.

- Privredna komora daje doprinos razvoju ICT sektora kontinuira-nim organizovanjem edukacija, učećem u izradi i praćenju primje-ne propisa iz ove oblasti, te realizovanjem međunarodnih projeka-ta kao što je TEMPUS koji se odnosi na unapređenje obrazovnog sistema u oblasti sajber bezbjednosti. Podršku razvoju biznisa dajemo i pojednostavljenjem procedura. Kod Privredne komore je Elektronski registar licenci, Portal koji čine podaci svih licenci koje izdaju nadležni organi – rekao je Radovanović.

On je zaključio da prostor za dodatno unapređenje ICT i digitalnog preduzetništva postoji, a brže i kvalitetnije se može iskoristiti si-nergijskim dejstvom svih aktera koji su uključeni u ovaj proces.

Direktor Direkcije za razvoj MSP Aleksandar Pavićević je kazao da je stvaranje uslova za razvoj preduzetništva te malih i srednjih preduzeća jedan od prioritetnih zadataka Vlade Crne Gore.

- Ambicija Crne Gore je da postane preduzetničko društvo i to kva-litetnim i fleksibilnim odnosom prema malim i srednjim predu-zećima, te preduzetnicima – rekao je Pavićević.

Mala i srednja preduzeća čine oko 90 odsto ukupnog broja predu-zeća u Crnoj Gori, njihovo učešće u ukupnoj zaposlenosti je oko 67 odsto, a u ukupnom izvozu oko 45 odsto, istakao je on. Njihov broj posljednjih godina je značajno povećan, a taj trend se posebno primjećuje na sjeveru zemlje. Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje progres u razvoju MSP, ocijenila je EU, i treba da nastavi da jača Vladine institucije koje pružaju podršku ovom biznisu, izvodi su iz Pavićevićevog izlaganja.

- Ovom progresu doprinijeli su brojni projekti koje Direkcija reali-zuje duži niz godina, od kojih se izdvaja Evropski centrar za ino-

vacije i informacije. Direkcija kontinuirano sprovodi projekte čiji je cilj stimulisanje kreativnosti mladih, afirmacija preduzetništva i smanjenje nezaposlenosti i aktivnosti usmjerava na razvoj nefi-nansijske institucionalne podrške i podizanje nivoa preduzetnič-kih znanja – rekao je Pavićević.

Alberto Cammarata iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori sma-tra da naša zemlja treba da iskoristi sve prednosti digitalnog pre-duzetništva kako bi njene kompanije u budućnosti postale konku-rentne na evropskom tržištu. Prema njegovim riječima, Evropska komisija je uočila napredak koji je ostvaren u sektoru malih i sre-dnjih preduzeća u Crnoj Gori, ali i da postoje oblasti u kojima je neophodno poboljšanje.

- Registrovanje preduzeća je olakšano, što je veoma važno za po-slovanje. Međutim, ima još oblasti koje treba poboljšati, kao što je izdavanje licenci - rekao je Cammarata.

On je dodao da je cilj svih politika poboljšanje konkurentnosti cr-nogorskih preduzeća u budućnosti, što će doprinijeti otvaranju no-vih radnih mjesta. Modernizacija i razvoj digitalne ekonomije su potrebni da bismo se suočili sa izazovima globalizacije na tržištu. Podsjetio je da u digitalnoj ekonomiji veličina tržišta nije važna, jer ona obuhvata čitav svijet.

Cammarata je saopštio da u EU oko 41 odsto preduzeća nije digi-talnog karaktera, dok svega dva odsto koristi potpunu prednost digitalnog poslovanja.

- Moramo poboljšati stanje i poslovno okruženje za digitalno po-slovanje, a neophodno je uzeti u obzir i pristup finansijama. Tu se postavlja pitanje da li su banke spremne da posvete pažnju poseb-nim potrebama digitalne ekonomije - kazao je Cammarata.

On je dodao da je neophodno kreirati lidere digitalne ekonomije, odnosno rukovodioce koji su sposobni da obezbijede da njihove kompanije postanu konkurentne u ovom načinu poslovanja.

- To zahtijeva nove kvalifikacije, a mora se raditi i na razvijanju preduzetničke kulture koja podržava digitalno preduzetništvo. Treba da umjesto konzervativnog pristupa prihvatimo digitalne tehnologije neophodne za razvoj privrede - poručio je Cammarata.

Danilo Popović je na okruglom stolu predstavio svoj projekat, portal - Zaposli.me, koji od februara 2014. godine omogućava po-vezivanje 25.000 nezaposlenih sa 302 umrežene kompanije. On je kao barijere u poslovanju istakao manjak povjerenja poslodavaca prema digitalnoj ekonomiji ali i nedostatak finansija.

Milan Marić, direktor S&T, predstavio je portal „E-Uprava“, koji pre-ma njegovim riječima, predstavlja jedinstveno mjesto na kojem se nalazi više od 60 elektronskih javnih usluga – eServisa, koje nudi 19 organa državne uprave. Portal je aktivan 24 sata dnevno, a jedna od pogodnosti koje nudi jeste online registracija preduzeća.

Ljiljana Belada, koordinatorka EEN Montenegro, ukazala je na po-trebu da se smanje administrativne barijere za poslovanje malih i srednjih preduzeća, koje, između ostalog, karakteriše slaba finan-sijska snaga, ograničen pristup kapitalu, nizak nivo inovativnih aktivnosti i tehnološke opremljenosti, izražena potreba za una-pređenjem znanja i vještina, jačanjem povezanosti unutar sektora i jačanje dijaloga sa javnim sektorom. Ona je predstavila Enterpri-se Europe Network - najveću mrežu preduzetništva na svijetu, koja ima 600 partnerskih organizacija u 54 zemlje, te evropske progra-me COSME i HORIZON 2020.

34


Projekat je obuhvatio 11 kompanija iz sektora poljoprivrede, dvije iz turizma, 15 polaznika, sedam nacionalnih eksperata i dva međunarodna, a održano je šest radionica.

U saradnji sa Organizacijom Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj

Uručeni sertifikati za čistiju proizvodnju

Predstavnici Privredne komore Crne Gore i organizacije UNIDO uručili su 5. decembra 2014. godine sertifikate

kompanijama i konsultantima koji su uče-stovali u projektu „Program za čistiju proi-zvodnju u Crnoj Gori”.

Projekat je realizovan u partnerstvu Mini-starstva održivog razvoja i turizma Crne Gore sa Organizacijom Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO), finansiran je od strane Vlade Republike Sovenije, a Privredna komora Crne Gore bila je koodri-

nator aktivnosti u Crnoj Gori. Program je zasnovan na iskustvu koji je stekao UNIDO u uspostavljanju nacionalnih centara čisti-je proizvodnje u 50 zemalja širom svijeta. On definiše specifične uslove za usposta-vljanje centra za čistiju proizvodnju u Cr-noj Gori. Kroz dvije faze implementacije, aktivnosti u okviru projekta bile su fokusi-rane na izgradnju kapaciteta nacionalnih eksperata za čistiju proizvodnju i ekološki ispravne tehnologije i procjene aspekata čistije proizvodnje u proizvodnim proce-

sima kompanija iz oblasti poljoprivrede i turizma.

Sertifikate su dobile kompanije: Real Estate & Co, hoteli Palata Venecija i Dvori Balšića, Ulcinj; Hotel Trend Korali, Sutomore; Peka-ra Primat, Podgorica; Eko Meduza, Bijelo Polje; Nikšićki mlin a.d. –Nikšić; Šimšić Montmilk d.o.o. – Danilovgrad; Šljukić Co d.o.o. – Nikšić; MI Goranović d.o.o. – Ni-kšić; Niksen Trade Čavor d.o.o. – Kotor; Poljonik farma krava d.o.o. – Njeguši; Uni-prom pekara d.o.o. – Nikšić; Montstate

35


Schwager.

Ona je kazala da su među kompanijama koje su prošle program neke postigle izvr-sne rezultate. One su kroz program ukupno uštedjele oko 500.000 eura, što prema nje-nim riječima nije mali iznos.

- Pozivam vas da se udružimo i da od 17 kompanija koje realizuju program čistije proizvodnje dođemo do brojke od njih 70 – rekla je Schwager.

Rezultate projekta je prezentovao koordi-nator Aleksandar Marđonović iz Privredne komore.

- Cilj je da razvijemo nacionalne kapacite-te, ali i svijest kompanija o dobrobitima i potrebama ovog projekta – rekao je Marđo-nović.

Projekat je obuhvatio 11 kompanija iz sek-tora poljoprivrede, dvije iz turizma, 15 pola-znika, sedam nacionalnih eksperata i dva međunarodna, a održano je šest radionica.

- Koncept UNIDO projekta, između osta-log, je vidjeti šta se može učiniti na ulazu u proizvodni proces da bi se umanjila ko-ličina otpada na izlazu. Rezultat toga su predlozi opcija čistije proizvodnje, kojih je za 13 kompanija bilo 100, sa projektovanim investicijama od 1.383.881 eura i godišnjim uštedama od 428.203 eura i periodom po-vrata od 3,23, godine. Potencijali za uštedu su na godišnjem nivou 14.245 kubika vode, 826,29 tona goriva, 2.135.343 KW/h struje, 3.763 tone smanjenje emisija ugljen dioksi-da – objasnio je Marđonović.

U ime sertifikovanih kompanija i ekspera-ta zahvalili su Milutin Đuranović, Šimšić Montmilk d.o.o. i Danilo Radoman.

deni u 13 crnogorskih preduzeća, koja su uključivanjem u ovaj Projekat pokazala da razumiju svoju zavisnost od kontinuirane nabavke sirovina koje industrijski inži-njering prekomjerno troši i da je uvođenje inoviranih tehnologija koje efikasnije kori-ste proizvodne inpute preduslov za održivu budućnost. Naš zajednički rad je bio foku-siran na kontrolu potrošnje vode, smanje-nje ispuštanja otpadnih voda i optereće-nja zaštićenih voda, smanjenje potrošnje energije, pokušaje stvaranja nezavisnih--samoodrživih struktura i približavanje cilju nultog statusa deponija, s obzirom na neefikasnost generisanja otpada – kazao je Zloković.

Predstavnica Ambasade Slovenije Aleša Sovinc je kazala da je projekat dio među-narodne razvojne saradnje koja predstavlja bitan segment vanjske politike te zemlje.

- Od država zapadnog Balkana, Crna Gora je jedna od najznačajnijih za slovenačku međunarodnu razvojnu saradnju. Sloveni-ja je za Crnu Goru od 2008. do 2013. godine namjenila za razvojnu pomoć više od osam miliona eura, a preko UNIDO-a za period od 2013. do 2015. 450.000 eura – rekla je Sovinc, dodajući da Slovenija želi da nasta-vi saradnju sa našom zemljom i ubuduće, naročito pomažući na putu evroatlantskih integracija.

Petra Schwager, UNIDO projekat, istakla je značaj održivog industrijskog razvoja za ukupan ekonomski razvoj svih zemalja Evrope.

- Treba u industrijskom razvoju biti efika-san i sa manje uloženih resursa postići više, jer su uspješne samo one zemlje koje efikasno koriste sirovine – naglasila je

d.o.o. – Cetinje i Mianja d.o.o. – Cetinje.

Sertifikovani eksperti su Mladenka Vujo-šević, Mirjana Kujović, Jadranka Zvicer, Ivana Joksimović, Ratko Pavićević, Sanja Pavićević, Petar Muhadinović, Slobodan Živković, Ćazim Alković, Milan Polović, Nikola Ivanović, Tanja Gomilanović, Danilo Radoman i Đani Milačić.

- Sprovođenjem projekta „Čistija proizvo-dnja“ Privredna komora je još jednom po-tvrdila opredjeljenje da podrži aktivnosti usmjerene na sticanje znanja prilagođenih savremenim razvojnim ciljevima. Komora je na vrijeme prepoznala da su obrazovanje i resursna efikasnost imperativ ekonom-skog rasta i konkurentnosti na evropskom tržištu. Sada je jasno da će standardi čiste proizvodnje najveći značaj imati upravo za ključne privredne sektore na kojima će Crna Gora bazirati svoju budućnost: ener-getiku, turizam, poljoprivredu i upravljanje hidro-potencijalom – kazao je savjetnik Privredne komore Stanko Zloković.

Prema njegovim riječima, u aktuelnim uslovima oskudice resursa i neumjerenog tehnološkog pritiska na životnu sredinu, postignuti rezultati u saradnji sa Univer-zitetom Crne Gore, sa finansijskom podr-škom Vlade Slovenije i pod pokrovitelj-stvom UNIDA imaju posebnu vrijednost.

- Petnaest eksperata je, prolazeći obuku kroz ovaj Projekat, osposobljeno da upra-vlja cijelim životnim ciklusom proizvoda, da predlaže tehnološke postupke koji re-dukuju upotrebu resursa od samog ulaska sirovina u proizvodni proces do korišćenja i odlaganja proizvoda, uz stalnu kontrolu rizika i procjenu uticaja na životnu sredi-nu. Standardi čistije proizvodnje su uve-

36


Evropa za put Plužine - Šćepan Polje daje 3,5 miliona

Evropska unija izdvojiće 3,5 miliona eura za projekt Priprema glavnog projekta i ten-derske dokumentacije za put Plužine-Šće-pan Polje, koji je odobren Crnoj Gori.

Na sastanku Upravnog odbora Zapadno-balkanskog investicijskog okvira, koji je održan u decembru u Luksemburgu, raz-matran je napredak regionalnih inicijativa u oblasti transporta i energetike kao i odo-bravanje projektnih predloga koji su pre-dloženi u okviru 11. poziva za dostavljanje projekata i pripremama za 12. poziv u okvi-ru ovog instrumenta.

Iz Ministarstva vanjskih poslova i evrop-skih integracija saopšteno je da je EU spremna da u narednom periodu značajno podrži sprovođenje regionalnih infrastruk-turnih projekata koji budu procijenjeni kao prioritetni.

Na taj način će se značajno povećati iznos investicija u region što će stvoriti predu-slove za intenziviranje ekonomskog rasta i razvoja, kao i za ubrzanje integracijskog procesa država zapadnog Balkana, poruka je sa 11. sastanka Upravnog odbora Zapa-dnobalkanskog investicionog okvira.

Na sastanku je učestvovao nacionalni ko-ordinator za IPA Aleksandar Andrija Pejo-vić.

Iz Ministarstva je saopšteno da je na sa-stanku ponovljena posvećenost EU razvoju infrastrukture u regionu Zapadnog Balkana i istaknut značaj adekvatne pripreme pro-jektne dokumentacije za važne infrastruk-turne projekte čije će sprovođenje u nare-dnom periodu biti podržano sredstvima iz fondova EU.

- Crnoj Gori je u okviru 11. poziva za dosta-vljanje projekta pozitivno ocijenjen i odo-bren projekt Priprema glavnog projekta i tenderske dokumentacije za put Plužine--Šćepan Polje za čije će sprovođenje EU

izdvojiti 3,5 miliona eura - kaže se u saop-štenju.

Kako se navodi, rekonstrukcija te važne saobraćajne dionice doprinijeće kako bez-bjednosti na putevima, tako i regionalnoj koheziji i bržem i sigurnijem povezivanju regiona s centralnom Evropom preko ko-ridora 5c.

- Pripremom neophodne dokumentacije biće stvoreni preduslovi za početak izgra-dnje ovog važnog putnog pravca s okvirno procijenjenom vrijednošću od oko 70 mili-ona EUR - ukazali su iz Ministarstva.

U okviru 11. poziva na sjednici Upravnog odbora za države zapadnog Balkana odo-breno je šest projekata ukupne vrijednosti 8,78 miliona eura.

Societe Generale Montenegro banka godine

Societe Generale banka Montenegro do-bitnica je priznanja Banka godine u Crnoj Gori koju tradicionalno dodjeljuje svjetski uticajan finansijski magazin „The Banker“, u izdanju Financial Times Group.

Nagrada Banka godine je svečano uruče-na u Londonu izvršnom direktoru Banke Branki Pavlović i zamjeniku glavnog izvr-šnog direktora Francku De Giorgiou.

- Ova prestižna nagrada za banku godine je potvrda našeg uspjeha, a uspjeh se dešava onda kada ostvarite konkurentsku pred-nost na tržištu, postanete siguran oslonac za klijente i partnere i steknete njihovo povjerenje. Taj uspjeh se postiže profesio-nalizmom i kvalitetom koje pokreće kre-ativni duh, inovativnost i zajedništvo. The Banker nagrada potvrđuje reputaciju Soci-ete Generale banke Montenegro kao jedne od vodećih banaka u Crnoj Gori, čiji je trud prepoznatljiv i van granica naše zemlje -

rekla je Pavlović.

Nagrada se dodjeljuje na osnovu inicijativa preduzetih u odnosu sa klijentima, strate-gije razvoja novih kanala, kvantitativnih pokazatelja, aktive i adekvatnosti kapitala.

Stručni žiri časopisa The Banker je bio impresioniran SOŽE banking servisom za male i korporativne klijente, kao i inova-tivnim servisom SMSConto koji klijentima obezbjeđuje informaciju o svojim mjeseč-nim računima i plaćanje tih računa putem SMS poruke. Takođe, žiri je pohvalio inova-tivnu MasterCard LaRata karticu koja omo-gućava klijentima plaćanje računa na više rata, bez kamate.

Magazin The Banker, u izdanju Financial Times Group, je među najuticajnijim finan-sijskim časopisima na svijetu, a čitan je u više od 180 zemalja. Još od 1926. godine, The Banker objavljuje globalne finansijske informacije namijenjene finansijskim ek-spertima i menadžerima. Priznanje koje časopis dodjeljuje bankama, smatra se je-dnim od najprestižnijih svjetskih bankar-skih nagrada.

Ovogodišnja nagrada se pridružuje pretho-dnim internacionalnim i domaćim nagra-dama i priznanjima, od kojih izdvajamo proglašenje za Banku godine 2012. od ma-gazina The Banker i Nagrada za izuzetnost 2012. godine od uglednog finansijskog ma-gazina Euromoney. Direkcija Agencije za izbor najmenadžera i kompanija BiH, Jugo-istočne i Srednje Evrope je u julu 2013. godi-ne proglasila Societe Generale banku Mon-tenegro najuspješnijom bankom u regionu.

Crna Goravijesti

37


Sjedište Jugopetrola sele u Podgoricu

Akcionari Jugopetrola odobrili su 9. de-cembra 2014. izmještanje sjedišta kompa-nije iz Kotora u Podgoricu. Za odluku da se sjedište kompanije preseli u ulicu Stanka Dragojevića glasali su predstavnici 64,53 odsto ukupnog broja akcija Jugopetrola, odnosno 99,66 odsto onih koji su prisustvo-vali sjednici Skupštine.

Protiv odluke je bio predstavnik manjin-skih akcionara Lazar Janinović koji je tra-žio objašnjenje o opravdanosti i ekonom-skoj isplativosti preseljenja u Podgoricu.

Izvršni direktor Jugopetrola Ioannis Gerou-lanos rekao je da se radilo o čisto poslovnoj i komercijalnoj odluci, s obzirom na to da je Podgorica biznis centar Crne Gore.

Uprava Jugopetrola ranije je najavila da će sjedište kompanije preseliti u poslov-ni objekat Milenijum u centru Podgorice nakon što su sa vlasnikom nikšićkog Ne-ksana Miodragom Davidovićem dogovorili razmjenu poslovnog prostora.

- U Podgorici su najveći klijenti, admini-stracija, ministarstva, sudovi, odnosno sve što nam treba u našem poslovanju. Zato je ta odluka apsolutno opravdana - rekao je Geroulanos.

On je nakon sjednice Skupštine kazao no-vinarima da će na osnovu razmjene nepo-kretnosti Jugopetrol upisati oko 1,4 miliona eura profita.

-Dio tog novca je dat kao otpremnine za 30 radnika koji nijesu željeli ili mogli da dođu da rade u Podgoricu. Imali smo i dio troško-va pa ne očekujemo da se novac u toj sumi pojavi kao neto profit na kraju godine. Ali je definitivno ova transakcija plus za kom-paniju, čak i u knjigovodstvenoj vrijednosti - objasnio je Geroulanos.

On je dodao da je vrijednost nove zgrade 2,9 miliona EUR, a stare oko 1,5 miliona eura.

- Razlika je odmah 1,4 miliona EUR, a tran-sakcija je obavljena bez razmjene novca, odnosno samo nekretnina za nekretninu. Mislim da je ovo novi dan za Jugopetrol i gledamo budućnost na najoptimističniji

mogući način - rekao je Geroulanos.

Na sjednici Skupštine donijete su i izmjene i dopune Statuta, kojima se propisuje da će društvo poslovati pod nazivom Jugopetrol akcionarsko društvo za istraživanje, ek-sploataciju i promet nafte i naftnih deriva-ta, sa skraćenim nazivom Jugopetrol AD. Dosadašnji naziv kompanije bio je Jugope-trol AD Kotor.

Većinski vlasnik Jugopetrola je od kraja 2002. godine grčki Hellenic Petroleum In-ternational, koji posjeduje 54,35 odsto akci-ja kotorske kompanije.

Royal grupa bi da gaji povrće u Crnoj Gori

Royal grupa u Crnoj Gori, zajedno sa par-tnerima iz Holandije, zainteresovanaje za zakup 200 hektara zemlje za plastenički uzgoj povrća i kupovinu banke, izjavio je dr Raymond Tor Mukete, potpredsjednik ove kompanije, čije je sjedište u Njujorku.

- Veoma smo zainteresovani ne samo da otvorimo banku u Crnoj Gori, nego i da preuzmemo neku od postojećih, ukoliko je moguće i ukoliko nam cijena bude odgo-varala - rekao je Tor Mukete u intervjuu za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, oni su uputili pismo namjere Ministarstvu finansija, od-nosno ministru Radoju Žugiću u kojem su tražili zakup parcele od 200 hektara i kupo-vinu 746 kvadrata u Golubovcima.

- U toku su pregovori i dostavljanje ponu-de za označena zemljišta. Realizacija ova-kvog projekta imaće višestruke benefite, kako za Crnu Goru, tako i za njene građane. Posebno za poljoprivredne proizvođače, s obzirom na to da bi se u sklopu navedenog projekta otvorio i distributivni centar. Pla-niramo i fabriku za preradu poljoprivrednih proizvoda, jer bi planirana proizvodnja vi-šestruko prevazilazila potrebe crnogorskog tržišta, te bi bila orjentisana na izvoz u ze-mlje regiona - istakao je Mukete.

Poslovnica Royal grupe u Crnoj Gori zain-teresovana je i za projekte iz oblasti razvoja

životne sredine, obrazovanja, poljoprivrede i zdravlja, a u cilju poboljšanja standarda građana, ne samo u Crnoj Gori, već i u dru-gim zemljama u razvoju.

Podgorički list podsjeća da je Royal Gro-up of Investments Holdings International, u saradnji sa Royal Group of Investments Montenegro d.o.o međunarodna institucija specijalizovana za investicije i konsalting iz oblasti finansija, sa kancelarijama u Lon-donu, Cirihu, Sidneju, Njujorku, Dizeldorfu, Atini, Johanesburgu i Santo Domingu. Po-sluju 25 godina i zapošljavaju 500 stručnja-ka, kao i 150 vanjskih eksperata za oblasti investicija i finansijskog konsaltinga.

Gradi se dalekovod Pljevlja – Čevo

Crnogorski elektroprenosni sistem potpi-sao je sa Energoinvestom d.d. – Sarajevo ugovor o realizaciji projekta izgradnje 400 kV dalekovoda “Lastva-Pljevlja”, dionica Čevo-Pljevlja, u ukupnoj vrijednosti preko 29 miliona eura.

U ime CGES-a ugovor je potpisao Ivan Bu-latović, izvršni direktor, a direktor Energo-investa Enes Čengić u ime ove kompanije.

»Bosanskohercegovački Energoinvest je dobio ovaj posao u izuzetno jakoj međuna-rodnoj konkurenciji, te će predvoditi regio-nalni konzorcijum, koji će na izuzetno zah-tjevnom terenu izgraditi 400 kV dalekovod “Čevo-Pljevlja”, kao dio dalekovoda Lastva Pljevlja, dužine oko 116 kilometara. Daleko-vod “Lastva-Pljevlja”, treba da poveže sjever Crne Gore sa južnim dijelom, doprinese povećanju sigurnosti snadbijevanja elek-tričnom energijom crnogorskog primorja, ali i da stvori uslove za prenos električne energije podmorskim kablom«, saopšteno je iz CGES-a.

Projekat finansira Evropska banka za ob-novu i razvoj EBRD, dok je konsultantska firma koja pruža podršku u realizaciji pro-jekta njemačka firma INTEC – GOPA.

Ovo je treći ugovor zaključen od strane CGES-a radi izgradnje infrastrukturnih objekata koji predstavljaju dio projekta po-vezivanja energetskih sistema Crne Gore i Italije.

38


Izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, od Smokovca do Mateševa biće snažna poluga za povećanje crno-

gorskog bruto domaćeg proizvoda, ocije-njeno je tokom prezentacije ovog projekta koju su u Vili Gorica organizovale kineske kompanije China Road and Bridge Corpo-ration (CRBC) i China Communications Construction Company (CCCC).

- Gradnja autoputa će, zajedno sa projek-tima u oblasti energetike i turizma, biti moćan impuls ubrzanju ekonomskog rasta. Samo investicija od preko 800 miliona EUR u prvu dionicu, generisaće u naredne četiri godine ozbiljnu investicionu potrošnju sa značajnim multiplikativnim efektima po ukupnu ekonomiju - rekao je na prezenta-ciji predsjednik Vlade Milo Đukanović.

On je saopštio da će autoput Bar – Boljare značiti sigurnu i efikasnu vezu sjevernog, središnjeg i južnog dijela Crne Gore, kao i da će tom saobraćajnicom crnogorske luke biti povezane sa onima na Dunavu i cijelom mrežom evropskih koridora.

- Autoput je prva saobraćajnica tog profila u crnogorskoj istoriji. Taj projekat je važan za poboljšanje turističke i poslovne dostu-pnosti Crne Gore, a njegova izgradnja će poboljšati saobraćajnu bezbijednost i una-

Prezentacija projekta autoputa Bar – Boljare

Gradnja prioritetne dionice snažna poluga za rast BDP-a

se Vlada rukovodila prilikom donošenja odluke o izgradnji autoputa.

- Finansiranje gradnje autoputa stavlja javne finansije pred velike izazove, zbog čega ćemo veliku pažnju posvetiti kontro-li javnih prihoda i rashoda, nastavljajući politiku fiskalne konsolidacije - poručio je Đukanović.

Vlada je, prema njegovim riječima, detaljno izmjerila uticaj realizacije projekta gradnje autoputa na budžet i javni dug i namjerava da jasno definiše dodatni fiskalni prostor kako bi se izbjeglo prekomjerno optereći-vanje javnih finansija i budućih generacija.

- Jasno je da taj prostor ne možemo traži-ti kroz povećanje poreza, već prije svega u većem BDP-u, racionalnijem upravljanju javnim sredstvima i dobrom odabiru prio-ritetnih kapitalnih projekata - saopštio je Đukanović.

Ambasador Kine u Podgorici Cui Zhiwei smatra da će gradnja autoputa pokrenuti razvoj Crne Gore, obezbijediti bolje korišće-nje resursa i povezati sjever i jug.

On je kazao da svako bogato društvo ima razvijenu infrastrukturu.

Zhiwei je dodao da CCCC i CRBC imaju do-

prijediti saobraćajnu kulturu - poručio je Đukanović.

On smatra da je gradnja autoputa odličan projekat, koji će otvoriti novu perspektivu razvoja Crne Gore.

- Autoput je, ne samo simbol, već konkretan dokaz bolje, bogatije i srećnije budućnosti države i njenih građana. Za ekonomski rast i razvoj je, pored snažnih institucija, vladavine prava, efikasne administracije i povoljnog poslovnog ambijenta, presudno važan kvalitet infrastrukture - kazao je Đu-kanović.

On je dodao i da je Studija Međunarodnog monetarnog fonada (MMF) iz oktobra suge-risala da je za zamlje sa infrastrukturnim potrebama, kakva je Crna Gora, sada dobro vrijeme za gradnju, između ostalog i zbog niskih troškova finansiranja projekata.

- Svjesni smo rizika, uključujući i fiskalni, koji nosi realizacija velikih projekta. Među-tim to ne može biti izgovor za nečinjnje, niti da se teret odgovornosti za donošenje tako važnih odluka prenosi na građane ili da se ostavlja budućim generacijama - re-kao je Đukanović.

On je kazao da su veliki projeti siguran te-melj za održiv ekonomski napredak, čime

Finansiranje gradnje autoputa stavlja javne finansije pred velike izazove, zbog čega ćemo veliku pažnju posvetiti kontroli javnih prihoda i rashoda, nastavljajući politiku fiskalne konsolidacije, poručio je premijer Milo Đukanović.

39


Skupština Crne Gore

Usvojen Zakon o autoputu

Ispunjene pravne pretpostavke za realizaciju najvećeg infrastrukturnog projekta u našoj istoriji.

bro iskustvo i reference, zbog čega se nada da će brzo i efikasno realizovati projekat od kojeg će koristi imati ukupna zajednica.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Bra-jović saopštio je da Crnu Goru u realizaciji projakta autoputa čeka težak, složen i od-govoran posao.

- Autoput je kapitalni projekat za dalji ekonomski i ukupan razvoj Crne Gore. Na stvaranju pretpostavki za njegovu realiza-ciju smo radili dvije godine, čemu su domi-nantan doprinos dali crnogosrki eksperti i stručnjaci - naveo je Brajović.

On je podsjetio da su neophodne pretpo-stavke za početak realizacije projekta obezbijeđene potpisivanjem ugovora o pro-jektovanju i izgradnji i finansiranju, kao i usvajanje Zakona o autoputu.

Brajović je kazao da od kineskih partne-ra očekuje da u svemu poštuju ugovorme obaveze i dodao da su predstavnici CCCC, u znak dobre volje, izrazili spremnost da u vidu donacije izrade svoje viđenje infra-strukturnog plana Crne Gore.

U cilju realizacije te ponude, Brajović i predsjednik CCCC-a, Chen Fencian, po-tpisali su Memorandum o razumijevanju i saradnji na uzradi infrastrukturnog plana Crne Gore. Fencian je naveo da će gradnja autoputa pokrenuti ekonomiju i donijeti cr-nogorskim građanima bolji život.

- Izgradnja autoputa će doprinijeti pobolj-šanju saobraćaja, konkurentnosti Luke Bar i povezivenja Crne Gore sa regionom i svi-jetom - rekao je Fencian.

On je podsjetio da je CCCC među 500 naj-većih kompanija u svijetu i jedan od 250 najboljih izvođača radova.

Prezentaciji su prisustvovali najviši crno-gorski zvaničnici, članovi Vlade, predsje-dnici klubova poslanika u Skupštini, člano-vi Ekspertsko-pregovaračkog tima Vlade zaduženog za projekat, čelnici Privredne komore, Unije poslodavaca i Monteputa.

Vlada je u julu prošle godine prihvatila po-nudu CCCC i njene kćerke firme CRBC za izgradnju prve dionice autoputa Bar-Bolja-re od Smokovca do Mateševa. Te kompani-je su ponudile da prioritetnu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa izgrade za 809,58 miliona EUR. Kineska Exim banka je u septembru odobrila Crnoj Gori kredit od oko 687 miliona EUR za gradnju dioni-ce autoputa od Smokovca do Mateševa, što je 85 odsto neophodnog iznosa. Preostalih 120 miliona, od ukupno 809,58 miliona EUR, obezbijediće država.

Prioritetna dionica od Smokovca do Ma-teševa, dugačka 41 kilometar, biće reali-zovana za četiri godine. Imaće po četiri saobraćajne i po jednu zaustavnu traku u svakom smjeru, dok će mostovi i tuneli či-niti 60 odsto njene ukupne dužine.

Skupština Crne Gore usvojila je 8. de-cembra 2014. godine Zakon o autopu-tu Bar-Boljare. Glasalo je 68 poslani-

ka, od toga 44 za, 22 protiv i dva uzdržana.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Bra-jović nije krio zadovoljstvo usvojenim za-konom.

- Današnjim usvajanjem zakona stekli su se uslovi da koliko je sjutra, nakon što se zakon objavi u Službenom listu, naše kine-ske partnere obavijestimo da je Crna Gora završila sve potrebne pretpostavke. Čuli ste da su i kineski partneri spremni za poče-tak radova i sa zadovoljstvom najavljujem građanima da počinjemo sa realizacijom najvećeg infrastrukturnog projekta u isto-riji Crne Gore - rekao je nakon sjednice Bra-jović, prenosi Atlas televizija.

Brajović očekuje da će radovi na autoputu teći planiranom dinamikom i da će biti za-vršeni u roku i na kvalitetan način.

Zakonom je predviđeno da kineske kom-panije, angažovane na izgradnji priorite-tne dionice od Smokovca do Mateševa, ne plaćaju poreze.

40


CRBC spreman za gradnju autoputa

Neće oklijevati da angažuju crnogorske radnike

Kineska kompanija China Bridge and Road Corporation (CRBC), prema riječima njenog predsjednika Lua

Shana, spremna je za početak gradnje prio-ritetne dionice autoputa Bar Boljare od Ma-teševa do Smokovca.

- Ono što je u ovom trenutku sigurno, je-ste da je 100 projektanata angažovano na ovom projektu. Oko 60 naših stručnjaka ra-znih profila (građevinske, elektro, geološke struke) je već u Crnoj Gori i trenutno rade na ispitivanju terena i idejnog projekta, dok je preostalih 40 u Kini, i rade kao podrška timu koji je na terenu. Naša kompanija je već radila na sličnim projektima i naša pro-cjena je da je u ovoj fazi to dovoljno. Inte-zivniji radovi će početi odmah nakon usva-janja zakona o autoputu u crnogorskom parlamentu, i stvaranja pravnih preduslova od strane Vlade. Dakle, možemo odmah krenuti sa intezivnim radovima, i stacio-niranjem radne snage opreme i mehani-zacije čim se stvore pravne pretpostavke - rekao je Shan crnogorskim novinarima u Pekingu, prenosi portal Analitika.

Prvi čovjek građevinske kompanije, koja upošljava 20.000 radnika širom svijeta, re-kao je da su već proučeni podaci koje su im dostavili inženjeri o crnogorskim lokacija-

ma za smještaj kineskih radnika.

- Razmatramo sve mogućnosti, vodeći ra-čuna o zaštiti životne sredine, pri gradnji i postavljanju gradilišnih kampova. Takođe, maksimalno ćemo brinuti o sigurnosti ra-dnika i kvalitetu životnih uslova tokom iz-vođenja radova, a prije svega vodeći računa da te lokacije ne remete dosadašnji, uobi-čajeni život i navike lokalnog stanovništa - podvukao je Shan.

Naveo je da će se kineski radnici mahom hraniti iz crnogorske kuhinje.

- Koliko smo do sada upoznati, kontrola kvaliteta i sigurnosti prehrambenih pro-izvoda u Crnoj Gori je na visokom nivou i već je dostigla evropske standarde. Zato nismo razmatrali mogućnost da uvozimo hranu, osim onih proizvoda koji su dio ki-neske tradicionalne kuhinje i kojih nema u Crnoj Gori. Zato mogu reći da nije ekonom-ski isplativio, a i neophodno, uvoziti vodu, piće ili hranu iz Kine - objasnio je on.

Prema Shanovim riječima, CRBC neće okli-jevati da, u skladu sa potrebama, angažuje domaću radnu snagu.

- Od samog početka pregovaranja o Ugovo-ru o projektu izgradnji prioritetne dionice,

Apsolutno sve projekte koje smo radili u Kini i svijetu, završili smo u ugovorenom roku, rekao predsjednik kompanije Lu Shan.

imali smo podatke o lokalnim podizvođa-čima i njihovim podizvođačima i u skladu sa našim procjenama i potrebama, nećemo oklijevati da angažujemo raspoložive lokal-ne kapacitete. Imajući u vidu da je projekat u Evropi, razmatramo opciju angažovanja crnogorske radne snage, koliko god bilo moguće. Ali sa druge strane, imajući u vidu kompleksnost projekta, određeni broj eks-perata i naših stručnjaka koji imaju isku-stva u ovakvim i sličnim projektima- biće neophodni, tako da bi napravili balans između zapošljavanja i kvaliteta, i brzine i dinamike radova. I naći ćemo način da otvaramo mogućnosti za nova radna mje-sta za crnogorske radnike, a sve to vodeći jako računa o samom kvalitetu upravljanja projektom - poručio je predsjednik CRBC.

Na pitanje izvještača Portala Analitika, da li je upoznat sa najzahtjevnijim projektom na autoputu, izgradnjom mosta „Moračica“, Lu Shan je odgovorio potvrdno i dokazao da je, iako trenutno u Kini rade poslove vri-jedne 5 milijardi eura, odlično upoznat sa crnogorskim projektom.

- Upoznat sam konkretno sa mostom Mo-račica, i zaista taj objekat ima jako zahtjev-ne tehničke standarde za njegovu izgra-dnju. Inače, crnogorski projekat je dužine preko 40 kilometara, a mostovi i tuneli čine više od 50 odsto trase. Mi u ovakvim poslo-vima itekako imamo iskustva, jer smo slič-ne projekte ali i daleko veće, gradili u Kini i inostranstvo i nemamo dileme, povodom toga. Znate da smo izgradili tunel dužine 18 kilometara, koji je, do skoro, bio na prvom mjestu u svijetu. Što se tiče mosta Mora-čica, mi smo izgradili most veoma sličnih terenskih i tehničkih karakteristika. Na njemu su viseći stubovi visine 200 metara, a most, o kome govorim, se nalazi u Jangs-ju provinciji. Želim da se osjećate sigurno i da nam možete povjeriti ovakav projekat, kako u dijelu projektovanja tako i u dijelu same izgradnje. Imajući u vidu projekte koje smo realizovali, sigurno smo da smo relevantna kompanija. Apsolutno sve pro-jekte koje smo radili u Kini i svijetu, završili smo u ugovorenom roku - izjavio je Shan.

CRBC trenutno u Kini gradi most koji će nakon puštanja u saobraćaj, biti najveći i najskuplji na svijetu.

Projekat u Crnoj Gori je dio strategije zna-čajnijeg širenja na području Evrope, budući da je CRBC snažno prisutan u zemljama Azije, Afrike i Južne Amerike. U Evropi CRBC je trenutno angažovan u Srbiji, Rusiji i Bjelorusiji.

41


Danilo Kalezić, PR menadžer, Porto Montenegro

Porto Montenegro,destinacija sa pet zvjezdica

Otvaranje spektakularnog hotela Regent Porto Montenegro, ambijentalnog bazena Lido i konceptualnog noćnog kluba Scaramanga, lifestyle događaji, regate, koncerti i izložbe domaćih i svjetskih likovnih umjetnika, samo su neki od razloga zašto je Porto Montenegro i ove godine nosio epitet omiljenog sidrišta na Mediteranu.

Prva luksuzna marina na Jadranu, Porto Montenegro, bez su-mnje je upisana na mapi omiljenih sidrišta za super jahte. Za samo pet godina,od makete u svrhu projekta, razvila se

u luksuzni brend i najprosperitetniju investiciju u Crnoj Gori – luksuzno nautičko naselje i matičnu luku za superjahte. Do ljeta 2015.broj vezova u marini biće 450, od kojih će 120 biti za superjah-te. Po završetku realizacije cjelokupnog projekta, marina će brojati do 850 vezova, i sa ovim kapacitetima biće zvanično jedna od naj-većih na Mediteranu.

Boravak u naselju i marini predstavlja kombinaciju zabave i opu-štanja, uz dobar odabir sportsko-kulturnih sadržaja, zanimljiv miks ugostiteljskih objekata i internacionalnih modnih brendova. Porto Montenegro nije samo način života poslovnih klijenata i čla-nova evropske jahting zajednice, već i mještana, ali i mnogobroj-nih gostiju iz regiona, koji dolaze na crnogorsko primorje, a kojima je ovaj nautički centar primamljiva lokacija za porodične proslave, novogodišnje i božićnepraznike, spa vikende ili kafu sa prijatelji-ma. Delicije internacionalne ili autentične tradicionalne kuhinje posjetioci mogu degustirati u jednom od četiri restorana u naselju ili tri restorana u hotelu Regent, od italijanskih specijaliteta, preko domaće tradicionalne kuhinje do vjerovatno najboljeg sušija na obali u restoranu Mitsu.

Italia Independent, Mawi, Mooi, Misahara, Fashionistas, Salt, Slam, Heidi Klein, Carolina Bucci i Anamar samosuneki od dizajnerskih butika koji nude internacionalne modne brendove i opravdavaju epitet Porto Montenegra kao izuzetne šoping destinacije. Na nji-hovim policama nalaze se artikli koji se neće naći na puno mjesta u regionu: Lanvin, Saint Laurent, Emilio Pucci, Isabel Marant, Céli-ne, Chloé, Givenchy, Dolce &Gabbana, Fendi, Valentino, Tom Ford i mnogi drugi.

42


Ksenija – nova rezidencijalna „dama” u naselju

Smještena na južnom dijelu Porto Montenegra, rezidencijalno--poslovna zgrada Ksenija koja se arhitektonski spaja sa potpuno renoviranim tivatskim šetalištem Pine, već je u ponudi na svjet-skom tržištu nekretnina. Stanovi u zgradi, koju je dizajnirao lon-donski studio Reardon Smith Architects i firma MHZ iz Pariza, a koja će biti završena do ljeta 2015. sa južne strane će imati di-rektan pogled na more, apsolutni mir i privatnost. Ksenija će biti prva zgrada koja će imati i sat-kulu, ali i brojne restorane i za-kupce duž priobalne promenade. Dizajn nove zgrade, kao i dizajn dosadašnjih rezidencijalnih kompleksa, kombinovaće elemente autentične crnogorske arhitekture sa mediteranskim motivima.

Neposredno nakon izgradnje ovog rezidencijalnog objekta, kreće nova razvojna faza izgradnje, koja će ambijentalno, estetski i sa-držajno biti uklopljena sa identitetom ovog nautičkog naselja.

Regent Porto Montenegro hotel – uživajte drugačije na istoj obali

Hotel Regent Porto Montenegro organizovao je glamurozan doček Nove godine, sa tri ponuđena scenarija – koktel parti, elegantna gala večera ili žurka u venecijanskom stilu. Uz spektakularan doček, iskusni terapeuti Spa centra pažljivo su kreirali wellnes zimsku ponudu za boravak na obali u zimskim danima – različite vrste tretmana tijela i lica, od kojih za zimske dane preporučuju Za Nju i Njega i Detox paket.

Ovaj hotel, dizajniran u venecijanskom stilu, nadopunjuje prediv-ne prirodne ljepote Bokokotorskog zaliva i donosi istinski luksuz Porto Montenegro marini. Nudeći gostima uglavnom medite-ransku kuhinju sa primjesama azijskih uticaja iz bogate baštine kompleksa Regent Hotels & Resorts, hotel raspolaže sa svoja tri restorana - Dining Room, Library Bar i poslastičarnica Gourmet Corner – koji spadaju naj elegantnije objekte ove vrste u Crnoj Gori.

43


Investicija

Razvojnim potencijalima i dinamikom investicije, marina i naselje Porto Monte-negro danas predstavlja jedan od najzna-čajnijih projekata u Crnoj Gori, sa impre-sivnom međunarodnom reputacijom. Do sada je u projekat uloženo 288 miliona €.

Društvena odgovornost

Od početka izgradnje marine i naselja Por-to Montenegro, kompanija Adriatic Mari-nas je za donacije, stipendije, sponzorstva i podršku tivatskoj zajednici do danas izdvojila više od dva i po miliona eura. Kompanija je dva puta za redom dobitnik priznanja za filantropiju Iskra, a i dobitnik godišnjeg priznanja za društveno-odgo-vorno poslovanje za projekat Zajedno za zajednicu.

Zajedno za zajednicu predstavlja novi kon-cept društvene odgovornosti kompanije gdje zaposleni dobijaju slobodan dan kako bi učestvovali u akcijama u gradu, koje or-ganizuje i finansira sama kompanija – od uređenja dječjih igrališta, škola, brojnih ekoloških akcija, preko rekonstrukcije sportskih terena i parkova, do drugih inici-jativa kojima poboljšavamo kvalitet života u Tivtu.

Inostrani mediji

Naslovne strane eminentnih svjetkih ma-gazina o putovanjima i jahting industriji krase atraktivne fotografije Porto Monte-negra, koje novinari opisuju kao „skriveni biser na ogrlici Jadranske obale”, „arhetip luksuza”, „omiljeno sidrište bogatih”, „naj-prestižniju jahting destinaciju”, a Crnu Goru kao „destinaciju koja se mora vidje-ti”. Preko šezdeset renomiranih svjetskih novinara boravilo je u Porto Montenegru od početka ove godine, a njihove impresije našle su se na stranicama magazina kao što su Financial Times, Tattler, Super Ya-cht World, Yacht Capital, Robb Report, Buro 24/7, Sleeper.

„Boka Kotorska u Crnoj Gori postaje fan-tastično sidrište stanovanja za imućne kupce”, navela je u svom članku novinarka Financial Times-a, Teresa Levonian Cole.

44


Danilo Kalezic, PR Manager, Porto Montenegro

Porto Montenegro - a five star destination

The first luxurious marine on the Adriatic, Porto Montenegro, is no doubt written on the map as one of

the favourite anchorages for superyachts. In only five years, from a project design it developed into a luxurious brand and the most prosperous investment in Montene-gro – a luxurious nautical complex and ho-meport for superyachts.

By the summer of 2015 it will provide 450 berths in the marine, of which 120 will be for superyachts. Following the completion of the overall project, the marina will have 850 berths and with these capacities it will officially be one of the biggest in the Medi-terranean.

The stay at the settlement and the marina represents a combination of entertainment and relaxation, with a good selection of sport – cultural events, an interesting mix of hospitality facilities and international fashion brands.

Porto Montenegro is not only a way of life of business clients and members of the European yachting community, but also of local population, as well as of numerous guests from the region who visit the Mon-tenegrin coast and who find this nautical center as an attractive location for family celebrations, New Year and Christmas ce-lebrations, spa weekends or coffee with fri-ends. The four restaurants at the complex and three restaurants at Regent Hotel offer delights of the international or authentic traditional cuisine, from Italian specialties

to domestic traditional cuisine and proba-bly the best sushi on the coast at the resta-urant Mitts.

Italia Independent, Mawi, Mooi, Misahara, Fashionistas, Salt, Slam, Heidi Klein, Ca-rolina Bucci and Anamar are only some of the designer boutiques which offer in-ternational brands and justify the image of Porto Montenegro as an exquisite sho-pping destination. Their shelves contain the items which are not easy to find in the region: Lanvin, Saint Laurent, Emilio Pucci, Isabel Marant, Céline, Chloé, Givenchy, Dol-ce & Gabbana, Fendi, Valentino, Tom Ford and many other.

Ksenija – a new residential „lady”

Situated on the southern part of Porto Mon-tenegro, the residence – business edifice Ksenija, architectonically connected with a fully restored promenade Pine in Tivat, is already offered on the world real estate market. Its apartments, designed by the London studio Reardon Smith Architects and the company MHZ from Paris, which are to be finished by the summer of 2015, will have a direct sea view and absolute pe-ace and privacy on the southern side. Kse-nija will be the first building with a clock tower but also with numerous restaurants and tenants along the coast promenade. The design of the new building and resi-dential complexes will combine elements of authentic Montenegrin architecture

Opening of a spectacular hotel Regent Porto Montenegro, an ambient swimming pool Lido and conceptual night club Scaramango, lifestyle events, regattas, concerts and exhibitions of domestic and world artists, are only some of the reasons why for me Porto Montenegro was the favourite anchorage on the Mediterranean this year.

with Mediterranean motives.

Immediately following the completion of this residential facility, a new development phase of the construction works will be started. Its ambience, aesthetics and con-tent will match the identity of this nautical complex.

Regent Hotel Porto Montenegro – have a different type of pleasure on the same coast

Regent Hotel Porto Montenegro organized a glamorous New Year Eve. The guests co-uld select one of the three offered scenari-os – a cocktail party, elegant gala dinner or Venetian party. Apart from the spectacular New Year programme, experienced the-rapists at the Spa center carefully created their winter offer– a variety of body and face treatments out of which they have singled out For Her and Him and Detox package.

This hotel, designed in the Venetian style, matches the natural beauties of the Boko-kotorska Bay and adds to the true luxury of the Porto Montenegro marine. The hotel has three restaurants - Dining Room, Li-brary Bar and patisserie Gourmet Corner, which belong to the most elegant facilities of this type in Montenegro, offering mainly Mediterranean cuisine with a trace of Asi-an influences.

45


Foreign media

You can find attractive photos of Porto Montenegro on the covers of eminent world magazines on travels and yachting industry. The journalists describe it as „ a hidden pearl on the Adriatic coast nec-klace”, „an archetype of luxury”, „a favourite anchorage of the rich”, „the most prestigious yachting destination”, while they view Mon-tenegro as a “must see destination”. Since the beginning of this year, more than sixty renowned journalists from the world have vi-sited Porto Montenegro and shared their impressions on the pages of the magazines such as: Financial Times, Tattler, Super Yacht World, Yacht Capital, Robb Report, Buro 24/7, Sleeper. „The Boka Kotorska Bay in Montenegro will become a fantastic anchorage of living for wealthy buyers”, the Financial Times journalist, Teresa Levonian Cole, has written in her article.

Social responsibility

Since the start of the construction of the marine and of the com-plex Porto Montenegro, the company Adriatic Marinas has alloca-ted more than 2,5 million EUR for donations, scholarships, spon-sorships and support to the Tivat community. Two times in a row the company received a philanthropy award Iskra. It is also the winner of the annual award for socially responsible business ope-rations for its project Together for Community.

Together for Community represents a new concept of social re-sponsibility where the employees get a day off so that they can take part in the actions in the town organized and financed by the company – from design and construction of playgrounds, schools, numerous ecological actions, to reconstruction of sport playgro-unds and parks, and other initiatives which serve to improve the quality of life in Tivat.

Investment

With the development potentials and the dynamics of invest-ments, the marine and the complex Porto Montenegro today re-present one of the most significant projects in Montenegro with an impressive international reputation. To this date, the investments in this project have amounted at 288 milion €.

46


Wild Beauty Award 2014

Najbolji hotel „Regent” Porto Montenegro

Deseta jubilarna godišnja nagrada za doprinos kvalitetu, afirmaciji i pro-mociji turističke ponude Crne Gore

„Wild Beauty Award 2014”, dodijeljena je 23. decembra 2014. u hotelu Lipka u Kolašinu. Za najbolji hotel proglašen je hotel „Regent” Porto Montenegro. Ovo prestižno nacio-nalno priznanje dodjeljuje se pod pokro-viteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Dodijeljeno je ukupno 17 priznanja i 12 po-hvala pojedincima i organizacijama za do-prinos turizmu.

Za najbolji hotel proglašen je Boutigue ho-tel „Regent” Porto Montenegro.

Najbolji novi hotel u primorskom dijelu Crne Gore proglašen je hotel Castellastva u Petrovcu, a najbolji hotel u sjevernom i centralnom dijelu države je bjelopoljski ho-tel „Franca”.

Za najbolje etno selo proglašen je „Eko ka-tun Vranjak” u Kolašinu, a u ovoj kategoriji pohvaljuju se i Eko katun „Grebaje” u Plavu i seosko domaćinstvo „Kuća Kljajića” u Be-ranama.

Hotelsko turističko preduzeće sa najboljom novom ponudom i doprinosu turizmu je kompanija „Uniprom”.

Za najbolju turističku agenciju proglašena je budvanska „Kompas Montenegro”.

Kampanja „Za još ljepšu Utjehu” progla-šena je za najbolji projekat koji je doprinio promociji turističke ponude Crne Gore. U ovoj kategoriji pohvaljen je projekat „Ljudi sa prokletih planina“, Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi i Prokletije.

Najbolja turistička manifestacija je „Lake fest” u Nikšiću, a pohvaljena je i manife-stacija „Biramo najbolje u turizmu“, LTO Podgorica

Stari Bar je dobio priznanje za najbolje turi-stičko mjesto, lokalitet i naselje.

Dodijeljeno je 17 priznanja i 12 pohvala pojedincima i organizacijama za doprinos turizmu.

Takođe, za poboljšanje aviodostupnosti i doprinos promociji Crne Gore pohvaljuju se kompanije: Montenegro Airlines i Turkish Airlines.

Turistička agencija sa najboljim rezultati-ma u valorizaciji ponude kontinentalnog i planinskog dijela Crne Gore je „Montene-gro Adventures“ iz Podgorice. U ovoj kate-goriji pohvaljeno je preduzeće „Gardašević“ iz Nikšića.

Turističko preduzeće, odnosno agencija sa najboljim rezultatima u oblasti MICE tu-rizma je „Congress Travel“ iz Podgorice. U ovoj kategoriji pohvaljujen je „Talas M“ iz Budve.

U kategoriji najbolja plaža pohvaljuju se „Sveti Toma“ iz Bečića, „Club Riviera“ iz Njivica.

Najbolji turistički web site- nagrada autoru za vizuelni identitet je www.tivat.travel.

Najbolji medij (autorsko djelo/autor) koji je doprinio popularizaciji i kreiranju svijesti o značaju održivog turizma u Crnoj Gori je emisija TVCG „Montenegro all in one“. U ovoj kategoriji pohvaljuju se emisije „Čude-sna Crna Gora“, TV Vijesti i „Mediterraneo“, TV Budva.

Najatraktivnija turistička ponuda (speci-fična atrakcija) je izložba „Transformersi osvajaju Podgoricu“, autora Danila Bale-tića.

Najbolji novi investicioni projekat iz oblasti turizma je „Portonovi“.

Za poseban doprinos i podršku manife-stacijama tokom godine nagrađen je „LTO Budva“.

Event godine je „Sea Dance Festival“, Bud-va

Nagradu za najbolji hotel uručio je predsje-dnik Crne Gore Filp Vujanović, dok su osta-le nagrade i priznanja uručili pretstavnici vodećih turističkih organizacija.

47


Istraživanje Guest Survey 2014

Turisti dnevno troše 62 eura

Turisti koji su boravili u Crnoj Gori dnevno su trošili po 61,92 EUR, pokazali su rezultati istraživanja tržišta Guest Survey (2014). Rezultati istraživanja pod nazivom Stavovi i potro-

šnja turista u Crnoj Gori, pokazali su da je ukupna potrošnja po putovanju iznosila 539,73 EUR, a najveću ukupnu potrošnju po putovanju ostvarili su Rusi, 855,51 eura. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) saopšteno je da nakon Rusa slijede turisti iz Ukrajine i Bjelorusije, Skandinavije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije. Istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni na Fa-kultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, pokazalo je da je Crna Gora atraktivna turistička destinacija, čiji su gosti relativno mla-di ljudi sa različitih emitivnih tržišta, koji najradije dolaze zbog uživanja na plaži i suncu, odnosno pasivnog odmora i opuštanja. Prema rezultatima istraživanja, relativno mladi ljudi od 30 do 49 godina čine 47,6 odsto turista koji su posjetili Crnu Goru.

- Najbrojniji gosti su iz Rusije i Srbije, a Crna Gora je zadržala imidž ljetnje turističke destinacije, koju 72,4 odsto turista posjećuje zbog uživanja na plaži i suncu, odnosno pasivnog odmora i opuštanja, a 41 odsto radi zabave - navodi se u saopštenju NTO. Istraživanje, ko-jim su bili obuhvaćeni turisti koji posjećuju primorski region, po-kazalo je da su najzastupljenije aktivnosti plivanje i kupanje, čak 94,1 odsto i uživanje u dobroj hrani, 73 odsto. Visok stepen zado-voljstva turista, 83,2 odsto, zabilježen je po pitanju ljepota prirode i kraja, odnosno 73,1 odsto kada je riječ o gostoljubivosti lokalnog stanovništva. Prema rezultatima istraživanja, gosti iz okruženja uglavnom koriste drumski saobraćaj za dolazak u Crnu Goru, dok se ostali uglavnom oslanjaju na avionski. Najviše turista, njih 34,7 odsto, ostvari četiri do sedam noćenja, a 30,6 odsto osam do deset.

- Informisanje putem interneta je ubjedljivo najzastupljenije, 44,3 odsto, što je 29 odsto više nego 2010. godine. Istraživanje je poka-zalo da su gosti vjerni Crnoj Gori kao destinaciji, jer joj se iznova vraćaju - saopštili su iz NTO. Oni su dodali da Crna Gora, prema istraživanju, ima sličnu ponudu kao i konkurenti, zbog čega bi do-datne napore trebalo uložiti u poboljšanje saobraćajne dostupno-sti i čistoće. Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić saopštila je da je osnovni cilj projekta bilo dobijenje pouzdane informacije i objektivne i reprezentativne slika u vezi sa zadovoljstvom turista

Naša zemlja je atraktivna turistička destinacija, čiji su gosti relativno mladi ljudi sa različitih emitivnih tržišta, koji najradije dolaze zbog pasivnog odmora i opuštanja, navodi se u istraživanju.

boravkom u Crnoj Gori.

- Kvalitativni pokazatelji će biti smjernica za dalji razvoj proizvoda u pravcu podizanja njegovog kvaliteta i konkurentnosti, kao i ko-ristan izvor informacija za donošenje odluka o upravljanju desti-nacijom, poslovnih odluka turističkih subjekata i svih interesnih strana u turizmu, što bi trebalo da dovede do većeg stepena zado-voljstva turista i povećanja turističkog prometa - kazala je Radak Kukavičić.

NTO je, u saradnji sa Institutom za turizam Hrvatske i istraživač-kim biroom Damar iz Podgorice, nastavila projekat anketiranja tu-rista u Crnoj Gori, u cilju razvoja kvalitetnog turističkog proizvoda, njegovog inoviranja i pozicioniranja na tržištu Evrope. Istraživa-njem su obuhvaćeni turisti koji su posjećivali primorski region i predstavlja nastavak istraživanja iz 2012. godine, kojim je bila obu-hvaćen centralni i sjeverni dio Crna Gora. Menadžeri u NTO, Vesna Lazović i Emil Kukalj, saopštili su da je u istraživanju korišćena metoda ličnog intervjua, dok je osnovni instrument prikupljanja podataka bio strukturirani upitnik, preveden na šest jezika. Re-zultati istraživanja dali su odgovore na važna pitanja kao što su sociodemografske karakteristike, najznačajnije aktivnosti, naj-posjećenija turistička mjesta, najatraktivnije izletničke ture, kao i interesovanje za ponovni dolazak u Crnu Goru. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici turističke privrede, lokalnih turističkih i drugih organizacija, profesori i studenti i svi kojima bi istraživanje moglo poslužiti kao dobra smjernica za podizanje nivoa kvaliteta na turističkom tržištu.

48


Manifestacija na pijaci Mall of Montenegro

Veliko interesovanje za proizvode sa žigom „Dobro iz Crne Gore”

Privredna komora Crne Gore, u sa-radnji sa podgoričkim preduzećem Tržnice i pijace, organizovala je 27.

i 28. decembra 2014. godine manifestaci-ju tokom koje su posjetioci zelene pijace Mall of Montenegra mogli da degustiraju i po promotivnim cijenama kupe proizvo-de označene kolektivnim žigom „Dobro iz Crne Gore”.

Interesovanje kupaca za veoma kvalitetne proizvode crnogorske agroindustrije koje su predstavili kompanije Plantaže, Martex, Bonesa, Nikšićki mlin, Šimšić Montmilk Mljekara Lazine, Mljekara Srna i Pivara Trebjesa bilo je vrlo veliko, a potvrdu tome dale su gužve pred pojedinim štandovima.

- Prednovogodišnji vikend je bio odlična prilika za promovisanje proizvoda izuze-tnog kvaliteta uzornih crnogorskih kompa-nija. Zadovoljstvo mi je što mogu reći da je interesovanje kupaca bilo takvo da su po-jedini izlagači već nakon dva sata trajanja manifestacije bili prinuđeni da kontakti-raju svoje centre i obezbjede nove količine proizvoda koje će ponuditi na štandovima. To je još jedna potvrda da je crnogorska agroindustrija puno napredovala i pri-hvaćena od strane potrošača, što doprinosi cilju kojem Privredna komora teži - jačanju učešća crnogorskih proizvoda u domaćoj potrošnji i konkurentnosti domaćih pro-izvođača, što u krajnjem vodi smanjenu spoljnotrgovinskog deficita – rekla je Gla-sniku potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.

Predsjednik Odbora udruženja poljopri-vrede i direktor Šimšić Montmilk – Mlje-kara Lazine Milutin Đuranović je ocijenio za Glasnik da je kampanja „Dobro iz Crne Gore” bitno doprinijela promovisanju do-

Crnogorski potrošači traže žig Dobro iz Crne Gore na artiklima koje kupuju, prepoznajući ga kao simbol kvaliteta domaćih proizvoda.

maćih proizvoda i značajnom rastu pov-jerenja potrošača, te da je potrebno da ona bude nastavljena i ubuduće.

- Riječ je o aktivnosti koja je svim proi-zvođačima kvalitetnih proizvoda pružila šansu da budu zastupljeniji na tržištu i učestvuju u jačanju svijesti potrošača da je veoma važno kupovati domaće proizvode i tako umanjiti odliv novca u inostranstvo – rekao je Đuranović.

Tokom manifestacije u Mall of Montene-gru, posebno je dobro bio posjećen štand proizvođača mesa Martex sa Cetinja. Pred-stavnica ove firme Maja Šaranović takođe smatra da je žig Dobro iz Crne Gore veoma doprinio prepoznatljivosti njihovih proi-zvoda na crnogorskom tržištu.

- Crnogorski potrošači su počeli da traže žig Dobro iz Crne Gore na artiklima koje kupuju, prepoznajući ga kao simbol kvali-teta domaćih proizvoda. Zato planiramo da konkurišemo sa još naših proizvoda ovim žigom. Smatramo da je potrebno dodatno promovisati nosioce ovog žiga i u malopro-dajnim objektima ih razdvojiti od uvozne robe – rekla je Šaranović.

Nikšićki mlin se bavi preradom žitarica u dnevnom kapacitetu od 200 tona, odnosno mjesečnom od 3.500 tona.

- Korisnici smo znaka Dobro iz Crne Gore od 2011. godine što je doprinijelo promovi-sanju naših proizvoda na domaćem tržištu. Ovaj žig, prema našem mišljenju, doprino-si boljoj konkurentnosti Nikšićkog mlina, uz uvedene sisteme HACCP i ISO 22000 te dobijen NATO kodifikacioni broj koji nam omogućava da naše proizvode nudimo čla-nicama alijanse – rekla je Jadranka Zvicer iz sektora za kvalitet ove kompanije.

Njen kolega Miloš Vukotić smatra da je manifestacija koju je upriličila Privredna komora pravi način da se predstave do-maći proizvođači i približe krajnjim kup-cima.

- Koliko god da smo mala država i da ima-mo mali broj proizvođača, ljudi još nijesu još u dovoljnoj mjeri upoznati sa našim po-tencijalima, tako da mislim da je ovo pravi način da se predstavimo. Nadam se da će ovakve manifestacije postati tradicionalne i održavati se češće od jedanput godišnje – rekao je Vukotić.

U okviru događaja, organizovan je bogat za-bavni program kao i nagradna igra.

49


Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja poziva poljo-privredne proizvođače da apliciraju za dodjelu bespovra-tne podrške za investicije u poljoprivredna gazdinstva

kroz projekat IPARD like, u kojem će im biti na raspolaganju 4,1 milion EUR.

IPARD like projekat finansira Evropska unija (EU), a realizovaće ga Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) u saradnji sa Svjetskom bankom (SB).

Cilj IPARD like projekta je, kako se navodi u Javnom pozivu, pru-žanje bespovratne podrške investicijama u poljoprivredna gaz-dinstva u cilju uvođenja i implementacije mjera ruralnog razvoja, povećanja konkuretnosti na tržištu poljoprivrednih proizvoda, kao i uvođenja i jačanja evropskih standarda proizvodnje hrane.

Investicije koje će se podržati kroz IPARD like poziv odnose se na izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili adaptaciju objekata za smještaj stoke, stočne hrane i mehanizacije sa pripadajućom opremom, izgradnju različitih oblika zaštićenog prostora, izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata za skladištenje voća/povrća/ratarskih kultura, unutrašnje pristupne puteve, nabavku i ugradnju foto-voltažnog sistema za proizvodnju električne energije, nabavku i ugradnju solarnog sistema za sopstvene potrebe, nabavku nove poljoprivredne mehanizacije za funkcionisanje poljoprivrednog gazdinstva i priplodnih grla.

Podržaće se nabavka samo nove opreme i uređaja, dok se neće podržati nabavka poljoprivrednih inputa, troškovi nastalih plaća-njem carina i ostali operativni troškovi, kupovina ili zakup zemlji-šta.

Kada je riječ o kriterijumima prihvatljivosti, podnosilac zahtjeva mora biti crnogorski državljanin sa mjestom boravka u Crnoj Gori.

Investicija za koju se podnosi zahtjev za odobravanje projekta za investicionu bespovratnu podršku po završetku investiranja mora biti stalno stacionirana u Crnoj Gori, a podnosilac zahtjeva ne može biti preduzeće u državnom vlasništvu ili državna insti-tucija.

Podnosioci zahtjeva su građani koji imaju najmanje 18 godina i manje od 70 godina starosti po zaključenju poziva.

Podnosioci zahtjeva su preduzeća čija primarna poslovna aktiv-nost mora biti u vezi sa poljoprivredom ili akvakulturom.

Poljoprivredno gazdinstvo se može prijaviti za samo jedan pro-jekat ovog poziva i ukoliko se tokom ocjenjivanja utvrdi da su se članovi istog poljoprivrednog gazdinstva prijavili za dva ili više projekata, biće diskvalifikovani.

IPARD like projekat

Podrška agraru vrijedna 4,1 milion eura

Svi podneseni dokumenti ne smiju biti stariji od šest mjeseci i ako su dostavljeni na stranom jeziku moraju biti prevedeni na cr-nogorski jezik.

Potpisivanjem ugovora o dodjeli sredstava bespovratne podrške, korisnik se obavezuje da će investiciju namjenski koristiti, i da je ne smije otuđiti u narednih pet godina, od datuma isplate po završenoj investiciji.

Podržava se samo kupovina namjenske mehanizacije, a u slučaju da se koristi zemljište u zakupu, ugovor mora biti potpisan na pe-riod od najmanje sedam godina.

Prihvatljive su investicije u sektorima mljekarstva, govedarstva, ovčarstva i kozarstva, svinjogojstva, živinarstva, voćarstva, povr-tarstva, proizvodnje pečuraka i ratarskih kultura (žitarice), aro-matičnog i ljekovitog bilja, vinogradarstva, maslinarstva, pčelar-stva i akvakulture.

Minimalni iznos prihvatljive investicije iznosi deset hiljada eura, a maksimalni iznos 100 hiljada eura, sa porezom na dodatu vrije-dnost (PDV).

Podnosilac zahtjeva je građanin ili privredno društvo koje mora biti registrovano ili je predalo kompletnu dokumentaciju za regi-straciju u Registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa Pra-vilnikom o obliku i načinu vođenja registra subjekata i registra poljoprivrednih gazdinstava u trenutku podnošenja zahtjeva za odobravanje projekta, dok se to ne odnosi na akvakulturu.

Takođe, podnosilac zahtjeva u trenutku podnošenja zahtjeva za odobravanje projekta mora biti registrovan u registrima Veteri-narske uprave, centralnim registrima Ministarstva za vinogra-darstvo i maslinarstvo i Fitosanitarne uprave za ostale sektore biljne proizvodnje.

Za sektor akvakulture, podnosilac zahtjeva mora biti registrovan u Veterinarskoj upravi i u Centralnom registru privrednih subje-kata (CRPS).

Zahtjev za odobravanje projekta predaje se u Ministarstvo poljo-privrede i ruralnog razvoja, a prijem zahtjeva obavljaće se od 29. decembra do 28. februara naredne godine. Investicija se može re-alizovati tek kada se na osnovu odobrenog zahtjeva za podršku potpiše Ugovor o dodjeli sredstava bespovratne podrške.

Detaljna uputstva o prihvatljivim investicijama, iznosima podr-ške, kriterijumima podrške, potrebnoj dokumentaciji i procedura-ma za korišćenje podrške propisana su u IPARD like Operativnom priručniku za dodjelu sredstava bespovratne podrške.

50


Telenor je, u cilju pružanja objedinjene usluge postojećim i budućim korisnicima, kupio 100 odsto akcija crnogorskog internet provajdera MNNews, saopštio je izvršni direktor

ove kompanije u našoj zemlji Michael Malvebo. On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da će ta akvizicija osnažiti portfolio usluga Telenora, jer kompanija postaje provajder kompletnog rje-šenja za poslovne korisnike.

- Komunikacija će biti lakša, a korisničko iskustvo još bolje - rekao je Malvebo i dodao da će osnivači i zaposleni nastaviti da rade za MNNews i Telenor kako bi i dalje pružali sjajno korisničko isku-stvo.

Ovom kupovinom, kako je dodao, ponuda za poslovne korisnike će biti jača, jer će Telenor biti u prilici da korisnicima omogući kon-vergentnu ponudu, odnosno mobilne i fiksne telefonije. Telenor je, kako je podsjetio, omogućio povezivanje glavnih opština u Crnoj Gori najsavremenijom mrežom optičkih vlakana.

- Sada ćemo biti u prilici da dodatno razvijemo optičku mrežu u tim gradovima, povežemo korisnike i bazne stanice i tržištu po-nudimo najsavremenije telekomunikacione usluge - poručio je Malvebo.

On je podsjetio da je Telenor jedna od prvih greenfield investicija u Crnoj Gori i kompanija prednjači u ulaganjima u razvoj telekomu-nikacija, pri čemu su često pioniri u uvođenju novih tehnologija i usluga u Evropi.

Malvebo je naveo da su ove godine odlučili da izgrade novu Teh-ničku zgradu, koja će biti opremljena najnovijim tehnologijama, kako bi se poboljšala pouzdanost i kvalitet usluga koje Telenor nudi svojim korisnicima i stvorio solidan osnov za budući rast.

- Neprekidno ulažemo u našu Pametnu mrežu i unaprijeđujemo korisničko iskustvo, jer je trend da sve više korisnika koristi in-ternet i usluge koje se baziraju na prenosu podataka. Telenor je dugoročni investitor koji daje doprinos ekonomskom rastu Crne Gore - ocijenio je Malvebo.

Na pitanje kakvi su poslovni rezultati koje je Telenor postigao u

Telenor širi asortiman usluga

Kupili internet provajdera MNNews

Prihodi mobilnog tržišta su posljednjih nekoliko godina u opadanju. Da bi ukupno tržište raslo, potrebno nam je transparentno, održivo i predvidljivo poslovno okruženje, kaže izvršni direktor kompanije Michael Malvebo.

51


prva tri kvartala, Malvebo je odgovorio da je kompanija uprkos iza-zovnoj makroekonomskoj situaciji i oštroj konkurenciji na tržištu, zadržala lidersku poziciju tako što je fokus stavio na potrebe kori-snika i povećavanje kvaliteta iskustva i raznovrsnosti usluga.

- Međutim, svjedoci smo da su prihodi cjelokupnog mobilnog trži-šta u posljednjih nekoliko godina u opadanju. Da bi ukupno tržište raslo, potrebno nam je transparento, održivo i predvidljivo poslov-no okruženje. To je ključ za podsticanje budućih ulaganja - ocijenio je Malvebo. Prema njegovim riječima, uprkos kretanjima na trži-štu, Telenor je riješen da nastavi da investira u jačanje korisničkog iskustva u pogledu Pametne mreže i redizajniranih prodavnica.

- Do sada smo preuredili maloprodajne objekte Telenora u 13 gra-dova i proširili maloprodajnu mrežu - precizirao je Malvebo.

Predstavnici relevantnih ministarstava Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH) i Makedonije nedavno su potpisali sporazum o smanjenju cijena roming usluga u javnim mobilnim komuni-kacionim mrežama. Na pitanje da li se slaže da država treba da određuje maksimalne cijene roming usluga, Malvebo je odgovorio da smatra da kod donošenja tako važnih odluka od suštinske va-žnosti treba uzeti u obzir sve neophodne analize i voditi računa o predvidljivosti tržišta, što je od velikog značaja za sve učesnike na tržištu.

- Potrebno je pobrinuti se da se ovakvi sporazumi sprovode u skladu sa EU zakonodavstvom i poštuje koncept vladavine prava. Uvijek nastojimo da našim korisnicima pružimo najbolja moguća rješenja, uključujući i ponudu za roming - rekao je Malvebo.

Telenorovi korisnici, kako je objasnio, mogu da koriste TravelSure pakete, koji obezbjeđuju značajne uštede, kao i potpunu kontrolu troškova poziva i interneta u realnom vremenu.

- Interesovanje i povjerenje koje naši korisnici imaju u naše pakete su najbolji pokazatelj da je ponuda koju im pružamo skrojena pre-ma njihovim potrebama - smatra čelnik Telenora.

Na pitanje kako ocjenjuje moguće osnivanje države telekomuni-kacione kompanije, Malvebo je odgovorio da smatra da nema pro-stora za četvrtog operatora, ali da će svakako pozdraviti svaki dalji razvoj situacije na tržištu.

- Brojni su pravni i tehnološki razlozi koji mogu opravdati potrebu za postojanjem tri mobilne mreže u većini zemalja, uključujući tu i Crnu Goru. Ako pogledate veća i razvijenija tržišta, primjetan je trend konsolidacije i smanjenja broja mobilnih operatora - rekao je Malvebo. Operatori su, kako je dodao, već suočeni sa jakom kon-kurencijom provajdera kao što su Skype, Viber, WhatsApp i drugi, gdje se veći dio saobraćaja realizuje preko mobilnih mreža, odno-sno preko VoIP (glasovni saobraćaj preko IP) ili WiFi tehnologije. Njihov uticaj operatori već osjećaju i u romingu i nacionalnim uslugama i očekuje se da će njihovo korišćenje nastaviti da raste i u narednom periodu.

- Ova ideja, između ostalog, nije u skladu sa EU okvirima i pristu-pom koji se zasniva na slobodnom tržištu - naveo je Malvebo. On je podsjetio i da je Telenor fondacija, osnovana u aprilu, pokrenula brojne akcije u lokalnoj zajednici. - Nakon prvog otvorenog pozi-va, naši novi partneri su Udruženje evropskih studenata tehnike - Lokalna grupa Podgorica (BEST) i Udruženje paraplegičara Pod-gorica. Nastavićemo rad sa nevladinom organizacijom Digitalizuj.Me i na projektima Surfuj pametno pod pokroviteljstvom Telenor fondacije -zaključio je Malvebo.

52


Đorđije Goranović, vlasnik Industrije mesa Goranović

Najveći izvoznik finalnih proizvoda

Za 28 godina rada Industrija mesa Go-ranović bilježi konstantan rast proi-zvodnje i prodaje kako na domaćem

tako i na inostranim tržištima, investira-ju u prerađivačke kapacitete i osvajanje novih tehnologija i kontinuirano rade na unapređivanju kvaliteta proizvoda. U po-slovnoj 2014. kompanija je postigla zapa-žene proizvodne i finansijske rezultate koji su bolji u odnosu na prethodnu godinu. Najveći su izvoznik finalnih proizvoda od mesa iz Crne Gore. Poslovnu politiku grade u skladu sa svjetskim standardima ove in-dustrije kako bi spremno dočekali izlazak na tržište Evropske unije.

Glasnik: Šta je 2014. poslovna godina do-nijela Industriji mesa Goranović? Da li ste zadovoljni proizvodnim i finansijskim re-zultatima i jesu li su oni bolji u odnosu na prethodnu godinu?

Đ. Goranović: Poslovna godina na izma-ku donijela je našoj kompaniji zapažene poslovne rezultate. Kompanija bilježi rast proizvodnje i prodaje kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima. Zadovoljni smo ostvarenim proizvodnim i finansij-skim rezultatima koji su bolji u odnosu na prethodnu godinu. Realizovali smo para-lelne kreditne aranžmane sa dvije institu-cije – prestižnom svjetskom finansijskom institucijom EBRD i sa SGM. Kroz ta dva aranžmana smo omogućili dugoročnu fi-nansijsku stabilnost koja nam omogućava da se u potpunosti posvetimo najznačajni-jim aktivnostima koje smo planirali, a to je brižljiviji tržišni nastup na ino i domaćim tržištima.

Glasnik: Kakva su očekivanja za narednu godinu kad je riječ o poslovanju Vaše kom-panije i statusu crnogorske agroindustrije?

53


Početkom 2015. godine kompanija Goranović će tržištu isporučiti nove proizvode, a najavljuju i nastavak investicionih aktivnosti koje će biti usmjerene na primarni sektor.

vanju sistema i standarda, zaštiti životne sredine, podizanju nivoa društvene odgovornosti, jačanju kooperativnih odnosa sa primar-nim poljoprivrednim proizvođačima, jačanju partnerskih odnosa sa poslovnim partnerima kako u zemlji tako i u inostranstvu, a na-dasve imati pošten pristup poslu.

Glasnik: Što možete reći o izvoznim bilansima Industrije mesa iz Nikšića? Koliko ste u 2014. godini povećali plasman proizvoda van granica Crne Gore? Uspješno ste se oprobali u plasmanu proizvoda na tržištima BiH, Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije. Ambicije su vam da širite prisustvo na inostranoj pijaci - gdje i kada?

Đ. Goranović: Ponosni smo što smo kao kompanija, a ujedno i kao brend, prepoznati na tržištima zemalja u okruženju u koje izvo-zimo. Kao najveći izvoznik finalnih proizvoda od mesa iz Crne Gore, iz godine u godinu bilježimo pozitivne rezultate prodaje na izvoznim tržištima Republike Makedonije, Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova, ali nas prevashodno čini zado-voljnim i srećnim činjenica da se u kontinuitetu od 2006. godine proizvodi naše kompanije, kompanije koja dolazi iz jedne teritori-jalno male države, mogu naći na tržištima koja su izuzetno izbir-ljiva po pitanju kvaliteta. U skladu s EU integracijama i tokovima, kompanija stiče pravo da se pojavi, pored regionalnog, i na ogro-mnom evropskom tržištu što i jeste jedan od ciljeva kompanije u narednom periodu.

Glasnik: Kažete da se, u skladu sa evropskim integracionim proce-sima naše države, pripremate da na vrijeme pronađete mjesto na tržištu Evropske Unije.

Đ. Goranović: I prije sticanja članstva u STO, te pristupanja prego-varačkim procesima sa EU, kompanija je svoju poslovnu politiku obavljala u skladu sa zakonskom regulativom, poslovnom politi-kom i implementiranim sistemima i standardima. Od samog po-četka, kompanija je svoj privredni razvoj gradila na kvalitetu pro-izvoda i tehnologije, kvalitetu uspostavljanja partnerskih odnosa, domaćinskom ophođenju prema farmerima, kao i kvalitetnoj pri-mjeni zakona o bezbjednosti hrane, tako da sam mišljenja da je kvalitet ključni uslov i za opstanak i za osvajanje novih tržišta, bilo evropskih, a zašto da ne i prekookeanskih država.

Glasnik: Kako vidite crnogorsku poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju. Koje su njene prednosti, a koje mane? Da li bi Crna Gora, na širem tržištu, mogla biti prepoznatljiva po proizvodima domaće agroindustrije?

Đ. Goranović: Crnogorska agroindustrija može biti prepoznata na širem tržištu kroz svoje proizvode. To nam omogućavaju ekološki uslovi proizvodnje hrane i mogućnosti da se ponude originalni--tradicionalni crnogorski proizvodi uz kvalitetan marketing.

Glasnik: Industrija mesa Goranović iz Nikšića prepoznata je i kao društveno odgovorna kompanija koja je u godini na izmaku izdvo-jila 178 hiljada eura pomoći i donacija.

Đ. Goranović: Naša kompanija posluje u skladu s principima dru-štveno odgovornog poslovanja. Pružamo podršku sportskim i kul-turnim manifestacijama i pojedincima, a opredjeljujemo sredstva i za humanitarnu pomoć.

Đ. Goranović: Očekujemo bolju i uspješniju godinu, a znamo kako da to i ostvarimo. Finalizujemo planove i početkom 2015. godine ulazimo u realizaciju planiranih akrivnosti kada je u pitanju trži-šni nastup – lansiraćemo nove linije proizvoda, ali i otvoriti nove kanale distribucije naših proizvoda. Što se tiče crnogorske agroin-dustrije, evidentni su pomaci, mada je i dalje glavni problem što se mali broj ljudi ozbiljnije bavi primarnom proizvodnjom. Moramo se svi angažovati kako bi se ljudi motivisali da se bave primarnom proizvodnjom, čime bi se smanjila uvozna aktivnost, popravio spoljnotrgovinski bilans i uposlilo što više ljudi. Prevashodno je ovo zadatak Ministarstva poljoprivede i ruralnog razvoja koje treba da kreira povoljan ambijent i da motiviše ljude da se bave poljo-privredom i stvaranjem novih vrijednosti, a onda neće izostati ni pomoć privrednika koji povezivanjem repro lanaca mogu osigurati siguran plasman primarnim poljoprivrednim proizvođačima.

Glasnik: Posebnu pažnju posvećujete investicijama u prerađivač-ke kapacitete i nove tehnologije. Budite ljubazni saopštite više de-talja o tome?

Đ. Goranović: Kompanija iz godine u godinu investira u prerađi-vačke kapacitete i osvajanje novih tehnologija. Podsjetiću Vas da smo krajem 2012. godine pustili u rad jednu od najsavremenijih klanica u jugoistočnoj Evropi sa tri zasebne linije za klanje, klani-cu koja zadovoljava sve standarde dobre proizvođačke prakse. U tekućoj godini kompanija je u prodaju pustila novu liniju fermen-tisanih kobasica (čajna kobasica, budimska kobasica, kulen…) koje sa tehnološkog stanovišta predstavljaju školski primjer i standard za ovu kategoriju proizvoda, dok će do kraja trećeg mjeseca nare-dne godine kompanija plasirati na tržište nove proizvode iz grupe viršli i kobasica vrhunskog kvaliteta.

Glasnik: Najavili ste nove investicione aktivnosti koje će biti usmjerene na primarni sektor i jačanje veza s farmerima. Naime, planirate da oformite sopstvene kapcitete za uzgoj govedarstva i svinjogojstva, za šta će Vam trebati oko četiri miliona eura. Molim Vas za komentar?

Đ. Goranović: Investicija u sopstvene kapacitete za proizvodnju bazne sirovine predstavlja našu sljedeću investicionu aktivnost. Kontinuitet u snadbijevanju i bolje kontrolisani kvalitet bazne siro-vine osnovni su razlozi za ovu aktivnost ali i mogućnost da imate proizvode sa kontrolisanom oznakom porijekla. Za realizaciju ove investicione aktivnosti, neophodni su povoljni izvori finansiranja jer je ovo grana industrije koja nema velike prinose. Dio sredstava treba da se finansira iz IPA predpristupnih fondova – grantova, a drugi dio iz povoljnih kreditnih aranžmana savima otplate, grejs periodom od nekoliko godina i niskom kamatnom stopom.

Glasnik: Proizvodnja hrane je značajan ali i veoma zahtjevan i os-jetljiv sektor. Za poštovanje je to što ste surovoj tržišnoj utakmici ne samo uspjeli da održite proizvodnju, već i da zabilježite rast, da investirate u razvoj. Kako, koja je formula uspjeha?

Đ. Goranović: Formula uspjeha je naizgled jednostavna, ali da bi se postigla neophodno je brižljivo i u kontinuitetu raditi na unapređi-vanju kvaliteta proizvoda, razvoju novih tehnologija, osvajanju novih tržišta, rastu zadovoljstva kvalitetom proizvoda kod krajnjih potrošača, jačanju kadrovskih kapaciteta, implementaciji i pošto-

54


In 28 years of its operations the meat industry Goranovic has been recording a constant growth of production both

at the domestic and international market. They have invested in the processing ca-pacities, adoption of new technologies and continuous activities on the improvement of the product quality. In the business year of 2014, the company achieved notable pro-duction and financial results. The results for this year are better than in 2013. The company is an exporter of final meat pro-ducts from Montenegro. They have been working on harmonizing their business policy with the world standards in order to readily meet the requirements of the EU market.

Glasnik: What did 2014 bring to the Meat Industry Goranovic? Are you satisfied with the production and financial results and are they better in comparison to the previ-ous year?

Dj. Goranovic: The business year which is coming to an end has brought to our com-

Djordjije Goranovic, the owner of the Meat Industry Goranovic Niksic

The major exporter of final products

At the beginning of 2015, the company Goranovic will deliver new products to the market. In addition, they have announced the continuation of investment activities which will be directed at primary sector.

pany notable business results. We are sa-tisfied with the achieved production and financial results which are better in com-parison to the previous year. We have rea-lized parallel credit arrangements with two institutions – a prestigious world financial institution EBRD and with SGM. Through these two arrangements we have secured long-term financial stability. This has cre-ated conditions for us to be fully dedicated to our most significant activities and more careful appearance at the domestic and in-ternational markets.

Glasnik: What are your expectations for the next year regarding your company’s opera-tions and the status of Montenegrin agri-cultural industry?

Dj. Goranovic: We expect a better and more successful year and we know how to achi-eve this. We are finalizing our plans and, at the beginning of 2015, we will start with the realization of the planned market-related activities – we will launch a new line of products but also open some new distribu-

tion channels. When it comes to the Monte-negrin agricultural industry, some progress is notable. However, the main problem of a low number of people engaged in primary production still remains. We have to work on motivating people to engage in primary production, which would reduce the import activity, improve foreign trade balance and open new jobs. This is primarily the task of the Ministry of Agriculture and Rural Deve-lopment which should create a favorable business climate and motivate people to be involved in agriculture and the creation of new values. Then, they will be supported by the entrepreneurs who, by connecting the chain of raw materials, can ensure the placement of products for primary agricul-tural producers.

Glasnik: You pay special attention to the investments in processing capacities and new technologies. Could you, please, tell us more about it?

Dj. Goranovic: The company has been inve-sting in processing capacities and adoption of new technologies for years. I remind you that, at the end of 2012, we launched one of the most modern slaughter houses in South East Europe with three separate sla-ughter lines, which satisfies all standards of good production practice. This year the company has launched a new line of fer-mented sausages which present a typical example and standard for this category of products. In addition, by the end of March 2015, we plan to place new products – the top quality hot dogs and sausages.

Glasnik: You announced new investment activities which will be directed at the pri-mary sector and strengthening ties with the farmers. Namely, you plan to establish your own capacities for pig and cattle fee-ding, for which you will need cca 4 million Euros. Could you, please, comment on this?

55


ver, in order to achieve success, it is necessary to work on the improvement of the quality of products, development of new te-chnologies, entering new markets, increased end users’ satisfac-tion with the quality of products, strengthening of HR capacities, implementation and respect of the system and the standards, en-vironmental protection, raising the level of social responsibility, strengthening of cooperative relations with primary agriculture producers, strengthening of partnership relations with business partners both in the country and abroad and, above all, a fair atti-tude toward work.

Glasnik: What can you say about the export balances of the Meat Industry from Niksic? To what extent have you increased the pla-cement of your products abroad in 2014? You were successful in the placement of products on the markets of: Bosnia and Herze-govina, Serbia, Macedonia, Kosovo, Albania. Your ambition is to extend your presence at the foreign market – where and when?

Dj. Goranovic: We are proud that we are recognized as a company and as a brand on the neighboring markets where we export our products. As the major exporter of final meat products from Mon-tenegro, we have recorded positive results every year at the export markets of the Republic of Macedonia, the Republic of Serbia, Bo-snia and Herzegovina, Albania and Kosovo. However, we are espe-cially satisfied and happy because of the fact that since 2006 our products, which come from a small country, can be found at the markets with very high quality demands. In line with the EU in-tegrations and trends, the company gains the right to appear not only on the regional but also the huge European market, which is one of the company’s goals for the next period.

Glasnik: You say that, in line with the EU integration processes of our country, you are making preparations for a timely positioning on the EU market.

Dj. Goranovic: Even before the WTO membership and accession to the EU processes, the company implemented its business po-licy in line with the legal provisions, business policy and imple-mented systems and standards. From the very start, the company has been developing its economic development on the quality of products and technologies, the quality of establishing partnership relations, good treatment of farmers, as well as good implementa-tion of the food safety law. Therefore, I believe that quality is the key condition both for the survival and for winning new markets, not only of European but also overseas countries.

Glasnik: How do you see agricultural and food production? What are its advantages and disadvantages? Could Montenegro be re-cognizable on the wider market by the products of domestic agri-culture?

Dj. Goranovic: Montenegrin agriculture may be recognized by its products on a wider market thanks to the ecological food produc-tion conditions and an opportunity to offer original-traditional Montenegrin products with the quality marketing.

Glasnik: The meat industry Goranovic from Niksic is also recogni-zed as a socially responsible company which has donated 178,000 Eur this year.

Dj. Goranovic: Our company operates in line with the socially responsible principles. We provide support to sport and cultural manifestations and individuals and we also provide humanitarian assistance.

Dj. Goranovic: An investment in one’s own production capacities for base raw materials will be our next investment activity. The continuity in supplying and better controlled quality of base raw materials are the main reasons for this activity but they also pre-sent an opportunity to have products with a controlled label of ori-gin. Given the fact that this is not a branch of industry with high return, for the realization of this activity we need favorable sour-ces of financing. One part of the funds should be financed from the IPA funds – grants, while the second part will come from favorable credit arrangements with a grace period of several years and low interest rate.

Glasnik: Food production is important but also a very demanding and sensitive sector. The fact that you have not only managed to maintain production under harsh market conditions but to record growth and make new investments, deserves due respect. What is your formula of success?

Dj. Goranovic: The formula of success is seemingly simple. Howe-

56


Regionvijesti

Slovenija mora da nastavi privatizaciju

Slovenija je u fazi ekonomskog oporavka, ali mora da nastavi sa strukturnim refor-mama i privatizacijom, ocijenili su pred-stavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

- Slovenija se oporavlja nakon duboke kri-ze, a rast njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) bi, prema ocjeni MMF-a, ove godine mogao biti 2,5 odsto - kazala je šef misije te finansijske institucije Delia Velculescu.

Ona je ocijenila da je oporavak rezultat ja-kog izvoza i javnih investicija, kao i kori-štenja sredstava iz evropskih fondova, ali da je slovenačka Vlada još pred značajnim izazovima, prenosi SEEbiz.

MMF predlaže Sloveniji što jaču privatiza-ciju državne imovine, uključujući i bankar-ski sektor i strukturne reforme, u prvom redu penzionu.

U MMF-u smatraju da je bankarski sektor dokapitalizovan i stabilizovan, ali da je ne-ophodna i stabilizacija javnih financija, na-stavak reformi i poboljšanje korporativnog upravljanja. Velculescu je rekla da očekuje da će rast slovenačkog BDP-a u srednjeroč-nom periodu biti manji od dva odsto, što je manje nego pred izbijanje krize.

Francuska uložila u Vojvodinu 770 miliona

Francuska je drugi po veličini investitor u Vojvodini, a na teritoriji pokrajine posluje 16 francuskih kompanija, koje su uložile više od 770 miliona evra i zapošljavaju oko 5.000 ljudi, izjavio je predsednik pokrajin-ske Vlade Bojan Pajtić.

Pajtić je u razgovoru sa ambasadorkom Francuske Christine Moro izrazio zado-

borski Severtrans, o čemu je takođe obavi-jestila Agenciju za privatizaciju.

Za saobraćajno preduzeće Lasta iz Beogra-da, koje zapošljava oko 4,05 hiljada ljudi, interesovanje je iskazalo ukupno osam in-vestitora, od kojih su najbliže kupovini bili izraelske kompanije Kavim Public Tran-sportation, Bigel grupa i Arriva.

Novosti pišu da su se kockice, kako se čini, ipak „složile” u korist kompanije iz Velike Britanije, koja u Evropi posluje u ukupno 14 država. Već je prisutna u Srbiji, kroz dvije firme Ariva Litas iz Požarevca i Ariva Luv iz Beograda. Zajedno zapošljavaju gotovo 600 ljudi. Međutim, dok požarevačka firma po-sluje sa dobiti od 55 miliona dinara (RSD), beogradska bilježi 6,7 miliona RSD gubitka.

Kupovinom beogradske Laste, Arriva bi po-stala vlasnik još četiri zavisna preduzeća, odnosno Lasta u Lazarevcu, Lasta Monte-negro iz Podgorice, Lasta Banjaluka i hr-vatske kompanije Otisak putovanja iz Spli-ta, koju je ovaj srbijanski prevoznik kupio tokom 2010. godine.

Fabrika u Vršcu za 1.500 radnika

Njemačka kompanija Fresenius Medical Care, specijalizovana za proizvodnju potro-šnog materijala za hemodijalizu, otvorila je u Vršcu novu fabriku, u kojoj će biti zapo-sleno 1.150 radnika.

Riječ je o najvećem na svijetu integrisa-nom proizvođaču proizvoda i usluga kojim snabdijeva 3.349 klinika odnosno 283.000

voljstvo što su francuski investitori Vojvo-dinu prepoznali kao sigurno i profitabilno područje za ulaganje, prenio je Biro za od-nose s javnošću pokrajinske Vlade.

Ambasadorka Moro je izrazila zadovoljstvo što su francuskim kompanijama obezbeđe-ni dobri uslovi za poslovanje, a posebno je pohvalila saradnju sa pokrajinskim institu-cijama za podršku investicijama.

Ona je kazala da je Francuska zaintereso-vana za produbljivanje ekonomskih veza sa Srbijom i Vojvodinom, te da postoji širok spektar oblasti za proširenje dosadašnje saradnje.

Pajtić je kazao da potencijal za saradnju postoji naročito u oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike, odno-sno obnovljivih izvora, te u oblasti geoter-malnih izvora i informacionih tehnologija.

On je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom sa-radnjom Vojvodine sa francuskim regioni-ma Bretanja i Ron Alp.

Delegacija iz Francuske, predvođena am-basadorkom Moro boravi u dvodnevnoj poseti Vojvodini, tokom koje će prisustvo-vati obeležavanju deset godina postojanja ogranka Francuskog instituta u Novom Sadu, čiji je cilj širenje francuskog jezika i kulture.

Britanska Ariva kupuje Lastu?

Britanska transportna kompanija Arriva najozbiljniji je kandidat za novog vlasnika srbijanskog saobraćajnog preduzeća Lasta, pišu Večernje novosti.

Ukoliko bi, kako piše list, Lasta ušla u tu po-slovnu grupaciju, pridružila bi se firmama koje godišnje u cijeloj Evropi prevezu više od dvije milijarde putnika.

Arriva je ozbiljno zainteresovana i za som-

57


pacijenata.

Ova kompanija je prisutna u Srbiji već 30 godina.

Njena investicija u Vršcu je vrijedna više od 16 miliona evra, a, osim što će opremom za dijalizu snabdijevati pacijente u Srbiji, proizvode će plasirati na evropsko tržište.

Otvaranjem nove fabrike kompanija će udvostručiti izvoz i uvesti nove proizvo-de - arterijsko-venske sisteme za više od 150.000 pacijenata.

Drvoprerađivački sektor lider hrvatskog izvoza

U prvih deset mjeseci drvoprerađivački sektor bilježi rast indeksa obima od 3,6, a industrija namještaja od 7,2 indeksnih po-ena, te se očekuje da će 2014. završiti izvo-zom većim od milijardu dolara, što je nešto

više od 2008.

To su dobri pokazatelji nasuprot sve loši-jim trendovima u domaćoj industriji i padu BDP-a. Očekuje se da će 2014. završiti izvo-zom od preko milijardu dolara što će biti nešto više od predkrizne 2008. Sektor je zahvaljujući agilnom marketingu, razvoju novih proizvoda i izvoznoj orjentaciji kom-panija postao pravi heroj domaćeg izvoza, što se nažalost ne vidi u šemi podrške ili drugim oblicima podsticanja izvoza i pro-izvodnje.

S druge strane sektor je relativno homogen, ima širinu djelovanja i aktivne operativne klastere, iako ima rudimenata prošlosti i pokušaja da se monopolizira reprezenta-tivnost sektora. Hrvatske šume kao glav-ni dobavljač sirovine sprovode relativno korektnu politiku, iako se često koriste monopolističkim položajem koji ih štiti od otvorenih rasprava o mnogobrojnim ope-rativnim problemima, ali većina aktera ocjenjuje stanje sa drvnom sirovinom kao relativno stabilno. Budući da ne postoje ni-kakve sektorske podrške puno se očekuje od sprovođenja mjera industrijske strate-gije.

BiH jedina u regionu proizvodi cijevi za navodnjavanje

Poljoprivredna zadruga BIOS iz Visokog u ovoj godini pokrenula je proizvodnju pla-stičnih cijevi za navodnjavanje poljoprivre-dnih parcela i plastenika, a prva pošiljka za Kosovo otišla je tokom vikenda.

Uprava BIOS-a saopštila je kako bi izvoz ci-jevi za navodnjavanje iz BiH uskoro trebao krenuti u Srbiju i Makedoniju.

Ozbiljna poljoprivredna proizvodnja neza-misliva je bez navodnjavanja. A, obzirom da niti jedna zemlja u regionu za sada ne proizvodi plastične cijevi za navodnjava-nje, iz BIOS-a objašnjavaju kako su Bosni i Hercegovini otvorene velike mogućnosti u ovom privrednom sektoru, piše NAP.

Banka Celje dokapitalizovana

Slovenija je sa 190 miliona eura dokapita-lizovala Banku Celje, nakon što je Vlada dobila saglasnost Evropske komisije da počne proces sanacije te finansijske in-stitucije. Dokapitalizacijom je Banka Celje došla u 100 procentno vlasništvo države, a planirano je da se spoji s Abankom Vipa, prenosi Hina.

Tako udružena banka kasnije bi po predlo-gu Brisela mogla biti privatizovana, što do sada nije bilo moguće jer ni za jednu od te dvije banke nije bilo interesa investitora.

Razlog za nedostatak interesa bio je uglav-nom u lošim kreditima tih banaka, ali su njihove bilanse sada očišćene, a loši kre-ditni plasmani iz prethodnih godina pre-bacuju se na državnu ustanovu, takozvanu „lošu banku”.

58


Samit premijera Kine i 16 zemalja srednje i istočne Evrope u Beogradu

Osnovaće investicioni fond od tri milijarde dolara

Kina će osnovati novi investicioni fond u ukupnom iznosu od tri milijarde dolara za koje će moći da konkurišu zemlje sre-dišnje i istočne Evrope, rečeno je na samitu premijera Kine

i 16 zemalja srednje i istočne Evrope koji je u Beogradu održan 16. i 17. decembra 2014. godine.

- Sredstva će se koristiti na nove načine, kroz javno-privatno par-tnerstvo i lizing aranžmane - rekao je premijer Kine Li Keqiang prilikom otvaranja ekonomskog foruma u okviru Samita, koji je okupio preko 1.000 predstavnika oko 500 kompanija iz 17 zemalja. Tom skupu prisustvovala je i delegacija Privredne komore Crne Gore sa predsjednikom Velimirom Mijuškovićem, koju je činilo 20 crnogorskih kompanija iz oblasti pomorskog i željezničkog saob-raćaja, informacionih i telekomunikacionih tehnologija, građevi-ne, drvoprerade, poljoprivrede, trgovine, špedicije i turizma.

Od prethodne kineske kreditne linije preostalo je još 1,7 milijardi dolara, koje zemlje središnje i istočne Evrope takođe mogu kori-stiti, a Kina će, kako je rečeno, pokušati da spusti troškove tih zaj-mova.

Premijer Kine je ocijenio da saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope treba da bude podignuta na viši nivo, čemu će do-prinijeti osnivanje poslovnog savjeta ovih zemalja. Mogućnosti za saradnju vidi u infrastrukturnim projektima i jačoj finansijskoj sa-radnji.Kina, naveo je on, ima sredstva za ulaganje, a u ovom dijelu Evrope rastu potrebe za razvojem infrastrukture.

Kada je riječ o domaćinu skupa Srbiji, Keqiang je izrazio nadu da će ulagači iz Kine moći da otvaraju fabrike koje će proizvoditi opremu i materijal za razvoj infrastrukture, što će otvoriti i nova radna mjesta.

Predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić je rekao da

je prioritet zemalja centralne i istočne Evrope privredni rast, koji može da se ostvari uz investicije i reforme, izažavajući uvjerenje da je beogradski sastanak početak boljeg vremena i saradnje či-tavog regiona.

Premijer Češke Bohuslav Sobotka je rekao da je mehanizam sa-radnje 16 plus 1 zasnovan na čvrstim temeljima, a beogradski sa-stanak odlična prilika da se osnaži saradnja. Najavio je da će Prag biti domaćin sastanka premijera vlada 2016. godine, kao i da će naredne godine u Pragu biti organizovan zdravstveni samit Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

U okviru Ekonomskog i trgovinskog foruma potpisan je Memoran-dum o razumijevanju o zajedničkoj promociji osnovanog poslov-nog savjeta Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

Nakon plenarnog dijela, paralelno su održana i tri tematska pane-la: privredni posvećen industriji, informacionim tehnologijama i poljoprivredi, trgovinski i turistički panel, kao i infrastrukturni pa-nel na kome je razmatrana energetika, saobraćaj i infrastruktura.

Crna Gora i Kina

Crnogorsko-kineski odnosi imaće dinamičan progres u narednom periodu, ocijenio je premijer Crne Gore Milo Đukanović tokom raz-govora sa kineskim i srpskim premijerima Lijem Keqiangom i Ale-ksandrom Vučićem, dodajući da su odnosi sa Srbijom u najboljem duhu i da je pred dvije države vrijeme dobre saradnje i zajedničkog prosperiteta.

Sagovornici su konstatovali da je Crna Gora veoma aktivan uče-snik inicijative o saradnji između Kine i zemalja Centralne i Istoč-ne Evrope i da je iz tog okvira saradnje realizovan jedan za Crnu

59


Sredstva će se koristiti na nove načine, kroz javno-privatno partnerstvo i lizing aranžmane, najavio predsjednik Vlade Kine Li Keqiang.

Goru važan projekat.

- To je kreditiranje izgradnje brodova, pro-jekat koji je pomogao da se nastavi ta sta-ra crnogorska, pomorska tradicija, i da se obnove flote u dvije kompanije Kotorskoj i Barskoj, a da smo prije koji dan stvorili sve završne pretpostavke za početak gradnje prve dionice auto-puta - kazao je Đukano-vić.

Bilo je riječi i o prioritetima za naredni pe-riod koji su uglavnom skoncentrisani u tri oblasti od kojih je prva dalji razvoj putne infrastrukture, sa fokusom na projekat au-to-puta.

- Mi smo zatvorili pitanje finansiranja prve dionice, ali to je auto-put od pet dionica, tako da tu ima još jako puno posla. Drugo, govorili smo o modernizaciji željeznice, na tragu onog što je već potpisani Sporazum između Mađarske, Srbije i Kine sa prošlog Samita iz Bukurešta, gdje bi sada trebalo raditi na modernizaciji tog kraka između Beograda i Bara, uz potencijalno bolju va-lorizaciju kapaciteta Luke Bar - kazao je Đukanović.

On je naveo da je treća oblast energetike, gdje se kineske kompanije veoma inten-zivno interesuju ne samo za pobjedu na otvorenom tenderu za gradnju drugog bloka Termoelektrane, nego i za ukupno korišćenje crnogorskih energetskih poten-cijala.

- Mi imamo iskorišćeno ispod 30 odsto hidro potencijala Crne Gore i ozbiljne za-lihe uglja, imamo ozbiljne potencijale u proizvodnji iz obnovljivih i novih izvora

Crnogorski i srpski premijeri dogovorili su zajedničku sjednicu vlada dvije države za mart naredne godine i formiranje radne grupe za razmatranje zajedničkih proje-kata iz oblasti energetike, infrastrukture i saobraćaja.

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je istakao da regionalna saradnja, jačanje odnosa sa susjedima, kao i nastavak politi-ke pomirenja predstavljaju spoljnopolitičke prioritete te zemlje.

Konkretno

Srbija i Kina potpisale su tokom Samita 13 sporazuma i memoranduma, među kojima i ugovor o zajmu za izgradnju novog bloka Termoelektrane u Kostolcu.

Potpisan je i memorandum o saradnji s kompanijom Goldvind iz Kine o isporuci vetrogeneratora za vetropark Plandište, kao i o saradnji sa kineskim Sinohidrom, koji predviđa uključivanje kineskog par-tnera u gradnju obilaznice oko Beograda do Pančeva, prenosi Tanjug.

Kineska razvojna banka pokazala je spre-mnost da poveća prisustvo na srpskom tržištu i učestvuje u finansiranju raznih projekata, a dogovorena je i modernizacija pruge Beograd - Budimpešta.

Očekuje se da će Srbija uskoro početi da izvozi jagnjeće i goveđe meso na tržište Kine, dok je kineska strana zainteresovana za uvoz mesnih i mliječnih prerađevina, dečje hrane, smrznutog i prerađenog voća i povrća iz Srbije, kao i suvih šljiva.

energije. Kineski premijer je kazao da Kina, odnosno njene kompanije, imaju izuzetan interes da bolje koriste energetske resurse u Crnoj Gori, i to bi mogla biti vrlo zanimlji-va tema naše buduće ekonomske saradnje - rekao je Đukanović.

Energetika je, prema riječima crnogorskog premijera, potencijalni predmet saradnje zemalja regiona, u smislu korišćenja zaje-dničkih hidropotencijala.

- To je, kao što znamo, već veoma uspješno savladano kao problem svuda u Evropi. Za-što ne bi bio savladan i ovdje, i zašto Crna Gora, Srbija, Republika Srpska, Bosna, ne bi ulazile u dobre međudržavne aranžmane koji će nam obezbijediti da iskoristimo svo-je hidropotencijale, i da zajedno koristimo proizvedenu električnu energiju - naveo je Đukanović.

Dobra okolnost je, smatra on, da kineske kompanije i kineska Vlada imaju interes da učestvuju u finansiranju i gradnji takvih objekata.

Saradnja sa Srbijom

Premijer Đukanović je veoma zadovoljan saradnjom sa Srbijom na putu evropskih integracija.

- Mogu da kažem da su odnosi između Sr-bije i Crne Gore konačno rekao bih u najbo-ljem mogućem duhu, u duhu one tradicije i istorije koja nas sve zajedno obavezuje, i vjerujem takođe da je pred našim država-ma vrijeme i dobre saradnje i zajedničkog prosperiteta -ocijenio je Đukanović.

60


Njemačka štampa o Samitu u Beogradu

Putem svile ne stižu Samarićani

Peking privlači partnere jeftinim kre-ditima za projekte koje će realizovati u sopstvenoj režiji, a „zov milijardi”

Puta svile osvaja uši u ekonomski sušnoj čekaonici Evropske unije, piše njemačka štampa o Samitu u Beogradu, a prenosi Tanjug.

- To je događaj kakav bi se svidio Josipu Brozu Titu: šefovi vlada iz 16 evropskih ze-malja, stotine delegata, 1.200 predstavnika iz preko 500 firmi, više od hiljadu novinara. I kineski premijer - piše minhenski Süd-deutsche zeitung.

List navodi da je evropskim državama na samitu u Beogradu u izgled stavljeno uku-pno deset milijardi dolara za eventualne energetske i infrastrukturne projekte.

Beogradski dopisnik lista Florian Hasel u tekstu ukratko objašnjava situaciju Srbije i okolnih zemalja: visoki dugovi, zaostala privreda, masivna birokratija.

članku.

Stuttgarter zeitung smatra da Peking privlači partnere jeftinim kreditima za projekte koje će realizovati u sopstvenoj režiji. Zov milijardi Puta svile osvaja uši u ekonomski sušnoj čekaonici Evropske unije, ali i u kriznim članicama poput Mađarske. Krediti i finansijska pomoć EU, SAD ili Svetske banke ne mogu da pokriju ogromne potrebe i često se dodjeljuju pod strogim uslovima. Nade koje su prije svega Srbija i Mađarska uložile u Rusiju doživele su težak udarac nakon što je šef Kremlja Vladimir Putin objavio kraj prestižnog projekta Južnog toka. Tako u ranjenom regionu sredstva iz Kine postaju više nego dobrodošla - dodaje štutgartski list.

Samitu u Beogradu tekst je posvetio i švaj-carski Neue zürcher zeitung.

- Glavni cilj Kine je vjerovatno stvaranje novih tržišta i skraćivanje rokova isporuke izvoznih dobara. Li je prvi kineski premijer koji je posjetio Beograd nakon 28 godina - piše ovaj list i konstatuje da Peking da-vanje kredita gotovo nikada ne vezuje uz političke uslove, ali da kreditirane zemlje moraju da prihvate da domaće firme dobiju tek djelić posla.

- U jeku krize, iz Evrope teško ili nikako stižu krediti i investicije. Stoga ni Vučić ni njegov mađarski kolega Viktor Orban ne kriju da moraju da se okrenu Pekingu kako bi dobili dvije milijarde eura za brzu prugu izmedu Beograda i Budimpešte - navodi se u tekstu i dodaje da „naravno, Kinezi ne do-laze kao dobri Samarićani”.

Kako se objašnjava, kod onih deset milijar-di koje je pomenuo premijer Kine Li Keqi-ang radi se o infrastrukturnim projektima na kojima ce biti uposlene kineske firme.

Hasel u dužem komentaru piše da u Srbiji, koja nije članica EU pa Brisel ne može da nadgleda tendere, kritičari zameraju da se projekti sa Pekingom zaključuju uz spre-čavanje konkurencije i da od toga domaća privreda malo profitira.

Dodaje se da je EU dovoljno moćna da zau-stavi projekte koji nisu u skladu sa njenim pravilima – kao što je to bilo u slucaju Juž-nog toka.

- Regionu su potrebane investicije, ali EU mora širom da otvori oči - zaključuje se u

61


Za balkanske države nužne temeljne strukturne reforme, koje uključuju javna preduzeća, kao i liberalizaciju tržišta radne snage, uravnoteženje budžetskih troškova, restrukturiranje penzijskog sistema i održivo finansiranje zdravstva.

EU zapadnom Balkanu

Potrebni uvjerljivi planovi ekonomskih reformi

EU je naložila zemljama zapadnog Balkana da do januara naredne godine izrade uvjerljive planove ekonomskog opo-ravka i reformi kako bi dobili podršku za približavanje Uniji.

Zatraženi su planovi reformi da bi se podrškom iz fondova i pod nadzorom EU, kao i sredstvima već konsultovanih međunarodnih finansijskih organizacija, pomoglo regionu da ekonomski zakorači ka EU.

To je novi stub i pristup EU perspektivi članstva za države zapa-dnog Balkana, stavili su do znanja visoki zvaničnici u Evropskoj komisiji (EK), podvukavši da će ekonomske reforme u regionu ubuduće snažno usaglašavati sa polugodišnjim praćenjem spro-vođenja ekonomsko-finansijskih zadataka u samoj Uniji.

Evropski funkcioneri su prihvatili ocjenu da će te reforme biti ve-oma teške i za građane mukotrpne, ali smatraju da su za balkan-ske države nužne temeljite strukturne reforme, uključujući javna preduzeća, kao i liberalizacija tržišta radne snage, uravnoteženje budžetskih troškova, restrukturiranje penzijskog sistema i održivo finansiranje zdravstva.

Kako je pokazala i rasprava u briselskom Centru za evropsku poli-tiku, nužni su ne samo „stezanje kaiša”, već i novi podsticaji da bi se povratio zamah proširivanju, kako su to naveli nezavisni struč-njaci i bankari, navodeći da ako nema privrednog rasta, neće biti ni članstva u EU.

Oni su predočili i da se utvrđene politike kresanja budžetskih defi-cita, dugova i podsticaja privrednom rastu i zapošljavanju, u većini slučajeva samo upola sprovode.

Takođe je saopšteno i da prilična zadrška unutar EU postoji pre-ma ulasku novih članica sa zapadnog Balkana, jer se to vidi kao dolazak ekonomski slabih država, uz velike probleme u vladavini zakona, opterećene i međusobnim etničko-teritorijalnim i drugim sporovima.

Funkcioner Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Milica De-lević rekla je da i neke velike članice EU ne žele da ulazak novih članica ugrozi funkcionisanje same EU.

Direktor za proširivanje u EK, Christian Danielson je u raspravi u Centru za evropsku politiku objasnio da će smjernice za tu novu

politiku prema zapadnom Balkanu svake godine utvrđivati i usva-jati EK i Savjet ministara EU i to već počev od narednog januara, što se sve jasno temelji i na dogovoru utanačenom na sastanku EU-Zapadni Balkan u avgustu ove godine u Berlinu.

- Zemlje zapadnog Balkana moraju usvojiti i sprovesti mnogo uv-jerljiviji program reformi, znatno širi od uravnoteženja budžeta i djelotvornijeg poreskog sistema - rekao je Danielson.

Prema njegovim riječima, ubjedljiv program nacionalnih reformi i znatno snažniji mehanizam nadzora EK za sprovođenje tih refor-mi biće snažan znak EU koji će uvjeriti investitore, ali je nacional-ni prioritet stvaranje dobrih uslova za poslovanje.

Novi pristup EU, kako je dodao, temelji se na uključivanju šire za-interesovanih aktera u primjenu nacionalnih planova oporavka i približavanja ekonomija regiona stepenu razvitka, ciljevima i poli-tici rasta, konkurentnosti i većeg zapošljavanja unutar EU.

Nacionalni ekonomski planovi otud moraju biti usaglašavani u ravni premijera, a ne samo ministara finansija država zapadnog Balkana, i imati odgovarajuću podršku budžeta i fondova.

Danielson je da šire konsultacije uz učešće parlamenata, regional-nih i lokalnih vlasti, socijalnih partnera i civilnog društva treba da obezbijede preuzimanje obaveza i sposobnosti za sprovođenje reformi.

Već je Strategijom proširivanja EK, koju će u decembru usvojiti i vođe EU, utvrđen novi pristup politici usmjeravanja zapadnog Bal-kan ka članstvu u Uniji.

U Komisiji u Briselu navode da je ključni prioritet za vlade regiona temeljito poboljšanje u rukovođenju ekonomijom i dodaju da pou-ke koje su u EU izvučene iz ekonomske i finansijske krize jesu da se moraju riješiti budžetski i finansijski problemi, pa je usposta-vljena i svojevrsna ekonomska vlada unutar Unije.

Nužnost bitnog poboljšanja upravljanja privredom se za zemlje zapadnog Balkana temelji na tri stuba – reformu državne uprave, vladavinu prava i program ekonomskog preustrojstva u cilju po-stizanja održivog privrednog rasta, a s ciljem da se ekonomije tih zemalja ojačaju i pripreme za buduće obaveze i zahtjevnu konku-renciju unutar EU, prenosi B92.

62


U koparskoj luci iz godine u godinu prometuju sve više robe. Cilj im je da budu kontejnerska luka jer u tome vide budućnost.

Kopar, Slovenija

Grad u kome svi rade

Ako biste stanovnika Kopra pitali kako se živi u Sloveniji, činilo bi vam se da tu priču dobro znate – najlagodnije je onima koji rade u državnoj upravi, korupcija je riječ koja se

često pominje, svi isčekuju investicije i zato, kažu, zemlji ne može da krene na bolje.

Ako biste ga pak pitali kako se živi u Kopru, on se neće hvaliti du-bokim džepom, ali će zato sve vrijeme rukom pokazivati okolo na nove saobraćajnice, škole, perfektno čiste ulice, nov sportski cen-tar, među najboljima u Sloveniji, u koji svako može doći bez eura u džepu, i što je najvažnije, i, naravno, na luku preko koje se iz godine u godinu prometuju sve više robe.

To ne znači da je prosječna plata u Kopru veća nego u Ljubljani ili Mariboru. Ona je, kako objašnjava gradonačelnik Kopra Boris Popovič, ista kao u cijeloj Sloveniji, oko 1.200 eura, ali je kako on ističe, stopa nezaposlenosti sedam odsto, dakle najniža u zemlji.

“Pri tome, ovdje ne računamo prihode koje ljudi ostvaruju od turiz-ma ili po osnovu rada u Trstu koji je na svega par minuta udalje, pa ogroman broj Koprana odlazi tamo da radi za veoma pristojne dnevnice, u rasponu od oko 10-15 eura po satu i to se nigdje ne evi-dentira”, ističe on.

Uprkos sve većem broju trgovinskih centara koji niču u i okolini ovog grada, Trst je za Slovence koji žive uz samu granicu sa Itali-jom i dalje omiljeno mjesto za kupovinu.

“To je prosto navika da idemo tamo u kupovinu, bez obzira što do-bar dio garderobe ima da se pazari i kod nas. Mada moram priznati da su cijene u Trstu ipak niže”, kaže jedna tridesetogodišnja Ko-pranka.

Stanovnici Kopra, ili Kapodistrije, priznaju da Trst prednjači u rob-nim markama, ali tvrde da je njihova luka bolja.

Gradonačelnik, koji je inače započeo četvrti mandat, tvrdi da luka veoma dobro radi i da je proteklu deceniju ostvarivala godišnji rast između 10-15 odsto.

“Najbolji primjer je to što je 2004. godine pretovareno 89.000 kon-tejnera, a prošle godine 600.000. Tada smo pretovarali 70.000 auto-

mobila, a sada skoro 600.000″, ističe Popovič.

U luku Kopar trenutno se najviše dopremaju kontejneri, automobi-li, zatim rasuti tovar, ruda gvožđa, voće i povrće.

“Naš cilj je da budemo kontejnerska luka jer je to budućnost”, ista-kao je on.

Turisti koji posjeti ovu luku najjači utisak ostavlja voda koja je upr-kos velikom broju brodova koji se tu ukrcavaju nevjerovatno čista.

Ako biste pak jednog turistu koji šeta Koprom, gradom od oko 50.000 stanovnika, pitali koja mu je prva asocijacija na ovaj grad, bez sumnje će reći nutrija.

Nutrija je vrsta glodara čije prirodno stanište nikako nije Slovenija, pa ni Jadranska obala, već Sjeverna Amerika, a čija dlaka najviše služi za pravljenje bundi.

Koprani pričaju kako je nutrije prije nekoliko decenija jedan Slo-venac donio u ovaj grad, upravo da bi od njihovog krzna pravio bunde, pa je nekih desetak pustio u prirodu. Godine su prolazile, nutrije su se u prvi mah neprimjetno razmnožavale, a danas se mogu spaziti već prilikom prve šetnje gradom.

Koprani su se već navikli na ove stanare, za razliku od turista koji se nađu u čudu kada nedaleko od obale mora ili u blizini nekih kanala ugledaju životinju koja pomalo liči na mačku, a pomalo na ogromnog pacova.

Niko u Kopru ne može da kaže koliko ih ima, ali turisti koji su pro-šle godine posjetili ovaj grad nisu viđali nutrije tako često na ulici kao ove, prenosi Tanjug.

Koprani su međutim srećni što njihov grad postaje čuven i po sportu, prošle godine je tu održano Evropsko prvenstvo u košarci.

“U sklopu gradskog sportskog centra, osim centralnog stadiona i dvorane u kojoj se održavalo prvenstvo, imamo još tri pomoćna terena za fudbal, devet terena za tenis, prostor za rekreaciju i fi-tnes. Sve je besplatno i non stop otvoreno”, ističe direktor Zavoda za sport u Kopru Igor Hrvatin.

63


Podizanje svijesti ljudi je najvažnije da bi shvatili da je selekcija otpada korist, a ne samo obaveza. Edukaciju o ovome treba početi od malih nogu.

Franc Cipot, direktor CEROP d.o.o.

Prerada otpada je sigurna investicija

Regionalni centar za upravljanje otpadom CEROP u Pomur-ju još nazivaju Zelenim rudnikom. To ne treba da čudi, jer, kako je u intervjuu Glasniku objasnio njegov direktor Franc

Cipot, CEROP otpad pretvara u sirovine za neke nove proizvodnje, pri tome štiteći životnu sredinu. „I vi u Crnoj Gori sjedite na nov-cu kod kuće, jer je otpad biznis”, kazao je Cerop. Regionalni centar ima objekat za obradu miješanog otpada, kapaciteta 27.500 tona, kao i za sortiranje ambalaže, do 17.000 tona. Njegova kompostar-na je kapaciteta 9.000 tona bio otpada, a napravljen je i sistem za prečišćavanje otpadnih voda. Sve okolo centra je zeleno, navodi Cipot, osim zgrada, koje su prekrivene foto-ćelijama za proizvo-dnju energije.

Glasnik: Šta je misija, a šta primarni zadatak Zelenog rudnika Po-murja? Kakvi su efekti ovog centra na životnu sredinu u Sloveniji, odnosno doprinos zahtjevima EU da samo 20 odsto otpada odlazi na deponiju do 2020. godine?

F. Cipot: Centara poput Zelenog rudnika Pomurja u Sloveniji je ne-koliko. Izgrađeni su u Celju, Dravogradu i tu je još ovaj naš u Po-murju, kraj Murske Sobote. Iako svi ovi centri rade različito, cilj im je isti - da se iz otpada dobije što više sirovina. Jer je za nas, cio svijet i buduće generacije vrlo bitno da ne potrošimo sve resur-se i da probamo da otpad, koji svakodnevno i sve više stvaramo, iskoristimo za proizvodnju potrebnih proizvoda. Mi smo u tome postigli značajne rezultate zbog kojih naš centar zovemo Zelenim rudnikom. Za pet godina, koliko radimo, uspjeli smo da ostvarimo strmi pad odlaganja otpada na deponiju sa početnih 95 na 25 odsto, odnosno da ga sve više pretvaramo u sirovinu. Približno 35 odsto otpada recikliramo i vraćamo kao sirovine. Papir, plastika, tetra pak i željezo su najznačajnije sirovine koje dobijamo ovim proce-som. Iz ostalog otpada, kroz tehnoški proces, izvlačimo svu vodu, koja u njemu čini oko 20 odsto (najviše je vode u biootpadu - oko 75 odsto). Ova voda ide na čišćenje i tako ne stvara problem živo-tnoj sredini. Ostali dio otpada se spaljuje u specijalnim pećima,što daje električnu i toplotnu energija. Naše preduzeće nema ovu vrstu peći, već otpad odvozi do najbliže, koja je u Austriji. Postoji jedna peć u Sloveniji, ali nam je dalja u odnosu na ovu u susjednoj zemlji, a nama je svaki kilometar bitan. Pored pomenutog, naš zadatak je takođe da spriječimo uticaj na atmosferu otpada koji ne može da se reciklira. Dakle, prije nego što otpad odložimo na deponiju sta-bilizujemo ga u posebnim tunelima, gdje ostaje tri mjeseca, filtrira se procesom aerobnog tretiranja i raspadom, zatim se sve isisava i nema uticaja na atmosferu. Tako da smo ekološki otisak otpada

64


pet puta smanjili za ovih pet godina, što je zaista mnogo. Zbog toga kažemo za sebe da smo blago naše pokrajine. Da zaključim: naš centar daje sirovinu, štiti okolinu ali njegov značaj ima bitnu i socijalnu kompo-nentu jer zapošljava 80 ljudi, među kojima su doktori nauka koji puno rade na razvoju potencijala iz otpada koje tek treba da is-koristimo. Naš je slogan „Čuvajmo okolinu, jer je ostavljamo generacijama koje dolaze iza nas”.

Glasnik: U kojoj mjeri mogu iskustva, od-nosno, primjer Zelenog rudnika Pomurja biti smjernica zemljama regiona zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori? Da li ste razmišljali o transferu vašeg znanja iz ove oblasti susjednim zemljama?

F. Cipot: Veoma smo dobro organizovani u oblasti upravljanja otpadom i mogli bismo se dogovoriti sa ovdašnjim opštiinama pre-ko Privredne komore i Vlade oko transfera know how ali i ulaganja u ovo područje. Jer, riječ je o investiciji koja se bez problema vrati svakom ulagaču nakon deset, najviše petnaest godina. Zašto? Pa jer je otpada sve više i više, a drugih izvora sirovina sve ma-nje. I vi u Crnoj Gori sjedite na novcu kod kuće, jer je otpad - biznis. Mi smo u Sloveni-ji puno toga uradili evropskim parama – 52 odsto svih sredstava od ukupno 32 miliona neto investicije potiče iz evropskih fondo-va, pa mi se čini da je to primjer koji treba slijediti.

Glasnik: Tokom 16 godina, u četiri manda-ta, bili ste gradonačelnik Moravske toplice. Možete li nam objasniti značaj postrojenja za tretman otpada za opštinu u kojoj se nalazi, kao i uslove koje je lokalna uprava dužna da ispuni da bi ono profunkcionisa-lo?

F. Cipot: U Sloveniji se sve oko upravlja-nja otpadom počelo odvijati 2000. godine, kada je krenulo aktivno da se pregovara sa Evropskom unijom o integraciji naše zemlje. Naime, kada smo vidjeli EUdirekti-ve koje moramo primjeniti, počeli smo da razmišljamo kako da smanjimo udio odla-ganja otpada na deponije. Tada je kod nas u opštinama oglašeno zvono za uzbunu, jer je propisano da će, ukoliko se do 2009, odnosno 2013, a sada 2015. godine ne po-dignu ovi centri za obradu otpada, opštine platiti visoke ekološke kazne, a uz to se ni-gdje neće moći rešiti otpada. Jednostavno, riječ je bilo o sili evropskih propisa. Tada je 27 gradonačelnika ove regije postiglo međuopštinski sporazum o izgradnji cen-tra do 2009. ili 2010. kraj neke postojeće

deponije i da je potrebno konkurisati za evropska sredstva. Do 2006. smo obavili mnogo razgovora, odnosno pregovora sa stanovništvom koje nije htjelo da centar bude na lokaciji koju smo mi htjeli. Kada je sve dogovreno, počeli smo sa gradnjom u dve etape i tek je ove godine sve završeno. No mi smo prvu etapu okončali 2009 i sta-vili postrojenje u funkciju, pa zato kažemo da već imamo pet godina uspješnog rada iz sebe.

Glasnik: U Podgorici nekoliko godina radi Regionalni reciklažni centar. No, reklo bi se da je svijest građana Crne Gore o potrebi re-cikliranja neusklađena sa zalaganjem na-dležnih da se izgradi potrebna infrastruk-tura. Kako podići svijest? Kako predstaviti ovo pitanje kao benefit za stanovništvo, pri-liku za biznis, a ne samo kao obavezu koju propisuje Evropska unija?

F. Cipot: Vrlo važan zadatak za komunalna preduzeća i centre koji se bave preradom otpada jeste podizanje svijesti stanovni-štva. Zeleni rudnik Pomurja tako posjećuju mališani iz vrtića, učenici škola i studen-ti, gdje im objašnjavamo značaj otpada i upoznajemo ih sa problemimakoji nastaju kada se on ne selektuje već stavlja u istu kantu. Upravo zbog ovih i sličnih edukativ-nih aktivnosti u Sloveniji se sve više razvr-stava otpad. Svi kod kuće imaju najmanje tri kante: jednu za mješani otpad, drugu za papir i treću za bio-otpad. Takođe, tu je i posebna vreća za plastiku, odnosno am-balažu. Zato u našoj zemlji rapidno pada količina mješanog otpada koja se dostavlja centrima. Mi obrađujemo svega 15.000 tona mješanog otpada iz naše regije, jer se sta-novništvo osvijestilo. Zbog toga donosimo otpad iz drugih regija. Ovo podizanje svijeti ljudi je najvažnije da bi shvatili da je se-lekcija otpada njihova korist, a ne prisilna obaveza. Edukaciju o ovome treba početi od malih nogu.

Glasnik: Crna Gora je unapređenje energet-skog sektora proglasila jednim od razvoj-nih prioriteta. U kojoj mjeri reciklaža otpa-da može tome da doprinese i kako?

F. Cipot: Reciklaža otpada može jako puno da doprinese razvoju energetskog sektora. Negdje oko 35 odsto otpada se može toplo-tno obraditi pećima za toplifikaciju, proi-zvodnju struje i cementa. Velika energija leži neupotrebljena na deponijama, i pro-blem nije samo zbog toga što je riječ o si-rovinama van upotrebe, već je to i ekološki izazov koji sve više mijenja reljef oblasti u kojoj se nalazi.

65


Franc Cipot, Manager, CEROP d.o.o.

Waste processing is a safe investmentRaising awareness is of crucial importance for understanding that the waste selection creates benefits not only obligations.

Regional Waste Management Center CEROP in Pomurje is also called a Green Mine. This is no surprise because, as Franc Cipot, the manager of CEROP has explained, CEROP

processes waste into raw materials for a new type of production, at the same time protecting the environment. ”You in Montenegro sit on money at home, as well, given the fact that waste means business”, Mr Cipot has said. Regional center has mixed waste treatment facilities, with the capacity of 27.500 t, as well as the facilities for sorting out packaging material, of up to 17.000 t. Its compost facility is of the capacity of 9,000 t of bio waste. In addi-tion, the system for waste water treatment was also constructed. Everything around the center is green, except for the buildings which are covered with photo cells for the production of electrici-ty – Mr Cipot has said.

Glasnik: What is the mission and what is the primary task of the Green Mine Pomurje? What are the effects of this center to the en-vironment in Slovenia, i.e. the contribution to the EU requirements which says that only 20% should fall on the landfill by 2020?

F. Cipot: There are several centers like Green Mine Pomurje in Slo-venia: in Celje, Dravograd and our center in Pomurje, near Murska Sobota. Although these centers have different activities, their goal is the same – to extract as many raw materials from waste becau-se for us, for the whole world and future generations, it is very im-portant not to spend all resources and to try to use the growing wa-ste for the production of the needed products. We have achieved significant results and this is the reason why we call our center Green Mine. In five years, we have managed to achieve a drama-tic fall of waste disposal at the landfill from the initial 95% to 25%, i.e. we have increasingly been turning it into raw materials. Paper, plastic, tetra pak and iron are the most significant raw materials received in this process. In the technological process, from other waste we completely extract water which makes 20% (bio waste contains most water – cca 75%). This water is then processed and thus it does not pollute the environment. The rest of the waste is burnt in special stoves which create electrical and heat energy. Our enterprise does not possess this type of stove so we transport waste to the closest one, which is in Austria. There is one stove in Slovenia but it is further from us than the one in the neighbouring country and for us each kilometer is important. Apart from this, our task also is to prevent the pollution of non-recyclable waste. Therefore, before we dispose waste at the landfill, we stabilize it in special tunnels, where it remains for three months, we filter it

66


using the aero treatment and dissolution process, we vacuum it and thus it has no negative effect on the environment. Thus, in these five years we have reduced the ecological footprints of waste for five times, which we consider as really significant. That is why we say for ourselves that we are the treasure of our province. Let me conclude: our center provides raw materials, protects the envi-ronment but it also contains an important social component beca-use it hires 80 employees, many of them with PhD diplomas, who work a lot on the development of waste potentials which are to be used in the future. Our motto is: “Let’s protect the environment because we will leave it to the future generations”

Glasnik: To what extent can the experiences, i.e. the example of Green Mine Pomurje, streamline the countries of the Western Bal-kans, primarily Montenegro? Have you ever thought of the transfer of your knowledge in this area to the neighbouring countries?

F. Cipot: We are well organized in the area of waste treatment and we could make an agreement with the Montenegrin municipaliti-es through the Chamber of Economy and the Government on the transfer of know-how and investments in this area, as this is an investment which can be paid back with no problem after ten to fifteen years at the most. Why? Because the quantity of waste is growing and other sources of raw materials are decreasing. You in Montenegro, as well, are sitting on the money at home because waste is business. We in Slovenia have achieved a lot from Euro-pean money – 52% of all funds from the total amount of 32 million of net investments come from European funds. Therefore, I think that it is an example which needs to be followed.

Glasnik: You were the mayor of Moravska toplica for 16 years and in four mandates. Could you explain for us the significance of the waste water treatment plant for the municipality where it is lo-cated, as well as the conditions the local administration needs to fulfill so that the plant can become operational?

F. Cipot: The waste treatment issue in Slovenia was opened in 2000 with the activation of negotiations on the EU accession. Na-mely, when we saw the EU Directives which we had to implement, we started thinking how to reduce the share of waste disposal at landfills. This is when the alarm bell started ringing because it was prescribed that if we did not construct the waste treatment centers by 2009, then 2013, and now by 2015, the municipalities would have to pay high ecological taxes and, at the same time, they would not be able to dispose of waste. Simply, we had to deal with European regulations. Then 27 mayors of this region signed the inter-mu-nicipality agreement on the construction of the center by 2009 or 2010 next to an existing landfill and they decided to apply for the European funds. By 2006 we had held a lot of talks, i.e. negotiations with the citizens who did not want to accept the construction of the center at the planned location. When everything was agreed, we started with the construction in two phases and we managed to complete it only this year. However, we managed to complete the first phase in 2009 and to launch the plant and that is why we can say that we have five years of successful work behind us.

Glasnik: We have had the recycling center in Podgorica for several years. However, we could say that the awareness of citizens on the need for recycling is not harmonized with the efforts invested by the relevant authorities to construct the necessary infrastructure. How to raise awareness? How to present this issue as a benefit for citizens, an opportunity for business, and not only as an obligation prescribed by the European Union?

F. Cipot: A very important task for utility companies and waste tre-atment centers is raising the awareness of citizens. In that respect the Green Mine Pomurje receives visits by children from kinder-garten, high school and university students. We explain to them the significance of waste and we tell them of the problems which arise when it is not separated properly. These and similar educa-tive activities have given results as more people today select wa-ste. At their homes they have at least three bins: for mixed waste, paper and bio-waste. Then, there is also a special bag for plastic, i.e. packaging material. That is why in our country the quantity of mixed waste sent to the centers has recorded a rapid decrease. We process only 15,000 t of mixed waste from our region because the awareness of population has been raised. That is why we bring

waste from other regions. Raising the awareness of citizens is the most important factor to understand that the selection of waste is to their benefit rather than an obligation. The education in this respect needs to be started in the youngest age.

Glasnik: Montenegro has defined the improvement of the energy sector as one of the development priorities. To what extent can recycling of waste contribute to this and how?

F. Cipot: Recycling of waste can to a large extent contribute to the development of energy sector. Some 35% of waste can be proces-sed by the heating stove, electricity and cement production. Large quantities of energy lies unused at the landfills. The problem is not only that these are unused raw materials but that this is an ecolo-gical challenge which increasingly changes the relief of the area where they are located.

67


Business Insider

Najbolje biznis knjige u 2014. godini

Bilo je dosta blockbuster poslovnih knjiga u 2014. godini, a u Business Insideru prikupili su favorite godine – od lider-skog uvida milijardera Richarda Bransona do misli o uspje-

hu medijskog mogula Arianne Huffington – koja garantuju ne samo obrazovanje nego i zabavu.

1. ”The Virgin Way”: Sve što znam o liderstvu – Richarda Bransona2. “Zero to One”: Napomene o start-upima, ili kako izgraditi bu-dućnost – Petera Thiela3. “Thrive”: Treća metrika za redefiniranje uspjeha i stvaranje ži-vota blagostanja, mudrosti i čuda – Arianne Huffington4. ”The Hard Thing About Hard Things”: Izgradnja biznisa kad nema jednostavnih odgovora – Bena Horowitza5. “How Google Works”: Eric Schmidt i Jonathan Rosenberg6. ”Creativity, Inc.”: Prevladavanje neviđene snage koja stoji na putu prave inspiracije – Ed Catmull

7. “#GIRLBOSS” – Sophije Amoruso8. ”MONEY Master the Game”: 7 jednostavnih koraka za finansij-sku slobodu – Tonyja Robbinsa 9. “Think Like a Freak”: autori “Freakonomicsa” ponovo treniranju vaš mozak – Steven D. Levitt i Stephen J. Dubner10. “The Obstacle Is the Way”: Umjetnost stoicizma – Ryan Holiday11. “Capital in the Twenty-First Century” – Thomasa Pikettyja12. ”Smartcuts”: Kako hakeri, inovatori i ikone ubrzvaju uspjeh – Shane Snow13. ‘Overwhelmed: Rad, ljubav, and igra kad niko nema vremena – Brigid Schulte14. ”The Promise of a Pencil”: Kako obična osoba može kreirati ne-običnu promjenu – Adam Braun15. “How We Got to Now”: Šest inovacija koje proizvode moderni svijet – Steven Johnson.

68


Svijetvijesti

Sjedište londonske policije prodato šeicima

Skotland Yard, sjedište londonske policije, jedno od najčuvenijih u svijetu, prodato je investitorinma iz Persijskog zaliva, objavi-la je danas kancelarija londonskog grado-načelnika. Plan investitora je da pretvori Skotland Yard u luksuzne apartmane. U saopštenju gradonačelnikove kancelarije se kaže da je Abu Dabi finansijska grupa platila za lokaciju 370 miliona funti (467 miliona evra), što je cijena za 120 miliona funti veća od tražene.

Lokacija će, kako je najavljeno, biti „stam-beno naselje mješovite namjene”. Policija se, prema planu, seli u manju zgradu, a sve u cilju da se snize troškovi. Na novoj lokaci-ji, dodaje se, policija će zadržati svoj ikonič-ki rotacioni simbol New Scotland Yard koji sada stoji pred zgradom sagrađenom 1960. godine. Policija dodaje da će uštedu nastalu ovom prodajom i selidbom usmjeriti na ku-povinu savremenih tehničkih pomagala za svoje uposlenike.

Prodaja Skotland Yarda je posljednja u već dugom nizu prodatih londonskih top loka-cija čiji su novi vlasnici investitori iz Per-sijskog zaliva.

Najniža vrijednost eura za dvije godine

Evropska centralna banka trebalo bi da najavi nove mjera za pokretanje stagnira-juće privrede eurozone. U iščekivanju tog sastanka, euro je početkom decembra “sk-liznuo” na najniži nivo za poslednje dvije godine.

Mogućnost predstavljanja novog ECB-ovog programa kvantitativnog labavljenja pogu-rala je vrijednost većine akcija u eurozo-ni, ali je londonski indeks akcija FTSE 100 prethodnog dana skliznuo za 0,38 odsto na 6.716,63 poena, pošto je vlada u Londonu najavila dodatnu štednju uprkos višim pro-gnozama privrednog rasta, prenosi agenci-

ja Frans pres.

Pariški indeks akcija CAC 40 porastao je 0,08 odsto na 4.391,86 poena, frankfurtski DAX 30 za 0,38 odsto na 9.971,79 poena, ma-dridski indeks za 1,18 odsto, a milanski za jedan odsto.

Euro je na početku trgovanja prvih dana de-cembra pao na 1,2302 dolara, najniži nivo od avgusta 2012. godine, da bi se kasnije vratio na 1,231 dolara, što je i dalje ispod 1,2381 do-lara. Sa druge strane Atlantika, oporavak uslužnog sektora pomogao je skoku akcija na Volstritu, pa je tako industrijski indeks Dau Džons porastao 0,03 odsto na 17.885,20 poena, širi S&P 500 za 0,15 odsto na 2.069,57 poena, a tehnološki Nasdak za 0,21 odsto na 4.765,84 poena.

Fiat ispred Chyslera

Američki proizvođač automobila Chrysler promijenio je ime u Fiat Chrysler Automo-biles US (FCA), saopšteno je iz kompanije.

Odluka o promjeni naziva firme stupa na snagu odmah, a dolazi nakon što je Ch-ryslerova matična firma, Fiat, u oktobru promijenila ime u Fiat Chrysler Automo-biles, ponudivši svoje akcije na Njujorškoj berzi, prenose svjetske agencije.

Nakon što je Chrysler 2009. godine izašao iz procesa sudske zaštite od bankrota, Fiat je stekao 20 odsto akcija u toj kompaniji, da bi ranije ove godine došlo do potpunog spajanja Chryslera i njegovog italijanskog vlasnika Fiata.

FCA ima preko 77 hiljada zaposlenih širom svijeta i 36 proizvodnih postrojenja, među kojima je njih 23 u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Kina gomila rezerve nafte

Kina je sprovela prvu fazu izgradnje baza za svoje strateške rezerve sirove nafte sa kapacitetom skladištenja od 12.43 miliona

metričkih tona, saopštio je kineski Stati-stički biro.

Prema listu Čajna dejli, Kina koristi sada-šnje niske cijene nafte kako bi obezbijedi-la što veće rezerve koje mimaju strateški značaj.

U prvoj fazi izgrađene su četiri naftne baze.

Ta zemlja pokušavala je da obezbijedi stra-teške rezerve od 2003. godine kako bi osi-gurala energetsku sigurnost usljed rasta potrošnje nafte i rasta uvoza te sirovine.

Prošlog mjeseca vlasti su saopštile da je Kina završila planove za drugu fazu baza za rezerve.

Lokacije druge faze izgradnji bazi za rezer-ve nafte za 90 dana nisu objavljene, a pre-ma planu cio plan sastoji se od tri faze.

U skladu sa strategijom za energetski ra-zvoj 2014-2020 koji je najavio Državni sav-jet, Kina će pošto završi drugu fazu osniva-nja baza za reserve, treću fazu početi 2020. godine.

Vlada je pozvala i privatne kompanije da učestvuju u izgradnji baza i kompanije iz tog sektora da organizuju svoje rezerve.

Većina razvijenih zemalja ima rezerve naf-te za period od 90 dana. Neke zemlje, poput SAD i Japana, imaju rezerve koje bi trajale i duži period.

Kina trenutno ima rezerve za oko 60 dana, što je dosta ispod međunarodnog nivoa, upozoravaju kineski stručnjaci u izjavama za China Daily.

Slabi prodaja hamburgera McDonald's

Američki lanac restorana brze hrane McDonald's u novembru je zabilježio pad

69


prodaje veći od očekivanog. Prodaja u McDonald's restoranima je u odnosu na prethodni mjesec, u SAD pala 4,6 odsto, dok je u regionu Azija - Pacifik - Bliski Istok - Afrika pad je iznosio četiri odsto.

Prodaja je u Evropi pala dva odsto, uprkos pozitivnim rezultatima na britanskom trži-štu. Pad je posljedica sve jače konkurencije na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, kao i izbijanja skandala u Kini zbog upotre-be neispravnog mesa za proizvodnju ham-burgera.

Rusija gradi podvodni gasovod prema Turskoj

Moskva i Ankara potpisale su Memoran-dum o razumijevanju za izgradnju podvo-dnog gasovoda u pravcu Turske sa godi-šnjim kapacitetom od 63 milijarde metara kubnih, rekao je generalni direktor kom-panije Gasprom Alexey Miler. On je novi-narima izjavio da će Turska od te količine primiti 14 milijardi kubnih metara gasa, dok će ostatak biti isporučen tursko-grčkoj granici.

- Spremni smo da još snizimo cijenu gasa za Tursku. Cijena će biti ista kao ona po kojoj gas prodajemo Njemačkoj - rekao je Miler.

Istakao je da Gasprom planira da formira kompaniju koja će da primijeni novi proje-kat gradnje gasovoda u pravcu Turske, uz moguće učešće turskih partnera, prenosi TASS.

- Spremni smo da razmotrimo sa turskom stranom njihovo učešće, ako su zaintereso-vani. Pravno tijelo za provođenje ovog pro-jekta biće formirano u Rusiji, a Gasprom će biti osnivač - rekao je Miler.

Rekordna prodaja Mercedesa

Prodaja Mercedesa, Daimlerove filijale luksuznih vozila, u novembru je dostigla rekord od 150,74 hiljade jedinica, uz po-

većanje od 13 odsto na godišnjem nivou.

Kompanija je imala i dvocifrenu stopu ra-sta na evropskom i kineskom tržištu, saop-šteno je iz Daimlera.

Broj prodatih vozila Mercedes-Benza od januara do kraja novembra iznosio je 1,49 miliona primjeraka, i već je iznad nivoa ukupne prodaje u prošloj godini, i 12 odsto je veći nego u istom periodu prošle godine, prenosi Capital.ba.

U Evropi je prodaja u novembru skočila 14 odsto, na 61,06 hiljada vozila, a u Kini čak 23 odsto, na 26,18 hiljada vozila.

Kinezi žele da kupe balkanske Hypo banke

Kineska China Energy Reserve and Chemi-cals Group predala je novu ponudu za ku-povinu balkanske mreže Hypo Alpe Adria banke (HAAB) za koju nudi 350 miliona eura.

Ministarstvo finansija Austrije, međutim, i dalje tvrdi da ponuda nije prihvatljiva jer, kao i prethodna, nije predata u roku, preno-si Index.hr.

Prema pisanju austrijskih medija, kineska kompanija predala je ponudu u kojoj za šest banaka na Balkanu nudi 350 miliona eura, 40 miliona više nego konkurencija. Kinezi su odmah spremni da nadoknade Austriji 2,2 milijardi eura uloženih u banku.

Austrijsko Ministarstvo finansija i dalje tvrdi da ponuda nije predata u roku i da bi ponuđači, koji su uredno predali ponude, zbog eventualne promjene rokova mogli podnijeti tužbu. Međutim kineska kompa-nija tvrdi da je do sada više puta došlo do izmjene uslova tokom prodaje Hypo banke.

Ostali ponuđači, koji su u roku predali po-nude, američki fond Advent i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), ruski VTB s bugarskim investitorom Denisom Barekovim i Expo banka iz Kazahstana, bi 2,2 milijarde EUR, koje je Austrija uložila u

mrežu Hypo na Balkanu tek nakon više go-dina vratili u budžet te zemlje.

Eurozoni ponovo prijeti recesija

Zemlje eurozone mogle bi opet uđu u rece-siju zbog usporenog privrednog rasta, upo-zorava finansijska kompanija Markit.

Markitov indeks poslovnih aktivnosti za eurozonu je na najnižem nivou u proteklih 16 mjeseci za novembar, odnosno pao je sa 52,1 poena u prethodnom mjesecu na 51,4 indeksnih poena i, prema mišljenju analiti-čara, nagovještava povratak u recesiju.

Glavni ekonomista Markita Chris William-son je izjavio da će privredni rast u poslje-dnjem kvartalu godine iznositi svega 0,1 do 0,2 odsto.

Prema istraživanju koje je sproveo Markit, najveći problem je privreda Francuske dok je privredni rast u Njemačkoj usporio u od-nosu na ljetnje mjesece zbog stagnacije potražnje.

Sanofi očekuje 30 milijardi eura od 18 novih ljekova

Francuska farmaceutska kompanija Sanofi planira u sljedećih pet godina da zaradi 30 milijardi eura od ukupno 18 novih ljekova koje će lansirati na tržište.

Francuska farmaceutska kompanija Sanofi planira da u sljedećih pet godina zaradi 30 milijardi eura od ukupno 18 novih ljekova koje će lansirati na tržište. Među njima je i prvu vakcinu protiv denga groznice, trop-ske bolesti koju prenose komarci.

Kompanija je u četvrtak objavila kako će sljedeće godine lansirati šest novih lije-kova, a zatim između 2016. i 2018. po jedan svakih šest mjeseci. Zanimljivo, od svog dosadašnjeg najprofitabilnijeg proizvoda, lijeka protiv dijabetesa, Sanofi očekuje vrlo mali rast između 2015. i 2018. godine.

70


Evropska unija

Novi propisi za

bezbijedniju hranu

Novi propisi Evropske unije potroša-čima pružaju jasnije i tačnije infor-macije o hrani koju kupuju i jedu,

a proizvođačima hrane zadaju obavezu da označe prisustvo alergena, vrstu i porijeklo stoke, peradi, riba, vrstu masnoće i slično.

Evropski komesar za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis istakao je da novi propisi na prvo mjesto stavljaju potro-šače, pružajući im jasnije i tačnije informa-cije o hrani koju kupuju i jedu, prenosi Al Jazeera.

S obzirom na sve češće alergije i intoleran-cije na hranu, prisutnost 14 najčešćih aler-gena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi itd.) mora ubuduće biti jasno označena na svim prehrambenim proizvodima, uključu-jući hranu koja nije zapakovana, što znači da se to odnosi i na pekare, restorane i ka-fiće.

Kad je riječ o keksu ili slatkišima koji sadr-že ulje i biljne masnoće, proizvođači će mo-rati da preciziraju da li je riječ o palminom ulju, suncokretovom ili nekom drugom.

Prisutnost „proizvedenih nanomaterijala” u hrani, naprimjer u čokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili supama, mora će, takođe, biti označena, jer bi mogli biti štetni za zdravlje.

Uvodi se i obavezno označavanje porijekla

S obzirom na sve češće alergije i intolerancije na hranu, prisutnost 14 najčešćih alergena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi itd.) mora ubuduće biti jasno označena na svim prehrambenim proizvodima, uključujući hranu koja nije zapakovana, što znači da se to odnosi i na pekare, restorane i kafiće.

na ambalaži, a ne samo u popisu sastojaka.

Za mesne i riblje proizvode vidljivo će se navoditi prisutnost dodane vode i proteina drugog životinjskog porijekla.

Osim toga, takva hrana, kada ostavlja do-jam da je napravljena od cijelog komada mesa ili ribe, iako se sastoji od različitih komada uz dodatak drugih sastojaka, adi-tiva i enizma, morat će biti i primjereno označena.

Nova obavezna pravila o nutritivnim dekla-racijama, kao što je energetska vrijednost hrane, sadržaj soli, šećera i masnoća, stu-paju na snagu 13. decembra 2016. godine. Međutim, ako proizvođači već dobrovoljno navode te podatke, što je često slučaj, to će morati biti »čitljivo i vidljivo«: brojkama ili slovima, a ne piktogramima ili simbolima, poštujući minimalnu veličinu fonta.

Sva ta pravila vrijede i za prodaju putem interneta, a pritužbe zbog njihova nepošti-vanja treba uputiti nadležnim nacionalnim vlastima.

Uz to, tokom 2015. u planu je izrada jedin-stvenog evropskog registra, u kojem će građani i preduzetnici moći pretraživati sva evropska pravila i pravila u pojedinim članicama kad je riječ o oznakama na hra-ni.

svježe svinjetine, ovčetine, kozetine i mesa peradi, što je do sada važilo samo za gove-dinu.

Pravilima je, uz neke izuzetke, određeno da se na oznaci navodi država članica ili treća zemlja u kojoj je životinja uzgojena i zaklana.

Država ili mjesto porijekla glavnih sastoja-ka, također, moraju biti navedeni za sastoj-ke čije je porijeklo različito od porijekla ko-načnog proizvoda. Naprimjer, maslac koji je u Belgiji proizveden od danskog mlijeka može biti označen »proizvedeno u Belgiji od danskog mlijeka«.

Označavat će se i porijeklo ribe, njezin ko-mercijalni naziv, vrsta, zona ulova i vrsta mreže kojom je ulovljena. Jasno će se na-voditi i informacije o datumu zamrzavanja ili prvog zamrzavanja, kao i ako se hrana prodaje odmrznuta.

Evropska unija želi, takođe, suzbiti krivo-tvorenje hrane i pića, što je veliki problem.

Novim će se pravilima osigurati da se, kada hrana nije tačno onakva kakvom se čini, navode relevantne informacije kako potrošače ne bi zbunio određeni način pri-kazivanja proizvoda ili njegov izgled. Kada su neki sastojci, za koje se obično očekuje da se nalaze u hrani, zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit će vidljivo označeni

71


Rangiranja

New York najskuplji

grad na svijetu

Glavni grad Makedonije Skoplje za-uzima 13. mjesto na listi najpristu-pačnijih svjetskih gradova prema

indeksu cijena smještaja objavljenih na web stranici GoEuro.com.

Istraživanje je urađeno u 150 gradova svi-jeta sa kapacitetom od preko 60 hiljada kreveta.

Prema istraživanju, od ključnog značaja za sve koji žele putovati su kontinuirani rast hotelske industrije i sigurnosna situacija na konačnim destinacijama.

Na rang-listi koju je objavio GoEuro.com, Skoplje je među 15 gradova s najprihvatlji-

vijim cijenama u svijetu za smještaj u svim kategorijama.

Kada se radi o cijenim svih uslužnih djela-tnosti, New York je rangiran kao najskuplji grad, a Tirana kao najjeftiniji. Sofija je na trećem mjestu kada su u pitanju gradovi sa najnižim cijenama, Bukurešt je na sed-mom, a Beograd na devetom mjestu.

GoEuro.com je web stranica sa sjedištem u Berlinu, a objavljuje rezultate istraživanja i informacije o putovanjima po Europi, koja pruža poređenja, odnosno kombinovane mogućnosti za putovanja avionom, želje-znicom ili autobusom, prenosi Biznis.ba.

72


Joseph Stiglitz

Zašto je učenje važno u ekonomiji inovacija

Građani najbogatijih zemalja svijeta su shvatili da su njihove ekonomije zasnovane na inovacijama. Ali ino-

vacija je dio razvijene svjetske ekonomije već više od dva vijeka. Zaista, hiljadama godina, do industrijske revolucije, prihodi su stagnirali. Zatim je prihod po glavi sta-novnika naglo porastao i povećavao se iz godine u godinu prekidan samo povreme-nim uticajima cikličnih fluktuacija.

Ekonomista Robert Solow, dobitnik Nobe-love nagrade, je prije nekih 60 godina pri-mijetio da bi rastući prihod u velikoj mjeri trebalo pripisati ne akumulaciji kapitala već tehnološkom procesu – učenju kako da se stvari bolje rade. Dok jedan dio ra-sta produktivnosti odražava uticaj drama-tičnih otkrića, njegov veliki dio je rezultat malih, postepenih promjena. I, ukoliko je to slučaj, logično je da treba obratiti pažnju na to kako društva uče – uključujući i učenje kako da se uči.

Jedan vijek ranije, ekonomista i naučnik iz oblasti političkih nauka, Joseph Schum-peter, je tvrdio da je glavna vrlina tržišne ekonomije njen kapacitet da uvodi inova-cije. On je tvrdio da je tradicionalni fokus koji ekonomisti stavljaju na konkurentna tržišta pogrešan; ono što je zaista važno je borba za tržište a ne borba na tržištu. Borba za tržište je za sobom povlačila inovacije. Po njegovom mišljenju, smjenjivanje mo-nopolista bi na duže staze vodilo do većeg standarda života.

Schumpeterovi zaključci nisu prošli bez zamjerki. Monopolisti i dominantne firme, kao što je Microsoft, mogu potisnuti inova-cije. Ukoliko ih tijela čiji je zadatak borba protiv trustova ne provjerava, oni mogu postupati na anti-konkurentni način koji bi pojačao njihov monopol.

Štaviše, tržišta ne moraju biti efikasna niti u stepenu niti u pravcu investicija za istra-živanje i učenje. Privatne inicijative nisu dobro usklađene sa socijalnim dobrobiti-ma: firme mogu zaraditi od inovacija koje povećavaju njihovu tržišnu moć, koje im omogućavaju da zaobiđu regulative ili da usmjere zakupe koji bi inače pripali nekom drugom.

Ali jedan od Schumpeterovih osnovnih uvida se dobro održao: konvencionalne politike koje su usmjerene na kratkotrajnu efikasnost možda nisu poželjne u onom momentu kada se uzme u obzir dugoročna perspektiva inovacije/učenja. Ovo posebno važi za zemlje u razvoju i tržišta koja tek nastaju.

Liberalizacija finansijskog tržišta može loše djelovati na sposobnost zemalja da nauči još jedan skup vještina koje su od suštinskog značaja za razvoj: kako preraspodijeliti sredstva i upravljati rizikom.

73


Industrijske politike – u kojima vlade učestvuju u preraspodjeli sredstava među sektorima ili favorizuju neke tehnologije u odnosu na druge – mogu pomoći veoma mladim ekonomijama da uče. To učenje bi moglo biti mnogo značajnije u nekim sektorima (kao što je industrijska proizvodnja) u odnosu na druge, i dobrobiti tog uče-nja, uključujući institucionalni razvoj koji je potreban za uspjeh, bi se mogao preliti na ostale ekonomske aktivnosti.

Takve politike, kada bi se usvojile, su bile česte mete kritika. Često se kaže da vlada ne treba da bira pobjednike. Tržište je mnogo bolji procjenitelj.

Ali dokazi o tome nisu tako uvjerljivi kao što to tvrde oni koji za-govaraju slobodno tržište. Američki privatni sektor je bio užasno loš u preraspodjeli kapitala i upravljanju rizikom u godinama pri-je globalne finansijske krize, dok studije pokazuju da su prosječni prihodi ekonomije od istraživačkih projekata vlade bili veći od pri-hoda od projekata iz privatnog sektora – posebno zato što vlada više investira u važna osnovna istraživanja. Treba samo pomisliti o dobrobiti za društvo od istraživanja koje je dovelo do razvoja in-terneta ili do otkrivanja DNK.

Ali, ako ostavimo te uspjehe po strani, poenta industrijske politike nije uopšte da odabere pobjednike. Naprotiv, uspješne industrijske politike otkrivaju izvore pozitivnih spoljnih uticaja – sektore gdje učenje može generisati koristi u nekoj drugoj oblasti ekonomije.

Kada ekonomske politike posmatramo kroz prizmu učenja dobija-mo drugačiju perspektivu o mnogim pitanjima. Veliki ekonomista Kenneth Arrow je naglasio značaj učenja kroz rad. Jedini način da naučite ono što je neophodno za industrijski razvoj, na primjer, je da imate industriju. A to može zahtijevati ili da vam je devizni kurs konkurentan ili da izvjesne industrije imaju privilegovan pristup kreditu – kao što su to uradile brojne zemlje istočne Azije kao dio njihovih izuzetno uspješnih razvojnih strategija.

Postoji veoma uvjerljiv argument za industrijsku zaštitu kada je u pitanju mlada ekonomija. Štaviše, liberalizacija finansijskog trži-šta može loše djelovati na sposobnost zemalja da nauči još jedan skup vještina koje su od suštinskog značaja za razvoj: kako prera-spodijeliti sredstva i upravljati rizikom.

Osim toga, intelektualno vlasništvo, ukoliko se ne osmisli na pravi način, može biti dvostruki mač kada se gleda iz perspektive uče-nja. Iako ono može podstaći inicijative da se investira u istraživa-nje, ono takođe može podstaći i inicijative za tajnost – zaustaviti protok znanja koje je od suštinske važnosti za učenje jer bi to do-velo do maksimuma ono što bi oni izvukli iz zajedničkog znanja a do minimuma ono čime bi oni dali doprinos. Po ovom scenariju, tempo inovativnosti se zapravo smanjuje.

Šire gledano, mnoge politike (posebno one koje se vezuju za ne-oliberalni »vašingtonski konsenzus«) na koje su zemlje u razvoju prisiljene sa plemenitim ciljem da se promoviše efikasnost prera-spodjele sredstava danas, zapravo predstavljaju prepreku za uče-nje i stoga za rezultat imaju niži životni standard na duže staze.

Praktično svaka politika vlade, namjerno ili nenamjerno, htjeli mi to ili ne, ima direktne i indirektne uticaje na učenje. Zemlje u ra-zvoju gdje su donosioci politika svjesni ovih efekata će prije sma-njiti jaz u znanju koji ih dijeli od razvijenijih zemalja. Razvijene zemlje u međuvremenu imaju mogućnost da smanje jaz između prosječnih i najboljih praksi i da izbjegnu opasnost sekularne sta-gnacije.

Evropski osiguravači

Problemi zbog niskih kamata

Gotovo četvrtina evropskih osiguravača mogla bi idućih go-dina imati problema s ispunjenjem finansijskih obveza pre-ma vlasnicima polisa, upozorila je Regulatorna agencija za

industriju osiguranja u EU (EIOPA).

- Nastavak aktuelnih prilika s niskim prinosima mogla bi neke osi-guravače kroz osam do 11 godina dovesti u situaciju da otežano ispunjavaju obveze prema vlasnicima polisa - stoji u saopštenju EIOPA, prenio je Bankar.me.

Evropski regulator sedam je mjeseci utrošio na ispitivanje kako bi se kapitalne rezerve osiguravača nosile s hipotetičkim proble-mima a kako bi utvrdio bi li vlasnicima polica osiguranja mogla prijetiti finansijska kriza. EIOPA ne navodi imena kompanija koje nisu prošle na njihovim testovima.

Pa ipak, iz EIOP su saopštili da 24 posto osiguravača neće ispuniti potrebni solventni kapital, ključni regulatorni minimum, u scena-riju skrojenom po uzoru na prilike u Japanu kojeg pogađa duže razdoblje niskih kamatnih stopa.

Ključne ECB-ove kamatne stope praktički su na nuli, s tim da cen-tralna banka eurozone priprema dalja ublažavanja uslova krediti-ranja. Niski prinosi po relativno sigurnim državnim i pokrivenim obveznicama pogađaju dohodak osiguravača od ulaganja, što im znatno otežava situaciju u pogledu ispunjenja budućih obveza pre-ma vlasnicima polisa.

EIOPA je izračunala temeljni plan za svoje testove, koristeći pritom pravila o sigurnosti kapitala osiguravača poznatima pod nazivom Solventnost II, koji će stupiti na snagu u januaru 2016. godine. Taj je temeljni scenario pokazao da je sektor oosiguranja uopšte dobro kapitaliziovan, iako je dio kompanija pokazao manjkove čak i prije stres testova.

- Međutim, 14 posto kompanija, koje predstavljaju tri posto ukupne imovine, imale su udio potrebnog solventnog kapitala ispod 100 posto - kaže se u saopštenju EIOPA-e.

Analitičari osiguravateljske industrije kažu da su veliki diverzifi-kovani osiguravači poput Alianza, Axe i Generalija dobro pripre-mljeni za pravila Solventnost II.

EIOPA je zaključila da manjem broj kompanija prijete rizici prema scenariju koji predviđa najdrastičnije nepovoljne uslove a koji pre-tpostavlja pad vrijednosti imovine u kombinaciji s rastom budućih obveza.

Na osnovnom stres testu EIOPA-e učestvovalo je 60 osiguravajućih grupa i 107 pojedinačnih kompanija, koje čine 55 posto premija na nivou EU. Na tom su testu učestvovale kompanije iz svih 28 člani-ca EU-a, plus one iz Norveške, Švajcarske i sa Islanda.

74


Biznis vještine koje pomažu u karijeri

Biznis vještine ključne su za razvoj bilo koje karijere i apo-slolutno se mogu savladati. Prepoznati značaj ovih vješti-na za uspjeh u savremenom svijetu impliciralo je njihovo

uvođenje u kurikulume škola. Danas za sticanje poslovnih vještina postoje ozbiljni sertifikati i obuke na fakultetima i školama, kakve su IMD, London Business School ili Business Academy. Formalna ili ne, obuka u poslovnim vještinama obaveza je za svakoga ko želi da uspije.

Ako već niste počeli, evo šest vještina na kojima bi pod hitno tre-balo da poradite:

1. Marketing

Marketing se kao pojam često mistifikuje, a u pitanju je jedna kraj-nje jednostavna vještina. Iako se povezuje sa ulaganjem novca u reklamu, on može biti i besplatan. Bitno je samo shvatiti suštinu marketinga. Definicija je prosta: Učinite da oni koji ne znaju ko ste to i saznaju.

Razlog zašto marketing u široj javnosti ima negativnu konotaci-ju jeste njegova konstantna zloupotreba. Obasuti smo agresivnim reklamama za proizvode koji nikom ne trebaju. Pravi marketing implicira afirmativnu promociju: vi znate nešto što drugi ne znaju, nudite uslugu ili proizvod koji rješava određeni problem i sve što hoćete jeste da skrenete pažnju na sebe. Nikoga ne tjerate da vas posluša ili koristi vaše usluge. Ali dajete na znanje da ste tu i imate

rješenje.

Isto je i u privatnom životu. Kada riješite nečiji problem na bilo koji način, sebi ćete “napraviti dobar marketing“. Čuće se i ubrzo će vas pitati za savjet ili mišljenje. A niko ne voli one koji savjetuju, iako ih niko ne pita.

2. Prodaja

Da li znate koja je kompanijska najplaćenija pozicija? Mislite da je u pitanju CEO? Iznenadili biste se tvrdnjom magazina Fortune da je CEO u prosjeku tek četvrta plaćena pozicija u firmi. Prve tri rezervisane du za zaposlene iz prodaje. Zvuči neobično, a zapravo je savršeno logično. Bez odjeljenja prodaje nijedna firma, ma kako proizvod ili usluga koju nude bili dobri, ne bi mogla da opstane.

Prodaja je sposobnost da nekoga ko zna za vas i nikada vam nije dao novac pretvorite u nekoga ko zna za vas i daje vam novac, jer je vaša ponuda ono što mu treba. Nema mnogo mudrosti, ali ima dosta zanata.

3. Liderstvo

Biti lider znači mijenjati srca i svijest ljudi. Biti lider ne znači kon-trolisati. To je česta predrasuda. Lider nema kontrolu nad onim što zaposleni rade, on jedino može vršiti uticaj da oni urade ono što je po njegovom mišljenju najbolje.

75


Biznis vještine koje pomažu u karijeriDobar marketing je forma liderstva, koliko je samo liderstvo neka vrsta nove prodaje. Pitate se kako? Evo odgovora: Ako uspijete da oni koji ne znaju za vas saznaju ko ste (marketing) i pretvorite ih u svoje klijente (prodaja), lako ćete ih povesti u željenom pravcu (liderstvo).

4. Umrežavanje

Elliot Bisnou, osnivač niza konferencija Summit Series, nezvanič-no najumreženiji mladi čovjek današnjice, kaže da je svako od nas prosjek pet osoba sa kojima provodi najviše vremena. Po njemu je ključ uspjeha okružiti se uticajnim i zanimljivim ljudima i širiti svoju mrežu.

Umrežavanje je važno iz više razloga: otvara šanse za nove poslov-ne prilike, rast biznisa ali i lični razvoj. Dijeljenje znanja sa onima koji su već prošli put kojim idete može biti od krucijalnog značaja za uspjeh u nekoj oblasti. A da biste pitali za savjet, potrebno je locirati dobre mentore i doći do njih.

5. Preduzetnički pogled na svijet

Prosto odrađivanje poslovnih zadataka nekad nije dovoljno. Po-trebno je biti inventivan. Potrebno je shvatiti kako se određeni zadatak može efikasnije uraditi za manje vremena i angažmana. Drugim riječima, uspjeti da firmi uštedite vrijeme i resurse, a sebi

olakšate posao.

Zvuči neobično, ali ovo je par excellence preduzetnička vještina. Svaki dobar preduzetnik je ili posjeduje u arsenalu sopstvenih spo-sobnosti, ili je prepoznaje u drugom. Probudite je u sebi i bićete uspješniji u sopstvenom biznisu ili uočeni od strane svojih šefova. A, ako ste na rukovodećoj poziciji, pronađite potencijal u vašim za-poslenima i dajte im veći prostor i slobodu.

6. Brendiranje

Ako na pomen vašeg imena ljudi reaguju pozitivno, onda širite do-bru sliku o sebi. Ako reaguju loše i smatraju vas nekomepetentnim, tada je upravo to vaš brend, Ako uopšte ne reaguju, onda i nemate svoj brend.

Kako je brend važan kad je u pitanju individua, a ne korporacija?

U eri socijalnih mreža i mogućnosti da se poveća vidljivost, brend je dobio potpuno novi smisao. Danas se shvata kao “reputacija koja pretiče“, odnosno prepoznatljivost na osnovu samog imena. A iza svake prepoznatljivosti stoji dobra priča. Prije nego što krenete u traženje posla, razmislite šta je vaša priča. Možda imate najuticaj-niji i najposjećeniji blog o restoranima u regionu, a trenutno tra-žite posao novinara. Tada je vaš blog referenca bolja od bilo koje diplome.

76


Pošto je toliko svakojake političke i druge retorike uloženo u jedan sasvim komercijalni poduhvat (Južni tok), nije neočekivano da se o njemu politički i sudi. A tu je mnogo više riječ o novcu nego o bilo čemu drugom.

Vladimir Gligorov

Ponuda i tražnjaNovine su pune napisa o tome kako

je Južni tok žrtva političkog sukoba Evropske unije sa Rusijom. Navo-

dno, EU ne želi da se taj gasovod izgradi, pa se on zato neće ni graditi, jer naravno nema smisla postaviti cijevi, a onda ne moći njima transportovati i distribuirati gas. Kao što nema smisla ni lišiti potroša-če te robe, ako im je potrebna i ako cijena odgovara. To posljednje, cijena dakle, tu je veoma važna.

Kako se ona utvrđuje? Posmatrajmo to sa strane snabdjevača gasom. Koju cijenu može da očekuje i to dugoročno, jer se ga-sovod ne gradi da bi se koristio samo neko kratko vrijeme, investitor? Kada se gaso-vod izgradi, on postaje gotovo prirodni mo-nopol, jer nema mnogo smisla graditi još jedan, posebno ne paralelan sa prvim. To je

povoljno za investitora u sam gaso-vod, jer može da računa da

će dugoročno biti k o r i -

77


usljed povećane ponude, to bi trebalo da podstakne očekivanja da će taj period ni-žih cijena potrajati. Usljed čega se odlažu nova ulaganja, posebno ukoliko, kao što je veoma često slučaj, nije jednostavno sma-njiti postojeću proizvodnju (bilo iz tehno-loških ili iz komercijalnih razloga). I to je upravo ono što se događa ili se očekuje da će se dogodi sa ulaganjima u proizvodnju nafte i gasa.

Da li je odustajanje od izgradnje Južnog toka jedna takva investiciona odluka nije lako reći, jer mnogo toga nije dovoljno po-znato. No, već je ranije bilo nagoveštaja da investicioni troškovi rastu, a kretanja na tr-žištu, uz pritisak da se usvoje pravila kon-kurencije koja važe u EU, nijesu povoljna. To, naravno, čini i geostratešku upotreblji-vost ovog čitavog projekta mnogo manjom nego što se inicijalno računalo. Tako da je verovatno ocijenjeno da je manja šteta da se troškovi zaustave tu gdje trenutno jesu, a ne da se gomilaju novi sa veoma slabim izgledima da se u razumnom roku isplate.

Da se neki projekat ne isplati, pa se zbog toga od njega odustaje, ne mora da bude najzanimljivija vijest, jer je nešto što se događa redovno i svakodnevno. Ali pošto je toliko svakojake političke i druge reto-rike uloženo u jedan sasvim komercijalni poduhvat, nije neočekivano da se o njemu politički i sudi. A tu je mnogo više riječ o novcu, nego o bilo čemu drugom.

Pošto je toliko svakojake političke i druge retorike uloženo u jedan sasvim komer-cijalni poduhvat, nije neočekivano da se

o njemu politički i sudi. A tu je mnogo više riječ o novcu

nego o bilo čemu drugom.

šćen. Naravno, postoje supstitutivni izvori energije i konkurencija drugih snabdjeva-ča, ali ako se to uzme u obzir i svejedno se isplati graditi gasovod, određena stabilnost je obezbijeđena.

Kako to utiče na cijenu gasa? Korišćenje gasovoda će se, pretpostavimo, isplatiti, ali kako stoji stvar sa isplativošću same pro-izvodnje i distribucije? Ukoliko je isti vla-snik, država u ovom slučaju, i gasa i gaso-voda i prodaje, uticaj na cijenu je značajan, usljed čega je rizik isplativosti ukupnog ulaganja manji. Jedino što to košta potro-šača, a i lišava dobiti sve druge koji bi da snabdjevaju gasom i da ga prodaju. Nema konkurencije, pa sve košta više, a i zapo-šljava manji broj ljudi.

Usljed toga postoje ta pravila konkurenci-je, gde se teži da se i taj prirodni monopol iznese na tržište koliko je to moguće, sa ciljem da se plaća niža cijena, a i da se po-stigne sigurnost snabdijevanja. Kod ovog posljednjeg, ključno je to postojanje izbo-ra, kao što je sada jasno. To važi i kada je reč o privatnim monopolima, jedino što je njih, ako se želi, lakše regulisati. Ali, sa dr-

žavnim monopolom postoji uvijek mo-gućnost da on bude sredstvo

političkih interesa, a u ovom slučaju sa

J u ž -

nim tokom, i geostrateških ciljeva. Usljed toga i postoje ta pravila konkurencije, gde se teži smanjenju monopolskog uticaja na što je moguće manju mjeru.

Sa stanovišta proizvođača i investitora, to je dodatan razlog da se pažljivo cijeni isplativost posla. Jer se eventualne pogre-šne procjene, kako na strani tražnje tako i na strani troškova proizvodnje, transpor-ta i distribucije, mogu iskazati kao nena-doknadivi gubitak. I tu je sada taj spor sa Evropskom unijom: pod uslovima koji bi trebalo da važe u EU, Južni tok može lako da ne bude isplativ, i kao celina, a i po poje-dinim aktivnostima. Ili, čak i ako je isplativ, ne mora da bude ulaganje koje se najviše isplati, što znači da se može gledati i na izglede koji se imaju na drugim tržištima.

Spor je, dakle, oko cijene. Ne oko toga da li je dodatna ponuda gas dobra za energetsku bezbednost i za troškove potrošača, već da li se koliko-toliko aproksimiraju uslovi pod kojima bi se formirala konkurentska cije-na. E sada, tu utiču i kretanja na drugim tržištima, kako kada je reč o samom gasu, tako i još više kada je reč o supstitutima. Supstitute možemo da posmatramo kao istu robu – nafta je isto što i gas koji je isto što i energija iz alternativnih izvora i tako redom – što znači da se njihova cijena kreće na isti način. Ako pada cijena nafte, valja očekivati i pad cijene gasa u meri u

kojoj se jedno može zamijeniti dru-gim. Ukoliko do tog pada

cijene dolazi

78


Mr Žarko Đuranović, direktor sektora za energetiku i konsalting, Montenegro Bonus

Gasifikacija Crne GoreStrategija razvoja energetike do 2030. godine predviđa da se Crna Gora snabdijeva gasom iz Jonsko-jadranskog gasovoda i valorizacijom svojih gasnih rezervi iz jadranskog podmorja.

Prirodni gas se smatra ekološki naj-prihvatljivijim gorivom jer u poređe-nju sa ostalim fosilnim gorivima ima

najmanji koeficijent emisije ugljendioksida po jedinici oslobođene energije. On pred-stavlja čist izvor energije koji ne zagađu-je okolinu i lako se koristi, za razliku od drugih fosilnih energenata. Zato, a i zbog toga što će prirodni gas sve više dobijati na važnosti kako se zalihe postojećih fosil-nih energenata budu smanjivale, se često govori o prirodnom gasu kao energentu budućnosti.

Crna Gora trenutno nema pristup izvorima prirodnog gasa, ali je izvjesno da će se to u budućnosti promijeniti. Strategija razvoja energetike do 2030. godine jasno prepozna-

je prirodni gas kao važan izvor energije u skladu sa naporima Crne Gore da diversifi-kuje svoje energetske izvore i koristi ga kao supstituciju za druge oblike energije. Ovo se posebno odnosi na zamjenu značajnog udjela upotrebe električne energije za gri-janje i hlađenje i upotrebu uglja. Strategija razmatra i moguće scenarije snabdijevanja Crne Gore gasom i zaključuje da je najre-alnije da se Crna Gora snabdijeva gasom izgradnjom Jonsko-jadranskog gasovoda i valorizacijom svojih gasnih rezervi iz ja-dranskog podmorja (istraživanja počinju sljedeće godine).

Jonsko-jadranski gasovod (IAP) je već go-dinama predmet interesovanja naše i vlada zemalja regiona. Još 2007. godine su vlade

Crne Gore, Hrvatske i Albanije potpisale Ministarsku deklaraciju o podršci realiza-ciji projekta IAP (naknadno je deklaraciju potpisala i vlada Bosne i Hercegovine). Pod okriljem Energetske zajednice je 2010. go-dine osnovan Međudržavni odbor za koor-dinaciju i podršku aktivnostima na projek-tu IAP, da bi nakon toga Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF = Western Balkan Investment Framework) odobrio finansira-nje sveobuhvatne studije izvodljivosti za cjelokupni IAP projekat.

Studija izvodljivosti i Izvještaj o procjeni uticaja na okolinu i društvo (ESIA) su zavr-šeni krajem 2013. godine, a zajedno s njima i nacrt Business Development izvještaja. Ciljevi Studije izvodljivosti su bili da sačini

79


analizu infrastrukture i tržišta, odabere najbolju trasu i optimizuje plan izgradnje, analizira tehničke opcije, razmotri pravne i regula-torne aspekte, procijeni troškove, uradi finansijsku i ekonomsku analizu koja uključuje analizu rizika i osjetljivosti i socio-ekonom-sku analizu, te obradi institucionalne aranžmane i pripremi obuku zainteresovanih strana za izgradnju gasovoda.

Osnovna namjena IAP-a je da poveže postojeći i planirane sisteme prenosa gasa Republike Hrvatske sa Trans Adriatic gasovodom (TAP). TAP je 867 km dug gasovod koji će prenositi prirodni gas koji dolazi iz Azerbejdžana 2.000 km dugim TANAP gasovodom (Trans Anatolia Natural Gas Pipeline) do granice Grčke, preko Albanije i Jadranskog mora do južne Italije i dalje ka zapadnoj Evropi. Južni gasni koridor, koji pored TAP-a i TANAP-a uključuje i gasovod Juž-ni Kavkaz, je dug oko 3,500km. Izgradnja TANAP-a će koštati oko 12 milijardi dolara, a TAP-a preko 5 milijardi dolara. Evropska Komisi-ja je 2008. Južni gasni koridor zvanično uvrstila u svoj dokument „Druga strateška revizija energetike“. Nesporno je da politička volja za izgradnju Južnog gasnog koridora postoji, a sada je izvjesno da postoji i komercijalni interes 13 multinacinalnih korporacija koje su uključene u projekte Južnog gasnog koridora. TAP će biti opera-tivan kada novo gasno polje Šah Deniz 2 u Azarbejdžanu započne sa proizvodnjom u drugoj polovini 2019. godine. Planira se da TAP u početnoj fazi prenosi 10 milijardi kubnih metara (bcm) godišnje, ali su planirane i dvije lokacije na kojima bi se gradila dodatna postrojenja za kompresiju koja bi omogućila proširenje ukupnog kapaciteta TAP-a na preko 20 bcm/godišnje.

IAP ima za cilj da uspostavi novi kanal nabavke prirodnog gasa sa Srednjeg istoka i Kaspijskog regiona, idući na sjever uz jadran-sku obalu. Vrlo je važno što će IAP biti dvosmjeran, tako da linije snabdijevanja može biti i sjever-jug, sa LNG terminala u Hrvatskoj, ili iz nekih drugih izvora. Izgradnja gasovoda će omogućiti gasifi-kaciju Albanije i Crne Gore, južne Hrvatske i Bosne i Hercegovine i obezbijediti diversifikovano i pouzdano snabdijevanje prirodnim gasom. Gasovod će biti dužine 511 km i stvoriće preduslove za stvaranje tržišta prirodnog gasa Albanije, Crne Gore, Bosne i Her-cegovine i Hrvatske na nivou od oko 5-7 bcm.

Procjenjuje se da će se IAP-om transportovati ukupno 1.2 bcm u 2020. godini, a 2040. godine se očekuje 6.8 bcm po „scenariju gas“ (ako budu na snazi restrikcije na emisiju CO2) ili 5.8 po „scenariju ugalj“ (bez restrikcija na izgradnju termoelektrana na ugalj).

Tržište prirodnog gasa trenutno ne postoji u Crnoj Gori, a proraču-nato je da će potrošnja dostići 0.7 milijardi kubnih metara (bcm) u 2040. godini. Od toga će 66% otpadati na sektor transformacije u druge oblike energije, 33% na sektor krajnjih potrošača i 1% na gubitke u sistemu. Pretpostavljeno je da će sve potrebne količine gasa dolaziti u Crnu Goru kroz IAP.

Predviđeni investicioni troškovi izgradnje gasovoda: Albanija Crna Gora Hrvatska UkupnoDužina gasovoda 167,7km 94,1km 249km 510,8kmBroj postrojenja 12 6 16 34Br. kompr. stanica 0 0 1 1Kapitalni troškovi 168.952 118.684 329.991 617.628(u milionima Eura)

Nacrt Business Development izvještaja je imao za cilj da napravi isplativ poslovni model cijelog projekta, naročito u dijelu koji se odnosi na privlačenje eksternog finansiranja, pa je u tu svrhu pre-dloženo nekoliko različitih scenarija.

Uporedo sa aktivnostima koje za konačni cilj imaju izgradnju Jon-sko-jadranskog gasovoda, nedavno je započela implementacija još jednog projekta koji će imati veliki značaj za gasifikaciju Crne Gore. Projekat „Master plan gasifikacije Crne Gore i identifikacija portfelja prioritetnih projekata“ kao i Studiju izvodljivost IAP-a sa kojom je vrlo usko povezan, finansira Investicioni okvir za Zapa-dni Balkan (WBIF). Ciljevi Master plana su da preispita dosadašnje aktivnosti vlade, donatora, privatnog sektora i svih ostalih koji su uzimali učešća u planiranju razvoja sektora gasa u Crnoj Gori. Iz-među ostalog, Master plan će se baviti: - Postojećom pravnom regulativom u sektoru gasa; - Potencijalima budućeg učešća privatnog sektora; - Identifikacijom i razrješavanjem ključnih prepreka za isporuku gasa; - Postojećim studijama razvoja tržišta gasa koje su sprovodili vla-da Crne Gore, energetska zajednica, EU, Svjetska banka i preporu-kama i političkim odlukama koje su one uzrokovale; - Revizija trenutnih uslova na tržištu, uključujući postojeća i pred-viđena zagušenja. U obzir će se uzeti industrjski rast, proizvodnja energije, trasnport, sektor preduzeća i sektor domaćinstava; - Postojećim institucionalni okvir koji se tiče gasa, energije i sro-dnih sektora na koji će uticati razvoj tržišta gasa u Crnoj Gori.

Projekat će trajati godinu dana i implementiraće ga tim ekspera-ta iz hrvatskog instituta „Hrvoje Požar“, Dvokut Ecro-a i Oil & Gas engineering-a. Upravni odbor projekta će sačinjavati predstavnici Ministarstva ekonomije i EBRD-a, Regulatorne agencije za energe-tiku, crnogorskog operatera prenosnog sistema gasa – Montene-gro Bonusa, delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, nacionalni IPA koordinator i predstavnici ostalih zainteresovanih ministarstava (održivog razvoja i turizma i finansija).

Pred Crnom Gorom je veliki posao pripreme svih preduslova za gasifikaciju zemlje. Najveći dio posla će morati da odradi državna administracija. Neke aktivnosti su već započete, kao što je usvaja-nje nacrta Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore kuda prolazi predložena trasa gasovoda. Druge aktiv-nosti, kao što je animiranje privrede i građana da pronađu svoj interes u korišćenju gasa kao energenta su tek u povoju. Treba na-pomenuti i da je Vlada krajem 2013. godine imenovala Montene-gro Bonus d.o.o. za operatera prenosnog sistema gasa, iako gasna infrastruktura još uvijek ne postoji u Crnoj Gori. Time je pokazala da se vrlo ozbiljno odnosi prema svojim obavezama koje proizilaze iz procesa pridruživanja Evropskoj Uniji u oblasti energetike i da Crna Gora dosljedno sprovodi politiku Energetske zajednice čiji je član. I sam Montengro Bonus preduzima aktivnosti koje doprinose ubrzanju procesa gasifikacije Crne Gore, kroz tijesnu saradnju sa operaterima prenosnih sistema gasa iz regiona, aktivno učestvo-vanje u izradi regulative koja se odnosi na gas i kontakte sa među-narodnim subjektima iz gasne industrije. Evidentno je da će gasi-fikacija Crne Gore velikim dijelom zavisiti od realizacije projekta Jonsko-Jadranskog gasovoda. Poznato je da je velike projekte iz oblasti energetike, posebno u slučaju gasa, nemoguće realizova-ti bez uključivanja međunarodnih činioca – vlada drugih država, međunarodnh finansijskih institucija i investitora, proizvođača i prodavaca gasa, prenosnih sistema drugih država i regulatora tržišta gasa. Zato se održavanje dobre komunikacije sa svim za-interesovanim stranama i u zemlji i u inostranstvu nameće kao imperativ. Montenegro Bonus će nastaviti da djeluje u tom pravcu, sa ciljem da i Crna Gora u bliskoj budućnosti bude opskrbljena pri-rodnim gasom kao energentom budućnosti.

80


Crnogorci i u SFRJ radije kupovali „strano” nego svoje

Naše kvalitetno, a biramo tuđe

Brojni crnogorski proizvodi široke potrošnje nalazili su kupce u zemljama istočnog bloka.

Dogovornoj ekonomiji u vrijeme socijalističke Jugoslavije mnogo štošta se moglo zamjeriti, ali ono što je bilo nesporno je da je proizvodnja robe široke potrošnje bila na zavidnom

nivou. Tako su sve republike imale fabrike obuće, odjeće, namje-štaja, sredstava za higijenu, cigareta... Uz to, radilo se o veoma kva-litetnoj robi. Kako uvoza i nije bilo kada je riječ o ovim artiklima, dvadeset miliona Jugoslovena snadbjevalo se iz domaćih fabrika. I u Crnoj Gori moglo se kupiti sve što se proizvodilo od Triglava do Đevđelije, što je bilo dobro, ali je to imalo i onu drugu, lošiju stranu. Naime, prodaja nekih domaćih proizvoda u Crnoj Gori zaostajala je za onima iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Bosne, iako smo i mi imali iste proizvode, kvalitet i prihvatljive cijene. Doduše, isto se dešava i danas - valjda nam je milije tuđe nego naše.

Ovdje ćemo kratko podsjetiti šta se u periodu do devedesetih go-dina prošlog vijeka u Crnoj Gori i ostalim republikama proizvodilo, a šta kupovalo. Mnoge od fabrika koje pominjemo postoje i danas, neke su bile i ostale brend dok su brojne zatvorene. Evo nekih pri-mjera .

Iako je kotorska hemijska industrija „Rivijera“, po ocjeni mnogih, proizvodila kvalitetan deterdežnt za pranje rublja, domaćice su najviše kupovale proizvode „Saponije“ iz Osijeka, a na cijeni su bili i deterdženti „Merime“ iz Kruševca, tuzlanske „Dite“. Domaćice su „Rivijeri“, odnosno njihovom deterdžentu „Mimozi“ zamjerale

da ima jak i ne baš ugodan miris, pa su se radije operdjeljivale za deteržente drugih fabrika. Slično je bilo i sa proizvodima barske „Primorke“ koja je proizvodila kvalitetno ulje, ali su ga domaćice takođe izbjegavale. Razloga je bilo više, među ostalima težak miris i kabasta ambalaža, pa su zato ulja „Vital“ iz Vrbasa i „Dijamant“ iz Zrenjanina bili lideri na crnogorskom tržištu.

Kafa danilovgradske fabrike „Crnagoracoop“ se dobro kotirala u konkurenciji sa beogradskom „C“, hrvatskom „Frank“ i ostalim bivših jugoslovenskih proizvođača. To je inače jedna od rijetkih naših fabrika koja je opstala i čiji su proizvodi zadržali kvalitet i mjesto na tržištu i nakon privatizacije. I rakija „13. jula“ je bila kva-litetna ali vinjak „Rubin“, konjak „Zvečevo“ pa čak i rakija „Hepok“ iz Mostara koja je po kvalitetu zaostajala od svih žestokih pića bolje su prodavane od naše „trinaestojulske“.

Slovenija, najrazvijenija republika bivše Jugoslavije, imala je po-znatu fabriku namještaja „Slovenijales“ sa nekoliko prodajnih obje-kata u Crnoj Gori, a pored njih odličan namještaj su kod nas nudili „Simpo“ iz Vranja, „Šipad“ iz Sarajeva, „Treska“ iz Skoplja. Zbog ovih fabrika, podgorički proizvodi iz „Marka Radovića“ imali su slabu prođu. Iako je ovaj namještaj rađen od kvalitetnog materijala, zbog neprivlačnog izgleda i dizajna nije bio konkurentan .Takođe je bila kvalitetna i posteljina proizvedena u podgoričkom „Titexu“, kao i ostalo iz njihovog asortimana (veš na primjer). I pored toga što

81


B. Pejović

su ovi proizvodi bili konkurentni cijenama, to nije pomoglo da do-miniraju kod crnogorskih potrošača. Proizvodi „Vunka“ iz Bijelog Polja, konfekcija „Jadrana“ iz Perasta takođe je bila kvalitetna, ali zbog prisustva velikog broja istih proizvoda iz Srbije, Makedonije, Hrvatske teško su pronalazili put do kupca. Jer imena „Arilje“ iz Ivanjice, „Varteksa“ iz Varaždina, „Prvog maja“ iz Pirota“, bila su do-bro pozicionirana na cijelom jugoslovenskom tržištu, pa je teško bilo takmičiti se sa njima. Crna Gora je imala i solidne proizvođače obuće, cetinjsku „Košutu“ i bjelopolsjku „Lenku“, ali u odnosu na za-grebačku „Astru“, beogradsku „Obuću“, slovenačku „Planiku“ i osta-le teško se probijala do kupca.

Velika konkurencija vladala je i na tržištu duvanskih proizvoda jer su i ovoj oblasti sve jugoslovenske republike imale svoje fabrike. Cigarete Duvanskog kombinata iz Podgorice važile su kao kvalite-tne i dobro su prolazile na crnogorskom tržištu, ali nijesu bili do-minantne jer su kod pušača bile omiljene cigarete fabrika duvana iz Niša, Vranja, Sarajeva, Rovinja, Opatije, Gnjilana.

No, ako nijesu mogli „ovladati“ na domaćem tržištu mnogi crno-gorski proizvodi široke potrošnje, naročito tekstilni, nalazili su kupce vani, a to su najčešće bile zemlje istočnog socijalsitičkog bloka među kojima je posebno bilo važno tadašnjeg velikog Sov-jetskog Saveza.

U eri velike potrošnje i dobrog standarda građana Jugoslavije do-šlo je i do ekspanzije televizije i njenog velikog uticaja na javno mnjenje. Reklame kao sastavni dio tv programa imale su veliki uticaj na građane, što su koristili poznati proizvođači iz Sloveni-je, Hrvatske, Srbije. Za razliku od njih crnogorski proizvođači su kasnili sa oglašavanjem što je možda jedan od razloga za slabiju prodaju njihovih proizvoda.

Trebjesa i Obod bili neprikosnoveni

Da ipak Crnogorci nijesu prefeirali baš sve proivode iz drugih re-publika potvrđuju dva crnogorska, može se reći, brenda. Riječ je o pivu nikšićke „Trebjese“ koje po potrošnji i povjerenju potrošača nikada nije „ustuknulo“ ni pred slovenačkim „Laškim“, beograd-skim BIP-om i ostalim proizvodima. Pivo iz Nikšića je u vrijeme socijalističke Jugoslavije bilo lider u Crnoj Gori i van nje.

Frižideri cetinjskog „Oboda“ takođe su imali primat iako su ima-li žestoku konkurenciju, u slovenačkom „Gorenju“. I dok nikšićko pivo srećom i dalje teče iz „Trebjese“ cetinjski „Obod“ je nažalost odavno zatvorio svoje kapije .

82


Budvanski Sea Dance Festival, koji je ove godine održan od 15. do 17. jula na plaži Jaz, nominovan je za najbolji novi festival i najbolji festival srednje veličine u Evropi, u okviru EFA - Eu-

ropean Festival Awards.

EFA je najuticajnije evropsko festivalsko nagradno takmičenje, a Sea Dance se našao u trci rame uz rame sa najboljim festivalima Evrope, jer su konkurenti čuveni njemački Berlin Festival, mađar-

Ovo je prvi put u istoriji da je neki crnogorski festival nominovan u kategorijama najboljih muzičkih manifestacija.

European Festival Awards

Sea Dance nominovan za najbolji novi evropski festival

ski Volt, kao i austrijski Electric Love!

Ovo je prvi put u istoriji da je neki crnogorski festival nominovan u kategorijama najboljih muzičkih manifestacija.

Pobjednike, koje bira publika iz cijele Evrope, zajedno sa EFA žiri-jem, koji čine istaknuti pojedinci iz svijeta festivalske industrije, biće proglašeni na ceremoniji dodjele nagrada na festivalu Euroso-nic Noorderslag u Groningenu u Holandiji 14. januara 2015.

na inovativnosti i konkurentnosti · 2014-12-30 · naveo otkupni centar, zajednički projekat države, Glavnog grada i njegove kompanije, koji je znatno doprinio lakšem plasmanu

Documents