MUŠĆI INKOLANOG MERLA I.

MUŠĆIINKOLANOG

MERLA I.

SILVANA DRAGIČEVIĆ, prof. mentor biologije

PRINCEZA ARAHNA IZ LIDIJE BILA JE TAKO VJEŠTA U TKANJU

DA SE NI SAMA ATENA NIJE MOGLA MJERITI S NJOM. ARAHNA SE HVALILA SVOJOM VJEŠTINOM.

ATENA JU JE POSJETILA PRERUŠENA KAO STARICA I

REKLA JOJ DA SE ISPRIČA ZBOG SVOJE OHOLOSTI. ARAHNA TO NIJE UČINILA, VEĆ JE IZAZVALA

ATENU NA TAKMIČENJE. PODJEDNAKO SU VJEŠTO

TKALE,A POD NJIHOVIM NJEŽNIM I SPRETNIM PRSTIMA NASTAJALE

SU TKANINE OD KOJIH JE ZASTAJAO DAH. ATENA JE TKALA

PRIZORE KOJI SU ŠTOVALI BOGOVE. ARAHNA JE ISTKALA PRIZORE KOJI SU ISMIJAVALI

BOGOVE.

iz grčke mitologije:

ARAHNA I ATENA

grčka božica ATENA naučila je ljude vještinu tkanja

iz grčke mitologije:

ARAHNA I ATENA

ATENA JE BILA BJESNA ZBOG

ARAHNINE VJEŠTINE I IZBORA TEME.

PUNA OSVETNIČKE MRŽNJE ISKIDALA JE ARAHNINO TKANJE KOJE JE BILO BEZ

GREŠKE I PRETVORILA JE

ARAHNU U PAUKA- KUKCA KOJEG JE NAJVIŠE MRZILA.

ARAHNA JE ODMAH STALA TKATI

NJEŽNU I PROZRAČNU MREŽU ŠTO PAUCI OD TADA NEPRESTANO ČINE

DA BI ULOVILI HRANU.

POVIJEST ČIPKARSTVA

PRVA ČIPKA U EUROPI NASTALA JE ZA VRIJEME

RENESANSE.

ČIPKA NA IGLU NASTALA JE NA PODRUČJU VENECIJE.

ISTOVREMENO SE ČIPKA NA BATIĆE RAZVILA U OKOLICI ANTWERPENA U BELGIJI.

ČIPKA

JE ŠUPLJIKAVI RUČNI RAD, UKRASNA, PROZRAČNA RUKOTVORINA.

VJEROVATNO JE NASTALA NA RUBU TKANINE, PO ZAVRŠETKU TKANJA, DA BI SE SPRIJEČILO

OSIPANJE POTKE. KAO SAMOSTALNA IZRAĐEVINA JAVLJA SE POTKRAJ XV. stoljeća.

TEHNIKE IZRADE ČIPKE:

ČIPKA NA IGLU – ČIPKA ŠIVANA IGLOM.

ČIPKA NA BATIĆE – PREPLITANJE NITI POMOĆU

BATIĆA.

ČIPKARSTVO U HRVATSKOJ

BILO JE VEZANO ZA SELO. ČIPKOM SE UKRAŠAVALA

ŽENSKA TRADICIJSKA ODJEĆA I PLATNENA POSTELJINA.

U HRVATSKOJ SU 3 GLAVNA CENTRA IZRADE ČIPKE:

LEPOGLAVA S ČIPKOM NA BATIĆE

GRAD PAG S ČIPKOM NA IGLU

GRAD HVAR S ČIPKOM OD AGAVE

POKLON ŠKOLI OD

KLEKLJARICA

SLOVENSKOG KULTURNOG

DRUŠTVA „ TRIGLAV „

IZ SPLITA

SLIJEDI II. DIO…