Mrvica29_casopis

2015 PROSINAC / SIJEANJ | 1

BROJ 29, PROSINAC 2015. / SIJEANJ 2016., CIJENA 40 KN

MAGAZIN ZA LJUDE KOJIMA JE HRANA VIE OD HRANE

Vjera. Odriva budunost u kuama od slame. Svete krave i prljave svinje. Keksi.Futurizam: In vitro meso i koa? Halal i koer. Nuhanovi: nimalo boina pria

OVAJ BROJ VAM POKLANJA

DO

70 % JEFTINIJE

ww

w.p

etro

l.hr/

kidd

o

Nove kockice u gradu!

Sakupljajte naljepnice


SADRAJ

10 Lista elja Drveni epovi za boce, vreica za kruh od hrvatskog tekstila i kuhaa od movarnog hrasta 16 Neznalice Dokumentarni strip, i to o vinaru biodinamiaru i strip crtau koji ue jedan od drugog 18 Perieva jezikova orba Znate li to je koer, to je halal, a to profano? 20 Gulin gulag Neto kao antiblagdanski esej s ilustracijom od Duka 24 Svete krave i druge prehrambene vjerske predrasude 34 Biodizajn i in vitro meso? Budunost je ve poela 42 Ritual Gaenje gline kao poklon sebi 48 Katakuriko egzotini krob koji morate probati 54 Keksi s naslovnice Nepogreivi Jadranini prijedlozi za 3 u 1 66 ZMAG Zato sam izgraditi svoju kuu od slame? 86 Gost pisac Nimalo boina pria o bearcu 90 Florida Da sam drvce, kitila bih se licama

90

48

54

42

24

22

66

4 | LISTOPAD / STUDENI 2015


VJERA U ODABIRVjerujem da moemo biti zadovoljni timungom ovog broja. A to nije lako napraviti broj koji nije bezvezno blagdanski, dekorativan i ueeren na svim pogrenim mjestima. A opet, nismo sasvim ignorirali povod, vrijeme ni mjesto, samo smo im dali neki svoj peat. O emu smo sve razmiljali? O tome je li sasvim naivno vjerovati u odrivu budunost, i je li uope ta ideja odrivosti tako benigna kao to se ini? Krene kupujui nepricane limune, onda se uhvati kako mata o malenoj kui od slame sa solarnim kolektorima na zelenom krovu, kad odjednom eto te odjevena u konate hlae, uzgojene u laboratoriju, in vitro metodom, bez krvi i rtve, dakako. Je li ba to ta idilina odriva budunost koju zazivamo? A kad smo ve kod rtvovanja, bavili smo se ovog mjeseca i hranom kao vjerskim simbolom. Svete krave postajale su svijenjaci i tepisi, prljave svinje nai omiljeni

ipkasti snjeni kolai... A kad smo kod slatkog sve ove divne kekse ukljuujui i Obavezna srca s naslovnice poklonila nam je Jadrana, srce od ene. Ja ove godine svoj blagdanski repertoar planiram pod motom minimalizma. Ako ispeem ijedne kekse bit e to Jadranini biskoti s kavom.Umjesto da samo vaete, moete i itati tijekom neradnih dana. Peri nas podsjea kako biti koer i to je tono halal. Pavi donosi atmosferu one nepogreive blagdanske melan kolije koja nas obuzima kad shvatimo da obiteljske idile, pa ak ni obiteljske normale, zapravo uope ne postoje. One su boina bajka. Gulu podjednako nerviraju oni koji se pretrpavaju i oni koji se od svega suzdravaju, a ni mi bogme nismo daleko. Naravno da se neemo odrei lampica, masti ni opasno stimulativnog enjaka. Pustimo obiaje. Probrali smo za sebe ono to zbilja volimo.

Maja Danica Peani, Drako Momirski, Mila Batinica, Barbara ari, Gordan Zei, Ginger & Honey, Carlos Liebre, Sinia Pavi, Latzee, Miro avar, Boris Peri, Ida Jurjevi, Danilo Duak, eljko atovi G.U.L.A., Gordan Nuhanovi

MRVILI:IZDAVA: Krug GLAVNA UREDNICA: eljka Klemeni, [email protected]

TISAK: Denona, Zagreb, prosinac 2015.

MARKETING: [email protected]

U sijenju se u galeriji Modulor otvara zanimljiva izloba: Datoteka tekstura iz prirode, prema idejnom konceptu Lidije Boevski. Za ljubitelje organskih oblika.

Moda je sada kasno da posijete svoje ito, ali nije kasno da nauite neto za iduu godinu.

Datoteka teksture iz

prirode

ito voli zemlju

Na projektu datoteke tekstura iz prirode Lidia Boevski radila je godinama. Otiskujui na glinene ploice teksture

kamenja ili drva, poela je biljeiti teksture stvorene djelovanjem prirodnih sila. Otisak na ploici katkada je

neoekivan otkriva skrive nu prirodu objekta koji se otiskuje. Ploice su minijaturne grafike, esto zapanjujue ljepote.

Projekt je s vremenom rastao: Lidia je organizirala pojedine radionice posveene samo teksturi kamena ili samo teksturi

drva, a u konanici u izlobu je ukljuila i radove polaznica njezine kole keramike. Izloen e biti original iz prirode, nje-

gov otisak na ploici i jedan objekt na koji je tekstura aplicirana.

MRVICE

6 | PROSINAC / SIJEANJ 2015

Ida je ove godine eksperimentalno penicu sijala u posude razliitih vrsta, neke staklene, neke keramike, sve napunjene prvo slojem humusa. Ove zasaene u keramiku neusporedivo su bolje rasle, jer ona die i zadrava vlagu, a staklo je naprosto mrtvo

2013 SRPANJ / KOLOVOZ 7


MRVICE

LISTA ELJAU malenoj galeriji Link u Radievoj ulici u Zagrebu skupila se sjajna ponuda darova ba za ljude koji vole kuhati i jesti. Ovo je na izbor detalja koje bismo rado poklonili ljudima koje volimosnima Maja Danica Peani

HRASTOVA KUHAA

NO ZA PUTAR

VREICA ZA KRUH

Ova je kuhaa dobar primjer spajanja vrlo starog i novog. Od tisuama godina starog fosiliziranog hrasta napravljena je ova dvobojna kuhaa minimalistikog dizajna. Movarni hrast, 95 kn

Jednostavan drveni no za maslac oduevio nas je na prvi pogled. Sama upotreba odnosno film masnoe na drvu daje predmetu patinu, i ini ga vodootpornim. Plus, zgodan zagrebaki suvenir. Dizajn A+, 46 kn

Platnena vreica za kruh neusporedivo je praktinija od kompaktnih koara koje zauzimaju puno prostora kad nisu na stolu. Vreica od hrvatskog tekstila dostupna je s nekoliko lijepih organskih motiva. Elderice, 110 kn


KAMENICA

DRVENI EPOVI

KERAMIKO ZVONO

Mini replika originalne kamenice izraena od pravog brakog kamena, s drvenim poklopcem. U kuhinji i pajzi moe imati bezbroj primjena, a nama se osobito dopala kao posuda za krupnu jadransku sol. 120 kn

Konano lijepi epovi za boce koje polupune stoje po kuhinji, osobito tijekom ovih blagdanskih dana. Moete birati izmeu drva smreke, rogaa ili masline, a oblikom je svaki drugaiji. Runi rad. Kast, 55 kn

Originalni dizajn Melite Lozi iz atelijera Mala arta. Ovo predivno zvono toliko je tanko i elegantno da je teko povjerovati da je izraeno od keramike, a ne od porculana. 95 kn

MRVICE



SREBRNE LIICEU kolekciji runo raenog nakita od srebra iz kolekcije g Goge Horvat pronali smo i ove neodoljive naunice inspirirane motivima kuhinjskog pribora licama, ali i loncima. Komadi su dosta krupni, ali lica nikad nije prevelikasnima Maja Danica Peani

Lijevo: dijetalne lice ili cjedila, runo izraene od srebra, jedan su od narativnijih Goginih komada. Cijena: 500 knPoput ovih na velikoj slici desno, veina Goginog nakita je minimalistika, istih i jakih formi.Kontakt: www.gogahorvat.com

Meat the King je obiteljska tvrtka posveena proizvodnji i

prodaji mesa vrhunske kvalitete. Bave se iskljuivo mesom

hrvatske proizvodnje od crne slavonske svinje do najboljih

komada hrvatskog simentalskog goveda, odlealih i do 70 dana za

maksimalnu punou okusapie eljka Klemeni

Upoznajte kraljaNa zagrebakom Prisavlju u sklopu Boarskog doma postoji neobian duan krianac premium mesnice i showrooma za strastvene mesojede. Meat the King je obiteljska tvrtka potpuno posveena selekciji i odleavanju mesa najbolje kvalitete. Bez obzira na to radi li se o fajferici ili o baby beefu, sve meso koje nude iskljuivo je hrvatskog porijekla, iz njihove mree provjerenih dobavljaa. Vlasnik Tihomir Smoljanec trea je generacija uzgajivaa baby beefa iz Krievaca, pa je osobito posveen kvaliteti govedine. Fokusirani su na hrvatsko simentalsko govedo i dugo odleavanje i zrenje mesa u kontroliranim uvjetima, 21 50 dana, ovisno o postotku masnoe, veliini i starosti goveda. Baby beef je meso mladih simentalskih goveda starih izmeu 12 i 18 mjeseci, karakteristine njene strukture. Kvalitetu njihove ponude ve su prepoznali mnogi hrvatski restorani. Bez obzira na to je li ljubitelj dobrog bunceka, varaka ili enjovki od crne slavonske svinje ili preferira odleali T-bone steak, kod Meat the Kinga svaki e ozbiljan mesojed nai komad za sebe.

MRVICE


2013 SRPANJ / KOLOVOZ 15Lonci&Poklopci, Ilica 40, Zagrebtel.: 01-4846-834e-mail: [email protected]

Recepte za pripremu hrane u punicipotraite na

www.bradleysmoker.co.uk/recipes

www. lonciipoklopci.hrtel.: 01-4849-155e-mail: [email protected]

Cijeli asortiman Bradleyevih punica donosi novu dimenziju kulinarskog doivljaja! Bilo da se odluite za Bradley original punicu ili jednu od digitalnih modela, Bradley punice vam daju samodostatnu

koliinu iste arome dima koje ne zahtjevaju va nadzor prilikom dimljenja. Bradley sustav jedinstveno je dizajniran te prua konstantno jednaku kontroliranu temperaturu. Takoer je i dobitnik nagrade za

tehnologiju dimljenja hrane to nam potvruje kvalitetu i uspjenost Bradleyevih punica.

Punica slui za hladno dimljenje svih vrsta mesa, ribe, koljki, povra i sireva. Namjena punice je i toplo dimljenje kao i peenje mesa.

Digitalna Bradley Smoker punica sa 6 polica

Digitalna Bradley Smoker punica sa 4 police

Bradley generator dimasa adapterom


U Anjouu, bivoj francuskoj provinciji u regiji Loire, ive dvojica susjeda koji se bave posve razliitim poslovima. Jedan je strip autor tienne Davodeau, a drugi vinogradar i vinar Leroy Richard. Njih dvojica sklapaju neobian dogovor: tijekom godine dana, Leroy e stripaa uputiti u sve tajne vinogra-darstva i vinarstva, a tienne e Leroya, koji nikad u ivotu nije proitao nijedan strip, uvesti u svoj svijet...

Glavni likovi dokumentarnog stripa Neznalice: Pria o meusobnoj inicijaciji, stvarni su ljudi: tienne Davodeau, istaknuti francuski crta i scenarist novije generacije, koji se u svojim stripovima najradije bavi svakodnevicom obinih ljudi, dobitnik je uglednih cehovskih nagrada i priznanja, a nije nepoz nat ni u nas prije ove knjige, Fibra je objavila dva albuma njegove Lulu osloboene, a bio je gost i na zagrebakom Festivalu svjetske knjievnosti; Leroy Ric-hard jedan je od pionira biodinamikih vina,

pie Gordan Zei

DOBRA GODINA ZA 'NEZNALICE'

Ne morate biti fan stripa niti vinski znalac da biste uivali u ovom neobinom djelu.

Jednostavan strip dokumentarac u kojemu se sreu dva naizgled razliita svijeta nauit e

vas da je najvanije slijediti svoju zvijezdu

STRIP & VINO

Na kraju, kao na odjavnoj pici, niu se nazivi vina i naslovi stripova koje su zajedno popili i proitali

mali proizvoa sa est hektara vinograda na dva poloaja, u Montbenaultu i Rouliersu, ali s vinima u povlatenom klubu 90+ Rober-ta Parkera, potpuno fokusiran na prirodni uzgoj bez kemijskih zatitnih sredstava i osobit terroir vinograda koji poivaju na vulkanskim stijenama odakle njegov chenin blanc vue izrazitu mineralnost.

"Dobio si Ecocertov certifikat za 'bio' jo 2002. Zato uporno ne eli staviti taj logo na svoje boce?" pita Davodeau prijatelja vinara u jednoj epizodi svog stripa. "Jer od-bijam da ekoloka proizvodnja bude komer-cijalni kriterij za moja vina", odgovara Ric-hard. "elim da ljudi trae moja vina jedino zato to ih vole."

tienne e se, dakako, dobro oznojiti tih godinu dana u vinogradu i podrumu ovjeka koji gotovo sve obavlja runo, koristei se mehanizacijom u najmanjoj moguoj mjeri, i proi sve faze uzgoja loze i proizvodnje vina, uei usput i o specifinim aspektima biodi-namike i kuajui s Leroyem vina vrijedna ivljenja, posjetiti bavare, vinski sajam,

upoznati druge vinare i njihova vina...Leroy e pak itati stripove po izboru

svog susjeda, odlaziti u posjete tiskari, re-dakciji, na festival stripa, upoznati druge autore, tienneove prijatelje (meu kojima su i imena poput Jean-Pierrea Gibrata ili Emmanuela Guiberta, objavljivanih i u nas), uditi se njihovim umjetnikim postupcima koje ponekad ne razumije, te naposljetku gledati samog Davodeaua kako radi za svo-jim crtaim stolom.

Kad u ljeto 2011. kuaju vino koje su za-jedno proizveli, gotov je i ovaj crno-bijeli strip, jednostavnog, prozranog crtea i jednostavnih, dubokih istina.

Na kraju, kao na odjavnoj pici, niu se nazivi vina i naslovi stripova koje su u toj go-dini svojih ivota tienne Davodeau i Leroy Richard popili i proitali zajedno. Onome tko na tim popisima prepozna makar nekoli-ko imena, odmah e biti jasno kako su iz ove avanture obojica izali bogatiji za neprocje-njiva iskustva. A tko i ne prepozna, bit e mu to dobar vodi za ivot vrijedan ivljenja.

Pria o meusobnoj inicijaciji dvojice pregalaca razliitih ivotnih poziva, o njihovoj volji da upoznaju ivot svog dobrog susjeda, ispriana je u dosad nevienoj dokumentarnoj formi. Gotovo moete uti kako su se kucnuli aama svog vina na posljednjoj tabli svog stripa, koji je njihov zajedniki manifest


Da je jelo od pamtivijeka koliko svakodnevno, toliko i sveto, ba i nije tako nepoznata stvar. Jelo je sakralno, utoliko to sacrum (sveto) na latinskom znai i bogu posveeno i to ponajprije kao prinesena (krvna) rtva, sredinji dogaaj i smisao svakog obreda, sacrifitium, ija etimologija (sacer facere) naposljetku i podrazumijeva injenje svetim. Naa, pak, imenica rtva vue podrijetlo od indoeuropskog *gwerh, iji se raspon znaenja u razliitim jezicima protee od moliti i hvaliti do govoriti i pjevati (praslavenski grnati: pjevati, hvaliti), objedinjujui tako itavu paletu radnji koje obred ine obredom. Etimoloka srodnost uoljiva je i kad kaemo da rtvu prinosi rec, ali kako su meso rtvenih ivotinja uglavnom tamanili sudionici obreda, dok bi se bogovi mahom zadovoljavali dimom, ista srodnost vrijedi i za na glagol derati.

I tako u svetokrugu tog sakralnog rotilja deranje postaje bogougodnim djelom rtvovanja, odnosno posveivanja. Tko bi, pak, ostao ispred hrama (pro-fanum), derao bi

profano i ostao prikraen za mitskomistini doivljaj.

Istina, mistini doivljaj posveenja moe biti zajamen i na manje krvave naine, a da se nepce pritom ipak osladi, o emu, primjerice, svjedoe hinduisti svojim rtvenim iem zvanim prasad (sanskrtski prasada, doslovce: milosre, milost), to nikako ne treba brkati s hrvatskom zbirnom istozvunicom, jer je tijekom puje, hinduistikog ritualnog slavljenja bogova, izriito zabranjeno rtvovanje bilo ega mesnog (pa i jaja, luka ili enjaka), ve se u tu svrhu rado posee za slatkiima i voem.

idovska koer jela izvode se, pak, iz strogih religijskih propisa za pripremanje i uivanje jela i pia (hebrejski , karut). Aspekti primjene spomenutih zakona odnose se ponajprije na razlikovanje doputenih i nedoputenih jela, zabranu prolijevanja krvi, te podjelu sastojaka tradicionalnog jelovnika na mesne, mlijene i neutralne namirnice. Kao motiv zakona esto se istie ideja svetosti, ne kao apstraktne ideje,

Pie: Boris Peri

Halal ti vjera,PRODRLJIVE!to je profano, a to sveto na naim (i tuim) stolovima, pita se punim ustima Peri. Gricnuti neto koer, omastiti brke nekim slasnim halal komadom, koliko to moe biti greno?


ve kao principa svakodnevnog ivota. Bogovima se, uzgred, radosno rtvovalo i u drevnom Egiptu, to ga zvahu i itnicom na Nilu, ali bitno manje koer i bitno manje vegetarijanski: u mumijama staroegipatskih sveenika pronaena je, naime, sva sila zaepljenih arterija i drugih naznaka uivanja u danas bismo rekli nezdravoj prehrani, dok je deifriranjem grobnih natpisa utvreno da su masna i slasna rtvena jela, koja bi se prinosila vie puta dnevno, po obredu uglavnom odnosili kuama i tamo ih zduno tamanili.

rtveno jelo krana sam je Iskupitelj, kojem se u sklopu obreda netko e rei pomalo kanibalistiki, a bome i vampirski jede tijelo i pije krv, to je, dakako, simbolian in i obavlja se uz pomo hostije i vina, pri emu valja imati na umu da hostija na latinskom i znai rtva, odnosno rtvena ivotinja. Riba, to je idovi jedu na sabat, a krani petkom, vue podrijetlo iz starijih religijskih obiaja, no krani njezino grko ime (ihtis) tumae kao akronim za (Isus Krist, boji sin i spasitelj). A kako Krista simboliki predstavlja i janje boje (latinski agnus dei), za Uskrs se, uz unku i jaja, posveuje i dorukuje i janjetina. Popularna uskrnja pisanica jezino se izvodi iz staroslavenskog *psati (pisati), to, opet, dolazi od praindoeuropskog korijena *peyk (crtati, bojati, arati). Kao prastari simbol ivota, jaje i u ovom sluaju simbolizira Isusovo uskrsnue.

Ono to idovima znai koer, u islamskom svijetu oznaeno je rijeju halal (arapski doputeno), a odnosi se na sva jela i pia koja nisu izriito zabranjena, poput svinjetine, krvi ili alkohola). Kako se halal odnosi i na propisan nain klanja ivotinja, islamska tradicija, pozivajui se na odgovarajuu suru iz Kurana (5,5: A jelo onih kojima je dano pismo doputeno vam je kao to je i

JEZIKOVA ORBA

Pitagorejci, poznati po svom radikalnom vegetarijanstvu, odbijali su jesti sve to bi moglo imati duu, poevi od graha

vae jelo doputeno njima), doputa i uivanje u mesnim preraevinama iz kranskih i idovskih klaonica.

U drevnoj Grkoj, ija religija nije branila nepane naslade ni ljudima, ni bogovima, za zabranu pojedinih jela pobrinuli su se, pak, filozofi. Pitagorejci, poznati i po svom radikalnom vegetarijanstvu, odbijali su jesti sve to bi moglo imati duu, a tu se, opet, posebno isticala Pitagorina izriita zabrana graha. Ako se niste odmah dosjetili kakvu bi to duu mogla imati ta ukusna biljka, pomislite samo na simpatine flatulencije (latinski flatus, vjetar), koje na junoj strani vae anatomije obino prate njezino uivanje.


pie eljko atovi G.U.L.A. rie Danilo Duak

Evo blagdana, svetkovina i praznika. Guva je, tu je sv. Nikola, Djed Boinjak, a valjda se i Djed Mraz negdje smuca sa svojim irvasima. Boi, Stara godina, Sretna Nova godina

Vrijeme je kada pretjerivanje u hrani i piu postaje potpuno legalno i poeljno. Tlak i kolesterol e rasti kao i raspoloenje.

Trnice su ve ivnule, a enski asopisi su ve tiskali posebna izdanja s gomilama blagdanskih recepata. Uas!

Blagdanski stol uvijek je bio neto posebno. Sve ono ega je na obinom stolu tijekom godine nedostajalo, za blagdan bi se

pojavilo. A pogotovo slastice i kolai. Nema dana u godina kada u kui ima toliko kolaa i slastica... Strano!

Pretjerano veseli televizijski novinar porijeklom iz pasivnih krajeva uporno e ponavljati rije trpeza. Misli on da se radi o ogromnom stolu s gomilama hrane, s prascem koji u raljama ima jabuku, s lavinom francuske salate i ostalim atributima blagostanja. Trpeza ih asocira na trpanje. Ustvari, grka rije a znai zajedniki stol za blagovanje u manastirima. Ustvari skromno.

S blagdanima se pojavljuju i zloesti

blago namaKako odoljeti blagdanskom stolu prepunom jela i pia? Teko. A i zato? pita se Gula, grozei se raznih srebroljubaca i asketa, isposnika i pokajnika, astohlepnih bogobojaznih zelota i ekofaista...

GULAG


Opasno je ovo vrijeme za sve koji su na dijeti, za sve koji

navodno ne piju, za sve mikro i makrobiotiare labilna karaktera

ljudi, razni srebroljupci i asketi, isposnici i pokajnici, astohlepni bogobojazni zeloti koji misle da imamo previe praznika, da se stalno pije i jede. Da se ne misli na zdravlje, da litra vina skrauje ivot pet minuta, aka varaka est minuta, da se od ovoga dobiva rak, od onoga infarkt. Isti tipovi misle da se premalo radi, da nam nedostaje reda, rada, stege itd. Tu su i bolesno zdravi ekofaisti (na biciklima), koji se brinu za resurse Majke Zemlje i panino se boje da njihova mladunad ne doivi globalnu ekoloku katastrofu. A hoe!

Pa birajte! Pretjerati ili ne.Lewis Mumford navodi da je u Evropi

esnaestog stoljea bilo godinje, ukljuujui nedjelje, ak 189 blagdana. A to je etrdesetak dana vie nego danas. Toliko. Zapamtite. Rad nije stvorio ovjeka! Vaniji su praznici, sveci, proslave, ples, glazba i prekrasna jela. I zato adieu, zbogom, zdrava hrano! Zbogom, sojo. Zbogom, alge. Zbogom, sejtane. Dobar dan, Purice. A gdje su ti mlinci?

Naravno, opasno je to vrijeme za sve koji su na dijeti, za sve koji navodno ne piju, za sve makro i mikrobiotiare labilnog karaktera. Yang vreba iza svakog zalogaja, vino takoer. Kako odoljeti blagdanskom stolu, gomili mesa i kolaa, svakovrsnog jela i pila? Teko. A i zato?

Ili moda treba biti hrabar, postojan, hladan poput Lawrencea.

U okrutnim drutvima koja prakticiraju

smrtnu kaznu posljednji obrok uvijek je po izboru kanjenika. Moe naruiti to god hoe. Kao da je blagdan. Jer i u smrt treba otii punog trbuha. Za razliku od nas, osuenici tono znaju za koliko e im minuta aka varaka skratiti ivot.

Istina, ni u takvim trenucima ne treba pretjerivati. Ne isplati se. 2011. godine Teksas je ukinuo tu privilegiju. Iznervirao ih je ubojica Lawrence Russell Brewer.

Naruio je: dva tanjura peene piletine s umakom i

lukom trostruki cheeseburger s preprenim

pekom omlet od sira s mljevenom govedinom,

rajicama, paprikama, lukom i ljutim jalapeo papriicama

zdjelu prene bamije s ketchupom pola kile mesa s rotilja i trucu bijelog

kruha tri porcije fajitasa pizzu za mesoljupce s feferonima, un

kom, govedinom, pekom i kobasicama Blue Bell sladoled fudge od kikirikija s mrvljenim kikiriki

jem i root beer (normalno, bez alkohola)

I kad su ponosni konobari, zatvorski uvari, donijeli sve to, Lawrence je njeno pogledao hranu i zahvalio se.

Nisam gladan.

GULAG


SVETE KRAVE

pie eljka Klemeni snima Barbara ari

Zbog ega su, tono, krave u Indiji svete? Je li to zbog njihove njene prirode, zbog nesebinog davanja ili zbog hinduistikog naela nenasilja? Zato neki budisti jednu

svinje, ali ne jedu ribu, i kakve to sve ima veze s nama?


Znamo, u Indiji ne jedu krave jer su krave svete.

Ali, pokuajmo malo poblie promotriti to sve ui iza ove lijepe i popularne generalizacije.

Kao prvo, to ugrubo znai u Indiji?

Milju Indija pokrivamo ogromno i vrlo raz norodno podruje. Indija je vea od Europe, ako izuzmemo Rusiju. Indija obuhvaa barem pet osnovnih religija, petnaestak velikih jezika i jo oko 1500 manjih jezika i dijalekata koji se na tom podruju svakodnevno govore. Klimatski, Indija pokriva snjene vrhove Himalaja i kokosove palme na tropskom jugu zemlje. Kad kaemo Indija, ee mislimo na cijeli indijski potkontinent nego na samu dravu ( jednu od 17 tamo

smjetenih). Stoga je o prehrambe

nim kao i o drugim indijskim obiajima vrlo teko govoriti bez uopavanja.

Ali poteno je rei da je nejedenje krava odnosno govedine u bilo kojem obliku jedan od simbola Indije. Vegetarijanstvo, odnosno nekoliko njegovih inaica, ondje su vrlo rairene prehrambene prakse. Sam obiaj tovanja krava najee se vee uz hinduizam i jedno od njegovih temeljnih naela ahimsu ili nenasilje. Meutim, pisani dokazi kau da tovanje krava see do najranijih dana Veda, barem 1800. pr. Kr., dakle davno prije evolucije iega slinog modernom hinduizmu. Usto, rani stoari sve su svoje ivotinje smat rali vie ili manje svetima,

ali krava i bik imali su poseban znaaj kao rtvene ivotinje naprosto zato to se njih bilo najtee odrei. Naime, u tako mnogoljudnoj zemlji s cijelim kastama najtee sirotinje, krava je ivotinja koja puno vie daje nego to trai. Dovoljno ju je samo pustiti na neku livadu, i ona e se sama pobrinuti za hranu, a usto cijele godine daje mlijeko znai i sir i ghee, uz itarice, temelje tamonje prehrane. Ore zemlju, gnoji je svojim izmetom krava je simbol davanja i nesebinosti.

Zbog svega toga, ini se da je respektiranje njezine njene prirode osmiljeno naknadno, vjerojatno u vrijeme uspona budizma (od 5. st. pr. Kr.) i dainizma.

Premda je danas

SIMBOLIZAM


budista u Indiji malo, vegetarijanizam je ostao rairen, ba kao i u zemljama u kojima je budizam dominantna religija to su Sri Lanka, Burma, Tajland, Laos, Kamboda i Japan. Budisti s hinduistima dijele vjerovanje u reinkarnaciju sustav prema kojemu se dua ovjeka nakon smrti seli u druga tijela u narednim ivotima, to otvara mogunost da se rodite otjelovljeni u ivotinju, pa je to osnovni razlog zbog ega se suzdravaju od ubijanja istih. Barem u teoriji. Strogo potovanje zakona nenasilja ipak je rezervirano za redovnike, dok mnogi budisti na raznim dijelovima zemaljske kugle redovito jedu meso osobito svinjetinu i ribu. Za njih, problematini dio ove prakse samo je ubijanje, ali ne i jedenje mesa, pa mnogi budisti mirne savjesti jedu sluajno ubijene ivotinje

(rtve prometa, recimo), uginule, bolesne ili jednostavno one koje je ubio nebudist.

Budisti na Taj landu ne vide nikakav problem u ribarenju i jedenju ulova, jer na ribarenje ne gledaju kao na ubijanje, nego jednostavno kao na vaenje ili branje riba iz vode.

Na Tibetu je, meutim, sasvim suprotno. Tamo se jedenje ribe i peradi smatra vrlo loim za proces dobrog miljenja. Meso je doputeno jesti u nudi, za potrebe preivljavanja. Ali, ako se se moe bira ti, izbjegava se meso malih ivotinja. Razlog je praktine prirode kako je svaki ivot jednakovrijedan, bolje je ubiti jednu veliku ivotinju koja e nahraniti cijelo selo nego desetke malenih.

Sveta krava u naoj kui svejeda odmilja je postala krava nae susjede Nadice posljednja u naoj ulici. Godinama smo kupovali sir

od njezina mlijeka, i kad je doao dan da krava na kraju plodnog radnog vijeka ode pod no Nadica je plakala. Mi smo osjeali dunost da svetu bizeku kravu ispratimo do samog kraja. Naruili smo paket njezinog mesa i utefterili datum za obi teljsko okupljanje oko stola u ast njezine prednje koljenice. uplje kosti koje su ostale temeljito oglodane nakon tog osso bucca i dalje su nam se inile prelijepe i prevane da ih naprosto bacimo. Oprane su u perilici i sas vim spontano postale su svijenjaci na naem stolu.

Ps. Kravlja koa na slici nije eko-verzija iz Ikee. Obiteljski prijatelji iz Slavonije, iju junetinu takoer redovito kupuje-mo, ne bacaju koe nego ih daju na tavljenje. Jedna takva stigla je tako i u na dnevni boravak. Iskoristiti to se iskoristiti da pragmatian je oblik slavljenja svetosti i rtve.

Budisti na tajlandu ne vide nikakav problem u ribarenju. Ne gledaju na to kao na ubijanje, ve kao na branje riba iz vode

SIMBOLIZAM


Od svih udesnih bia na svijetu upravo je svinje zapala reputacija onih najprljavijih. Prljavima ih ne smatraju samo muslimani, kojima vjera brani konzumiranje svinjskog mesa, slino kao i idovima, nego i mnogi nereligiozni svejedi.

A ako ih priupitate u emu je problem sa svinjom, a nije s glupom

PRLJAVE SVINJEDok se jedni zgraaju nad higijenskim i prehrambenim navikama svinje, drugima jesti svinjetinu brani sam Bog

kokoi, rei e obino neto kao: svinja je odurno neselektivna i prodrljiva, pojest e izmet, pojest e leinu, pojest e svoje roeno mlado

Najprljavije svinje koje sam u ivotu susrela bile su ujedno najie. Slobodne da ive, ruju i valjaju se u dubokom blatu Kopakog rita, blatnjave baranjske mangulice

ive u svinj skoj obeanoj zemlji. ovjek koji ih tamo uzgaja ispriao mi je nevjerojatnu priu. Njegove mangulice esto ruju izmeu drvoreda jabuka, i mnoge se ba tamo, u jabunjaku, odlue i prasiti. Znao je tamo zatei neobian prizor. Naupane hrpe kamilice. Pitao se prvo tko li je to i zato brao dok nije na dje


lu uhvatio svinju. Ona je, naime, od te kamilice sebi odluila prostrti postelju da na njoj na svijet donese svoje upave mladunce! ini se da svinja nije ni priblino toliko prljava koliko je prilagodljiva svakoj situaciji. to je ve opasno blizu definiciji inteligen cije, pa nije udo da svi nja vrlo dobro kotira na toplistama najpametnjih ivotinjskih vrsta.

Ima li, osim isto higijenskih, i nekih drugih razloga da svinju i njezino meso smatramo osobito problematinim?

Muslimani oko toga nemaju nikakve sumnje, prehrambeni zakoni koje im nalae Kuran zapravo su vrlo jednostavni i nedvosmisleni. Hrana se u Kuranu esto spominje i slavi kao jedan najveih Bojih darova ovjeanstvu. Sva je hrana

doputena vjernicima na uivanja osim, izrijekom: 1. krvi, 2. svinjetine, 3. mesa bilo koje ivotinje koja nije ubijena s namjenom da postane hrana, 4. hrane ve posveene bilo kojem drugom bogu osim Alaha. Zadnje dvije kategorije spajaju se u jednu obavezu: sve ivotinje namijenjene za hranu moraju biti ubijene rezanjem grla dok su jo svjesne, tek nakon to mesar (obavezno vjernik Musliman) izgovori rijei basmale: U Boje ime, Bog je najvei. Samo takvo meso je halal, doputeno (sve drugo je haram).

Bez obzira na zazivanje boga ili izostanak ikakve vjere, ubijanje ivotinja za hranu nije lijep ni lak posao. Upravo svinje, koje u velikom dijelu svijeta od klanja

uva vjerski zakon, u naoj zemlji u ovo doba godine najmasovnije stradavaju. Tradicionalna svinjokolja ili kolinje je obiaj koji pomalo izlazi iz mode, ali jo uvijek postoji. Svinjokolja prkosi poeljnjom trendu skrivanja prljavih poslova iza zatvorenih blindiranih vrata industrijske kla onice. Ona takoer svjedoi o samoj biti kulinarske alkemije pretvorbi stravinog u neodoljivo.

Simbol tog uda za mene e uvijek biti slavonski tradicionalni kola salenjak.

Neto tako neprivla no, tako dubinski proble matino kao to je salo najprlja vije od svih ivotinja, na kraju kruga postaje ipkasti kola hrskav, prhak, rustikalna verzija croissanta, samo s puno vie hrabrosti i karaktera.

SIMBOLIZAM

Salenjaci su neusporedivo prhkiji kad se rade s nerastopljenim salom, samo usitnjenim vilicom. Recept moete nai u naoj kuharici Mrvica svaki dan


POSNA RIBAKrani poste petkom i na dane zapovjeenog nemrsa jedu ribu: arana, morunu, kita ili dabra, kako ve tko

Oko toga to je post nema puno dvojbe bez obzira pristupa li mu se s vjerskim ili zdravstvenim konotacijama. Dan posta je dan u kojemu se tijelo odrie unosa bilo kakve krute hrane, ali i tekuih stimulansa kao to su kava i aj. Osim redovnika koji ive prema strogim asketskim pravilima i ljudi koji su unutar programa nekog medicinski propisanog posta kojim nastoje povratiti narueno zdravlje, vrlo malo ljudi u svojem svakidanjem ritmu ima dane zacrtane za post. Za tu ogromnu veinu

simbol posne hrane postala je riba, osobito meu kranima. Tradicionalno, krani ribu jedu petkom, i na zadane dane nemrsa, od kojih su najpoznatiji Badnjak i Veliki petak. Znai li to da se tih dana vjernici zaista suzdravaju od preputanja svjetovnim i tjelesnim uicima, i tee istoi i umjerenosti?

Ako je vjerovati povjesniaru Normanu Fosteru, autoru kultne knjige Jela iza samostanskih zidina, ta je predodba vrlo naivna. Iz rauna za brano samostana Cluny u 12. st proizlazi

matematika da je svaki od 300 redovnika troio oko dva kilograma kruha dnevno! Pridodajte tome jo 30 jaja po glavi, kako je zabiljeeno na njihovim srednjovjekovnim popisima. Jedno je sigurno redovnici nisu gladovali. Istina, jo je Benedikt iz Nursije, osniva benediktinaca, tu pokuao uvesti reda i nametnuti naela strogosti i skromnosti.

Benediktovo pravilo prva je i daleko najrazraenija formulacija religioznog zakonodavstva. Ovo remekdjelo konstitucionalnog poretka postalo je uzor svih kasni


jih rimokatolikih mukih redova, pie Foster. Benedikt u svom pravilu opominje redovnika: da dri tijelo pod stegom, da ne trai ono to laska njegovim ulima, da zavoli post, da ne smije biti pijanac ni lijenina, da se ne smije preputati spavanju ni biti prodrljiv A onda i vrlo decidirano kae: Svi se moraju potpuno odrei uivanja mesa etverononih ivotinja, iznimka su slabi i bolesni. Koliko su rastezljive interpretacije ama ba svakog pravila najbolje je pokazao redovnik Ekkehard IV, nadimkom Junior, iz samostana St. Gallen, jedan od najuglednijih europ

skih uitelja 11. st. On je napisao Blagoslove kod stola, himnu posveenu nevjerojatnoj raznolikosti i raskoi samostanskog blagovanja. Odmah nakon poglavlja posveenog kruhu, najsvetijoj od sve hrane, Ekkehard prelazi na ribu, vjerojatno zbog njezine religiozne implikacije. U dugom popisu riba i koljki koji su se nali na samostanskom stolu, nailazimo i na kita (ije je porijeklo ostalo zagonetka)! Jezerska pastrva, tuka, lampreta, haringa, jegulja, grge, som, krkua, jesetra i moruna, kao i oboavani losos samo su dio ribljeg samostanskog repertoara. Ali popis ne bi bio potpun

da se ne spomene dabra, osobitu poslasticu za stroge posne i bezmesne dane.

Znalo se desiti da je neki samostanski cjepidlaka doveo u pitanje tu vrstu ribe, poglavito u petak. Tada su braa izvukla spise Plinija i nauila zanovijetalo pameti! Kako svi znaju, dabrov rep pokriven je ljuskama. Mnogo se raspravljalo i o raznim vrstama ptica, osobito vodenih, kao o kategoriji pogodnoj za bezmesne dane. Za one koji su imali sumnje, tu je bila kamena forma za tijesto u obliku ribe. Kalup se napunio smjesom mesa peradi, pa se jelo posluilo u prikladnom posnom obliku.


OPASNA PRIRODA LUKAAko jedete puno enjaka i luka, osobito u sirovom

obliku, postat ete: a) smrdljivi, b) snani, c) zdravi, d)sigurni od vampira, e) bludni, f ) agresivni, g) depresivni,

h) nesposobni za meditaciju, i) nita od gore navedenog

SIMBOLIZAM


Moe li neto toliko benigno i sveprisutno kao to je glavica enjaka stati na put vaem duhovnom razvoju? Oh, itekako, kau neki. Njih, dodue, nije tako lako svrstati u jednu homogenu skupi nu, ali njihova je vjera snana. enjak, pa i luk i svi ostali zaini iz te smrdljive porodice Alliacaea za njih su opasan stimulans, klica razbuenih tjelesnih nagona koji vas lako mogu obuzeti i odvratiti od krotkog puta celibata i sluenja Bogu.

O kojem se tono bogu tu radi, dalo bi se raspravljati. Cijelu porodicu lukova izbjegavaju dainisti, koji ne priznaju postojanje jednog vr hovnog boanstva, krinaisti, razliite grupacije praktikanata bhaktijoge, sljedbenici ajurvede, mnogi makrobiotiari Nema to dakle, puno veze sa slubenim vjerskim pravilima, ali ini se da je u najirem new age pogledu

na svijet sirovi enjak shvaen kao opa san promotor bludnog tjelesnog ivota. Mirisom sirovog enjaka tjeraju se ak i vampiri u legenda ma, pa se ini da njegova opasna reputacija nije od juer. Ironino, smrdljiva lukovica pripada miomi ris noj porodici ljiljana, a Allium sativum koristi se kao udotvorni lijek doslovce tisuama godina. On isti nau crijevnu floru od tetnih mikro organizama, prirodni je fungicid, antiseptik i antibiotik. Sniava krvni tlak, rastapa naslage plaka u krvnim ilama, sniava razinu eera i kolesterola. Zvali su ga nektarom bogova i kamforom za siromane. Egipani su enjakom hranili robove da bi imali snage graditi piramide, a enjakom su svoju vojsku sokoli li i Rimljani. Premda su oni prema enjaku imali osobito shizofren odnos koristili su ga kao lijek, prezirali kao zadah

sirotinje i slavili kao moan afrodizijak.

Ljekovita svojstva enjaka pripisuju se njegovoj ekstremno visokoj razini sumpora. Tijekom probave sumporni se spojevi razbijaju na one zaduene za miris odnosno smrad (dialil disulfid), i one zaduene za blagotvorno djelovanje na zdravlje (tiosulfinat). Toplina unitava dobar dio mirisa, ali naalost i dobar dio ljekovitih nutritivnih svojstava.

Prema ajurvedskom principu cijelu porodicu luka (znai i poriluk, kozjak i vlasac) treba izbjegavati jer je tamastina i rajastina to znai da u tijelu pobuuje strasti, ali i iscrpljuje i deprimira. Poeljnu hranu oni nazivaju satvinom. Raireno je miljenje da konzumacija luka i enjaka oteava meditaciju jer dri svijest ovjeka jae ukorijenjenom u tijelo, i stvara nemir uma.

Ako ne spadate meu one zabrinute oko koliine unosa tamastine hrane, recept za ove ringove od luka, kao i za kremu od poiranog enjaka, pronai ete na stranici 98.

34 | LIPANJ / SRPANJ 2015

BUDUNOST JE POELA

pie eljka Klemeni snima Menno Boer

Znate li da se u laboratorijima ve uzgajaju koa i meso, kao i drugi biofabricirani materijali koje stvaraju alge, bakterije ili gljive? Emma van der Leest je mlada nizozemska dizajnerica koja se meu prvima prikljuila revolucionarnom pokretu

2015 LIPANJ / SRPANJ | 35


FUTURIZAM

ok je jednima ideja odrivog razvoja tek maglovita utopija, drugima je ona precizan matematiki algoritam. Meu potonje spada i Emma van der Leest. Mlada nizozemska dizajnerica meu prvima se prikljuila pokretu Biofabricate. Biodizajn za nju je dizajn budunosti koja je ve poela.

to je uope biodizajn? Biodizajn je utemeljen na principima bioproizvodnje, polja koje je izraslo iz tehnologija regenerativne medicine zbog potrebe za zamjenskim konim, miinim ili kotanim tkivom.

Biodizajn inkorporira ive organizme bakterije, gljivice, alge ili stanine organizme u sam dizajnerski proces. Na taj nain otkrivaju se materijali koje je sama priroda dizajnirala, ali

ih nije patentirala kae Emma.

Biodizajneri sada tragaju za novim, na taj nain stvorenim ili, tonije, uzgojenim ili laboratorijski fabriciranim materijalima koji su potpuno biorazgradivi i usto kod samog uzgoja minimaliziraju upotrebu svih tvari tetnih za ekosistem.

Ali, zgulimo politiki korektan govor s ovih zelenih ideja. to to u praksi znai?

Biodizajneri poput Emme vjeruju da stvaranje odrivih proizvoda nije samo mogue nego je imperativ.

Tijekom specijalizacije na roterdamskom sveuilitu Emma je s jo dvije kolegice suraivala s Tvornicom budunosti (Factory of the Future). Ova multidisciplinarna suradnja rezultirala je proizvodnjom odrivog

materijala koji je dizajnirala priroda, a koji samoj kompaniji pomae da proizvodi hranu na odriviji nain.

Finalni proizvod je pladanj, odnosno posuda u kojoj se prodaju gljive. Stvoren je od micelija samih gljiva i od konoplje. Koriteni micelij je prva faza rasta gljive koja poslije ide u prodaju, a konoplja je otpadni proizvod gradske tvornice koja proizvodi povre unutar velikoga hidroponskog sistema. (Usput, radi se o tvornici Uit Je Eigen Stad, koja gradi najvei hidroponski sistem u Evropi). Matovi od konoplje njima slue kao supstrat, odnosno zamjensko tlo. Takve se konopljine prostirke inae koriste samo jednom, nakon ega idu na kompost. Ista tvornica bavi se i proizvodnjom itake gljiva, na kupovnim

D


blokovima za uzgoj gljiva. Ove blokove ini kombinacija slamnate praine i micelija. Tu na scenu stupaju Emma i njezin biodizajnerski kolektiv.

Da bi se optimizirao kruni sistem prehrambene proizvodnje, spore itake gljiva injektirane su u iskoritenu prostirku od konoplje. Nakon otprilike dva tjedna micelij se proirio po matu i krenule su nicati gljive. U pravim klimatskim uvjetima za rast, nakon jo tjedan dana gljive su spremne za berbu. Ono to ostaje nakon berbe prostir ka je od konoplje obrasla micelijem. Zbog micelija materijal postaje vodootporan, odlian je izolator, a potpuno je biorazgradiv.

Samim time otpadni materijal postaje vrijedan novi proizvod iroke primjene. U sluaju ove konkretne tvornice hrane

i projekta u kojemu je sudjelovala Emma, od novonastalog materijala dizajnirana je ambalaa u kojoj se prodaju itake. Prostirka se dalje prea, pee u penici da bi se zaustavio rast micelija, zatim laserski ree i slae kao kutija. Kupnja slamnatih blokova s micelijem postaje potpuno suvian troak, a upotrebni vijek konopljina mata produljen je za barem tri puta. Ukratko, to je biodizajn na djelu.

Kako ste se uope nali

u skliskom polju biodi

zajna? Nije li to podruje

koje sasvim zamagljuje

granicu izmeu prirod

nog i umjetnog, odnos

no stvorenog?

Prije nekoliko go dina otkrila sam cijelo to novo polje biodizajna na jednoj nevjerojatnoj izlobi u Rotterdamu Design Col

umn #1, Micro Impact. Oduevljena otkriem, poela sam uzgajati celulozni materijal koji su stvarali mikroorganizmi. Ova suradnja mene kao dizajnera i samih mikroorganizama zahtijevala je dosta istraivanja kako sm materijal raste, to mu je potrebno da raste onako kako ja to elim, i to mi je sve potrebno da bih ga mogla uzgajati. Istraujui prirodna bogatstva mi otkrivamo nova svojstva organizama i pretvaramo ih u opipljiv materijal, a na samom kraju i novi proizvod.

Recite nam neto vie o

biolokom kompjutoru

i projektu Form Follows

Organism (Forma slijedi

organizam).

Form Follows Organism je bioloki kompjuter, projekt iz biodizajna koji pomie i mijenja ulogu

Za potrebe gradske tvornice Uit Je Eigen Stad Emma je uz pomo dvije kolegice iskoriteni mat od konoplje iz hidroponskog uzgoja pretvorila u stanite micelija itake gljiva. Novonastali materijal je vodootporan i odlian izolator. Od njega je proizvedena kutija za pakiranje gljiva.


dizajnera. On postavlja pitanje moemo li mi kontrolirati sam proces rasta/uzgoja materije. I kako moemo dizajnirati nove alate i algoritme da bismo razotkrili mo ive stanice?

U ovom sluaju udruila sam se u procesu stvaranja sa utom inteligentnom plijesni da bih otkrila mogu li koristiti ivi organizam kako bih kreirala inteligentne uzorke i dizajn baziran na biolokom algoritmu. Moj proizvod je nova dizajnerska paradigma, utemeljena na kultiviranju materijala uz pomo ivih stanica koje su uzgojene i stvorene da bi sintetizirale prirodni materijal, ali s novim funkcionalnim i estetskim svojstvima. U sijenju 2016. Form Follows Organism bit e objavljem kao knjiga i kao eizdanje.

Knjiga sadri istraivanja o novoj ulozi produkt dizajnera i prirunik za rad s tom plijesni.

Iza vas je iskustvo

stvaranja nekolicine

uporabnih pa i modnih

proizvo da od biofab

riciranih materijala. Radi

li se o eksperi mentima

i prototipima ili smo na

pragu masov nije proiz

vodnje?

Torbica i svjetiljka nastale su tijekom mog staa u londonskom studiju Biocouture. est mjeseci stairala sam kod Suzanne Lee. Ona je zapoela s uzgojem kombuche, odnosno celuloze na zelenom aju da bi dobila materijal od kojeg proizvodi odjeu. Ona me nauila da to radim kako treba. Sam proces od uzgoja materijala do dizaj na proizvoda od tog materi

jala zaista je nevjerojatan. Biorazgra diva urna nastala je kad sam radila s jednim knjigo vescem koji je koristio ljepilo od kosti. To se ivotinjsko ljepilo koristilo tisuama godina, jo su Egipani s njim radili. Usto, sama struktura kosti je prelijepa, pa sam ja poela istraivati kako mogu stvoriti umjetan kotani materijal koji je potpuno biorazgradiv. To je rezultiralo velikim brojem materijalnih testova, a dizajnirala sam i proizvod koji reflektira samu kvalitetu materijala urnu. Postojee urne po mojem miljenju nisu ba estetski doraene i nisu biorazgradive. Moje je miljenje da ljudi trebaju vidjeti, osjetiti i iskusiti ljepotu tog materijala koji Majka Zemlja moe apsorbirati. Sam oblik urne je dvostruko konusan to

Torbicu na slici gore Emma je izradila za vrijeme svog staa u londonskoj firmi Biocouture. Materijal je uzgojila uz pomo organizma acetobacter xylinum. Ista bakterija koja stvara celulozu koritena je i za drugu torbu prototip s idejom uzgoja torbe.

DIZ

AJN

EM

MA

VA

N D

ER

LE

ES

T


FUTURIZAM

predstavlja dihotomiju izmeu ivota i smr ti, izmeu tijela i duha, izmeu neba i zemlje.

Urna se takoer moe zakopati u zemlju i organizmi iz tla sasvim e je razgraditi za pet mjeseci. Taj je projekt lani bio predstavljen na Londonskom tjednu dizajna.

Vi odrivost vidite kao

osnovni zadatak za

dizajnera?

Mi kao dizajneri, znanstvenici, pa na kraju i konzumenti moramo preuzeti vie odgovornosti za cijeli dizajnerski proces. Moramo reducirati koliinu otpada kao nusprodukta proizvodnje i proizvoditi samo ono to nam je nuno. Novi alati, materijali i metode predstavljeni su dizajnerima ije e primijenjeno miljenje i dalje biti kljuno za realizaciju biofabriciranih artefakata. Dizajneri su suoeni s izazovima i ogranienjima koji se pojavljuju kad radi sa ivim organizmima.

Kako vi vidite bio

dizajnerski proces bu

dunosti?

Dizajneri budunosti funkcioniraju u multidisciplinarnom radnom okruenju i ne proizvode vie samo dizajn, forme, strukture i uzorke. Dizajner budunosti, dizajnirajui svoje materijale derivirane iz ivih organizama, surauje sa strunjacima iz razliitih disciplina da bi doao do najboljih rezultata. Kroz snaan dizajn koji pria uzbudljivu priu produkt dizajner naglaava dodirne toke zanata, znanstvenog istraivanja i novih tehnika proizvodnje. Na koncu, dizajner postaje arhivist novih materijala i tehnika, i dizajnira sa samim ivotnim materijalom. Dizajneri iniciraju interakcije izmeu ljudi i prirode, posredujui povijesno problematinom odnosu, i stvaraju mogunosti za nove veze i nove naine na zajedniku korist. Dizajnerova tehnika

sposobnost da ukljui, promijeni ili stvori nove algoritme, koji su zapravo serije instrukcija, stalno je u razvoju. Dizajneri su majstori primjene: oni mogu materijal pretvoriti u poeljan proizvod. Usto, trebaju razmiljati kako e konzument koristiti proizvod i kako se taj proizvod uklapa u iri sistem, kako e proizvod funkcionirati s protokom vremena i koji mu je oekivani ivotni vijek. Ovaj nain razmiljanja je tono ono to nam treba ako emo stvarati s biolokim tehnologijama.

Mislite li da emo svi jo

za ovoga ivota nositi

kone jakne uzgojene u

laboratorijima? I kakvo

je vae miljenje o in

vitro mesu?

Ja mislim da emo u budunosti nositi, kupovati, ivjeti i jesti drugaije. Javnost je spremna za biofabriciranu budunost. Ljudi postaju sve svjesniji promjena u naem okoliu kao i cijene

u budunosti emo nositi, ivjeti i jesti drugaije. Javnost je spremna za biofabricirane materijale


koju te promjene nose. Na kraju postaje jasno: priroda je najbolji dizajner. Manipulirajui stanice i ive kulture, znanstvenici mogu prilagoavati svojstva materijala poput snage, izdrljivosti, teksture ili teine, na primjer. Ti zapravo moe uzgojiti odjevni predmet od nule, bez ikakvog otpadnog materijala.*

A to se tie in vitro koe i mesa Njujorka start-up kompanija Modern Meadow ne kultivira ivotinjske stanice da bi uzgojila hamburger ili odrezak. Fokus je na materijalima ivotinjskog porijekla ili tonije na koi uzgojenoj u laboratoriju, uzimanjem stanica, ali bez ubijanja same ivotinje.

Oni ele doi do vanih poboljanja dizajna i performansi samog proizvoda. Ne ele stvoriti materijal istovjetan koi, nego bolji od koe. Dok sam boravila u New Yorku u studenome ove godine kao suorganizatorica konferencije Biofab-ricate: Design, Biology,

Technology: Growing Better Future, na je tim ispisivao povijest.

Tijekom zadnjeg panela Nature Recrafted, Andras, predsjednik firme Modern Meadow, pokazao je steak chip, odreskov ili mesni ips, uzgojen iz uzorka ivotinjske stanice. Ovaj se komadi mesa moe opisati kao krianac krumpirovog ipsa i beef jerkyja komada suene govedine. Uz proizvodnju, uzgoj ili kultiviranje ovakvog komada mesa jo uvijek se vee vrlo visoka cijena. Ali Andras vjeruje da e cijena padati kako se proizvodnja bude poveavala. Proces laboratorijskog kultiviranja mesa on usporeuje s procesom u bilo kojoj mikropivovari.

*Odrivost je vrlo vana za proizvodnju tekstila. etvrtina svih pesticida u poljoprivredi upotrebljava se za uzgoj pamuka. Proizvodnja odjee zahtijeva ogromne koliine vode. Tekstilna industrija nosi 10 posto ukup ne globalne emisije ugljinog dioksida , a

gotovo polovica svjetskih problema s otpadnim vodama i kanalizacijom povezana je s tom industrijom. Jedna estina ovjeanstva zaposlena je u tekstilnoj industriji. Uglavnom su to ljudi iz Treeg svijeta, koji esto ive ispod granice siromatva. BioCouture je proizvod koji to eli i moe promijeniti u bliskoj budunosti. Pamuk ili slini tekstili mogu biti zamijenjeni materijalom koji proizvode mikroorganizmi od bakterija, gljivica i algi do celuloze, hitina i proteinskih vlakana poput svile. Odjea koju su stvorile bakterije, moete li to zamisliti? Suzanne Lee stvorila je novi zeleni koncept da bi kreirala potpuno zelenu modnu kolekciju. Londonska modna dizajnerica pravi otopinu zelenog aja i eera u kombinaciji s kvaevim vlaknima da bi dobila kompaktan sloj nalik koi. Surauje s mnogim znanstvenicima i udruila se s vodeim bio i nanotehnologijama da bi stvorila obnovlji ve izvore kvalitetnih i potpuno biorazgradivih materijala koji ne proizvode otpad.

FUTURIZAM

Priroda je najbolji dizajner. Ti zapravo moe uzgojiti odjevni predmet od nule, bez otpadnog materijala

Nadahnuta etikim obiajima i egzistencijom drutva Inuita, Emma je kreirala liniju proizvo da. Inuiti su grupa autohto nih stanovnika koji naseljavaju arktiki dio Grenlanda, Kanade i Aljas ke. Inuiti obraaju veliku pozornost na nain kojim se pristupa hrani. Nakon to ulove ivotinju, paljivo e iskoristiti svaki njezin komad. Nakitom od krzna i kosti, i ritualima u kojima se on koristi, oni odaju poast ivotinjama

RAW FOOD LITURGIJA

koje su pojeli. Nakon to je istraila obiaje Inuita, Emmu je zanimalo hoe li i u moder nom drutvu pronai ljude koji na slian nain tretiraju svoju hranu.

Zdravo i svjesno ivljenje snaan je trend zapadnog svijeta, osobito naglaen i visoko cijenjen unutar pokreta sirove hrane. Ljudi koji ive prema raw food pravilima jedu samo termiki neobraenu hranu koja ukljuuje povre, voe,

sjemenke, oraaste plodove i alge.

Emmu je posebno zainteresirala injenica da sirovojedi, unato svojoj svjesnosti, ne prenose svoja stroga pravila na ostale ivotne izbore recimo, na odabir proizvoda koje kupuju. Ovaj nesklad temelj je njezine linije proizvoda.

Svi su proizvodi napravljeni od vapna i gipsa jer je htjela izbjei upotrebu kemijskih materijala.

Kreirala je sirovojelsku prehrambenu piramidu s razliitim kategorijama. Zdjele je napravila koristei povre i voe kao kalup. Svrha ove linije proizvoda je stvaranje harmonije izmeu hrane koju jede i proizvoda koje svakodnevno koristi.

Potaknuta milju da sirovojelstvo svoje prehrambene navike dovodi do ekstrema, ona im predlae kompatibilnu liniju proizvoda koji im mogu pomoi da ovakav ivotni izbor proire na cjelokupni ivotni stil.

Jo i vie od toga: razraen sustav pravila po kojima se jede i ivi ona vidi jednostavno kao religiju.

Ako su vaa prehrambena uvjerenja toliko vrsta da predstavljaju novi skup rigoroznih pravila prema kojima valja ivjeti, onda je hrana vaa religija. Za vjernike sirovojelstva Emma je dizajnirala cijelu liniju proizvoda

Emmini proizvodi:Zainska voda za 7 vrlina, svaka za jedan dan u tjednu: 1. Oprez 2. Pravednost 3.Umjerenost 4. Hrabrost 5. Vjera 6. Nada 7. LjubavZdjela, odljev crvenog kupusa: simbol roenja i novog ivotaZdjela, odljev kelja: simbolizira ivot i ispravnost postupakalice od avokada:predstavljaju bogatstvo, slobodu i plodnostAmajlija s otiskom breskve oko vrata se nosi kao simbol vjenog ivota

DIZ

AJN

EM

MA

VA

N D

ER

LE

ES

T



Gaenje gline u ateljeu Boevski obiljeilo je kraj jo jedne produktivne godine s radionicama keramike. Frtalj tone gline iskopane u umi pored azme postalo je medij za igru, novogodinji ritual i intiman proces uzemljenja i ienja

TRIBAL

U inbox mi je sletjela po-zivnica. Pie Lidia Boevski, keramiarka i sensei.

Drage cure, nedavno smo Martina i ja od prijatelja koji ive u umi dobile par vrea gline (izvaena prilikom ko-panja bunara, s otprilike 18 m dubine) koja je odleala par godina na tlu nezatiena i upijala sokove graba i bukve... Otkako radim s glinom, imam elju proi cijeli proces od kopanja do pripreme za mo-deliranje. elim to iskustvo podijeliti s vama.

Pozivam sve koje imaju elju osjetiti glinu pod noga-


ma u atelje na gaenje kao poklon za kraj godine.

Gaenje umske gline u Lidijinom ate-ljeu zvualo je kao savreni antipod svakom grozomornom blagdanskom domjenku, dakle dogaaj koji se ne proputa.

Stigla sam prva. U ateljeu je bilo toplo. Na podu je leao bazeni utog blata, glina zamijeena s vodom. Iz zvunika se ulo bubnjanje. Kad se malena ekipa skupila, odabrale smo svoje pozicije i kleknule. Zasukale smo rukave pa zaronile. Cijelu je hrpu trebalo temeljito premijesiti, prstima usitnjavajui grumenie i vadei komadie preostalog korijenja (Lidia i Martina ve su

sve jednom proistile od krupnijih komada lia, drva i crvia). Mijesile smo u tiini, klanjajui. Ubrzo se ispostavilo da je svaka svom zemljanom tijestu pristupila svojim stilom. Arhitektica je sistematino premije-ene hrpice formirala u grube kocke. Ja sam formirala valjkaste trudle. Kugle, slobodni stil, svega je tu bilo. Koliina od otprilike 250 kilograma gline za mijeenje pokazala se optimalno napornom za grupicu od 6 - 7 ena. Kad smo sve prole rukama i taman kad su lea poela boljeti, Lidia je najavila da je vrijeme za gaenje. Potfrknule smo nogavice, oslobodile stopala i uskoile. Prvo smo gazile srameljivo. Pa se bubnjanje

Mijesile smo u tiini, klanjajui. Ispostavilo se da svaka svom zemljanom tijestu pristupa drugim stilom

TRIBAL


pojaalo. Sada smo ve skakale unutar sve ljepljivije glinene mase koja nas je sve po-vezivala u jedno. Hvatale ritam. Pa se opet smijale.

Probije te znoj. Udari te lagana euforija. Glina je sve ivlja, sve jaa pod nogama. Istodobno te sve snanije dri i iz tebe ne-to izvlai. Puni se, ali i prazni.

Neka snana smjena energija, tako pri-kladna za ritualno opratanje s godinom na izmaku.

Velika veina gline s kojom se radi na Lidijinim radionicama je kupovna, zapaki-rana, ve pripremljena za oblikovanje. Ovo je sirovina u svom elementarnom obliku, iva zemlja, bez posredovanja i rafiniranja.

Upoznavanjem cijelog ovog procesa obrade mijenja se i tvoj doivljaj same ma-terije. Jer glina nije pasivan materijal pogo-dan za realizaciju ideja. S njom ti je nekako odmah jasno da je proces vaniji nego re-zultat, da se treba moi zaigrati, zaboraviti na sebe, na sve ideje i ambicije.

Unato tome, glina jasno ocrtava mental-ne procese, vidljivo opisuje trenutak, biljei osjeaje i misli koji su te toga dana zaokup-ljale, ak i ako su ostale neizgovorene.

Kao da ovaj plemenski ritual uzemljenja i ienja nije bio dosta, dobile smo i sva-ka svoj komad gline da je ponesemo kui. Nisam mogla zamisliti ljepi novogodinji poklon.

Probije te znoj. Uhvati te lagana euforija. Glina je sve jaa, sve ivlja pod nogama. Puni se, ali i prazni

TRIBAL


Katakuri ko. Kaj?


Ovih dana pred blagdane Drako je bio dobre volje. Pohodio je radionicu kuhinje iz Okinawe i tamo se oduevio jednom posebnom vrstom kroba. Katakuri je tajna hrskavog poha.

USAVRAVANJE

Katakuri ko. Kaj?

Veer nakon posla, treba skuhati neto za sutra. Prekapam po ladici s povrem, bacam ljepljive tikvi-ce i mrkve, otvaram zamrziva nee li iskrsnuti koji dobar komad mesa. Otvaram i drveni ormari sa zai-nima, vadim voljene ras el hanoute. Jedan je stigao iz Izraela, drugi iz Maroka, a trei je kupljen na mjestu odakle u prosincu svjetlost tee u oping-centru.

Nisam ni zapoeo s pripremom jela, modroplave oi presjekle su me pogledom i primjedbom: a da skuha neto normalno kao baka, mislim na pohanu niclu i pire, da se mogu konano najesti. Kroz glavu mi je proletio dio djetinjstva kada sam ovakva sputa-nja rjeavao kamenom, na livadi izmeu Srednjaka i Kneije koja je sada nalik na amerike asfaltne aveni-je. Da brano, jaja, mrvice od gospoe punice.


USAVRAVANJE

Prihvatio sam primjedbu, ipak ukuane esto koristim kao pokusne kunie za svoje eksperimente kod pripreme hrane.

Sreom, nedavno me privukla kuharska radionica s temom jela iz Okinawe. Ekipa iz Destinatio Tokyo upoznala nas je sa zanimljivim okusima, a ja sam ih naravno maltretirao pitanjima. Najvie me zanimalo koji gustin koriste, a tek valjda iz pete Anto-nio se sjetio katakurika, s napomenom da kod peenja daje famoznu hrskavu koricu. Uklopio sam se u predblagdansko ozraje i katakuriko je kupljen oputenim provla-enjem kartice na uglu dviju donjogradskih ulica.

Katakuriko ne mijenja okus jelu, nema mirisa, ne tamni ulje kod prenja i daje hrskavu i ukusnu koricu. Izvorno se pro-izvodio od biljke katakuri (Erythronium japonicum), to je bilo preskupo i za japan-ske depove, pa ono to danas kupujemo krumpirov je krob. Nema glutena u sebi i izvrstan je gustin. Mijea se u jednakim omjerima s hladnom vodom i tek onda

stavlja u jelo koje se eli zgusnuti. Ne kuha se, jer se kuhanjem razgrauje, a jela s kata-kurikom iz istog razloga ne idu u zamrziva. Upotrebljava se i kod slatkih jela, ali s obzi-rom na cijenu, ne bih preporuio.

eljeno jelo zapoeo sam pacanjem pile-ih prsa. Narezane na rezance, zalio sam ih bijelim acetom, posuo tandoori masalom, orijentom, szechuan paprom, chili prahom i naravno neizbjenim ras el hanoutom. Nakon dva sata na toplom, uvaljao sam ih u katakuriko i pekao 5 6 minuta.

Za pire od krumpira ukljuio sam sous vide. Temperatura 95 C, vrijeme oko sat i pol. U plastinu vreicu slaem ploke od krumpira, dodajem sol, maslac i mlijeko. Rezultat je nalik pudingu od krumpira, iznenaenje i za najtvrdokornije skeptike.

Servirani ruak brzo je nestao, bez puno komentara, i to je najvanije dite ba-kino nije imalo primjedbi. Zaini sa svih strana svijeta i koer bijeli prah u jednos-tavnom jelu, okrugli kuhinjski stol to nas okuplja, svojevrsno je vrelo svemira.

A da jednom skuha neto normalno, kao baka, pohanu niclu i pire, da se konano mogu najesti, presjeklo me dite bakino


Brano od biljke iz porodice ljiljana (Erythronium japonicum), koja je udomaena u Japanu i nekim dijelovima krajnjeg Dalekog istoka. Brano, odnosno krob izvlai se iz lukovice biljke. Kako se biljka industrijski ne uzgaja, a potranja za ovim krobom je velika, postoji mogunost ugroavanja biljke u prirodnim stanitima. ak se i u samom Japanu vode polemike treba li katakuri uvrstiti u crvenu knjigu ugroenih vrsta.Ovaj krob ima veliku primjenu u kulinarstvu, prije svega u japanskim prenim jelima, kao zgunjiva juha ili umaka, ili slui u prevenciji sljepljivanja posebno obraenih komada (poput riinih kolaia, mochija). Prednost mu je i to to je bezglutenski, ali je isto tako doputen i u nekim religijski zahtjevnim jelima poput koshera.Kad se jelo za prenje u ulju obloi katakurikom, dobije se hrskava ovojnica, a jelo unutar ovojnice kuha se u vlastitim sokovima.U tradicionalnim azijskim medicinama, koristi se i za ublaavanje osipa.Zbog velike potranje i male ponude (i, naravno, vrlo visoke cijene), veina komercijal-no dostup nih japanskih krobova koristi tradicionalno ime katakuri ko, iako je rije o krumpirovu krobu s iznimno malim postotkom kroba biljke katakuri.

to je uope katakuri?


Za razliku od svih drugih slastica ovi vam keksii

pomau da ubijete tri muhe jednim udarcem:

da reducirate razinu kuhinjskog stresa, rijeite

poklone ukuanima i rasporedite koliinu eera

ravnomjerno na sve dane do Nove godine

Jadranini keksi zvani tri u jedan arolija zimskih praznika i lijepa povienost atmosfere zbog odbrojavanja staroj, potroenoj godini i uzbuenja novog poetka tako se lako ubije previsokim oekivanjima. Pred sebe i svoj eludac naprosto postavimo preteke zahtjeve. Ako postoji jedan jedini razumni obiaj u cijeloj toj gunguli nagomilanih slavlja, to je onda obiaj da se peku keksi. Kao prvo, suhe keksie moe se pei unaprijed, koji dan prije Badnjaka, pa je ovo desert koji vas oslobaa od kuhinjskog stresa. Drugo, keksi koje ste sami ispekli najprikladniji su mogui poklon personaliziran i intiman. I tree, keksi zatvoreni u limene kutije ili staklenke dobro se uvaju pa bez problema moete ispei veu koliinu pa rastegnuti grickanje do prvih dana nove godine. Istina, i keksi znaju dojaditi. Osobito ako ih se gomila i pee na koliinu, s loim sastojcima. Prave namirnice za boine kekse kotaju maslac, domai bademi, ljenjaci i limuni, muscovado eer ili melasa, nita od toga nije jeftino. Zbog toga emo mi radije odabrati jednu jedinu vrstu keksa, ali se pobrinuti da bude vrijedna truda i prilike. Jadrana koja stoji iza brenda Najfiniji kolai zaista je majstorica sitnih keksa s puno osobnosti, i pee ih zbilja sa srcem. Nakon to smo kuali sve kolaie koje je spekla, teka srca bismo odabrali samo jednog favorita.

CUKRAMRVA

pie eljka Klemeni pee Jadrana urkovi

snima Maja Danica Peani

175 g maslaca 90 g sitnog smeeg eera

250 g brana korica od 1 nepricanog

limuna krupni smei eer za oblaganje

Keksi od maslaca i korice limuna

Miksajte maslac i eer dok smjesa ne posvi

jetli, smanjite mikser na najmanju brzinu, dodaj

te limunovu koricu, pa onda polako dodajte

brano. Iskrenite smjesu na radnu povrinu i

umijesite glatku smjesu. Oblikujte valjkasti ob

lik promjera oko 3 cm, pa onda preoblikujte u

etvrtasti oblik. Pospite krupni eer po radnoj

povrini i obloite smjesu. Moda e vam ovo

biti lake uz pomo papira za peenje, u koji

umotajte smjesu. Stavite u hladnjak na 2 sata.

Ugrijte penicu na 160 C. Smjesu izreite na

deblje nite, od oko 1 cm. Rasporedite na lim za

peenje obloen papirom i pecite 20 minuta.

Ostavite kekse da se ohlade prije nego ih

spremite u kutiju za uvanje ili posluite.



200 g brana 50 g riinog brana

2 liice praka za pecivo liice

kardamoma liice cimeta liice

mukatnog oraia liice umbira

liice pimenta liice + prstohvat papra

225 g maslaca, sobne temperature 90

g svijetlog muscovado eera liice

ekstrakta vanilije 1 liica sitno ribane

korice od nepricanog limuna 50 ml

slatkog vrhnja 75 g mljevenih badema

Papreni keksi s umbirom i pimentomZagrijte penicu na 180 C. Prosijte zajedno brano, riino

brano i zaine. U drugoj posudi miksajte maslac i eer,

pa dodajte limunovu koricu i ekstrakt vanilije. Smanjite

brzinu miksera na najmanju, pa dodajte brano sa zainima,

naizmjenino sa slatkim vrhnjem. Na kraju umijeajte bade

me. Oblikujte loptice promjera oko 2 cm te ih poloite na lim

za peenje obloen papirom. Pecite 15 20 minuta, dok se

kolaii ne zarumene. Ostavite ih par minuta na limu, pa onda

paljivo prebacite na icu, dok se potpuno ne ohlade. Moete

ih posuti eerom ili obloiti nekom glazurom.

40 g maslaca, sobne

temperature 65 g masti, sobne

temperature 75 g sitnog

smeeg eera jaja, tuenog

par kapi ekstrakta od badema

(ne esencije) 150 g brana 1

liica praka za pecivo 2 3

lice zobenih pahuljica 20-ak

kom suenih brusnica lica

ruma malo vode

Zobeni kolaii bez marcipanaBrusnice potopite u malo vode u koju ste umijeali licu ruma i ostavite ih

dok ne omekaju. Ugrijte penicu na 180 C. Obloite lim papirom za peenje.

Miksajte maslac, mast i eer, dok smjesa ne posvijetli. Dodajte postepeno

jaje i ekstrakt badema. Umijeajte praak za pecivo u brano, pa dodajte u

smjesu. Kad se smjesa povee, oblikujte loptice veliine oko 2 cm i uvaljajte

ih u zobene pahuljice, te stavite na lim za peenje. Ostavite dosta mjesta

izmeu loptica. Utisnite po jednu brusnicu na sredinu svake loptice, moda e

vam trebati tapi da si pomognete. Nemojte jako stisnuti, onoliko koliko je

potrebno da se brusnica zadri na mjestu. Pecite oko 20 minuta, dok kolaii

ne dobiju laganu zlatnosmeu boju. Ohladite u potpunosti prije posluivanja.


25 g zrnaca prene kave 115 g badema 200 g brana liice

praka za pecivo liice soli 75 g maslaca 150 g eera

2 tuena jaja 30 ml kuhane kave 1 liica cimeta za posipanje

Biskoti od kave

Zagrijte penicu na 180 C. Na polovicu lima za peenje ras

poredite zrna kave, a na drugu polovicu bademe, te ih tosti

rajte u penici 10 minuta. Nakon toga ih ohladite na sobnoj

temperaturi. Zrna kave kratko sameljite ili usitnite u muaru, do

krupnije teksture. Nakon toga usitno sameljite bademe. Prosijte

brano i praak za pecivo u posudi. Rukama utrljajte maslac, pa

umijeajte eer, samljevenu kavu i bademe. Dodajte tuena

jaja i kuhanu kavu te umijeajte vrstu smjesu tako da je zavrite

rukama na radnoj povrini. Oblikujte dvije truce debljine 3 cm i

poloite na papirom obloen lim za peenje. Pospite truce ci

metom, pa stavite pei oko 20 minuta. Priekajte oko 5 minuta,

pa otrim veim noem nareite biskote na debljinu oko 1 cm,

poloivi no lagano ukoso prilikom rezanja. Narezane biskote

polegnite na lim za peenje, pa vratite u penicu na 10 minuta.

Nakon peenja izvadite biskote zajedno s papirom za peenje,

pa ih stavite na tacnu i ostavite da se hlade pa sue na sobnoj

temperaturi preko noi. Spremljeni u limenoj kutiji, biskoti mogu

trajati i nekoliko tjedana.


115 g maslaca

sobne temperature

115 g muscovado

eera 1 jaje 50

g zlatnog sirupa*

50 g molase*

400 g brana 1

praak za pecivo

2 liice umbira

Pikantna srca i zvijezde za eljkuMiksajte eer i maslac dok ne dobijete kremastu smjesu. Umijeajte jaje,

sirup i molasu. Prosijte brano, praak za pecivo i umbir, dodajte u smjesu s

maslacem i mijeajte dok ne dobijete vrstu smjesu. To e vam biti najlake

runo, na radnoj povrini. Oblikujte disk, obloite tijesto prozirnom folijom i

stavite u hladnjak na pola sata. Zagrijte penicu na 180 C. Valjkom razvaljaj

te tijesto i izrezujte srca i zvjezdice kalupima za kekse. Pecite ih na papirom

obloenom limu za peenje, 10 minuta. Ohladite ih pa premaite rastoplje

nom okoladom, glazurom od eera u prahu i limuna ili ih ostavite kakve

jesu. *Melasu i zlatni sirup moete nai u trgovinama zdravom hranom. Zlatni

sirup moete zamijeniti agava sirupom, no melasa je nezamjenjiva.


225 g brana

liice cimeta 175 g

hladnog maslaca 130

g sitnog smeeg eera

1 utanjak + malo za

premaz malo krupno

mljevenih ljenjaka 4-5

lica pekmeza od malina

Obavezna srca s pekmezom od malineBrano pomijeajte s cimetom, pa u multipraktiku pomijeajte s maslacem dok

ne dobijete mrviastu smjesu. Dodajte eer i umanjak i miksajte dok se tijesto

ne pretvori u kuglu. Prebacite tijesto na radnu povrinu, zamijesite u homogenu

smjesu, obloite prozirnom folijom i stavite u hladnjak na minimalno pola sata.

Valjkom tanko razvaljajte tijesto, pa izrezujte okrugle oblike s valovitim rubovima

za donji sloj, a isti taj oblik sa srcem u sredini za gornji sloj keksia. Gornje keksie

premaite umanjkom i pospite ljenjacima kad ih poloite na lim za peenje.

Keksie pecite 10 12 minuta, samo dok lagano ne porumene. Ohladite ih na reetci, pa ih premaite pekmezom od malina i poklopite onim keksiima s izdub

ljenim srcima. Keksii su najbolji od drugog dana.


U PRVOM LICU

Zato (i kako) sam izgraditi svoju kuu


Reciklirano imanje Vukomeri postalo je mjesto razmjene znanja i ideja o odrivom razvoju i ivljenju. Jedan od pionira i osnivaa Matko iak i sam je tamo zapoeo graditi svoju kuu. Stvorilo se zdravo susjedstvo.


U PRVOM LICU

Sve je krenulo kao bunt, kao punk. Bio je to taj neki anarhistiki ir i aktivizam. Tada sam imao 19, puno smo skvotirali. Tamo, u tom nekom ilegalnom okruenju sredi svoj prostor, uredi vrt Onda te potjeraju i sve unite. Tako se stvorila potreba da odemo iz grada i stvorimo neto svoje.

U Vukomeriu je postojala ta zemlja za viksu od mog starog, oko 2500 metara kvadratnih. Rekao sam mu: ako si mi ita u ivotu mislio dati, daj mi samo tu zemlju

Vukomeri je idealan jer je blizu Zagreba, a ipak sasvim sauvan od devas tiranja. Bio je to pravi vikendaki kraj gdje su zemlju kupovala nekadanja vojna lica, jugogenerali. Mladost je bitna za razumijevanje te prie. Bez mladenakog za

nosa to nikad ne bi ilo. Danas tu imamo oko 1,5 hektara graevinskog zemljita i otprilike 3,5 hektara ume i oranice. Uili smo najteom metodom na vlastitim pogrekama. Nikakve sustavne edukacije tada nije bilo. Bili smo pioniri. Skidali nacrte s interneta, upali knjige, ili na radionice vani Ali, kao to je rekao Buckminster Fuller: kad nema koga pitati za savjet, znaj da si na dobrom putu.

Danas je ovo Centar znanja za odrivo ivljenje i razvoj permakulture. Financira nas Nacionalna zaklada za civilno drutvo. ZMAG (Zelena mrea aktivistikih grupa) je primarno udruga za edukaciju. elimo pomoi ljudima da preskoe neke bolne faze kroz koje smo mi prolazili. eljeli smo stvarati ive primjere, a ne baviti se teorijom.


U PRVOM LICU

Moja je pria oduvijek proeta prirodom - maslinici, vinje, taj neki mediteranski ruralni kontekst...

Kako sam ja tako mlad uletio u sve to? Odrastao sam u ibenskom zaleu kod bake i djeda, u selu Dubravice iznad Skradina. Moja je pria oduvijek proeta prirodom i selom maslinici, vinje, taj neki mediteranski ruralni kontekst. Mi smo kao klinci lovili crne udovice i prodavali ih veterinaru za serum. Cijeli ivot zapravo pokuavam vratiti se u to selo.

Tako sam upisao i srednju poljoprivrednu kolu. Zanimala me proizvodnja hrane, furala me klinaka ideja nahraniti gladne.

A ulogu je odigrala i moja stara, makrobiotiarka. Ja sam bio jedini kli

nac u busu koji je na ekskurzije nosio sendvi od dva prijesna hljepia s komadom kombu alge. I toga sam se sramio.

Normalno da je trebalo prvo pobuniti se protiv svega toga, sve odbaciti, da bi se kasnije vratio toj ideji ivota s prirodom.

Danas je to ve neka scena perma kultura, festivali, grupe solidarne razmjene. Prije petnaest godina nije bilo nieg, samo stara kola makrobiotiara.

Ovaj objekt u kojem sjedimo, to je na centar u Vukomeriu. To je preseljena stara hrastova turopoljska kua. Za izolaciju je koritena ovja vuna. Koristimo jo i celu


Sve ovdje je miks tradicionalne gradnje, pasivne arhitekture i reciklae. Pod je od hrasta pored kue

lozu i ekspandiranu glinu. Svi koriteni materijali su maksimalno prirodni i iz naeg okruenja. bukano je lokalnom glinom. Ovaj pod je od hrasta koji smo sruili tu pored kue. Prirodno se suio pet godina.

Ovo je na poligon za uenje. Sve smo radili tri puta. Napravi, u hodu neto naui. Onda kasnije skui da to moe puno bolje. Pa srui i napravi ponovo. Zato se zove reciklirano imanje sve ovdje je miks tradicionalne gradnje, pasivne arhitekture i reciklae. Recimo, ovaj staklenik koji smo nadogradili na junoj strani tradicionalne drvene kue to je element pasivne solarne arhitekture.

U selu je sada pet kua izgraenih od slame, a mi smo sudjelovali u izgradnji jo njih dvadesetak. U cijeloj Hrvatskoj ih ima oko trideset.

Graenje balama slame trenutno zakonski nije regulirano. To je siva zona. Ne moe graditi legalno s hrvatskom slamom nego treba uvoziti austrijsku koja je certificirana Ali recimo to ovako: slama e biti legalna kada na tritu za to bude interesa. U Njemakoj je to legalizirano 2001., a grade slamom od 1967.

Nema nikakve dileme do faze visokog rohbaua tri puta je jeftinije graditi


Ideja nam je bila stvoriti mjesto bez reija i u tome smo uspjeli. Imamo bunar, skupljamo kinicu, struja je iz solarne elektrane, wc je kompostni...

od slame nego konvencionalnom gradnjom. Nije to nikakva mudrolija za onoga tko zna graditi konvencionalno, ali cake postoje.

Gradimo i masivne finske pei i raketne pei, sve s prirodnim materijalima, ali uz primjenu novih tehnika. Raketnu pe sagradi za 200 eura materijala. Imaju ogromnu termalnu masu i troe tri puta manje drva od obinih pei.

Ideja nam je bila stvoriti mjesto bez reija i u tome smo uspjeli. Imamo bunar za pitku vodu, a kinicu skupljamo za tehniku vodu. Struja je iz solarne elektrane 1,2 kW snage fotonaponskih elija dovoljno je za etverolanu obitelj. To je investicija od oko 45.000 kuna.

WC je kompostni, idemo k potpuno ekolokom.

Na imanju je jo i poligon za klince s kuicama na drveu, izgraen prema konceptu umske pedagogije. U Vukomeriu je od stalnih lanova sada tu sedmero djece. Friko smo navukli zemljani pod i u bungalovu za goste. I taj je objekt izgraen pokazno, tehnikom slama kao nosivi element. On uope nema drvenu konstrukciju. Takva kua od 16

kvadrata kota 15.000 kuna. Naravno, u trokovniku nije uraunata cijena rada.

Ova vrata na bungalovu to su odbaena vrata iz nekog zagrebakog stana, to je ari iz dvadesetih, kvalitete kakve danas nema.

Koga zanima drvo, vie se bavi drvom. Ljudi se ovdje profiliraju prema interesima.

Najvanija stvar koju smo tokom godina nauili? Nauili smo komunicirati. Nenasilna komunikacija, asertivna komunikacija, sasluati druge to se moe nauiti.

Za svoju kuu ja sam kupio postojei zidani objekt koji sad planiram obloiti slamom. Ove godine napravili smo drvenu terasu i trijem ja to zovem dnevni boravak na otvorenom. S prednje strane kue bit e staklenik, a u njemu hou drvo!

Dok se sve to ne zavri, u podrumu sam za nas uredio mali stan i konobu. Pod je obloen otpadnim kamenom iz kamenoreznice. Zidovi su bukani glinom sa eljeznim oksidom. A pred kuom je suhozid pored kojeg e doi vrt. Kaem vam, ja ovdje zapravo sebi pravim Dalmaciju. Stvorilo se ovdje dobro, zdravo susjednstvo, i svi jedni drugima puno pomaemo.

U PRVOM LICU


Kako nastaju zeleni krovovi?

ak i usred zime kada nisu osobito zeleni i nema cvata (od svibnja do srpnja ovi krovovi prekriveni su cvjetovima jarkih boja!), zeleni krovovi u Vukomeriu jedan su od prizora koji oduzima dah. Ovi zeleni krovovi nadahnuti su rijeima Le Corbusiera iz zbirke eseja Prema novoj arhitekturi koje kau da zelenu povrinu izgubljenu gradnjom kue treba nadoknaditi na krovu. Na ovoj slici jedan je takav krov izgraen na privatnoj kui u Vukomeriu. Nastaje tako to se na dasku stavlja hidroizolacija, nakon nje epasta membrana, a povrh nje geotekstil. Gornji sloj ini baza za ukorjenjivanje, na koju dolazi sloj zemlje (5 8 cm) u koju se sade biljke, mahom razliite vrste sukulenata zbog otpornosti.


Globalni straw bale pokret istinski procvat doivljava poetkom 1990-ih. Prvi pokazni objekti u Hrvatskoj pojavljuju se 2006.

Povijest gradnje balama slame

Biljna vlakna, dugake trave i iblje koriste se za gradnju od prapovijesti. Slama i konop lja najkvalitetniji su jednogodinji biljni materijal za gradnju. Slama se stoljeima u Europi koristila za izgradnju krovova. Otkrie stroja za baliranje omoguilo je da se bale slame ponu koristiti kao veliki graevni blokovi. Prva zabiljeena graevina od bala slame podignuta je 1886. u Nebraski. Bila je to kola s jednom uionicom, izgraena bez ikakvog drugog konstrukcijskog elementa osim bala slame. Ta se tehnika prema mjestu nastanka zove Nebraska, i izuzetno je jeftin nain gradnje. U SADu je doivjela svoj vrhunac 1915.1930. kada je izgraeno oko 70 ovakvih graevina, od kojih je 13 bilo u funkciji jo 1993. Najstarija kua od bala slame u Europi nalazi se u Francuskoj. Kua Maison Feuillette sagraena je 1921.

Vie proitajte u knjizi Gradimo slamom u izdanju ZMAG-a


Jedan od ljudi koji su u Vukomeriu izgradili vlastitu kuu je Daniel Rodik. Inenjer prometa koji se bavi odrivom energetikom jo uvijek svoje vrijeme dijeli izmeu Vukomeria i Zagreba, ali kua od slame koju je ovdje izgradio zamiljena je kao kua za njegovu obitelj s dvoje malene djece. Prije sedam godina kupio je kuu koju je zbog naruene statike trebalo sruiti. Odluio je zamjensku graevinu sagraditi ba onako kako eli. Koja je uope motivacija za ovakav pothvat? Zato je elio sam graditi svoju kuu od slame?

Daniel je odrastao u Novom Zagrebu i u gradu je proveo cijeli ivot. Poela ga je privlaiti ideja permakulture i odrivosti kao cjeloviti pristup. Privlaila ga je mogunost da dizajnira svoj prostor u blizini ume, s vrtom...

Kuu moe graditi i u gradu, ali ja sam htio biti blie prirodi. Vana mi je bila

ivot u kui od slame

Daniel Rodik odluio je na temeljima kue koju je sruio izgraditi novu ba

onakvu kakvu eli. Drvena konstrukcija ispunjena balama slame postala je

obiteljski dom. Htio je biti blie prirodi.

U PRVOM LICU


Sa zajednicom je zdravije i lake, psihiki si jai. Ovdje ui raditi rukama, tek to ti daje vjerodostojnostsloboda i mir, cjelovitost koju ovdje mogu napraviti. Zmag mi je bio velika podrka. Sa zajednicom je zdravije i lake, psihiki si jai. Osobito zato to mi nismo iz graditeljskog miljea, mi smo naslijedili samo fakultetsko obrazovanje. I sada ovdje radi s tim to zna. Ovdje ui raditi rukama, tek to ti daje vjerodostojnost. Na poetku gradnje svoje kue znao sam tek treinu procesa, a uim jo i sad. Ali zadovoljan sam samim objektom.

Na betonskim temeljima Daniel je podigao drvenu konstrukciju za objekt od oko 80 kvadrata, a zidovi su od balirane slame. Nisu se zaduivali. S betonskim podrumom, grijanjem i svim instalacijama kvadrat kue

kotao ga je 450 500 eura. Sam proces gradnje iao je dobro, bez veih problema, jer je ve imao neto iskustva i podrku prijatelja. Skeletna drvena konstrukcija koja dri krov ispunjena je balama slame debelim 50 60 centimetara. Slama je bukana glinom pa vapnenom bukom. Ovakav nain izgradnje drvena konstrukcija pa ispuna balama slame najraireniji je nain straw bale izgradnje. Vanjski sloj moe biti i drveni, osobito ako je kua u podruju s jako puno kie.

Energetski nisu sasvim neovisni, ali odrivi jesu, kae.

Nismo jako brijali na vanjsku neovisnost, na to da budemo skroz off-grid. Mi

U PRVOM LICU


troimo elektrinu energiju, ali to se moe promijeniti ako budemo eljeli. Nismo nezavisni, ali smo odrivi. Ne spaljujemo fosilna goriva, i ne treba nam velika koliina drva. Na drva grijemo vodu za podno grijanje plus potronu toplu vodu, a za cijelu zimu potroimo oko pet metara drva. Bitno mi je bilo smanjiti tu koliinu vremena potrebnu za cijepanje drva.

Kako ovakva kua utjee na vas? pitam.Dosta. Moja ena je ispoetka bila malo

skeptina. Nema centralnog, i premda nije hladno, sama kua nikad nije toliko topla kao to su to stanovi u gradu. Ona je jednostavno zamiljena drugaije, tako da osjea koje je godinje doba vani. Onda, recimo, blato. Ne misli da e blato biti neki faktor, ali blato je posvuda i to je ovdje normalno. Kao i kukci, divlje i domae ivotinje.

Kua kao da ima neki svoj ivot, skoro kao da je ivo bie. Djeluje drugaije ljeti i zimi, i treba je pratiti, doraivati i popravljati. Nije mi to robovanje, to mi je gut. Uvijek ima nekakvog posla, oko kue i u kui. Ovdje mora imati neku svoju malu radionicu i barem neto alata.

I klincima je to zanimljivo. U dananjem drutvu tehnika se znanja zapostavljaju. Drago mi je da djeca ovdje mogu nauiti kako se ispravno dri pila, kako se planira i projektira.

Jo jedna stvar koju naui gradei ovakvu kuu: ne moe sve sam. Drutvo danas kae da je vaan pojedinac, da moe sve sam, ali na selu to nije tako. Bez zajednice i bez meudjelovanja, to je vrlo teko. To je taj peti element u permakulturi ljudi i organizacija. Osim vode, energije/sunca, tla i zraka, vani su i ljudi.

U PRVOM LICU


Matkov sin Tonko ima dvije i pol godine i rado se igra u pijesku Vukomeria. Istim tim pijeskom i zemljom zmagovci oblau kue u kojima ive s obiteljima


Kad god mi netko spomene bearac, sje-tim se jednog uarenog ljeta u gradu na kraj-njem istoku drave. Ako je suditi po pustoi u srcu, mogla je biti jedna od godina koje su nestrpljivo ekale da svoja kalendarska zaduenja delegiraju onoj sljedeoj i rijee se pritiska povijesti. Juni vjetar dizao bi se oko podneva i na verandu donosio dah vreli-ne s okolnih polja. Grad je bio neobino tih. Na krnji obiteljski pogon jo se oporavljao od tekog udarca koji nam je zimus odnio mamu. Njezini su tragovi bili posvuda po kui. Naramenice, odrezak od plae, papirii s poznatim rukopisom: deset jaja, ampon, kruh od privatnika, varikina Varikina, tko

zna to je trebalo izbijeliti tih zadnjih dana? U svakom sluaju, njezina zimnica polako je nestajala s polica; od turije je preostalo par kiselih krastavaca na dnu staklenke, a ajvar su u meuvremenu pomeli tatini prijatelji- -intelektualci dok su ga tjeili u kuhinji, uz otra pia prije ruka. U tegli s pekmezom dugo je bilo za jo jedan tanki premaz po kruhu, a opet, netko je i to smazao, vjerojat-no brat koji je tada bio panker, a oni, kao to je poznato, nemaju milosti kad se naveer vrate kui.

Tog ljeta tata je uspostavljao puni suvere-nitet nad tednjakom. Kao i svaka nova vlast

Pie: Gordan nuhanovi

Nimalo boina pria o bearcu

PISAC U GOSTIMA

Neizostavni sastojci Nuhanovieva bearca: rane od minobacaa, devastirana industrija u gradu, rigidna opcija na vlasti i porazi lokalnog nogometnog kluba umjesto vegete


i on je imao teko objanjivih izleta: punje-ne paprike s okusom origana, zaeerene pljeskavice i knedle iznenaenja u kojima bismo, umjesto ljiva, pronalazili rabljenu akalicu, a kojiput i opuak ako bi se tata previe unio u diskusiju o stanju kulture u gradu. Prijatelji-intelektualci ostavljali su ga izmeu jedan i pola dva. Iz zadimljene kuhinje tada bi kuom odjeknuo njegov glas: Deki, ru-uu-ak idemooo! - Narav-no, brata bi trebalo ekati da sie s kata jer pankere, kao to je poznato, vruina ubija u pojam.

ti okus tog ljeta u gradu udaljenom od svega gotovo nezamisliv bez udara vrelog vjetra o platnenu nadstrenicu na naoj verandi. U dvoritu pak izmodeni VW passat, a kua jo nezalijeena, s ranama od minobacaa na sebi. Kolovoz, sredina dana. Puste ceste i isto nebo. Na obzoru niti jedne pruge dima: za cjelovit doivljaj bearca industrija mora biti posve devastirana, nijedan pogon u gradu ne bi smio raditi, ba nita. Bearac je jo bolji ako je na vlasti rigidna opcija koja svim sredstvima uva status quo, a onaj tko ga kuha trebao bi biti sretan to je jo iv: ta sluajna okolnost daje bearcu okus neizvjes nosti. Porazi lokalnog nogometnog kluba dolaze umjesto vegete, a osamljeni gardist u dubini lokala koji tako zduno tue po poker aparatu pridaje mu onaj prijeko potreban oaj bez kojeg bi bearac doista bio obian satara.

Dok vjetar tako klopara u aluzinama, tri mukarca razliite dobi glavinjaju po kui; bore se protiv vruine. Do pojeftinjenja kli-ma-ureaja proi e jo nekoliko godina. Ne postoje ni mobiteli, a surovi graevinski lobi tek sprema prepad na zemlju. Na Radio tele-viziji Srbije spikerica s pepeljarama na oi-ma objavljuje dolazak bjeloruske delegacije u posjet srbijanskim kolegama. Za to vrijeme bearac krka na tednjaku u kuhinji i upija glavne silnice vremena. Nakon luka i papri-ke, tata u lonac izlijeva (oguljeni) paradajz i ve je krajnje vrijeme da se kranjske stave na rotilj. Bez njih, nad bearcem bi poela lebdjeti neka neugodna pitanja i zato je dob-ro drati se ustaljene prakse.

Pogledao sam ih obojicu, moje preostale ukuane: dok je brat bezvoljno nabadao vilicom kuhano povre, tata je kao u gru jeo brzo gotovo bez vakanja usisavajui sadraj lice. Iako nisam htio dizati paniku, morao sam prestati gurati stvari pod tepih.

Zato sam poeo izdaleka.

Sjea se kada si rekao da se nije pamet-no zamjerati naem komiji?

Jesam to ja rekao? Moda i jesam. Za-to?

Osamljeni gardist koji tue po poker aparatu pridaje mu onaj prijeko potreban oaj bez kojeg bi bearac bio obian satara

Sjeam se njegove utuene face.

Opet taj bearac, neki dan smo ga jeli gunao bi nad tanjurom.

A kad emo ga jesti ako ne sad. Osim toga, pun je vitamina.

Pa ovo se ne moe jesti koliko je ljuto protestirao je, na to bi se tata naizgled iskreno zaudio: Kako? Ba sam pazio. Nemogue.

Bearac je jednostavno ljetno jelo. On,

naizgled, ne trai vie od luka, paprike, pa-radajza i par kolutia ljute papriice. Vano je zguliti kou s paradajza i u odreenom trenutku dodati licu eera koji, tokom kuhanja, uspjeno suzbija kiselost. U Zagre-bu bearac esto poistovjete sa sataraem, ali to je krivo; bearac je neusporedivo ljui, oporiji, mraniji Jo kao da ujem usklike nadobudnih kuharica iz sjeverozapadnih dijelova zemlje: Ah, pa to je uve! Ma kakav uve, gospoo, nema anse.

Bearac je neto sasvim drugo: on je edo jedne epohe. Za mene e bearac uvijek ima-


Kad sam se sino vratio iz grada, izaao sam na balkon i zapalio cigaretu, nije mi se odmah spavalo. Pogledao sam u komijino dvorite i vidio ga kako ulazi i izlazi iz svoje garae.

Ma nemoj rekao je vaui. U to doba, zamisli I to je trajalo ni sam

vie ne znam koliko. Ulazio-izlazio, kae, iz svoje garae?

ponovio je tata punih usta i obratio se bratu: uje ti ovo?

Ja ne mogu vie procijedio je. Siguran si da je bio komija? Tko bi drugi bio u njegovoj garai? O moj Boe

Tata je ruku poloio na elo, kao da ga je najednom neto ondje zaboljelo. Zatim je podrignuo s rukom koju je prinio ustima s malim zakanjenjem.

On je vidio da netko ulazi i izlazi iz kom-ijine garae.

Pred oima sam imao neobino jasnu sliku te uurbane none aktivnosti u kojoj se nazirala neka tajanstvena opasnost.

I nije ti palo na pamet da neto uini. ta da uinim? Zna li ti da su naeg susjeda sino te-

meljito opljakali? upitao me na to se brat tome nasmijao gromko i kratko: Da su mu

lopovi iznijeli sve iz garae: alat, mijealicu, djeje bicikle. Potpuno su je ispraznili dok si ti sve to gledao s balkona.

Polako sam gurnuo tanjur da bih napravio mjesta za ruke na stolu.

Nakon toga opet se javio vjetar. Zv

Mrvica29_casopis

Documents