-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
1/85
1
UNIVERZITET SINGIDUNUM
DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE
STUDIJSKI PROGRAM
POSLOVNA EKONOMIJA
PRISUSTVO MEUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA
U SRBIJI
- M A S T E R R A D -
Mentor: Kandidat:
Prof. dr Zoran Jovi Bojan Jakovljevi
401056/2012
Beograd, 2013.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
2/85
2
SADRAJ
UVOD
.............................................................................................................................................
4I MEUNARODNE FINANSIJE
..............................................................................................
8
1.1. Definisanje pojma i razvoj meunarodnih finansija
........................................................ 81.2.
Meunarodna ekonomija i proces globalizacije
..............................................................
81.3. Pojam, razvoj i uloga svetskog
trita..............................................................................
9 1.4. Svetska ekonomska kriza i meunarodne finanansijske
institucije ............................... 10
II POLOAJ I ULOGA MEUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA
..................... 112.1. Teorijske osnove poloaja i uloge
meunarodnih finansijskih institucija ..................... 112.2.
Meunarodne finansijske institucije kao subjekat meunarodnih
.....................................ekonomskih odnosa
...............................................................................................................
122.3. Evolucija i razvoj meunarodnih finansijskih
institucija............................................... 132.4.
Meunarodne finansijske institucije u svetlu procesa
.......................................................globalizacije
i regionalizacije
...............................................................................................
15
III ISTORIJSKI PRIKAZ ODNOSA MEUNARODNIH FINANSIJSKIH
INSTITUCIJA .....I NAE DRAVE I ANALIZA TRENUTNOG EKONOMSKOG STANJA
......................... 17
3.1. Saradnja SFR Jugoslavije sa Meunarodnim monetarnim fondom
............................... 173.2. Odnosi SFR Jugoslavije sa
Svetskom bankom
..............................................................
183.3. Regulisanje lanstva SRJ u meunarodnim finansijskim
institucijama ........................ 193.4. lanstvo Replike
Srbije u meunarodnim finansijskim institucijama
........................... 203.2. Analiza ekonomskog stanja u
Republici Srbiji
..............................................................
21
IV MEUNARODNI MONETARNI FOND
..........................................................................
254.1. Osnivanje,ciljevi i razvoj
...............................................................................................
254.2. lanstvo i organizacija
fonda.........................................................................................
274.3. Izvori sredstava fonda
....................................................................................................
29
4.3.1. Zlato
........................................................................................................................
294.3.2. Specijalna prava
vuenja.........................................................................................
294.3.3. Pozajmice
................................................................................................................
314.3.4. Kvote i glasaka prava
............................................................................................
31
4.4.Vrste finansijske pomoi fonda
......................................................................................
324.5.Saradnja Srbije i Meunarodnog monetarnog fonda
...................................................... 34
4.5.1. Analiza razvojnih potreba Srbije
............................................................................
344.5.2. Konsultacije po lanu IV i postprogram monitoring
.............................................. 354.5.3. Oekivani
efekti od aranmana i strategija buduih odnosa sa MMF-om
.............. 40
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
3/85
3
V SVETSKA BANKA I NJENE AFILIJACIJE
......................................................................
425.1. Meunarodna banka za obnovu i razvoj
........................................................................
43
5.1.1. Saradnja Srbije i Meunarodne banke za obnovu i razvoj
..................................... 455.1.2. Projekti Meunarodne
banke za obnovu i razvoj u Srbiji
....................................... 46
5.1.2.1. Koridor X
.........................................................................................................
465.1.2.2. Projekat reforme poljoprivrede
........................................................................
47
5.2. Meunarodno udruenje za razvoj
.................................................................................
485.2.1. Saradnja nae zemlje i Meunarodnog udruenja za razvoj
................................... 495.2.2.Projekti Meunarodnog
udruenja za razvoj u Srbiji
.............................................. 50
5.2.2.1. Projekat rekonstrukcije saobraajnica
..............................................................
505.3.Meunarodna finansijska korporacija
.............................................................................
51
5.3.1. lanstvo i saradnja Republike Srbje sa Meunarodnom
........................................... .finansijskom
korporacijom
...............................................................................................
555.3.2. Projekti Meunarodne finansijske korporacije u Republici
Srbiji .......................... 57
5.3.2.1. Victoria Group
.................................................................................................
575.3.2.2. Vino upa
........................................................................................................
605.3.3.3. MK Group
........................................................................................................
635.3.3.4. PMC Automotive Srbija
..................................................................................
655.3.3.5. Banca Intesa
.....................................................................................................
67
5.4. Multilateralna agencija za garantovanje investicija
....................................................... 685.4.1.
Projekti Multilateralne agencije za garantovanje investicija u
Srbiji ..................... 70
VI EVROPSKE FINANSIJSKE INSTITUCIJE
......................................................................
716.1.Evropska investiciona
banka...........................................................................................
71
6.1.1.Ulaganje Evropske investicione banke u Srbiju
...................................................... 746.2.
Evropska banka za obnovu i razvoj
...............................................................................
75
ZAKLJUAK
...............................................................................................................................
83LITERATURA
.............................................................................................................................
85
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
4/85
4
UVOD
Krajem Drugog svetskog rata mnoge zemlje su bile spremne da se
ukljue u razvojmeunarodne monetarne saradnje, ak i ako bi to
ograniavalo njihovu slobodu u oblastimonetarne politike. Polo se od
stanovita da zemlje samo zajednikom akcijom mogu ublaitipotrese
posleratne ekonomske krize a na osnovu iskustva posle Prvog
svetskog rata.
Uskoro se navrava 70 godina od istorijske Meunarodne monetarne i
finansnijske
konferencije u Breton Vudsu. Tada su 44 zemlje osnovale MMF i
Svetsku banku koje
predstavljaju institucionalne stoere svetskih finansija. Finalni
akt, kojim su utvreni lanovi
Sporazuma ove dve institucije potpisan je na kraju konferencije,
22.jula 1944.godine.
Bretonvudski meunarodni monetarni sistem uspostavljen na
zavretku Drugog svetskog rata,
usvojio je modifikovani tip zlatno-deviznog standarda, koji je u
sebi sadrao kompromis izmeu
stare monetarne tehnike zlatnog standarda i nove ekonomske
filozofije. Ameriki dolar je
preuzeo ulogu zlata i postao merilo vrednosti ostalih
nacionalnih valuta. Sistem je bio zamiljen
tako da ukljui sve oblike meunarodnih monetarnih transakcija,
tj. da ima svoju finansijsko-
zajmovnu komponentu olienu u MMF, koja je, u odnosu na prvu,
znatno obuhvatnija i
naglaenija. Ako se poe od stanovita da dalji razvoj monetarne i
finansijske saradnje nije
mogao vie biti preputen dobrovoljnom potovanju pravila igre,
veje neophodno uneti vei ilimanji stepen obaveznog pridravanja
zajedniki utvrenih pravila, moe se konstantovatiopravdanost
formiranja ovih finansijskih institucija.
Dinamian rast transakcija na finansijskom tritu, sem to je pruio
finansijsku osnovu zaubrzan privredni razvoj, otvorio je i brojna
pitanja i dileme u pogledu rizika pojavemeunarodnih valutnih i
finansijskih kriza. Shodno tome, u procesu globalizacije i sve
veeliberalizacije svetske ekonomije, formirane su meunarodne
finansijske institucije, koje supredmet ovog rada.
Meunarodni monetarni fond i Svetska banka su nesumnjivo imale
svoju ulogu u razvoju
svetske privrede i time do odreene mere ispunile svoje
originalne ciljeve: da nadgledajumeunarodni monetarni sistem i
olakaju ekonomsku kooperaciju, a takoe, pokazale i
odreenufleksibilnost u adaptiranju brzim promenama u meunarodnom
ekonomskom okruenju.Meutim, funkcionisanje MMF-a i Svetske banke
ispoljilo je u znatnoj meri svoju neadekvatnostu savremenim
uslovima, kada se dolo do saznanja o zastarelosti i necelishodnosti
osnovnihpostavki na kojima su izgraeni, pa je zato potrebno izvriti
znaajna prilagoavanja. Razvijenimindustrijskim zemljama odgovara
postojea struktura svetskih monetarno-finansijskih odnosa izato se
suprotstavljaju bilo kakvim sutinskim reformama. Zemlje u razvoju,
meu kojima je inaa zemlja, iako ine veinu u ovim bretonvudskim
institucijama, ostale su na periferiji, potozbog nesrazmerno malih
kvota i upisa kapitala u njima u odnosu prema potrebama za
kreditima izajmovima, ne mogu da ozbiljnije utiu na kreiranje
njihovih politika.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
5/85
5
Predmet istraivanja
Predmet istraivanja su meunarodne finansijske institucije i
njihovo prisustvo i rad uRepublici Srbiji, sa naroitim kritikim
osvrtom na ocenu rezultata dosadanjeg rada, s obziromna rairenost
efekata dvosmislenosti kod uslovnih zajmova, to znai da zajmovi
koje odobravajuove institucije mogu da podstaknu, ali i da uspore i
odloe reforme i napredak privrednogsistema zemalja kojima se
sredstva pozajmljuju.
Istraivanje obuhvata i delovanje i rad ovih institucija u naoj
zemlji, sa naroitim kritikimosvrtom na projekte koje ove
institucije imaju i podravaju u Srbiji i ocenu rezultata
dosadanjegrada sa novim predlozima za ulaganje finansijskih
sredstava u srpsku privredu.
Znaaj i aktuelnost istraivanja
Znaaj istraivanja je u bliem i boljem razumevanju rada
meunarodnih finanasijskihinstitucija, a u cilju donoenja
kvalitetnijih odluka u budunosti, jer e odnos izmeu nae, ali
iostalih zemalja u razvoju, i ovih institucija biti sve vie
izraen.
Aktuelnost istraivanja postoji u injenici da je u svetu
ekonomska kriza ije se delovanjeosea svakodnevno u svim delovima
drutva, i koja se jedino moe prevazii pokretanjemsvetske privrede
za koju su nam potrebna finansijska sredstva kojim raspolau
upravomeunarodne finansijske institucije.
Ciljevi istraivanja
Nauni cilj sastoji se u objedinjenoj deskripciji rada
meunarodnih finansijskih institucija,njihovoj povezanosti i
meuzavisnosti svih elemenata sadranih u radu, pri emu su
potovanemetode izrade nauno-istraivakog rada. Prikazivnje naunih
rezultata vezanih za rad ovihinstitucija i njihova deskripcija su
veoma bitni ciljevi naunog istraivanja u radu.
Drutveni cilj istraivanja predstavlja prikaz trenutne situacije
na meunarodnomfinansijskom tritu i uticaj meunarodnih finanasijskih
institucija koji nije zanemarljiv, i koji bitrebao da se podobnije
posmatra u dananje vreme kada veliki broj zemalja, a meu njima i
naa,opstaju upravo zahvaljujui radu i postojanju ovih
institucija.
Hipoteze istraivanja
Hipoteze predstavljaju misaono objanjenje objektivne stvarnosti
koje jo nije proverenoinjenicama te iste stvarnosti.Hipoteza
podrazumeva pretpostavku koja treba da dopuni oskudnoempirijsko
saznanje.
Nijedna hipoteza koja predstavlja opti stav ne moe biti dokazana
kao apsolutno istinita. Usvakom istraivanju koje se bavi injenicama
primenjuje se zakljuivanje po verovatnoi.Zadatak takvih istraivanja
je da se odvoji ona hipoteza koja je najverovatnija na
osnovuinjenikog dokazanog materijala, a zadatak daljeg istraivanja
je da se nae drugo injenikosvedoanstvo koje e poveati ili smanjiti
verovatnou takve jedne teorije.1
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
6/85
6
__________1 Koen M. i Nejgel E.,Uvod u logiku i nani metod, ZUNS
Beograd, 1982. str.222
U skladu sa tim, generalna hipoteza ovog nauno istraivakog rada
glasi:-Najrazvijenije zemlje sveta u privrednom pogledu, a naroito
zemlje lanice Grupe 8, znaajnoutiu na rad i donoenje odluka unutar
meunarodnih finansijskih institucija i time indirektnoutiu na
privredni razvoj ostalih svetskih privreda. Privredni subjekti u
naoj zemlji, u skladu satim koriste, ali ne u dovljnoj meri
finansijska sredstva koja odobravaju ove institucije.
Generalna hipoteza se operacionalizuje na sledee posebne
hipoteze i to:-meunarodne finansijske institucije svojim
postojanjem i radom direktno i indirektno utiu nacelokupan razvoj
svetske privrede,-poboljanje uslova ivota u zemljama na niem
stepenu privrednog razvoja kao osnovni ciljnjihovog osnivanja je
delimino ispunjen,
-uloga meunarodnih finansijkih institucija u procesu
globalizacije je veoma vana i bitna,-uticaj meunarodnih
finansijskih institucija na osiguranje zvanine meunarodne
likvidnosti jetakoe veoma izraen,-lake kretanje kapitala i pomou
kreiranju novih formi njegovog priliva u zemlje u razvoju kaocilj
osnivanja meunarodnih finansijskih institucija je delimino
ispunjen,-meunarodne finanansijske institucije podravaju proces
slobodne meunarodne trgovine ipruaju pomozemljama u odravanju
monetarne i ekonomske stabilnosti,-ove institucije deluju u naoj
zemlji sa zadatkom da unaprede ekonomski rast, a naroitoposlovanje
privatnog sektora,-meunarodne finansijske institucije svojim
delovanjem olakavaju dolazak stranog kapitala unau zemlju.
Metode istraivanja
Nauka koja se posebno bavi naunim istraivanjima metoda (naina)
kojima se istrauje-kojastie nauno saznanje o metodama naziva se
metodologija. Dakle metodologija je nauka ometodima sticanja naunih
saznanja odnosno o metodima naunog istraivanja.2
Pod metodom se podrazumeva nain na koji se odlazi do saznanja o
predmetu koji odreenanauka prouava.
U radu su koriene osnovne metoda naunog saznanja i naunog
istraivanja. Od sintetikihmetoda korieni metoda sinteze, metoda
konkretizacije, metoda generalizacije i metodaindukcije, dok je od
analitikih koriena metoda analize, metoda apstrakovanja i
metoda
dedukcije.Postoji mnogo optenauanih metoda koje se mogu
koristiti pri izradi nauno istraivakog
rada. Ali potrebno je napomenuti da se ne mogu sve metode
podjednako koristiti u svakojnaunoj disciplini, ve samo neke od
njih. Tako su u ovom radu od optenaunih metodakoriene statistika,
hipotetiko-deduktivna i komparativna metoda.
U okviru tehnike prikupljanja podataka koriena je analiza
sadraja dokumenata.
Struktura rada
Tema rada e biti obraena kroz est poglavlja.Prvi deo rada koji
nosi naslovMeunarodne fianansijeodnosi se na razvoj svetske
privrede i
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
7/85
7
meunarodnih finansija, meunarodnu ekonomiju, savremenu
globalizaciju svetske privrede,__________2MiljeviM., Metodologija
naunog rada, Filozofski fakultet-Univerzitet u Istonom
Sarajevu,Pale, 2007. str.58.
svetsko trite, meunarodno kretanje robe, usluga i kapitala i
svetsku ekonomsku krizu.U drugom delu rada bie rei o Poloaju i
ulozi meunarodnih finansijskih insitucijau teoriji
i praksi. Takoe e biti posmatrane kao subjekti meunarodnih
ekonomskih odnosa, kao njihovaevolucija i uloga u procesu
globalizacije i regionalizacije.
U treem delu rada koji se odnosi na Istorijski prikaz odnosa
meunarodnih finansijskihinstitucija i nae drave, i analizu
trenutnog ekonosmskog stanja dat je hronoloki prikazsaradnje nae
drave i najvanijih finansijskih institucija, a takoe je napravljen
osvrt na trenutnuekonomsku situaciju u Republici Srbiji.
etvrti deo rada je posveenMeunarodnom monetarnom fondukao jednoj
od najznaajnijihmeunarodnih finansijskih institucija u svetu.
Posebna panja e biti obraena na ciljeve
osnivanja, razvoj, lanstvo, organizaciju, izvore sredstava i
vrste kredita-pozajmica fonda, ali ina saradnju nae drave sa ovom
institucijom, kao i analiza trenutnih i predlozi za
buduearanmane.
Peti deo rada izuava Svetsku banku i njene afilijacije. U njemu
e biti prikazan istorijskirazvoj Svetske banke, lanice i osnivanje,
ciljevi osnivanja, organizacija, nain finansiranja ivrste zajmova
pojedinano za sve lanice grupe Svetske banke sa posebnim osvrtom
nasaradnju Srbije sa Svetskom bankom i svakom afilijacijom
ponaosob, gde su analiziraninajvaniji projekti u naoj zemlji.
U estom delu rada koji se odnosi na Evropske finansijske
institucije prezentovan je nainosnivanja, razvoj, organizacija i
vrste finansijske pomoi Evropske investicione banke iEvropske banke
za obnovu i razvoj, kao i pregled i analiza njihovih najznaajnih
projekata u
Srbiji.Na kraju izlaganja data su Zakljuna razmatranja i spisak
literature i drugih izvora koji su
korieni pri izradi i pisanju rada.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
8/85
8
I MEUNARODNE FINANSIJE
1.1. Definisanje pojma i razvoj meunarodnih finansija
Meunarodne finansije su nauna disciplina koju u osnovi ini
monetarna teorijaspoljnotrgovine i u velikoj meri se odnosi na
finansijsku stranu svih odnosa koje razmatra istarealna teorija.
Kljune celine u meunarodnim finansijama su teorija i politika
bilansa plaanja,sistem i politika bilansa plaanja, sistem i
politika deviznih kurseva, finansijska i devizna trita imeunarodno
kretanja kapitala.
U proteklih sto godina, meunarodne finansije su zabeleile brz, a
u odreenim periodima iveoma buran razvoj. Tokom posmatranog perioda
nacionalna finansijska trita, sve vie sugubila atribut nacionalnog,
a sve vie postojala deo globalnog svetskog, finansijskog
trita.Samim tim, privredni rast i razvoj pojedinanog ekonomskog
entiteta, nije vie mogao da zavisisamo od akcija preduzetih od
kreatora ekonomske politike tog ekonomskog subjekta. Stoga se
sapravom moemo upitati kakvu odluku doneti na makro i mikro nivou u
situaciji kada jenacionalna valuta vezana za evro, a rast cena u
domaoj ekonomiji prevazilazi rast cena uevropskoj uniji, kada se
oekuje dalje jaanje dolara u odnosu na evro, i shodno tome
formirajuoekivanja u pogledu budueg kretanja kamatnih stopa na
meunarodnom tritu kapitala, kadatokovi u projektovanim bilansima
plaanja signaliziraju pojavljivanja dunike krize.
Privreda svake zemlje i veina njenih subjekata dolaze u dodir sa
problematikommeunarodnih finansija. Izmeu privrednih subjekata
razliitih nacionalnih privreda, odvijaju seekonomske transakcije u
vidu izvoza, uvoza, zajmova i kredita. Sve te transakcije
rezultirajumeunarodnim plaanjima putem novanih doznaka i raznih
drugih instrumenata plaanja.Tokom vremena meunarodni ekonomski
odnosi postajali su sve kompleksniji to je dovelo i dopotrebe
dograivanja postojeih mehanizama meunarodne finansijske teorije.
Nekadajednostavan mehanizam vremenom se pretvorio u vrlo sloen, u
kojem su odnosi meunarodnefinanansijske saradnje postali vievrsni.
Ta diverzifikacija impulsa dovela je do formiranja vievrsta
kapitala.
1.2. Meunarodna ekonomija i proces globalizacije
Meunarodna ekonomijapredstavlja privrednu saradnju izmeu svih
zemalja sveta, odnosnoonaj deo privrede koji nastaje po osnovu
privredne saradnje (ekonomskih odnosa) izmeu svihzemalja u svetu,
bilateralno i multilateralno.
Meunarodna ekonomija je korisna za sve zemlje. Kao prvo, svaka
zemlja izvozi proizvodeza koje poseduje resurse, pa je uspenija od
drugih zemalja. Kao drugo, zemlja prodaje da bi, umeunarodnoj
podeli rada, dostigla ekonomiju obima i najveu dobit i nabavila
potrebne uvoznekomponente. Kao tree, meunarodna trgovina omoguuje
migraciju radnika i kretanje kapitala itehnologije.3
__________3UnkoviM., Meunarodna ekonomija, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2010. str.3
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
9/85
9
Globalizacija je nastala kao posledica pobede kapitalistikog nad
socijalistikim sistemom ielje da se do tada podeljeno svetsko
trite, na kapitalistiko i socijalistiko, objedini ujedinstveno
svetsko trite, pod vostvom kapitalistikog sistema.
Globalizacija i liberalizacija svetske privrede doveli su do
povezivanja nacionalnihfinansijskih trita u globalno finansijsko
trite na kojem je obim transkacija znatno prevaziaovrednost svetske
trgovine i pruio osnovu za lake meunarodno kretanje kapitala.
Raznovrsnosti dinamian rast transakcija na finansijskom tritu, sem
to je pruio finansijsku osnovu zaubrzan privredni rast, otvorio je
i brojna pitanja i dileme u pogledu rizika pojave
meunarodnihvalutnih i finansijskih kriza.
Savremena globalizacija je tvorevina druge polovine XX veka i
predstavlja proces slobodne iintenzivne privredne saradnje u celoj
svetskoj privredi i na svetskom tritu. Potie od engleskerei the
globe, to znai zemljina kugla, pa sama re oznaava slobodno,
ujednaeno itransparentno poslovanje na ukupnom svetskom tritu.
Globalizacija ima politiku, ekonomsku,
kulturnu, socijalnu, vojnu i ekoloku dimenziju, utie na
bogatstvo i ivot ljudi. U ekonomskomsmislu globalizacija znai
pristup radu, kapitalu i sirovinama na svim tritima i proizvodnju
zasva ta trita, to bi trebalo da omogui operativnu efikasnost,
smanjenje transakcionih trokova ipoveanje trgovine, temeljene na
komparativnim prednostima.
1.3. Pojam, razvoj i uloga svetskog trita
Nekada je svetsko trite definisano kao mesto na kome se susreu
ukupna ponuda i tranja.To danas nije mogue niti je mesto uopte
bitno za definiciju svetskog trita. Zbog togasavremenoj praksi vie
odgovara definicija svetskog trita kao sistema ukupnih odnosa
kupacaodreene zemlje (koji predstavljaju svetsku tranju) i
prodavaca iz raznih zemalja (koji odreenurobu nude pod razliitim
uslovima), a pobeuje onaj ko ponudi najpovoljnije uslove prodaje.
Tiuslovi, zatim, postaju vaei za zakljuivanje tog odreenog posla, a
esto i drugih slinihmeunarodnih poslova.
Sve zemlje se povezuju u svetsko trite, a ono deluje univerzalno
i ini ih meusobnozavisnim. U tome i jeste uloga svetskog trita,
zato se ono i zove svetsko, jer preko razmenerobe, formiranja
vrednosti koja postaje univerzalna, dovodi sve nacionalne privrede
umeusobno odreen odnos i vezu. Ono je istovremeno i uvek neije
nacionalno trite, ali nakome vladaju svetski transparentni uslovi
kupoprodaje, jednaki za sve zainteresovane zemlje.
Razvoj svetskog trita vodi zbliavanju naroda, umnoava ekonomske
veze izmeu raznihprivrednih podruja, povezuje ih i ini od njih
jedinstvenu celinu. Svetsko trite je osnovaekonomskog razvoja svih
zemalja u svetu. Na razvoj svetskog trita uticao je tehnoloki
progresi meunarodna specijalizacija i podela rada, koji su doveli
do masovne proizvodnje i vikaproizvoda, kao i razvoj komunikacija i
saobraaja sposobnog za prevoz robe i na najvee
svetskeudaljenosti.4
Moe se slobodno rei da je svetsko trite, i u uslovima
intervencionizma i delovanjamonopola, zadralo ulogu do sada
najobjektivnijeg merila vrednosti i najstimulativnije deluje narast
produktivnosti. Ono je ostalo racionalan mehanizam odabira koji
brie sve nerealne ambicijei vodi borbi za poveanje produktivnosti i
ekonominosti, kao i ukupne efikasnosti proizvodnje.__________4
UnkoviM., Meunarodna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd,
2010. str.52
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
10/85
10
To ne znai da svetske cene u sebi ne sadre eksploataciju i
nepravde, ali za njih jo nijepronaen pravi i bolji supstitut, pa ih
kao takve moraju prihvatiti svi oni koji su primorani da sebore u
svetskoj konkurenciji i za svetsku produktivnost rada. To, takoe,
ne znai da drava imeunarodne institucije ne treba da utiu na
usmeravanje ponude i tranje tamo gde se formirajuvisoko nerealne
cene.
1.4. Svetska ekonomska kriza i meunarodne finanansijske
institucije
Pod pojmom finansijska kriza podrazumeva se proces opteg
kontinuiranog pada trine cenefinansijskih instrumenata, na odreenom
tritu. Do pada cene dolazi zbog poveanja ponude u
odnosu na tranju, odnosno kada je opta ponuda hartija od
vrednosti, u duem vremenskomperiodu, vea od njihove tranje. Nesklad
izmeu ponude i tranje javlja se preteno iz dvarazloga, a to su da
investitori nemaju sredstva ili ne ele da ta sredstva uloe u
hartije odvrednosti.5
Tekua finansijska i ekonomska kriza je jasno pokazala da je svet
povezan vie nego ikadapre i da problemi susednih zemalja, ali i
onih koje se nalaze na udaljenim takama planete,veoma brzo mogu da
postanu nai i globalni. To dalje implicira da se paralelno sa
sprovoenjeminstitucionalnih reformi i preduzimanjem adekvatnih mera
ekonomske politike u nacionalnimokvirima, mora posvetiti vea panja
jaanju globalnog upravljanja u cilju obezbeivanjastabilnosti i
prosperiteta na svetskom nivou.
Aktuelna finansijska i opta ekonomska svetska kriza nametnula je
zahteve za odlunomreformom meunarodnih finansijskih organizacija,
posebno reviziju glasakih prava unutarMeunarodnog monetarnog fonda
(MMF) i Svetske banke.
Pojavom finansijske krize u evrozoni dolazi i do novih relacija
u odnosu EU MMF. Zemljeevrozone trebalo bi da preduzmu veliki korak
ka integraciji uz pomo novog sistemaprekogranine budetske
koordinacije. Evrozona bi trebalo da uvede kratkorone
fiskalnetransfere izmeu lanica Evrozone kako bi se izbeglo
ponavljanje krize. Prema novoj recepturiMMF-a, predloeni sistem
budetske koordinacije predstavljao bi korak ka
zajednikom,centralizovanom ekonomskom upravljanju unutar Evrozone.
Meutim, neophodna je boljaunutranja monetarno-fiskalna kontrola,
odnosno poveana koordinacija na planu fiskalne iekonomske
politike.
U traenju reenja za izlazak iz krize ukljueni su svi glavni
akteri na svetskoj ekonomskojsceni. Ipak, nainjeni su tek prvi
koraci u pravcu uspostavljanja odrive globalne ekonomije. Jomnogo
toga treba da bude uradeno, a srednjorona perspektiva mora da bude
dopunjenadugoronim sagledavanjima. Svet se ne moe vratiti na
uobiajene obrasce funkcionisanja irasta, jer su se oni pokazali
neodrivim. Pitanje nije samo kako i kada izai iz krize, nego i
kudataj izlaz vodi, odnosno kakav treba da bude sledei model rasta.
Na sva ta pitanja pomo upronalaenju odgovora trebalo bi da prue
upravo meunarodne finansijske institucije.
__________5 StakiB.,Meunarodne finansijske institucije,
Univerzitet Singidunum, 2012.str.313.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
11/85
11
II POLOAJ I ULOGA MEUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA
2.1. Teorijske osnove poloaja i uloge meunarodnih finansijskih
institucija
Izuavanje savremenih meunarodnih odnosa, danas je nezamislivo
bez sagledavanja kljunihkretanja u meunarodnom ekonomskom okruenju.
Meunarodne institucije koje su osnovane zavreme ili neposredno
nakon Drugog svetskog rata postavile su osnove za prosperitet koji
danas uvelikoj meri uiva vei deo sveta. Meunarodni politiki odnosi
i stanje u svetskoj ekonomijiimali su veliki uticaj na meunarodnu
saradnju u kasnijem periodu.
Nakon nepovoljnih ekonomskih kretanja sedamdesetih godina,
obeleenih velikim
debalansima i nezadrivom inflacijom, poeo je veoma snaan period
oporavka uindustrijalizovanom svetu. U povoljnoj ekonomskoj klimi
osamdesetih godina, podstaknutojliberalizacijom i integracijom
finansijskih trita, zemlje su ponovo poele da uzimaju u
obzirmeusobne interese. Ublaavanje politikih tenzija izmeu Istoka i
Zapada, proirililo je krugzemalja koje meusobno sarauju. Poetkom
devedesetih godina, ekonomska politika zapadnihzemalja, naila je na
strukturalne probleme i velike deficite u budetu. Centri rasta jo
uvek su semogli pronai u azijskim zemljama, koje su doivljavale
rapidan ekonomski razvoj i sveznaajnije se integrisale u svetsku
ekonomiju.
Dalekosene promene politike karte sveta, nisu se iskristalisale
ni do sredine devedesetihgodina. Prestankom antagonizama izmeu
Istoka i Zapada, SAD su ostale jedina svetska supersila, koja se jo
uvek bori za pronalaenje odgovarajue forme za ulogu koju nosi. Na
drugoj
strani evropske zemlje jo uvek se kolebaju izmeu sopstvenih,
tradicionalno jakih veza sa SADi bliske saradnje sa evropskim
partnerima.Divergentna ekonomska i politika situacija, kao i
konflikti interesa vodeih zemalja sveta,
predstavljaju snaan izazov meunarodnim finansijskim
institucijama, koje predstavljajusvojevrsno mesto za ekonomske i
monetarne konsultacije zemalja. Kada se istoni blok
raspaomeunarodne finansijske institucije, bile su u stanju da se
velikom brzinom preorijentiu, naponudu finansijske i tehnike
pomoi.
Ekonomska kretanja jo uvek imaju odluujui uticaj u politikom
delovanju. Tako na primer,ekonomske promene u Latinskoj Americi
podstiu SAD da ubede meunarodne institucije daaktivno uestvuju u
onome to su do sada smatrale svojim neposrednim susedstvom
ilipolitikim dvoritem. Takoe veoma slabi ekonomski rezultati u
Sovjetskom Savezu zahtevali
su radikalne promene to je na kraju dovelo do politike
dezintegracije.Potreba za konsultacijama i usmeravanjem na svetskom
nivou, neprestano se poveava.Veim povezivanjem meunarodnog
finansijskog trita, pogranini efekti nacionalneekonomske politike,
se intenziviraju, a umanjuje se obim traenja divergentnih
nacionalnihpolitika. Klima za mere meunarodne finansijske pomoi se
pogorala, stavljajui multilateralnipristup pod jednu vrstu
pritiska. Bogate zemlje se bore sa unutranjim budetskim
problemima,kada se od njih istovemeno trae veliki napori na
nekoliko frontova: podrka transformacionimprocesima u Centralnoj i
Istonoj Evropi, reavanje sve veih ekolokih problema,
reavanjeproblema enormne zaduenosti zemalja treeg sveta itd.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
12/85
12
2.2. Meunarodne finansijske institucije kao subjekat
meunarodnih
ekonomskih odnosa
Meunarodne finansijske institucije, osnivaju se meudravnim
ugovorom ili sporazumomveeg ili manjeg broja suverenih zemalja u
cilju reavanja razvojnih, stabilizacionih, finansijskih,monetarnih
i drugih slinih problema zemalja lanica.
Sve meunarodne finansijske institucije polaze od tri osnovna
principa:-njihov primarni cilj je sloboda meunarodne trgovine i
kretanja kapitala;-pruanje pomoi zemljama u odravanju monetarne i
ekonomske stabilnosti (kako unutranjetako i spoljanje);-lanice
meunarodnih finansijskih institucija moraju uvaavati interese
drugih zemalja u okviru
svojih politika.
Solidarnost izmeu lanica bitna je odlika meunarodnih
finansijskih institucija. Ona se moeizraziti u okviru finansijskih
priloga, ime zemlje lanice pokazuju spremnost da prebacesredstva
nekoj od institucija, koja ih potom redistribuira, na bazi
supranacionalnih razmatranja.Finansijski prilozi su izraz politike
podrke: parlamentarne debate zemalja lanica su estouslov za to, ime
se osigurava podrka instutucijama od strane javnosti. U cilju
efikasnogfunkcionisanja institucija, politika spremnost zemalja da
uestvuju u njima na bazi uzajamnogpoverenja je na duge staze
bitnija od samog iznosa finansijskih sredstava.
Da bi finansijske institucije bile u stanju da nezavisno
funkcioniu, neophodno je da imajusopstvene izvore prihoda. Veina
meunarodnih finansijskih organizacija ostvaruje profit.
Najvei broj institucija, uspeo je da stvrori znaajna sopstvena
sredstva, jaajui sopstvenepozicicije u odnosu na zemlje lanice.Vaan
faktor koji doprinosi uspehu meunarodnih finansijskih institucija
je nain na koji je
regulisan proces donoenja odluka. Veina finansijskih institucija
ima procedure u kojimaglasovi zavise od ekonomske i finansijske
snage pojedinih zemalja. Glasanje je esto povezanosa finansijskim
prilogom, tako da zemlje sa najveom ekonomskom snagom, koje i
dajunajznaajnije finansijske priloge, imaju vea prava u politici
odreene institucije. Meunarodneinstitucije koje donose odluke
bazirane na pravu glasa su efikasnije, a samim time i odlunije
uodnosu na institucije koje funkcioniu po principu jedna
zemlja-jedan glas. U praksi glasai neglasaju, ve je napravljen
pokuaj da se doe do odluke na bazi konsenzusa. Ravnomeranpritisak
je ovde veoma bitan faktor, a na zemlje koje ne sarauju vri se
politiki pritisak da to
ipak ine. Svaka institucija se trudi da formira odgovarajui
forum za diskusije o predmetima odzajednikog interesa.Meunarodne
finansijske institucije su apolitikog karaktera. U njihovim
statutima istie se
da e ekonomski i politiki sitemi zemalja lanica biti potovani.
Odreivanje zahteva za zajam,moe se bazirati samo na tehnikim,
finansijskim i ekonomskim razmatranjima. Tako na primerMMF ove
direktive i uslove formulie na sledei nain: Fond e isplatiti novac
uzimajui uobzir unutranje, socijalne i politike ciljeve, kao i
okolnosti svojih lanova. Dakle polazi se odpolitikog i socijalnog
sistema kao unapred utvrene injenice.
Svesne loih rezultata protekcionistikog pristupa, a u skladu sa
svojim statutima,meunarodne finansijske institucije promoviu
slobodan razvoj ekonomskih aktivnosti. U praksi
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
13/85
13
veini zemalja nedostaje administrativna sposobnost da bi
stvorila organizovaniji i smislukontrole u znatnijoj meri
regulisani ekonomski sistem. Institucija koja je usvojila
najjasnijupoziciju u ovom smislu je Evropska banka za obnovu i
razvoj (EBRD), koja izmeu ostalogobezbeuje zajmove i znatnu
finansijsku pomo, zemljama Centralne i Istone Evrope, uz
usloveuvoenja slobodne trine privrede i povratka demokratiji.
Sve meunarodne finansijske institucije izloene su politikim
pritiscima razliitih vrsta.Tako su SAD s vremena na vreme
zloupotrebljavale dominantnu poziciju u meunarodniminstitucijama,
insistirajui na odreenim politikim prioritetima (vezujui ih za
aktivnosti grupeG8). Pojedine grupe za stvarenje pritiska vide
meunarodne institucije kao predvodnikezapadnog liberalnog
kapitalizma, koji nameu model slobodnog trita zemljama u razvoju
kojeiz razliitih razloga nisu spremne za to. Na drugoj strani esto
se meunarodne finansijskeinstitucije tretiraju kao pobornici vee
intervenicje drave, budui da one obezbeuju zajmoveiskljuivo dravi i
njenim institucijama. U svakom sluaju, apolitiki karakter
meunarodnihpolitikih insititucija mora se braniti.
Ljudski faktor igra veoma znaajnu ulogu u spreavanju tj.
reavanju politikih kriza. U ovomsluaju sposobnost i movodeih ljudi
u institucijama moe imati odluujui uticaj. Postojala suupozorenja,
ali je oduvek bilo teko zakljuiti sporazume koji ograniavaju
slobodu odreivanjapolitike suverenih zemalja. Zato se meunarodne
institucije prikazuju u pravom svetlu, ondakada se pojavi problem i
politiari krenu u akciju. Same institucije imaju esto
neophodanmanevarski prostor i mogu veoma brzo reagovati na promenu
okolnosti.
Ljudski faktor takoe je od velikog znaaja kada je reo ugledu i
efikasnosti meunarodnihfinansijskih institucija, budui da se
inicijative elnih ljudi uglavnom prihvataju. Postoje inepisana
diplomatska pravila koja se odnose na postavljanje elnih ljudim u
meunarodnimfinansisjkim institucijama. Politiki presti koji zemlje
stiu imajui svoje kandidate na elumeunarodne organizacije, nije u
vezi sa trokovima dugotrajnog izbornog procesa. Oigledanpresti je
baziran na pretpostavci da je postavljanje dravljanina sopstvene
zemlje od vitalnoginteresa za tu zemlju. Ono to je meunarodnim
finansijskim institucijama iznad svega potrebnoje osoba koja je
iznad svih stranaka i koja se bira prvenstveno na bazi sopstvenih
kvaliteta isposobnosti.
2.3. Evolucija i razvoj meunarodnih finansijskih institucija
Proces kreiranja meunarodnih finansijskih institucija zapoeo je
za vreme ili neposrednonakon Drugog svetskog rata, sa prvenstvenim
ciljem eliminisanja postojeih antagonizamaizmeu pojedinih grupacija
zemalja, kao i sa ciljem izgradnje jednog efektivnog
sistemameunarodnih prava i dunosti. Ovde se u prvom redu misli na
prava i obaveze u sferiekonomije, budui da je iskustvo pokazalo da
ekonomska neuravnoteenost u velikoj meri utiena politiko delovanje.
Ogromna inflacija u Nemakoj neposredno nakon svetskog rata,
kaorezultat obnavljanja razorene zemlje, dovela je do velikih
socijalnih poremeaja. Dubokaekonomska depresija koja je potresala
evropski kontinent, ali i ameriki kontitnent, bila jepraena
masovnom nezaposlenou. U nastojanju da se slini problemi u
budunosti izbegnu,dolo je do kreiranja bretonvudskih institucija, a
u Evropi do stvaranja OECD-a i Evropskeekonomske zajednice. Osnovna
intencija je bila da kroz ove institucionalne mehanizme, zemlje
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
14/85
14
mogu saraivati u raznim oblastima i meusobno pomagati jedna
drugoj, mada se sutinski izaovih namera nalazilo verovanje da se
svetski mir jedino moe osigurati kroz ekonomskiprosperitet svih ili
velike veine zemalja.
Nakon znaajnih doprinosa meunarodnih finansijskih institucija
procesima zapadnogekonomskog oporavka tokom pedesetih i ezdesetih
godina, neke insitucije vremenom su sesuoile sa odreenim
problemima. Problemi su eskalirali i u velikoj meri se poklopili
sakolabiranjem bretonvudskog sistema deviznih kurseva tokom
sedamdesetih godina. Dominantanstav u tom periodu, je bio da je
plivajui devizni kurs zahtevao u manjem obliku
meunarodnekonsulatacije, budui da je svaka zemlja bila u stanju da
kreira sopstvenu deviznu politiku,neometena vrstom potrebom da se
odri devizni kurs. MMF je morao da pronae novu ulogu,dok je u
okviru EEZ, dolo do naglaenih neslaganja meu pojedinim dravama,
budui da jesvaka od njih imala razliite poglede na prioritete izmeu
inflacije, zaposlenosti i budetskepolitike. Kao posledica razliitih
analiza i modela reavanja ekonomskih problema, ekonomskeperformanse
su poele da se razilaze do te mere da su osnove zapadnog
prosperiteta, kao to susloboda trgovine i finansijski tokovi,
podvrgnute znaajnom stepenu rizika.
Krajem sedamdesetih godina, dolazi do pokretanja novog talasa
inicijativa sa ciljemponovnog uspostavljanja reda u meunarodnim
monetarnim relacijama. Tako je Evropskimonetarni sistem osnovan
1979. godine, bio kreiran sa ciljem reaktivaranja zone
monetarnestabilnosti. Za vreme i na poetku druge naftne krize
(takoe 1979. godine), industrijalizovanisvet je shvatio da je u
borbi protiv inflacije neophodan vei stepen politikog
angaovanja.Uspeh politike usmeravanja nacionalnih ekonomskih
politika na meunarodnom nivou, koja jeod sredine osamdesetih godina
forsirana od strane MMF i OECD (akcenat je tom prilikom biostavljen
na jakoj budetskoj politici i monetarnoj politici sa obezbeenjem
stabilnosti cena),ponovo u prvi plan istie vanost meunarodnih
finansijskih institucija za industrijalizovanezemlje. Takoe
Bretonvudske institucije su pozvane da odigraju aktivniju ulogu u
pronalaenjureenja za nagomilane probleme spoljnih dugova velikog
broja zemalja u razvoju.6
Nema sumnje da su meunarodne finansijske institucije u
poslednjih ezdeset i vie godina,prele put od garanta stabilnosti
svetskog finansijskog sistema, preko spacioca zemalja poveriocai
dunika, tokom svetske dunike krize (osamdesetih godina), do konano
uloge svojevrsnogsavetnika i finansijera procesa tranzicije u
post-socijalisitikim zemljama.
Istovremeno, dok su se razvijale aktivnosti bretonvudskih
institucija postepeno se osealapotreba za finansijskim
institucijama naglaenijeg regionalnog karaktera, sa jaim
regionalnimkorenima u smislu menadmenta i znanja. Tako je 1959.
godine osnovana Interamerika bankaza razvoj (Inter-American
Development Bank-IDB), a nekoliko godina kasnije i Afrika bankaza
razvoj (African Development Bank-AFDB), kao i Azijska banka za
razvoj (AsianDevelopment Bank-ADB). Konano 1990. godine dolazi do
stvaranja Evropske banke za obnovui razvoj (EBRD), dok u okvirima
Evropske unije deluje Evropska investiciona banka (EIB).
Ciljregionalnih finansijskih institucija je unapreenje
integracionih procesa i ekonomsko jaanjenerazvijenih privreda u
odgovarajuem regionu svetu, pruanjem adekvatne finansijske itehnike
pomoi.
Razvojne funkcije regionalnih finansijskih institucija su
sledee:-pomou pripremanju i koordinaciji nacionalnih planova
razvoja;-tehnika pomou sastavljanju i primeni specifinih razvojnih
projekata;-dodeljivanje dugoronih zajmova za projekte
razvoja;__________6KovaeviR., Meunarodne finansijske institucije,
Institut za spoljnu trgovinu, Beograd, 1998, str.4.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
15/85
15
-unapreivanje privatnih i drutvenih investicija;-olakice za
istraivanje i podrka vladama u odreenom regionu sveta;-saradnja sa
ostalim meunarodnim institucijama.7
2.4. Meunarodne finansijske institucije u svetlu procesa
globalizacije i regionalizacije
Trendovi regionalizacije i globalizacije svetske ekonomije, kao
bitne odrednice savremenihmeunarodnih ekonomskih odnosa, bacaju
posebno svetlo i na neposrednu ulogu meunarodnihfinansijskih
institucija u ovim procesima. Problem sagledavanja dometa ekonomske
globalizacije
ogleda se u svojevrsnoj ambivalentnosti konanih dometa i
posledica po konkretne subjektemeunarodnih odnosa. Drugim reima,
otvoreno je pitanje kako maksimizirati pozitivne dometeprocesa
globalizacije, a s druge strane ograniiti dejstva njenih manje
srenih efekata. Optiuspeh globalizacije nije teko dokazati. Samo u
kineskoj ekonomiji na primer, omogueno jegodinje otvaranje vie od
15 miliona novih radnih mesta. Uprkos nedavnim zastojima,
brzekonomskih razvoj azijskih ekonomija milione ljudi je izdigao iz
siromatva. Ono to jenesumnjivi napredak u proteklih trideset godina
pokazao, jeste da svetska privreda u osnovi imaogromne potencijale,
da postoji alternativa siromatvu i nerazvijenosti, i da je glavno
pitanje,pronalaenje odgovarajueg modaliteta, kako da se sve vei
broj zemalja transformie udinamine delove te ekspanzivne
ekonomije.
Zajednika nit svih kriznih ciklusa u svetskom privrednom razvoju
leala je u krajnje
nepredvidiljivoj i hirovitoj prirodi tokova kapitala. teta od
brzog odliva novca bila je evidentnau svakoj do sada postojeih
finansijskih kriza. S druge strane talasi ulivanja kapitala isto
takomogu imati destabilizujue efekte, budui da uzrokuju
precenjivanje valutnog kursa, to vodirastu cena svojine i
precenjenom ekonomskom ambijentu.
U tom pogledu nekoliko modela figurira, i reaktualizuje ulogu
meunarodnih finansijskihinstitucija u procesima naglaene
regionalizacije i globalizacije svetske ekonomije.
Jedna od mera jeste razvoj odgovarajue regulacije koja bi
obezbeivala nadziranjefinansijskih transakcija. Da bi se one
efikasno pratile, morale bi biti ustanovljene
specijalizovaneagencije-jedna vrsta svetske finansijske vlade. Njen
primarni zadatak bio bi da rukovodisistemskim rizicima u globalnoj
finansijskoj ekonomiji. Takoe ona bi trebalo da doprinosirazvojnim
pravilima meunarodnih finansijskih korporacija. Glavni tokovi
kapitala kojima je
potrebna dodatna regulacija, i koji su bili ukljueni u svaku od
skoranjih finansijskih kriza bilisu kratkorone bankarske pozajmice
i njihovi derivati.
Druga mera predstavlja proces osiguranja zvanine meunarodne
likvidnosti za odreenezemlje ili finansijska trita, uz poseban
naglasak na kriranje posebne instance za pruanjeposlednjeg utoita.
Potrebno je veoma brzo odgovoriti na krizu jedne valute, budui da
jevremenski period reagovanja znaajno smanjen (teta datoj privredi
ili privredama koje su sanjom u vezi moe se pojaviti u roku od
dve-tri nedelje). Savet je da se nekoj zemlji moeustanoviti pravo
na pozajmicu, s tim da bi ona posegla za tim resursom samo ako
zapadne ukrizu, ali bi to mogla da uini odmah.__________7
KovaeviR., Meunarodne finansijske institucije, Institut za spoljnu
trgovinu, Beograd, 1998, str.101.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
16/85
16
Nacionalne ekonomije imaju instancu nalaenja poslednjeg utoita u
svojoj centralnoj banci.Svetskoj ekonomiji su takve institucije
hitno potrebne, jer one danas jednostavno ne postoje. Bezobzira na
to to je Meunarodni monetarni fond postao izuzetno znaajan, on ne
moe daobezbedi neogranienu likvidnost i pomae tek uz odreene
uslove. Krajnji cilj mogao bi bitiustanovljenje jedne svetske
centralne banke. U meuvremenu, mogue bi bilo ostvariti neke
odnjenih funkcija i sa manje ambicioznim orgnizacionim mehanizmima.
Jedan preureen i proirenMMF, mogao bi uz ostalo da obezbeuje
olakice za pozajmice na irim osnovama.
Trei elemenat predstavlja mehanizam za osiguravanje urednih
zvaninih kanala zaizmirivanje dugova. Obim skoranjih paketa pomoi
od strane MMF-a Aziji i drugim svetskimpodrujima, podstakao je
ozbiljne probleme moralnog rizika. U sluajevima kada se prihvati
dase zemlja koja je zapala u finansijske tekoe izvue iz problema,
investitori su skloni da prematome prilagode svoju procenu rizika,
ba kao to bi to mogla i vlada te zemlje. Potrebno jemeutim nai
sredstva, koja bi osiguravala da invetitori snose vei rizik, kao i
da se privatnisektor u ranijoj fazi ukljui u proces prevazilaenja
krize. U tom pogledu postoje brojnemogunosti. Obveznice izdate u
neogranienoj koliini, mogle bi sadravati ugovorne izmeneprema
kojima bi se dunicima u sluaju krize dala prava da budu
reprezentovani i da uestvuju upovraaju sredstava meu
kreditorima.
Pokretaki mehanizmi svetske ekonomije, koji sada postoje,
umnogome su usmereni kabogatijim zemljama-naroito prema glavnim
industrijskim demokratijama koje pripadajugrupama G7 i G8.
Grupisanje koje je ustanovljeno u septembru 1999. godine, u
izvesnoj meri bimoglo ispraviti nepravdu.
Imajui u vidu ogroman jaz izmeu najbogatijih i najsiromanijih
zemalja sveta ovakveinovacije su svakako veoma dobrodole. Tokom
posednjih trideset godina, dohodak po glavistanovnika u zemljama u
razvoju, rastao je u proseku bre nego u industrijskim zemljama.
Alizemlje koje su na dnu ekonomske lestvice imale su stope rasta
koje su bile na nuli ili aknegativne. Godine 1965. prosean dohodak
per capita u zemljama koje pripadaju G7 bio jedvadeset puta vei
nego u najsiromanijim zemljama.
S druge strane veina problema koje sputavaju ekonomski razvoj
siromanih zemalja nedolazi iz same svetske ekonomije, niti vodi
poreklo u diskriminatorskom ponaanju bogatijihnacija. Njihova su
ishodita u samim tim drutvima-u autoritarnim vladama, korupciji,
sukobima,preteranoj regulaciji. Mobilni investicioni kapital
zaobilazi ove zemlje jer je nivo rizika u njimanaprosto
neprihvatljiv. Borba protiv siromatva zahteva sistematizovano
investiranje u ljudskikapital i infrastrukturu, i to tako da ono
bude povezano, kako sa socijalnim i politikimkriterijumima, tako i
sa ekonomskim proraunima.
Resursi koje plasiraju spoljni inioci, pomoi e da se otponu
neophodne unutranjepromene i ako su valjano uloeni, pruaju ansu za
razvoj, ak i onima koji su u najgorempoloaju. Usmeravanje
investicija ka ljudskim resursima, promovisanje aktivnih
intervencija usektoru ponude i vezivanje tih aktivnosti za
strukturalne promene u dravi i civilnom drutvu-sve je to od mnogo
veeg znaaja za nerazvijene nego za ekonomski razvijene zemlje.
Moe se zakljuiti da je model koji figurira kao najoptimalniji,
onaj koji implicirausmeravane pomoi ka vladama i ostalim akterima
koji pokazuju visok stepen posveenosti istrunosti u radu za one
koji su u loem poloaju. Zaokret u obrascima distribucije pomoi,
biobi koristan ako bi ona bila upuena siromanim zemljama koje su
otpoele proces demokratsketransformacije drave i drutva, kreiranjem
efikasnih vlada i uslova za razvoj trine razmene.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
17/85
17
III ISTORIJSKI PRIKAZ ODNOSA MEUNARODNIH FINANSIJSKIH
INSTITUCIJAI NAE DRAVE I ANALIZA TRENUTNOG EKONOMSKOG STANJA
3.1. Saradnja SFR Jugoslavije sa Meunarodnim monetarnim
fondom
Drava prethodnica Republike Srbije, SFR Jugoslavija je bila
uesnica Bretonvudskekonferencije 1944. godine i jedna od zemalja
osnivaa MMF-a. Od osnivanja MMF-a pa do1991. godine, MMF je SFRJ
odobrio 12 stend baj aranmana. Najintenzivnija saradnja s MMF-om
ostvarena je izmeu 1980. i 1991.godine, kada je odobreno sedam
stend baj aranmana uukupnoj vrednosti od 3,5 milijardi specijalnih
prava vuenja (od ega je iskorieno 2,7
milijardi). Prvi aranman koji je Jugoslavija zakljuila s MMF-om
vredeo je 9 miliona dolara, azakljuen je 1949. godine. Do 1991.
godine SFRJ je povukla od MMF-a sredstva u visini od 5,5
milijardi dolara.8U okviru etrdesetogodinje saradnje vukli smo
oko 3,9 milijardi SPV dok je otplaeno oko
3,5 milijardi SPV. Tanije, sredstva MMF su, prema njegovim
podacima, vuena po vie osnova,i to (u milijardama SPV): redovne
kreditne trane 1,82; dopunske olakice 1,48; olakice za naftu0,34;
kompenzatorske olakice 0,28.9
Jugoslavija je na poetku saradnje sa MMF-om (kao i sve druge
lanice MMF-a), morala daprijavi paritet svoje valute, a svaka
sledea promena pariteta valute bila je sprovedena u saradnjisa
MMF-om. Kada je politika fluktuirajuih kurseva uzela maha na
globalnom svetskom planu,Jugoslavija je 12. juna 1973. godine uvela
reim fluktuirajuih kurseva za dinar, koji se utvrujena
meubankarskom deviznom tritu i o tome obavestila MMF. Naputen je
sistem fiksnihdeviznih kurseva, te se vie nije primenjivao sistem
fiksnog pariteta dinara, koji je bio utvren uodnosu na zlato, a
preko njega i u odnosu na dolar. Poto je bila obavezna da izvetava
Fond osvakoj promeni sprovoenja deviznog aranmana, Jugoslavija je
to ponovo uinila u decembru1989. godine, kada je utvren fiksni kurs
dinara prema nemakoj marki.
Saradnja Jugoslavije sa MMF-om prolazila je kroz razne faze
uzajamnog prilagoavanja.Posle Drugog svetskog rata, situacija u
kojoj je bila jugoslovenska privreda usled ratnihrazaranja, zatim
centralizovani sistem upravljanja privredom i politika razvoja
zemlje, nisu seuklapali u osnovne principe Fonda.
Intenzivnija bilateralna saradnja Jugoslavije sa MMF-om odvijala
se od 1952. godine, kada suuvedene redovne konsultacije Fonda sa
zemljama lanicama koje koriste prelazne odredbe u vezisa deviznim
ogranienjima. Svake godine je u Jugoslaviju dolazila misija Fonda
radi konsultacijao ekonomskim i finansijskim kretanjima, i merama
koje se nameravaju sprovesti, s ciljempoboljanja platnog bilansa
zemlje.
U skladu sa privrednim razvojem, kvota Jugoslavije se poveavala
u MMF-u. Od 01. juna1972. godine u MMF-u se prelo na voenje knjiga
u specijalnim pravima vuenja, pa je nakoneste opte revizije kvota
SFRJ u MMF bila odreena kvota na nivou od 277,1 milion SPV, to
jepredstavljalo 0,71% svih kvota zemalja lanica.__________8
PaunoviS., Uloga Meunarodnog monetarnog fonda u savremenoj
ekonomskoj krizi, Univerzitet Singidunum,2011.,str.2309
JovoviD.,Medjunarodne finansijske instutucije-Poloaj i interesi SR
Jugoslavije, Meunarodna politika, Beograd,1997.str.101
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
18/85
18
3.2. Odnosi SFR Jugoslavije sa Svetskom bankom
Jugoslavija je bila jedna od osnivaa Svetske banke. Saradnja sa
Svetkom bankom nije bilaograniena samo na programe kreditiranja.
Banka je davala ekonomske i tehnike savete i pomoJugoslaviji u
mnogim oblastima pomaui njen privredni razvoj. Sa druge strane SFRJ
jeuestvovala i u formiranju finansijskih sredstava Svetske banke.
Aneksom na Statut Svetskebanke bilo je predvieno da uee Jugoslavije
u kapitalu Banke od 10 milijardi dolara bude 40miliona dolara.
Prema Statutu od ovog iznosa 2% se uplauje u zlatu ili dolarima, a
18% udinarima (koje se moe uslovno koristiti). Ostatak od 80% se ne
koristi za davanje zajmova,nego za izvrenje Baninih obaveza po
osnovu emisije njenih obveznica ili garancija.
Inicijalnijugoslovenski upis u kapital Svetske banke bio je 53,35
miliona dolara u 1946.godini(od ega je
bilo uplaeno 10,67 miliona). Jugoslavija je bila jedna od prvih
zemalja koja je autorizovalacelokupno plaanje upisa, kako bi se
omoguilo formiranje Baninog potencijala za poetno
kreditiranje lanica. Jugoslavija je takoe, i davala zajmove
Svetskoj banci. Vei deo Baninogprograma kreditiranja se finansira
na svetskom finansijskom tritu kroz prodaje obveznicaBanke i
privatna ulaganja, kao i zvanina ulaganja sa vladama, njihovim
agencijama ilicentralnim bankama. Tako je Jugoslavija 1959.godine
kupila prve dvogodinje obvezniceSvetske banke, to je nastavila i u
kasnijim godinama. Banka je takoe pozajmljivala od Narodnebanke
Jugoslavije. Na primer, Banka je 1975.godine pozajmila od nje 50
miliona dolara (kamata8,5%).10
to se tie korienja zajmova Svetske banke, Jugoslavija je i na
tom polju imala uspenusaradnju. Prvi zajam (najmanji) Banke od 2,7
miliona dolara odobren je 1949.godine (za
proirenje kapaciteta drvne industrije) sa niskom kamatom od samo
2% (plus provizija 1%).Kasnije je Jugoslavija koristila razne
zajmove Banke za pojedine oblasti razvoja privrede(elektroenergija,
poljoprivreda, industrija, saobraaj, putevi, strukturno
prilagoavanje i sl.).
Banini zajmovi su bili namenski vezani za odreene projekte. Prvi
zajmovi su bili udolarima, a kasnije u raznim konvertibilnim
valutama. Otplata zajmova se vrila u valuti u kojojsu korieni. Do
1991.godine Jugoslavija je koristila ukupno 90 zajmova Svetske
banke u iznosuod oko 6 milijardi dolara, pa je spadala u grupu
zemalja najznaajnijih korisnika Baninihsredstava za razvoj. Rokovi
otplate su bili utvreni za mnoge zajmove na period od oko 20godina,
sa razliitim kamatnim stopama. U fiskalnoj 1990.godini, SFRJ su
bila odobrena dvaBanina zajma u iznosu od 692 miliona dolara. Prvi
je bio zajam za strukturno prilagoavanje od400 miliona dolara, a
drugi u iznosu od 292 milona dolara u oblasti transporta, sa
dospeem
1995/2000.godine.SFRJ je imala razvijenu saradnju i sa
Meunarodnom finansijskom korporacijom, afilijacijomSvetske banke,
koja pomae razvoj privatnih preduzea u zemljama u razvoju.
Finansira projekteprivatnog sektora, mobiliui dodatno finansiranje
ostalih investitora i kreditora, i obezbeujuitehniku pomoi
savetodavne usluge za vlade i privatne kompanije.
Poto ju je MMF izbrisao iz lanstva, SFRJ je iskljuena i iz
Svetske banke u februaru 1993.godine.
__________10 Jovovi D.,Medjunarodne finansijske
instutucije-Poloaj i interesi SR Jugoslavije, Meunarodna
politika,Beograd, 1997.str.106
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
19/85
19
3.3. Regulisanje lanstva SRJ u meunarodnim finansijskim
institucijama
U pogledu reavanja problema raspada bive Jugoslavije kao
osnivake lanice MMF ipotrebe raspodele zatoenih prava i obaveza na
drave naslednice, ova institucija je 14.decembra1992.godine
prihvatila podelu postojee kvote SFRJ od 613 miliona SPV (skoro 900
milionadolara) na pet delova, na nove kvote SRJ i nove drave na
dotadanjem jugoslovenskomprostoru, a SFRJ brisala iz svog
registra.
SR Jugoslavija od decembra 1992. do decembra 2000. godine nije
bila lanica MMF-a. Fondje prihvatio stav Badinterove komisije da
SFRJ vie ne postoji, i nije prihvatio kontinuitet SRJ.Odredio je SR
Jugoslaviji novu kvotu u Fondu koja je iznosila 36,52%, od ranije
kvote SFRJ.MMF je postavio i niz drugih uslova ekonomskog i
politikog karaktera, ukljuujui i otplatuduga od 185 miliona dolara
pre bilo kakvog narednog aranmana sa Fondom. Prijem SRJugoslavije u
lanstvo odlagan je vie puta, iako je SR Jugoslaviji bilo stalo da
regulie odnosesa Fondom, pre svega jer je to u osnovi opti uslov za
priliv stranog kapitala u zemlju. Krajem2000. godine, tanije 20.
decembra 2000. godine, nakon regulisanja svih otvorenih pitanja,
SRJugoslavija je ponovo primljena u lanstvo Fonda, sa retroaktivnim
dejstvom od 14. decembra1992. godine, a kvota je utvrena u visini
od 467,70 miliona SPV ili 707 miliona dolara.11
SR Jugoslavija je od Fonda dobila ukupno, kumulativno kredita u
iznosu od 4,5 milijardedolara, a stanje duga (kada se od ukupnih
pozajmica oduzme ono to je vraeno) polovinom1992. godine bilo je
191,1 miliona SDR. Marta 1990. godine sa Fondom je zakljuen novi
stand-by aranman, koji je omoguavao Jugoslaviji da tokom 18 meseci
u sedam trani iskoristipozajmicu u iznosu od 460 miliona SDR.
Sporazumom je bilo predvieno da Fond kvartalnokontrolie
ostvarivanje politike i mera zapisanih u pismu o namerama. Politika
i ekonomskakriza onemoguila je korienje ovog kredita. Zavoenjem
sankcija Saveta bezbednosti UN 30.maja 1992. g. prestale su otplate
prispelih obaveza, ali ne zbog toga to Jugoslavija nije mogla
ilinije htela da plaa, vezbog toga to zbog sankcija nije bilo mogue
doznaiti sredstva sa naihrauna u inostranim bankama na raun Fonda.
Na kraju fiskalne 1999. godine (30. april) SRJugoslavija je, po
odbitku onih obaveza koje se odnose na bive republike, imala
zaostale otplatepo osnovi dospelih obaveza prema Fondu u iznosu od
55,65 miliona SDR. 12
Po sredivanju odnosa sa MMF, to je jedan od najvanijih uslova,
za SRJ su otvorena i njenavrata, za lanstvo u Svetskoj banci. Na
sastanku od 8. maja 2001. godine, Odbor izvrnihdirektora Banke
utvrdio je da je SRJ ispunila sve uslove da nasledi lanstvo SFRJ,
po istomnaelu kao i u MMF, s tim to se lanstvo rauna retroaktivno
od 25. februara 1993, do kada selanom smatrala SFRJ. U 2003.godini,
nakon usvajanja Ustavne povelje, dravna zajednicaSrbija i Crna Gora
nasledila je sva prava SRJ u Banci.
Druga vana odluka Odbora izvrnih direktora od 8. maja 2001.
godine je priznavanjeJugoslaviji "posebnog statusa" kako bi mogla
da koristi sredstva IDA pod povlaenim uslovima.Trokovi na zajmove
IDA iznose oko jedan procenat godinje, s poekom od 10 i
rokomvraanja od tri decenije. Jo vanije je to to je sticanjem "IDA
statusa" SCG stekla uslove da sekoristi "napuljskom konvencijom",
to jest da joj se kao jednoj od najsiromanijih zemalja moeotpisati
do 67 odsto duga, ali ne raunajui obaveze bretonsvudskim
institucijama, koje se nemogu otpisivati.__________11 UnkoviM.,
Meunarodna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
str.34712StakiB.,Meunarodne finansijske institucije, Univerzitet
Singidunum, 2012.str.109
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
20/85
20
3.4. lanstvo Replike Srbije u meunarodnim finansijskim
institucijama
MMF je 21. jula 2006. godine potvrdio kontinuitet Republike
Srbije u odnosu na Dravnuzajednicu Srbija i Crna Gora, kao i da
Republika Srbija nastavlja lanstvo s postojeom kvotomod 467,7
miliona specijalnih prava vuenja i svim pravima i obavezama koje
proistiu iz toglanstva. Status Srbije kao lanice MMF-a se rauna od
14. decembar 1992. godine.
U periodu od 2000. do 2011. godine, MMF je odobravanjem
sredstava u okviru triaranmana: dva stend baj aranmana i jedan
aranman za produeno finansiranje, u ukupnomiznosu od 3.469 miliona
SPV, znaajno pomogao sprovoenju ekonomskih reformi u
RepubliciSrbiji i uspostavljanju makroekonomske ravnotee i
stabilnih stopa rasta. Sredstva prva dvaaranmana otplaena su u
redovnim rokovima. Redovna saradnja Srbije s misijom MMF-aodvija se
jednom godinje, u okviru redovnih konsultacija po lanu IV Statuta
MMF-a, a naosnovu kojih ova institucija donosi ocenu o privrednoj
situaciji zemlje i adekvatnosti meraekonomske politike koju zemlja
lanica primenjuje (bez obzira da li postoji finansijski aranmanili
ne).13
Kvota Srbije u kapitalu Fonda sada iznosi 467,7 miliona SDR, to
predstvalja 0,22% ukupnogiznosa i na osnovu toga ima 4,927 glasova,
odnosno 0,22% ukupnog broja glasova. Nalazi se uizbornom telu sa
vajcarskom, Poljskom, Azerbejdanom, Kirgizijom,
Tadikistanom,Turkmenijom i Uzbekistanom. U ime ove grupe u Odboru
izvrnih direktora je predsednikvajcarske, zemlje sa najveom kvotom,
a grupa ima 2,79% ukupnog broja glasova.
U periodu od decembra 2000. do marta 2006. godine Srbija i Crna
Gora dobile su kredite uiznosu od 967 miliona SDR, od ega je
otplaeno 366 miliona i jo 93 miliona na ime kamate.Od januara 2007.
godine, poto je Crna Gora primljena kao lanica Fonda, a Srbija se
pojavljujekao lanica Fonda pod svojim imenom. Do sredine 2007.
godine Srbija je prevremeno otplatilasve obaveze prema Meunarodnom
monetarnom fondu. Nastavak saradnje sa MMF-om, nakonzavretka
trogodinjeg Aranmana za produeno finansiranje u februaru 2006.
godine, jenastavljen u okviru postprogramskog praenja ekonomskog
programa, dogovorenog za period dooktobra 2007. godine.
Postprogramsko praenje (postprogram monitoring) sprovodi se
udogovoru MMF-a sa lanicom po isteku redovnog finansijskog
aranmana, a s ciljempravovremenog ukazivanja na moguu pojavu
platnobilansnih neravnotea.
Posle dogovora predstavnika Srbije i Crne gore, Svetska banka je
prihvatila nastavak lanstvaSrbije u grupaciji Svetske banke.
Zahvaljujui nastavku lanstva u grupaciji Svetske banke Srbijije
omoguen nesmetan nastavak realizacije postojeih povoljnih kreditnih
aranmana po IDAuslovima. Po IDA uslovima u Srbiji se finansiraju
razvojni projekti iz oblasti poljoprivrede,vodoprivrede, zdravstva,
energetike i socijalne zatite, kao i pristup znaajnim
dodatnimkreditnim sredstvima u skladu sa razvojnim potrebama
narednih godina. Ovaj status nam jeomoguio da koristimo zajmove i
fondove IDA na rok od 20 godina, sa poekom od 10 godina,bez kamate
i provizijom od 0,75%.
Udeo u upisanom kapitalu iznosio je 19,11 miliona dolara, to
predstavlja 0,035% ukupnoupisanog kapitala, a udeo u ukupnom broju
glasova je 0,65%. U 2005. godini upisani kapitalSrbije i Crne Gore
iznosi 6,85 miliona dolara, a udeo u ukupnom broju glasova je
0,2%.__________13PaunoviS., Uloga Meunarodnog monetarnog fonda u
savremenoj ekonomskoj krizi, Univerzitet
Singidunum,2011.,str.241
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
21/85
21
3.2. Analiza ekonomskog stanja u Republici Srbiji
U Srbiji su dogovorene i donete brojne razvojne strategije. Sa
jedne strane dobro je imatiambicije, a sa druge strane, svi
problemi sa kojima se zemlja susree, pokreu razmiljanje onjihovoj
realnosti i ostvarivosti. Uspena relizacija ciljeva, podrazumeva i
ispunjenje nekihpreduslova: modeliranje razvojnih potreba od strane
drave i obezbeivanje sistemskihpreduslova i atraktivnog ambijenta,
definisanje regionalne razvojne strategije Srbije i izgradnju
irazvoj infrastrukture.
Koncept razvoja bi trebao da bude opte prihvaen drutveni cilj,
predoen MMF-u, kaoinstituciji koja blisko sarauje sa Svetskom
bankom i drugim razvojnim institucijama. Poznato jena primer da su
zemlje lanice Evropske unije veu potpunosti izgradile i
modernizovale svoju
infrastrukturu tako da postoji mogunost prelivanja njihovog
iskustva, ali i pomeranjainfrastrukturnih fondova ka Srbiji.
Svetska banka kao jedan od promotera razvoja, u tom smislu
moe mnogo da pomogne Srbiji-stvarajui pozitivnu sliku o Srbiji,
savetujui i predlaui Srbijukao mestom pogodnim za investiranje,
kako kod pojedinih zemalja, tako i kod drugihmeunarodnih
finansijskih institucija, savetima o raspodeli budetskih prihoda i
rashoda,informisanjem o razvojnim tendencijama u regionu i svetu,
upozoravanjem na pekulacije kojeuzrokuju krize, ukazivanjem na
oblasti koje najvie doprinose razvoju i na zemlje sigurnepartnere,
itd.
Modeliranje razvojnih potreba Srbije podrazumeva da se u obzir
uzmu i prednosti i manesadanje privrede, i izazovi i rizici za
ostvarivanje predvienog modela rasta i razvoja. Meuizazovima
su:rast investicija, industrijske proizvodnje (posebno preraivake)
i izvoza.
Suoavanje sa ovim izazovima zahteva potpuno druga
iji pristup, od pristupa do sadaprimenjenog, u smislu razvojnih
strategija, politika, podsticaja, dravnih intervencija.
Socijalni dijalog, u zakonu postoji, ali ne i u praksi. Kada bi
se uli glasovi nauke, privrede,sindikata, udruenja poslodavaca,
nevladinih organizacija, uli bi se problemi zemlje, pa bi selake
dolo i do reenja. Od ciljeva koji se ele postii nezaobilazan cilj
mora biti: poveanjebroja zaposlenih, unapreenje radnog potencijala
investiranjem u znanje i tehnologiju, smanjenjesiromatva veim
socijalnim ukljuivanjem i angaovanjem osetljivih grupa.
Stabilnost cena i pitanje inflacije, svrstali bi se u grupu
izazova. Tu bi trebalo svrstati i porezna dodatnu vrednost.
Navedeni elementi su izazovi za dravu, jer im se pojavi manjak
ubudetu, drava posee za jednim od raspoloivih sredstava, sa druge
strane izazov je i zagraane, ije dugogodinje siromaenje ga ini
manje otpornim na ovakve izazove. Reavanje
problema sive ekonomije, u smislu prevo
enja sive ekonomije u legalne tokove, moglo bi da imadobre
rezultate. Sasvim jedinstven sluaj u Srbiji je da radnik od svoje
zarade izdvaja novac zaporeze i doprinose, koje je poslodavac po
zakonu duan da uplati, ali ne uplati. Zakon nekanjava nesavesnog
poslodavca, radniku ostaje nepovezan sta, nemogunost
korienjazdravstvene zatite, da bi na kraju drava pokrila sredstva
koje duguju nesavesni poslodavci irelaksirala ga od zakonske
obaveze i nelegalno zadranog novca namenjenog za poreze idoprinose.
Ova praksa je donekle izmenjena poslednjom promenom seta poreskih
zakona.
Regionalni razvoj Srbije treba posmatrati kao vaan cilj u
kontekstu saradnje sameunarodnim finansijskim institucijama, jer
dugove zemlje treba i vraati, a to se ne moepostii na bazi
politike, nego se postie na bazi ekonomski jake i konkuretne
privrede zemlje.Svakako Beograd jeste najrazvijeniji centar nae
zemlje ali konkurentnost i drugih regiona Srbije
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
22/85
22
osnova su pokrivanja svega onog to smo do sada vie troili nego
to smo proizvodili, i svihnagomilanih dugova iz prethodnih godina.
Nije sluajno da Evropska unija, OECD, Svetskabanka i druge
meunarodne organizacije toliko insistiraju na znaaju regionalne
politikeekonomskog razvoja za celokupan ekonomski razvoj zemlje i
na nacionalnom i nameunarodnom nivou.
Regionalna neravnotea privredne strukture Srbije naroito je dola
do izraaja nakon velikihtranzicionih promena, koje su dovele do
gaenja mnogih, pre svega velikih industrijskih pogona,a to je dalje
uzrokovalo gaenje malih i srednjih preduzea koja su ih opsluivala.
Potom sukrenule velike migracije radne snage (koja je ostala bez
posla i sredstava za ivot) delom uinostranstvo, a delom u glavni
grad zemlje, gde se jo i moglo pronai po neko radno mesto.Stopa
nezaposlenosti u pojedinim podrujima je ak izmeu 60 i 70%. Time su
se produbileregionalne disproporcije i multiplikovali problemi,
kako u odnosu grad-selo, tako i odnosu naekonomsku, socijalnu i
demografsku ujednaenost regiona. Tranzicioni proces je najvie
pogodioindustrijske regione Srbije. Skoro je neobjanjiva tolika
centralizacija zemlje na tetudevastiranih podruja (20 industrijskih
gradova koji su u odnosu na devedesete izgubili vie od40% poslovnog
prihoda i vie od 50% zaposlenih iz preraivake industrije), te
propadanje stareinfrastrukture i neinvestiranje u novu
infrastrukturu. Analizirajui iz raznih uglova ovuproblematiku
zakljuuje se da je to ipak rezultat nedostataka sistemskih reenja i
institucionalnihmehanizama. Razvoj Srbije je najvie koncentrisan u
velikim centrima. Tako su i otvaranjemprivrede Srbije prema
inostranstvu, investitori pokuavali da se lociraju to blie centrima
kojiimaju koliko toliko razvijenu infrastrukturu, neophodnu za
normalno svakodnevno poslovanje.Time su ruralna podruja opet
zaobiena, a potencijali ostali neiskorieni. Sva privreda, moglobi
se rei, koncentrisala se u Beogradskoj i Junobakoj oblasti, a time
i radna snaga, dok sadruge strane imamo izraene probleme sa
drastinim smanjivanjem broja ljudi u devastiranimpodrujima i sve
vei broj nerazvijenih podruja. Tako danas imamo da se u
nerazvijenapodruja ubrajaju Jablanika, Pinjska, Raka, Rasinska,
Niavska i Toplika oblast (nekad vaniindustrijski centri).
Nivo koeficijenta otvorenosti ekonomije govori nam o tome da je
spoljnotrgovinskaaktivnost u porastu, mada mi konstantno beleimo
deficit spoljne trgovine. Mogue je da je i ovainjenica uticala na
to da su domai proizvodi, i najjednostavnije izrade, zamenjeni
uvoznim, kaoi da je stvoren jo drastiniji jaz u ostvarenom BDP po
glavi stanovnika izmeu razvijenih inerazvijenih podruja. to se tie
investicija, one su pre svega okrenute u pravcu
rekonstrukcije,modernizacije i odravanja postojeih kapaciteta
(54,2%). Beogradska i Junobaka oblast imajunajvee uee u ukupnim
investicijama, vee od 50%, to govori o njihovoj atraktivnosti
zanove investicije (posebno za strane ulagae), a opet Beogradski
region i region Vojvodineuestvuju sa 64% bruto proizvodne vrednosti
industrije Srbije.
Veliki problem srpske privrede predstavlja sve vee zaostajanje
Srbije za Evropom u pogleduraspoloivosti i kvaliteta celokupne
infrastrukture: putne i eleznike, energetske,telekomunikacione,
logistike, komunalne, a pre svega onoga dela infrastrukture koji
predstavljapreduslov za privlaenje stranih investicija. Za razvoj
Srbije je od izuzetne vanosti da to prezavri kljune infrastrukturne
projekte i time stvori preduslove za bri rast i razvoj. Kada je
upitanju finansiranje poboljanja postojee i razvoja nove
infrastrukture, prioritet, pored sredstavameunarodnih organizacija,
je i stvaranje zakonodavnih okvira za veu saradnju i
partnerstvoprivatnog i javnog sektora.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
23/85
23
Najvie su posle 2000-te godine pogoeni dominantni sektori
privrede kao to su, metalnikompleks, rudarstvo, tekstilna
industrija i drugi ranije pomenuti sektori u devastiranom podruju,a
koji su angaovali veliki broj radno-sposobnog stanovnitva. Za
ravnomerniji regionalniekonomski razvoj najpre su potrebni
odgovarajui institucionalni okviri, kako na centralnomnivou, tako i
na lokalnom nivou, ali i promotivne kampanje, programi podrke i
drugepodsticajne aktivnosti.
Svetska ekonomska kriza zatekla je privredu Srbije u veoma tekom
stanju koje je, izmeuostalog, karakterisalo: visoka stopa
nezaposlenosti, visoka stopa inflacije, izraziti deficit
raunatekuih plaanja-prvenstveno usled deficita u spoljnoj trgovini,
naglaena siva ekonomija,masovno izbegavanje poreza i doprinosa
(koje nije praeno odgovarajuom kontrolom isankcijama), velika
nelikvidnost privrednih subjekata, nezavrena privatizacija praena
brojnimslabostima, veliki unutranji dugovi, tekoe u odravanju kursa
dinara, visok nivo korupcije,visok procenat siromanog stanovnitva,
i drugo. Ekonomska kriza u Republici Srbiji je dubokoukorenjena i
traje dosta dugo, a na sve to su se nadovezivale neadekvatne mere
ekonomskepolitike, tako da su uzroci krize razliiti, ali sigurno da
privreda Srbije nije poteena ni uticajasvetske ekonomske krize.
Iako je tranzicija u Srbiji zapoela neto kasnije nego u drugim
zemljama u naem okruenju,regionu ili pak u odnosu na zemlje biveg
Istonog bloka, nije donela pozitivne pomake kako ses poetka
tranzicije moglo oekivati, niti je iskorieno pozitivno iskustvo
drugih zemalja da seizbegnu neke standardne zamke. Transformacija
svojine u Srbiji vrena je na bazi razliitihmodela i u raznim
vremenima. Od tri poznata modela tranzicije primenjivana su dva:
radnikaodnosno insajderska privatizacija i prodaja tzv. stratekom
partneru, dok trei modelvauerizacija, je delimino i neuspeno
primenjen i to pri kraju privatizacije.
U periodu od 2002. do 2010. godine koji je i najintezivniji
period u procesu privatizacije uRepublici Srbiji privatizovana su
ukupno 2.232 preduzea u kojima je zaposleno 319.128
lica.Knjigovodstvena vrednost navedenih preduzea iznosi 2,4
milijardi evra, s tim to je postignutaprodajna cena od 2,5
milijardi evra. Ukupna dogovorena vrednost investicionih programa
je 1,18milijardi evra, a za socijalne programe je predvieno 276,7
miliona evra. Od navedenog brojapreduzea, 94 je prodato putem
tendera, 1.581 na aukcijama i 557 na tritu kapitala. to je bliikraj
procesa privatizacije vie je raskinutih nego sklopljenih ugovora.
Raskinuti su kupoprodajniugovori kod 572 preduzea prodatih na
aukcijama, u kojima je zaposleno 54.961 lica. Firmevraene dravi
bile su u znatno loijem stanju nego to je to bilo pre
privatizacije. Eskalacijetrajkova i protesta radnika izraz su sve
teeg poloaja radnika u privatizovanim preduzeima.
Kao to vidimo i iz ovih podataka, reenja utemeljena na
liberalnoj ekonomskoj koncepcijisvemogueg i nepogreivog trita koje
vodi optimalnoj alokaciji resursa i samim timmaksimiziranju
drutvenog interesa, na videlo su iznela sasvim drugaiju i suroviju
stvarnost.Niim sputavani individualni interesi pretvorili su se u
pohlepu i pljaku. Privatizacija bezpravne drave ne moe biti uspena.
I ekonomska kriza u razvijenim zemljama (koja se prelila naSrbiju i
donela ,,moderne trendove) je pokazala da privatni interesi
nepogreivo vode gomilanjulinog bogatstva, da se ekonomski dobici
privatizuju, a ekonomski gubici socijalizuju putemspasilake
intervencije drave. Ekonomska tranzicija, a pre svega privatizacija
u Srbiji u perioduod 1990. do 2010. godine je obavljena kao
preraspodela drutvenog bogatstva u ruke manjine.Tranzicija je
obavljena uz porast siromatva, pad standarda i rast nezaposlenosti.
Tranzicija jeobavljena uz deindustrijalizaciju i rast spoljne
zaduenosti. Tranzicija se pokazala kaoekonomski i socijalno
neuspena ne samo na kratak veto je zabrinjavajue, na dug rok.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
24/85
24
Osnovni ciljevi privatizacije u Srbiji u smislu stvaranja
efikasne trine privrede, pokretanjaproizvodnje, ekonomskog razvoja
i odranja postojeeg nivoa zaposlenosti i njegovog poveanjana
srednji i dugi rok, u takvom toku privatizacije nisu ostvareni.
Umesto toga dolo je dodeindustrijalizacije i jo vee nezaposlenosti,
praene siromatvom.
U Srbiji su unitene: mainska industrija, elektroindustrija,
hemijska industrija, industrijamotora i traktora, tekstilna
industrija i dr. Bez velikih ekonomskih sistema, na neuspeh je
osueni veliki broj malih preduzea.
Jedan od kljunih dugoronih problema ekonomske politike u
Republici Srbiji jestenezaposlenost. U Republici Srbiji ima blizu
900.000 nezaposlenih lica. Stopa zvaninoregistrovane nezaposlenosti
u Republici Srbiji jedna je od najveih u Evropi i
rezultatkontinuiranog viegodinjeg pada proizvodnje, disproporcija u
privredi i korienja trita radaza reavanje socijalnih problema.
Glavni uzrok ovako velike nezaposlenosti je neinvestiranje unova
radna mesta. Trite rada karakteriu sledei glavni problemi:
nedovoljan priliv direktnihinvesticija koji bi omoguavao otvaranje
potrebnog broja radnih mesta, slabija tranja za radnomsnagom u
odnosu na ponudu, strukturna neusklaenost ponude radne snage sa
potrebama tritarada, neusklaenost obrazovnog sistema sa potrebama
privrede. Struktura nezaposlenih jenepovoljna. Visoko je uee
dugorono nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti. Mnogi od onihkoji
ekaju nekoliko godina na posao na kraju postaju neaktivni, to znai
gubitak radnogpotencijala i dodatno optereenje socijalnih fondova.
Trite rada u Srbiji karakterie i visokstepen nezaposlenosti kod
mladih i visoka stopa nezaposlenosti radnika sa srednjom kolom
iniim stepenom obrazovanja, kao i problem regionalne nejednakosti u
zaposlenosti.
Svetska ekonomska kriza i ,,kriza domae proizvodnje izazvana
neodgovarajuim meramaekonomske politike, od poetka ovog veka do
danas, preopteretili su privredu Srbije. Srbija jeula i u preranu
liberalizaciju uvoza koja je unitila i onako oslabljenu domau
proizvodnju.Uzroci srpske ekonomske krize i svetske ekonomske krize
su, dakle, razliiti. Meutim, sasvimje sigurno da Srbija nee biti
poteena ni uticaja svetske ekonomske krize, to se svakog danasve
vie uveravamo.
Uticaj svetske ekonomske krize na privredu Srbije prvenstveno se
ispoljava u vidu:- smanjenja priliva kreditnih sredstava i stranih
direktnih investicija;- smanjenja tranje za domaom robom u
inostranstvu i oteanog plasmana naih proizvoda vangranica Srbije;-
pada domae tranje usled uzdravanja domaeg stanovnitva od veih
rashoda;- pada cena mnogih izvoznih proizvoda (na primer proizvoda
od metala);- opteg poveanja neizvesnosti i nestabilnosti u
poslovanju;- smanjenja kreditne aktivnosti banaka (banke pri
odobravanju kredita preduzeima bie utekoi da procene kakve e efekte
imati kriza na njihovo poslovanje - rast neizvesnostineminovno imae
za posledicu rast mare koju banke zaraunavaju, pa time i na rast
kamatnestope);- uzdravanje realnog sektora od zaduivanja.14
Strani kapital koji je doao u Srbiju umesto domaeg, skoro uopte
ne finansira proizvodnjuve standard graana (potroake kredite, koje
graani koriste za neproduktivne trokove-kupovinu automobila i
stanova). Ovim putem se ne omoguuje domai privredni rast,
negospoljnotrgovinski deficit i rast zaduenja drave i graana prema
inostranstvu._________14 PaunoviS., Uloga Meunarodnog monetarnog
fonda u savremenoj ekonomskoj krizi, Univerzitet
Singidunum,2011.,str.290.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
25/85
25
IV MEUNARODNI MONETARNI FOND
4.1. Osnivanje,ciljevi i razvoj
Istorijskom meunarodnom monetarnom konferencijom Ujedinjenih
nacija odranom 22. jula1944. godine u skijakom centru Breton Vudsu
(Bretton Woods, drava New Hampshire, SAD)postavljeni su temelji
posleratnom monetarnom i finansijskom poretku u svetu. etrdeset i
etirizemlje, meu kojima i Jugoslavija, potpisale su Bretonvudski
sporazum i osnovaleMeunarodni monetarni fond (ije sedite je u
Vaingtonu) i Meunarodnu banku za obnovu irazvoj (danas je to
Svetska banka). MMF i Svetska banka, od tada poznate i kao
Bretonvudskeinstitucije, osnovane nakon Velike depresije, trebale
su za ubudue da spree tetne ekonomskepolitike koje su doprinele
Velikoj depresiji tridesetih godina (protekcionizam, carinske
ratove,konkurentske devalvacije) i da ponovo izgrade sistem
poverenja u meunarodnu saradnju imeunarodni finansijski sistem.
Nakon to je 27. decembra 1945. godine 29 zemalja ratifikovaloStatut
MMF-a, MMF je otpoeo sa radom.
MMF je trebao da u saradnji sa zemljama lanicama (lanstvo je
zamiljeno tako da obuhvaticeo svet), obrazuje multilateralni
liberalni sistem meunarodnih plaanja na bazi vrstih pariteta,kako
bi se olakao razvoj meunarodne trgovine radi podizanja i odravanja
visokog stepenazaposlenosti i realnih prihoda, kao i razvoj
proizvodnih mogunosti svih zemalja u svetu. Fond jezamiljen i kao
mesto zajednike saradnje i meusobnog konsultovanja zemalja lanica,
a kojipreko svog strunog osoblja pomae zemljama lanicama u
sreivanju njihovih monetarno-finansijskih prilika, i konano, svojim
znaajnim raspoloivim sredstvima pomae zemlje koje senau u trenutnim
platnobilansnim tekoama.15
Ciljevi osnivanja Meunarodnog monetarnog fonda, definisani
Statutom usvojenim 30. aprila
1976. godine u Vaingtonu, a kasnije revidirani 28. juna 1990.
godine, prema lanu I podnazivom svrha, glase:-Da razvija meunarodnu
monetarnu saradnju preko jedne stalne ustanove koja slui
zasavetovanje i saradnju na Meunarodnim monetarnim problemima.-Da
olakava irenje i ravnomeran porast meunarodne trgovinske razmene i
da na taj naindoprinosi unapreivanju i odravanju visokog nivoa
zaposlenosti i realnog dohotka, kao irazvoju mogunosti proizvodnje
svih lanica, kao prvenstvenim ciljevima ekonomske politike.-Da radi
na stabilnosti kurseva, da odrava pravilne aranmane o kursevima
izmeu lanica i daizbegava konkurentsko obaranje
kurseva.__________15Ekonomska enciklopedija, Savremena
administracija, Beograd, 1986.str.1038
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
26/85
26
-Da pomae u uspostavljanju multilateralnog sistema plaanja po
tekuim transakcijama izmeulanica i u uklanjanju deviznih ogranienja
koja koe porast svetske trgovinske razmene.-Da uliva sigurnost
lanicama, stavljajui im privremeno na raspolaganje, uz
odgovarajuaobezbeenja, opta sredstva Fonda, dajui im na taj nain
priliku da isprave neravnoteu u svomplatnom bilansu bez
pribegavanja merama koje su tetne za nacionalno ili
meunarodnoblagostanje.-Da u skladu sa gore izloenim skrauje
trajanje i smanjuje stepen neravnotee u meunarodnimplatnim
bilansima lanica.
Razvoj Fonda se moe posmatrati u tri razliita perioda:-Prvi
period-od osnivanja do 1971.godine
U prvom periodu ciljevi MMF-a bili su sledei:
-Omoguiti ekspanziju uravnoteenog rasta meunarodne trgovine i
time doprineti poveanju iodravanju visokog nivoa zaposlenosti i
visokog nivoa realnog dohodka;-Uvrstiti stabilnost deviznih
kurseva;-Uspostaviti multilateralni sistem plaanja tekuih
transakcija;-Na osnovu mogunosti korienja sredstava Fonda za
korekcije platnobilansnih neravnotea,uspostaviti poverenje meu
zemljama lanicama u pogledu dugorone meunarodne
monetarnestabilnosti.
Poetna ili pristupna obaveza svake lanice Fonda sastojala se
uglavnom iz ustanovljavanjapariteta svoje valute i iz uplate
odgovarajueg iznosa finansijskih sredstava. Paritet se odreivaou
odnosu na zlato ili u odnosu na dolar, pa se stoga ovaj sistem
naziva Sistem zlatnodeviznogstandarda. Eventualna promena pariteta
mogla se dogoditi samo ako se zemlja nae u tzv.
fundamentalnoj neravnotei i uz saglasnost Fonda. Odreivanje
iznosa finansijskih sredstava zauplatu kvote zemlje lanice vrilo se
proporcionalno parametrima koji reflektuju snagunacionalne
ekonomije. Kvota se uplaivala 25% u zlatu i 75% u domaoj
valuti.
Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz
jednostavnog razloga tj. zbogprihvatanja zlatno-deviznog standarda
kao osnovne poluge meunarodnih monetarnih relacija.Zbog toga
28.jula 1969. godine ustanovljena je ema kreiranja novih
rezervnihsredstava Specijalna prava vuenja (SPV). Ta nova sredstva
zapravo se kreiraju samoknjigovodstveno meu zemljama lanicama.
-Drugi period-od 1971 do krize 2007.godine
Drugi period zapoinje kada MMF poetkom 70-ih godina 20. veka
zapada u najveu krizu
do tada. Odliv kratkoronog dolarskog kapitala u inostranstvo,
dalje odravanje visoke stopeinflacije u SAD-u izazvalo je brojne
spekulacije na tetu amerikog dolara. Predsednik SAD-a
je 15.avgusta 1971.godine objavio ukidanje konvertibilnosti
dolara u zlato i uvoenjedodatnog poreza na sav uvoz u SAD. Tim inom
je prestao funkcionirati meunarodni monetarnisistem na principima
ustanovljenim u Breton-Woods-u. Krajem 1971. godine postignut
jesporazum, gde su SAD poveale cenu zlata za 8,57%, SR Nemaka i
Japan su smanjile cenumarke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato,
dok su Velika Britanija i Francuska zadrale cenezlata istim. Nakon
toga dolazilo je do jo nekoliko korekcija cena, sve do sastanka na
Jamajci1976. godine, gde se MMF preobrazio u sistem valutnih
podruja, kao to su sistem evropskogvalutnog fluktuiranja ili
evropske zmije, zatim dolarsko podruje, podruje francuskog
franka,podruje britanske funte i podruje SPV-a.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
27/85
27
-Trei period-posle 2007.godineKao i u prolosti MMF i dalje
predstavlja meudravnu i monetarnu finansijsku instituciju, ali
danas s gotovo univerzalnim lanstvom. Njegova se aktivnosti i
politika provoditemeljem Sporazuma, a izvrava se putem
organiziranog vodstva u formi Odbora guvernera,zatimIzvrnog odborai
Upravljakog direktora, s timom od oko 2400 zaposlenih iz oko
140zemalja lanica. Razlika u odnosu na prethodni period je u tome
to se ponaa kao akcionarskodrutvo, a ne kao organ UN.7
Uopteno govorei, to je ono ime se MMF bavio i jo uvek se bavi
kod zemalja u razvoju.Zajmovi za zemlje u razvoju su konzistentni
sa mandatom MMF-a, tj. obezveuju pomo zabilans plaanja, ali umesto
intervencionizma kod valutnih kurseva industrijalizovanih
zemalja,sve veu pomoMMF je preusmerio ka zemljama u razvoju, jo od
1950-te godine. 16
4.2. lanstvo i organizacija fonda
MMF trenutno ima 188 zemalja lanica, to je skoro celi svet, jer
na primer Ujedinjene nacije(UN) imaju 192 zemlje lanice. Zemlje
koje nisu lanice MMF-a, a jesu lanice UN suuglavnom male drave,
koje nikad nisu imale svoje nacionalne valute ili nisu lanice zbog
svojihpolitikih opredeljenja. Sedite MMF-a je u Vaingtonu.Pri
ukljuenju u MMF svaka zemljalanica deponuje odreenu sumu novca,
zvanu quota subscription.Kvote imaju razliite uloge islue za:
utvrivanje broja glasova,utvrivanje maksimalnog iznosa sredstava na
korienje ibazu za dodelu specijalnih prava vuenja.
Statut Meunarodnog monetarnog fonda stupio je na snagu 27.
decembra 1945. godine. Do
31. decembra 35 zemalja navedenih u tabeli, je potpisalo i na
drugi nain pokazalo interes dapostanu lanovi. Prvobitne lanice
MMF-a su:
Belgija Gvatemala Kosta RikaBolivija Holandija KubaBrazil
Honduras LuksemburgDominikanska Republika Island Norvekaehoslovaka
Indija Meksikoile Iran ParagvajEgipat Irak PeruEkvador Jugoslavija
Poljska
Etiopija Junoafrika unija Sjedinjene Amerike DraveFilipinski
Komonvelt Kanada UrugvajFrancuska Kina Velika BritanijaGrka
Kolumbija
Tabela br. 1:Zemlje osnivai MMF-a
Izvor: Prema Prvom godinjem izvetaju Odbora guvernera MMF-a:
Summary Proceedings ofthe First Annual Meeting of the Board of
Governors, September 27 toOctober 3, 1946.
_________16StakiB.,Meunarodne finansijske institucije,
Univerzitet Singidunum, 2012.str.73.
-
5/25/2018 MR - Prisustvo Meunarodnih Finansijskih Institucija u
Srbiji
28/85
28
Slika br. 1: Rast broja lanica MMf-a
Logino pitanje koje se namee je, kako MMF sa toliko (brojnim)
lanstvom donosi odluke?Statut MMF-a odreuje da se odluke donose
razliitim vrstama glasanja najjednostavnije je
prostom veinom, tj. ve
inom od 85% od ukupnog broja glasova. Svaka drava
lanica MMF-aima odreeni broj glasova, koji su joj dodeljeni
srazmerno veliini njenog upisanog kapitala
kvote u MMF-u. Kvota je u tom smislu kao neka vrsta depozita u
Fondu. Ona ak ostvarujekamatu kroz aktivnosti Fonda tj. kroz
pozajmice. MMF se, prema tome, moe zamisliti kaovelika meunarodna
kreditna unija sa svim zemljama sveta kao lanicama.
Meunarodni monetarni fond sastoji se od: Odbora guvernera,
Izvrnog odbora, Generalnogdirektora i osoblja. O svom radu MMF
izvetava vlade svih svojih zemalja lanica putem Odboraguvernera,
Meunarodnog monetarnog i finansijskog odbora i Izvrnog odbora.
Najvii organ odluivanja u MMF-u je Odbor guvernera,koga ini po
jedan guverner (i jedanzamenik) iz svake zemlje lanice. Guverner se
imenuje od strane drava lanica i obino jeministar finansija ili ef
centralne banke.
Izvrni odbor sastoji se od izvrnih direktora, i to imenovanih od
zemaljalanica s najve
imkvotama, izabranih po grupama zemalja lanica (konstituence),
kao i Upravnog direktora koji mu
predsedava. U poetku je Izvrni odbor imao 12 izvrnih direktora,
a sada 24 u skladu sa rastombroja lanica.
Osam izvrnih direktora predstavljaju pojedinane zemlje: SAD,
Veliku Britaniju, Nemaku,Francusku, Japan, Saudijsku Arabiju,
Rusiju i Kinu.
Drugi direktori predstavljaju grupe ostalih zemalja lanica (po
principu konstituence).Geografski inilac je znaajan, ali ne i
presudan za formiranje grupa. Prilikom svakog izboramogue je
menjati broj izvrnih direktora.
Izvrni odbor bavi se irokim aspektom pitanja operacione i
administrativne prirode. Vriizbor upravnog direktora, izdaje
godinje izvetaje, rukovodi diskusijama u vezi sa procesom
konsultacija salanicama i povremeno priprema sveobuhvatne
studije o vanim pitanjima.Status izvrnog direktora je specifian -
on je spona izmeu Fonda i zemlje lanice. Generalni
direktor MMF predvodi MMF, predsedava Izvrnim odborom i ef je
MMF-ovog osoblja, apomau mu prvi zamenik i dva druga zamenika. Bira
ga Izvrni odbor. Menadment tim nad