Mr Ivan Pihler STANJE PČELARSTVA VOJVODINE UNIVERZITET U NOVOM SADU POLJOPRIVREDNI FAKULTET Novi Sad, 2009. god.
Jan 13, 2016
Mr Ivan Pihler
STANJE PČELARSTVA VOJVODINE
UNIVERZITET U NOVOM SADUPOLJOPRIVREDNI FAKULTET
Novi Sad, 2009. god.
UVOD
Zа med i pčele se zna otkako se zna za ljudski rod
Taj ,,slatko – gorki‘’ kontakt sa pčelama potiče iz najstarijih
civilizacija
Slika nastala 5 hiljada godina p.n.e
Kolo - ARTHROPODA
Klasa - INSECTA
Red - HYMENOPTERA
Familija - APIDAE
Podfamilija - APINAE
Rod - APIS
Apis mellifera
Apis cerana Apis dorsata
Apis florea
Zapadna medonosna pčela (Apis mellifera)
Kranjska, siva ili domaća karnika (Apis mellifera
carnica) Italijanska žuta pčela
(Apis mellifera ligustica) Kavkaska pčela (Apis mellifera caucasica)
Afrička pčela (Apis mellifera scutelata)
Tamna pčela (Apis mellifera melifera)
Sastav pčeljinjeg društva
radilica trut matica
Razvojni stadijumi pčela
UZGOJ MATICA
Pod prirodnim uslovima u pčelinjem društvu će se pojaviti nova mlada matica u sledeća tri slučaja:
1. kada se javi rojevni nagon i stara matica ode sa rojem;
2. ukoliko dođe do tihe zamene stare mladom maticom;
3. ako postojeća matica iz bilo kog razloga nestane.
Za planski uzgoj matica koriste se dva osnovna načina:
1. bez presađivanja larvica i
2. sa presađivanjem larvica.
Dobijanje prisilnih matičnjaka
Dobijanje matičnjaka na podrezanom saću
Uzgoj matica bez presađivanja larvica
Milerov metod
Alejev metod
Uzgoj matica presađivanjem larvica
Dulitlov (Doolittle) metod uzgoja matica
Izgled rama sa leglom od roditeljske matice (rodonačelnice)
Počeci matičnjaka
Presađivanje larvica se može raditi na više načina:
1. presađivanje larvica na mleč2. presađivanje larvica na suvo i 3. dvostruko presađivanje
Zreli zatvoreni matičnjaci spremni za dodavanje
nukleusima
Dodavanje zrelog matičnjaka u oplodnjak
Izgled pravilno izleženog matičnjaka
U profesionalnoj proizvodnji matica pčelari koriste oplodnjake raznih konstrukcija i veličina. Formiranim oplodnjacima dodaje se neoplođena matica ili matičnjak.
Sparivanje matica može biti:1. prirodno i 2. kontrolisano
Boje za obeležavanje matica
Oplođene matice transportiraju se i dodaju pčelinjim zajednicama u kavezima različitog tipa.
Nasleđivanje pola
normalno leglo 25% praznih ćelija 50% praznih ćelija
MORFOMETRIJSKE OSOBINE PČELA
1. kubitalni indeks,2. diskoidalni pomak, 3. boja prstenova,4. dužina jezika,5. veličina golenice zadnje noge,6. masa
EKONOMSKE ODNOSNO PROIZVODNE OSOBINE PČELA
1. medna produktivnost 2. agresivnost, 3. brzina prolećnog razvoja, 4. sklonost ka rojenju,5. tolerantnost na bolesti, 6. higijensko ponašanje
SELEKCIJA PČELA
MORFOMETRIJSKE OSOBINE PČELA
Boja prstena
Boja prstenova na abdomenu je najbolje vidljiv znak rasne pripadnosti pčela
Dužina jezika
Kubitalni indeks
a b
Kubitalni indeks = a / b
EKONOMSKE ODNOSNO PROIZVODNE OSOBINE PČELA
Medna produktivnost
Testiranje na mednu produktivnost se vrši po Szabo-ovoj metodi dvostrukim merenjem pčelinjih društava u razmaku od tri dana. Razlika u težini predstavlja vrednost testa.
Agresivnost (ćud) ocenjuje se ocenama od 1 do 4 prema sledećim kriterijumima:
4 - vrlo blage, pčele prilikom otvaranja košnice i rukovanja mirno hodaju i ne izleću
3 - normalne, pčele se nemirno kreću, poneke poleću i ne napadaju 2 - pomalo agresivne, pčele su izrazito nemirne, poleću i
pokušavaju ubosti1 - agresivne pčele, pčele napadaju pri otvaranju košnice, a pri
pregledu bodu pčelara.
Kvalitet legal se ocenjuje sa ocenama od 0 – 3 po sledećem kriterijumu :0 – bez prisustva legla1 – leglo od matice trutovnjače ili lažne matice2 – mešano trutovsko i radiličko leglo i šareno leglo3 – normalno legloZa izuzetan kvalitet legal predviđena je i ocean E (ekstra)
Rojidbeni nagon ocenjujemo pri svakom pregledu zajednica. U kontrolni karton se upisuju uočene promene u rubriku “primedbe”. U tu se rubriku upisuje i pojava (rojevnih ili tihe izmene) matičnjaka. Rojidbeni nagon ocenjuje se ocenama 1 do 4 prema sledećim kriterijumima:
4 - bez rojidbenog nagona3 - pojava matičnjaka, pojavu
rojidbenog nagona može se spriječiti uobičajenim postupcima premeštanjem okvira s leglom i dodavanja satnih osnova
2 - rojive, rojidbeni nagon je moguće sprečiti tek dodavanjem više okvira sa satnim osnovama ili celog nastavka
1 - izrojene, usprkos sprovedenim merama za sprečavanje rojenja zajednica se izrojila.
Nagon za čišćenjem legla (“pin test”)
Kontrola se vrši nakon 6,12, 24 i 48 sati i vrši se prebrojavanje broja očišćenih ćelija.
nakon 6 h očistile su ________________nakon 12 h očistile su ________________nakon 24 h očistile su _________________ nakon 48 h očistile su _________________
Ovim se testom procenjuje nagon za čišćenjem legla, a važan je u borbi protiv bolesti pčelinjeg legla
Rednibroj
Pčela u 1/10okvira
Legla u 1/10 okvira
Meda u 1/10 okvira
Polena u 1/10okviraDatum:
I II III I II III I II III I II IIIBroj društva:
1
2 Matica:
3
4 Kvalitet legal (1-3):
5
6 Mirnoća (1-4):
7
8 Krečno legloSaće:Podnjača:9
10
Svega:Ostale bplesti:
Total:
Primedbe:
Kontrolni pregled pčelinjih društava u selekciji
Dva tipa pčela koji se najčešće sreću u Vojvodini
Apis mellifera carnica banatica (banatska žuta)
Apis mellifera carnica (sivka)
Pčelinji proizvodi
• MedMed
• Matični mlečMatični mleč
• PolenPolen
• VosakVosak
• PropolisPropolis
• Pčelinji otrovPčelinji otrov
NASTAJANJE MEDA
• Glavna sirovina NEKTAR
• Nektar – slatka supstanca koju izlučuju žlezde smeštene u cvetu biljke, a ponekad i izvan cveta
• Izlučivanje nektara usled bubrenja biljnih ćelija, na površini ćelijskih opni izlučuje se nektar u vidu minijaturnih kapljica;
• Kapljice se spajaju s kapljicama iz susednih ćelija, formirajući veće kapljice;
• Pod uticajem spoljašnjih faktora (temperatura) nektar gubi deo vode i sadržaj šećera u njemu se povećava
• Udeo šećera u nektaru 20 – 55%
SMEŠTANJE NEKTARA U KOŠNICE
• Pčele jezikom uvlače nektar u usni otvor i dalje u “medni želudac”
Pčele prenose nektar u posebne ćelije – “saće”
• Saharozu prevode u monosaharide glukozu i fruktozu
• Med zre u košnici dobijajući specifična svojstva
• 1 kg meda potrebno je skupiti 3 puta veću težinu nektara 200 000 izleta pčela;
• Jedna pčela obiđe 150 cvetova;
• Pčele sakupljaju nektar u blizini košnica, ali i do nekoliko kilometara dalje od košnica
• Svojstva i vrsta meda zavisno od pčelinje paše u okolini košnica;
• “Medonosne biljke” izvor nektara, ispaša pčela
Katastar pčelinje paše
Zbirka podataka o prisustvu medonosnog bilja na određenom području, koji vodi Regionalna odgajivačka organizacija
•Katastar određuje osnovni medonosni potencijal pojedinih vrsta pčelinje paše za područje svih opština u Republici Srbiji i obvezna je osnova za pripremanje i sprovođenje pašnog reda na području pojedine opštine ili više opština.
• Katastar sadrži:– alfanumeričku bazu podataka,– digitalnu kartu i– analognu kartu.
•Karte sadrže ucrtane državne granice Republike Srbije, granice okruga, gradova i opština.
•Na kartama su ucrtani svi pčelinjaci koji su označeni simbolom i predstavljaju samostalni objekat.
•Unutar oznake – simbola se nalaze šifre pod kojima se skladište podaci o geografskom položaju svakog pčelinjaka, podaci o pčelaru i povereniku pašnog reda.
• Katastrom se u pogledu pašnih resursa, određuje:
1. vremenski pojava medenja, 2. površina medonosnog bilja u hektarima i njihov procenjeni relativni udeo u ukupnom biljnom sastavu na području medonosnog pašnjaka, 3. očekivanost pčelinjih paša.
PČELINJA PAŠA
1.Medonosne biljke u šumama: leska, vrba, bagrem, kesten, lipa, bor...
2. Livadske, krmne i korovske biljke: maslačak, visibaba, ljubičica, žalvija, beli bosiljk, plavi bosiljak, bela detelina...
3. Voće i jagodičaste biljke: jabuke, trešnje, bademi, kajsije, jagode, maline, kupine...
5. Industrijske i lekovite medonosne biljke:suncokret, facelija, uljana repica, duvan, kamilica...
4. Povrtarske medonosne biljke: krastavac, dinja, lubenica, bundeva, crni luk...
HVALA NA PAŽNJI !