časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja • rujan-listopad 2011. • issn 1512-5475 61 Anđelić, Brkić-Milinković, Brković, Glibo, Hadžagić, Ibrišimović, Jergović, Knežević, Kordić, Kujundžić, Lovrenović, Lovrić, Marić, Marjanović, Meić, Muselimović, Nedić, Pehar, Šimić Tonin, Šunjić, Vladić, Vučić Časopis Motrišta referiran je u Central and Eastern European Online Library /Frankfurt am Main/ - http://www.ceeol.com
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja • rujan-listopad 2011. • issn 1512-5475
61Anđelić, Brkić-Milinković,
Brković, Glibo, Hadžagić,
Ibrišimović, Jergović,
Knežević, Kordić, Kujundžić,
Lovrenović, Lovrić,
Marić, Marjanović, Meić,
Muselimović, Nedić, Pehar,
Šimić Tonin, Šunjić, Vladić,
Vučić
Č a s o p i s M o t r i š t a r e f e r i r a n j e u C e n t r a l a n d E a s t e r n E u r o p e a n O n l i n e L i b r a r y / Fr a n k f u r t a m M a i n / - h t t p : / / w w w. c e e o l . c o m
br. 61, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja
Nakladnik: MaticahrvatskaMostarZa utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆTajnica: VanjaPRUSINAUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar
RAZDVOJENI MOREMSv. Roko u PučišćuSvatkonasvomotokuudišemirissmoleipitastareborovesanjajulionisnoveŠtomisletajnisvjedocikadimseispodkrošnjeskrijunevinimladiljubavnicikradućipoljupceprveIlikadseukrošnjuzagledajuTužniNevoljniŠetačimislećinaljubavkojusunekadadavnopodborovimakralimirisalismolomljubaviioovomeštosadaživebašništanisuznali
moraloizgledatikadaseuprvimdanimasiječnjagodine1611,prijeravnačetiristoljeća,sarajevskikapelanfraMatijaDivkovićpúti izLatinlukasarajevskogaudalekeMletke,prekomora.Nijedamujetotuđinasasvim,svojeješkolenekadučiouItaliji,moždabašuMlecima,alisadaidetamosglavompunomdrugihplanovaibriga.Nosisvojru-kopisNauka krstjanskogana„jezikuslovinskomekakoseuBosnigovori“,ispisanonimtipomćiriličkogapismakojejeuBosniuobičajenoodavno,dagatiskanakodmletač-kogaknjigara PietraBertana,aneznaštoćegatamodočekati,kakoćeobavitiposao,hoćelisesnaćisaslovimakojetrebaiztemeljarezatiilijevati,iuopćescijelomtomtipografskomiknjigarskommeštrijom,tekakolićese,potom,stovaromknjigavratitiusvojuturskuBosnuiuSarajevo,kakoćenjegovtrudiradbitiprihvaćeniodmecenasarajevskih,odbraćefranjevaca,inajvažnije–odpukakojemusuprvenstvenonami-jenjene...Jer,nikadadosadtakvoneštouBosninijeniviđenonipokušano:tiskanaknjiganajezikukojimnarodgovori,slovimakojamunisunepoznata!Godinaje,dakle,1611,izmeđuTurskeiAustrijevladamirkojisusultanAhmedI. i
kopisimanegdjenavučljivimzimskimbosanskimputovimaizmeđuSarajevaiTravnika,KupresaiLivna,kakoseprimičesplitskojluci,odaklećelađomuMletke.Vratitćemomusemalokasnije.Danas nemanikoga tko se neće složiti s tezomda je rađanje svjetske civilizacije
omogućenoizumompisma:tomsposobnošćudasvojnajuzvišenijidar,darjezika,vjer-nopreneseuapstrakcijuslova,pisma, i takogaučini trajnofiksiranim,nepodložnimvremenuizaboravu,čovjekjeučiniosudbonosnikorakuvlastitomeuzdizanjudobićaduhairazuma,sistematskogamišljenjaisređenogapamćenja.Ustarinskimterminima
svijeta,dokseuzapadnoevropskojcivilizacijinijepolovicom15.stoljećapojaviosljede-ći,skorojednakotakorevolucionaranizum,kojićecijelunarednupolmilenijskuepohu,svedo jučerašnjerevolucijemikročipa ipojavekompjutora i interneta,označitikao-Gutenbergovu.Biojeto,znamo,izumpomičnihmetalnihslovaitiskarskogastroja,skojimaserađa„umjetnostmultioriginala“,serijskihotisaka,tojest,vještinatipografijeiumjetnostgrafike.Starodobaprepisivačkogaumnožavanjaknjiga,držanogaunajstro-žemmonopoluvjersko-političkihsredištamoći,uzmaknulo jepreddobommasovneproizvodnjeknjige,asnjomeidobomvelikedemistifikacijaidemokratizacijeznanja.UposljednjojrečenicimonumentalnogaromanaBanket u BlitviKrleža,najvećiEuropejacnašeknjiževnosti,uustasvojemujunakudoktoruNielsenustavljamisao:„Kutijaolov-nihslova,[...]atonijemnogo,[...]alijejedinoštoječovjekdodanasizumiokaooružjeuobranusvogljudskogponosa.“ProtestantskareformacijauEuropiu16.stoljećudonijetćejošjednugolemu,prevrat-
Bosnanijeonakvakakvusipootrcanimstereotipimapredočavamoizkasnijihvremena,nakonvelikogaporazaOsmanlijapodBečom1683.godine,kadaTurskagubiteritorijeisnaguigraditeljskizamahiulaziuduguitrajnukrizu,akršćani i franjevciuBosni,nakonkrvaveekspedicijeEugenaSavojskogakrozBosnusvedoSarajeva1697.godi-neimasovnogaegzodusaustrahuododmazde,gotovodaprestajupostojatikaode-mografskiikulturnifaktor.Umnogomurazličitoodteslike,razdobljekojesepoklapasDivkovićevimživotompadaneposrednonakonsmrtisultanaSulejmanaZakonodavca,igeneralnouzevšivrijemejepolitičkeiekonomskestabilnosti,tepravnogasređivanjaživotauCarstvu,kaoiintenzivnijegauspostavljanjatrgovačkihidrugihvezaseurop-skimdržavama,afranjevačkaprovincijaBosneSrebrenaširisvojepastoralnoikulturnodjelovanjemeđukatolicimaraznihnacionalnostinaogromnomeprostoruodDalmacijedoTransilvanije,odUgarskedoAlbanije iBugarske.Kroz16.stoljeće,s intervalimapovremenoga žestokog proganjanja katolika i franjevaca, na primjer, za prvoga na-mjesnikovanjaGaziHusrevbegaod1520.do1526.godineivelikihturskihosvajanjauHrvatskojiUgarskoj,smjenjujuseintervalimiraizaštićenosti,podistimHusrevbegomudvanjegovasljedećamandataod1526.do1534.iod1536.do1541.godine.Kadaselokalneprilikeponovnopogoršaju,sultanMuratIII.1586.izdajeposebanfermano
zaštitikršćana,aondaopet,nakonvelikogaporazaturskevojskepodSiskom1593.iudugomeratuposlijetoga,nastajunoviprogoni.MiruŽitvi1606.ponovnodonositrajnijezatišjenameđunarodnomiunutarnjemplanu–tojeonorazdobljekojesepo-klapasnajplodnijimgodinamafraMatijeDivkovića.Kada,pak,1622.godinejanjičarisvrgnuiubijusultanaOsmanaII.,nastajezatrenutakopćebezvlađeinered,ukojemustradavajuifranjevciikatoliciuBosni.PodsultanimaMustafomI.iMuratomIV.,zbogčestih lokalnihneprilika, franjevci1625. i1627.dobivajuposebnefermanekojimasedopuštadanosegrađanskoodijelo,jašukonjeipašuoružje,dabisezaštitiliodnasil-nikaibezakonjaka.Urazdobljudo1635.stanjesevidnopopravljapaćekroztovrijemeznačajnoporastibrojkatolika,franjevacainjihovihsamostana,aliseprilikeubrzoopetpogoršavaju i postaju sve teže za vrijemeKandijskoga rataOsmanlija sMlečanima1645.do1669.godine.Usvimtimoscilacijama,međutim,jošuvijekseodržavajubrojnifranjevačkisamosta-
političkimiratnimokolnostimaizakršćanenisuuvijeknajpovoljnije,alitojejošuvijekvrije-meukojemusredišnjavlastdobrofunkcionira,iukojemusedržidozakonitostiidopravā–danasbismoreklimanjinskih-utemeljenihnazakonskimispravamaipovlasticama.Usvakodnevnomživotu iu formamaprofanekulturedodiri ikomunikacijameđupripadni-cimarazličitihvjeraas istim jezikom isličnimživotnimpotrebamasigurnosunormalnapojava, ina tojseosnovistvaranekineformalnisustavobičajnihodnosasodređenommjerommeđusobnogarazumijevanjaiuzajamnogaprihvaćanja.Uduhovno-intelektualnojsferi,pak,toganema,jersmodubokoupredmodernomvremenu,ukojemujeovasferačvrstozatvorenaureligijskeokvireivjerskiekskluzivizam.Torezultirapojavomdanatrimareligijsko-konfesionalnimpoljima,odnosnočetirimaakopribrojimoižidovsko-sefardskure-ligijsko-etničkuzajednicu,postojiduhovno-intelektualna ikulturnadjelatnost,alinikakvihdodiranirazmjenemeđunjimanemanitimožebiti.ZailustracijudobronammoguposlužitifraMatijaDivkovićineštomlađiMuhamedHevaiUskufiiztuzlanskogakraja.Obojicasupis-ci,školovaniljudi–jedanuItaliji,naZapadu,drugiuTurskoj,naIstoku–obojicuzanimajuvjerske,nabožne,moralneteme,živeuistomevremenuiprostoru,aliiznjihovihtekstovaiiznjihovogadjelovanjanemožeseninaslutitidaznajujedanzadrugoga,odnosnozaonoštojedanidrugipišuimisle,nitidaihtonabilokojinačindodirujeizanima.JedinosekodHevaije,uonomepoznatompjesničkomproglasuPoziv na viru,javljarefleksodnosapre-madrugima,akoidobronamjeran,aonosvakakozasnovannaprozelitizmuieshatološkojisključivosti,tojestnaidejidaizvan islama nema spasenja,jednakoturobnomkaoštojeturobnaidoktrinadrugestrane-daspasenja nema izvan Crkve,tedasuslogaimiranživotmogućisamoakosmosviiste,jedine pravevjere.Kakosmovidjeli,BosnaDivkovićevavremenanašlase,skupasmnogoširimprosto-
interesaRimskecrkve,snamjeromdanatojstraninadoknadionoštojeusudarusprotestantizmomizgubilauEuropi.Uizraditihnovihstrategijaobnovljenojeklasičnoantičko ime Illyricum, Ilirik, spreinačenim teritorijalno-političkimsadržajem, kojimseucrkvenomepojmovnikusadaoznačavajusvezemljeikrajeviBalkanaukojimaimakatolikailinakojeseračunakaonamogućiprostorsjedinjenjasistočnimcrkvamaapodvodstvomRima.Ovdjejeneizbježnanapomenadajeumodernodobahrvatskacrkvena i nacionalnahistoriografijapojam Ilirika i atribut ilirski sinonimno izjednačilashrvatskimnacionalnim imenom iprostorom i takoga ideološki suzila,asadržajnoosiromašila.VelikaakcijakatoličkeobnovenaBalkanu,akoizrimskeperspektiveinijerezultirala
nekimvećimostvarenjimaprimarnihcrkveno-političkihciljevaiplanova,donijelajezanašujezično-literarnuikulturnuhistorijukrupneplodoveneprolaznevrijednosti.Divko-vićkaozačetnik,injegovinastavljačiu17.i18.stoljeću,stvorilisuubosanskohercego-vačkojpovijesticijelujednuknjiževno-jezičnuikulturnuformaciju,paprofesorMidhatBegićsasuvremenogaknjiževnohistorijskogstajalištaDivkovićadefinirakao„uteme-ljitelja kako bosanske franjevačke, tako i, moderno rečeno, cjelokupne književnostiBosne iHercegovine“.Divković injegovisljedbeniciprevode,prerađuju ikompilirajuopsežnueuropskuteološkuliteraturu,služeseiknjiževnimradomdubrovačkihidal-matinskihpisaca,anjihovknjiževnidariuspjehmožesemjeritipremastupnjupripovje-dačkeživostiiuvjerljivosti,kojakodDivkovićaznabitinarazininajvrsnijegaknjiževnogpripovijedanja.Njihovakulturnazaslugaje,izmeđuostaloga,iutomeštosuubosanskiliterarniikulturološkihorizontuvelimnogemotive,toposeilikoveizeuropskeknjižev-nosti.Njihoveknjigesubilejedinopučkoštivotogavremena,doživljavalesumnogaizdanjaibrojnekasnijeprerade,tesusedubokoukorijenileukolektivnompamćenju.UpovijestiknjiževnostiBosneiHercegovinespisateljskapraksakojujezačeoDivkovićutemeljila je najvažnije književne žanrove i prozodijske obrasce: umjetničkopripovi-jedanje,dramskidijalog,versifikaciju,diskurs rasprave ieseja. Iu jezično-standardi-zacijskomipravopisnompogleduDivkovićpostavljatemeljejednomudalekosežnomprocesu.Jeziknjegovihbesiedaječistbosanskiijekavsko-ikavskigovor,aliDivkovićneostavlja„prirodni“govorusirovomobliku;ongasveomarazvijenimosjećajemmjerenastojioplemenitiiučinitigipkijimtakoštousvojbosanskijezikintegrirasvehrvatskeknjiževno–jezičnetradicije:slavonsku,dalmatinsku,dubrovačku, te takostvara idiomvišegaredaidometa,prihvatljivirazumljivnacijelomeštokavskompodručju.Napokon,uhistorijipoputbosanske,kojaustarijimrazdobljimagotovodauopćene
participiraugutenbergovskojcivilizaciji,fraMatijaDivkovićfigurirakaojedanodpioniraina tompolju.Doduše,uGoraždu je između1519. i1523. radilamalapravoslavnatiskaraukojojsubraćađurađiTeodorotiskalitrivjerskeknjigenacrkvenoslavenskomjeziku,posliječegajenjezinradugašen.Također,prijeDivkovićauMlecimasu,kolikosedanaszna,tiskanedvijemaleknjižicebosanskomćirilicom–1571.Libbelus calen-dariumi1578.prijevodLedesmovogkatekizma.No,Divkovićjeprvibosanskitipograf,urednikiizdavačkojitajposaoradisustavno,usavršavajućisvenjegovelikovno-grafič-ke,pravopisne,tehničke,knjigovezačkeaspektepremapotrebamabosanskogapukaijezika.PoslijeintenzivnihalibezuspješnihnastojanjafraIvanafraneJukićapolovicom19. stoljećaokopokretanja tiskareuSarajevu,Bosna iHercegovinaće seu „Gute-nbergovugalaksiju“uključitiprviputusvojojhistorijitek1866.godine,kadabosanski
koviććesejošjedanputotisnutiuItalijupoistomeposlu,tiskanjusvojegaživotnogdje-la,Besieda Divkovića svrhu evangelia nedieljnieh priko svega godišta,idrugogaizdanjaNauka krstjanskoga.NajprijećeuRimu1615.godinepribavljatidozvole,asljedećego-dineuVenecijiraditisvojslagarskiitiskarskiposao,većposvesavladaniusavršen,natimdvjemaknjigama.Tadajeonpedesetogodišnjak,očijojprethodnojbiografijiimamovrlomalopodataka,kaoštoihmnogovišenemaniizkasnijegarazdoblja.Znamoda,nakonsarajevskogakapelanstva,uKreševu1612.iuOlovu1614.pišeBesiede,daje1623.lektorusamostanuuGradovrhu(Tuzla).ZadnjijepodatakizsutješkogaNekro-logija–dajeumrousamostanuuOlovu1631.Tojeuglavnomsveštoznamooživotuovogaknjiževnogazačinjavcaivelikana....AkosmojošumislimasfraMatijomnanjegovuprvomputuuMletke,možemo
1 LjuboJandrić je rođen11. listopada1934.godineuVelikojŽuljevici,BosanskiNovi.Umro jeuSarajevu26.studenoga1990.Završio jestudijknjiževnosti ihrvatskosrpskog/srpskohrvatskogjezikanafilozofskomfakultetuuSarajevu.RomanPrah i pepeoobjavioje1971.godine,uizdanjuVeselina MaslešeuSarajevu.PrirediojeknjiguAndrićevihEseja i kritikakojujeobjavilasarajevskaSvjetlost1976.godine.RomanJasenovacobjavioje1980.,drugoizdanje1981.godine,obauizdavačkompoduzećuSvjetlost,uSarajevu.ObjaviojeisvojepoznaterazgovoreSa Ivom Andrićem, Srpska književna zadruga,Beograd,1977,Veselin Masleša,Sarajevo,1982.
UpočetkuseJandrićnijemogaopredAndrićemoslanjatinaolovkuipapir,jerpredpiscem je jednakostrahovaoodnjegovasaznanjadabilježinjegovemisli.Oslanjaosenamemoriju,ondamuje,ipak,moraopokazatiisvojubilježnicu.Andrićjereagiraoiznenađeno:-„Sadajošito?-Ovojezamojudušu!–požurihsopravdanjem.-Paštavizapravosmeratestim?-Radbidaponešto,svašimdopuštenjem,unesemusvojubilježnicu.-Tamanposla...padatopadnenovinarimaušake.-Ne,neće.Velimvam:tojesamozamojudušu.-Nemojtemesadapodstarostnavoditinastidisramotu.-Htiobih,vjerujtemi,daodagnamsvakuvašusumnjuutompogledu.Mojajena-
pretipkanihstranica. IzkonačneverzijeJandrić je isključiosve„intimnestvari,“8kazi-vanjaoživimljudima,sporednijedogađaje,podatkeosuputnicima,isl.Zapiscakojijedoživio„dvarataitricarevine“Jandrićjeusvojojknjizinašaomjestaizanekolikonjegovihpisama:riječjeonjegovojprepiscisTugomiromAlaupovićem,dobivenojodfraRastislavaDrljićaiz„Dobrogpastira“,teodijeluAndrićeveprepiskesMarkomMar-kovićemiIsakomSamokovlijomizarhivaMuzejaknjiževnostiBiHuSarajevu.
Jandrićevi susreti i razgovori s Andrićem od 1968.-1975.
Susreti: Mjesta susreta i vrijemeU1968.godiniJandrićsesusreosAndrićemtriputa,itouBeogradu(17,18.i19.
9 „Etovidite–nastaviAndrić-tuuGalerijiPradorodilaseželjadanapišemesejoGoji“,str.28.AndrićjenapisaodvaesejaoGoyi:svojedojmoveotojizložbiobjaviojeuSrpskom književnom glasniku,knjigaXXVI,broj1,1929.aRazgovor s Gojom, započetuBordou,gdje jeGoyaproveoposljednjegodineživota,šestgodinakasnije,takođeruSrpskom književnom glasniku,knjigaXLIV,broj1.10 „Takosam,iakoteškasrca,izbaciosveljubavnesceneizmeđuglavnogjunakainekefrancuskinje,rekavšisebi:‘Ostavisetoga,nijetotvojposao!’IlikakobitoMušickilepšekazao:‘Aja,takomialjineileba,nesmemseutoupuštati!’Kasnijesamvideodanisamrđavopostupio.“Str.30-31.11 Odsrednjoškolskih istudentskihdanaAndrić jepripadaonaprednojdjelatnosti revolucionarneomladine „Mlada Bosna“. Na početku Prvog svjetskog rata, dok je ljetovao, u Splitu ga hapseaustrougarskevlasti.Između1914.i1917.provodiumariborskomzatvoruiinternaciji.
govomdomu.Njegove sumisli o književnosti, stilu, kritičarima, i darovanju vlastitihknjigadrugimamudrei inspirativne.SpominjuSlobodanaNovakainjegovtegodineNIN-ovomnagradomovjenčan romanMirisi, zlato i tamjan, prilike učehoslovačkoj, PablaPicassainjegov87.rođendan,smrtJacquesaPolena,urednikaGallimarda,sto-godišnjicurođenjaAlekseŠantića,memorijalnimuzejJovanaCvijića(otvoren20.listo-pada1968.uBeogradu),sarajevskuizložbuposvećenuIvanufraniJukićuuMuzejuknjiževnostiSRBiH(održana16.listopada1968.).NaprolazukrozBeograd26. lipnja1970.JandrićsvraćakodAndrićaprednjegov
odlazaknaliječenjenaBled,odaklemu25.srpnjaodnjegauSarajevostižepismo.Odgovarananjegovuobavijestdajedobio27.julskunagraduBiH:nećemoćidoćidajeprimiradiliječenja.12UnarednadvasusretauBeogradu,nakonAndrićevapovratkasBleda,Jandrićnebilježiništaznačajno.Onisu,zapravo,samopripremazaputuSara-jevogdjećevelikipisacboravitiod8.rujnado3.listopada.USarajevuje25.kolovozau02,40biopotresjačine6-7stupnjeva,imamaterijalnihšteta.JandrićjepredaoizdavačusvojromanPrah i pepeo.NaputuodBeogradadoSarajevaodmarajuseuSrebrenikuiTuzli,svraćajuuVogošćudapogledajuDomkultureoštećenupotresu.Andrićodsjeda,poobičajukadjeuovomgradu,uapartmanuhotela„Evropa“,odmahkrećeušetnjuBaščaršijom.PrijevečerejeusvomapartmanusGoetheovomknjigomaforizama.Su-tradansuuSkenderiji,izkojesevraćajupješiceuzMiljacku.Govorikakogajeiznena-dilamasivnostiskladnostovegrađevine.13JandrićsvjedočidajeAndrićnavečerdugopisaosvojukratkubesjeduzasutrašnjeprimanje27.julskenagrade.Donosijeucjelini(str. 62), ima tri rečenice. Jedanaestog rujna,nakondoručkauhotelskoj sobi,pričamuuzkavukakojedospiouzatvor.SpominjeVladimiračerinu(Split,1891.-Šibenik,1932.),književnikaijednogodvođajugoslavenskerevolucionarneomladine,skojimjesurađivaouVihoruiKnjiževnom jugu,ikojiseposlijeatentataskloniouVeneciju.Umrojepomračenogumaušibenskojbolnici. (str.63.)Kodnjega ječesto, ljeti,odlaziouSplit,njegovima,kodkojihseodmaraobesplatno.BiojetadauSarajevupredsjednikDruštvanaprednesrpskohrvatskeomladine(naslijedioga,poslije,natojdužnostiBo-rivojeJevtić),kojejetekkasnijenazvano„MladaBosna“.čerinagajeprijehapšenjauSplitu,nažalost,napustiouRijeciiotputovaozaRim.
12 Novčani iznos i ovenagrade, kao iNobelove i nagradeAVNOJ,Andrić jedarovaoSavjetu zakulturuSRBiH,odnosnoRepubličkomfonduzaunapređivanjebibliotekarstva.13 Skenderijajekaokulturno-sportskicentarsagrađena1970.Projektanti:Muhasilović,Jankovićidr.
17 JandrićsenaovomemjestuprisjećaAndrićevogpisma iz1933.godineupućenogdr.MihoviluKombolu koji ga je 2. studenog 1933. obavijestio da zagrebačka „Minerva“… “kani prigodomstogodišnjiceIlirizmaizdatijednuAntologiju novije hrv. lirike,čijajeredakcijapovjerenameni.(NeznamjeliVamotomvećgovorioM.KrležakogasammoliodamisaopćiVašuadresu.“Molećigadasvojimlirskimpjesmamaučestvujeuovojantologiji,KomboludrugompismuAndriću,kojenosidatum20.studeni1933.,počemusemožezaključitidapredstavljaodgovornaAndrićevopismood14.studenogistegodine ,pobližeobjašnjavaciljeve„Minerve“ isamuantologiju,pakaže, izmeđuostalog:„Nikonećebitiisključenzbog toga (podvukaoM.Kombol–prim.Lj.J.)štojedrugevjereiliizdrugepokrajine,većječitavizborosnovanposlučajnostiistorijskihokolnosti.OsimVraza,svisu„Ilirci“,napr.biliHrvati,paakouspomenutoj„Ilirskojknjizi“budegovorasamooVrazu,Gaju,Mažuraniću,Preradovićuitd.,toneznačidajetozbogtogaštosunjihovisavremeniciBanko,Njegošitd.izdrugihpokrajinaidrugevjere,većzbogtogaštojeIlirizampoistorijskojslučajnostibiozagrebačkipokret…Meni,daiskrenopriznam,nijeuopćenidošlodosvijestidabiseikomogaobunitiprotivoveantologije(tj.nisamsesjetiodajekodnassvepolitikum–podvukaoM.Kombol),pogotovukadseznadaćeunjojporedVraza,Preradovića,Šenoe,IvaVojnovićabitizastupljeniodživihTresić,TinUjević,MilanMarjanović(posljednjiuknjizieseja)imnogidruginašipiscisasvimjugoslavenskiorijentisani…Menićebitivrložaoostaneteliidaljeprisvojojodluci,anesretnojeitoštoćeunašojsurovojjavnostibilotkopotezatitustvarkadvididajedinoVašegimenanema(asvećesetoponovitikaddođenaredsveskapripovjedača).BilobimitožaoizbogVas,jerznamdasteumjetnik,aneborac‘ponečistijemulicama’kakorečeg.JovanDučić“.Kombolinzistiraupismudaseovajnesporazumrazjasni,jerbi„moglanameniostatiijednasumnjakojunisamzaslužio“.EvotogAndrićevogpismaucijelosti,datiranoguBeogradu14.XI.1933.godine:„Poštovanigospodine,PrimiosamVašepismosapozivomdasvojimlirskimradovimauzmemučešćauAntologijikojuizdajezavodMinervapovodomstogodišnjiceIlirstva.ZahvaljujućiVamnapozivumoramdaVamkažemdami,samogagledišta,neizgledarazumljivoniopravdanodasedanasizdajejednaantologija,ograničenanajednopleme.PonajmanjepovodomstogodišnjiceIlirstva.IzdavačiVikaourednikimate,izvesno,zatosverazloge.Živećinastrani ipostrani, ja terazlogeneznam,a ida ihznamjabih ihmogaosamopoštovatialineideliti.Nebignikadmogaoučestvovatiujednojpublikacijiizkojebiprincipijelnobili isključenidruginašimenibliskipesnici samozbog togaštosu ilidrugevere ili rođeniudrugojpokrajini.Tonijemojeverovanjeodjučenegoodmojeprvemladosti,asaduzrelimgodinamatakvaseosnovnavrednovanjanemenjaju. IzVašegpismavidimdaVamjepoznatodasambio jedanodosnivačaiurednikaKnjiževnogjugakoji jezastupaonajširegledištejedinstvaobuhvatajućinesamosrpsko-hrvatsku nego i slovenačku književnost. To je bilo 1917. godine; godine 1933. Ja nemoguzastupatidrukčegledište.Tosurazlozi,čistoknjiževneinačelneprirode,zbogkojihžalimštominijemogućnoučestvovatiuVašojAntologiji.Morao sam da Vam, za Vaše lično obaveštenje, iznesem ceo ovaj istorijat. Ja ne sumnjam, dragigospodine,daćeterazumetimojstavimojuželjudaostanemprinjemu,ijošVamjednomzahvaljujemnaljubaznompozivuinainteresovanjuzamojuliriku“.
ZaruovojAndrićevojreakcijinisuiskazaneiboligorčinaštouopćenetkosumnjaunjegovunacionalnupripadnost?Istina,onsvojejugoslavenstvoprenaglašava,alisvojunacionalnupripadnostuopćeneosporava.Ongovoriopojedincima iuhrvatskomiu srpskomnarodukoji njegovu spremnostdasluži isključivo umjetnosti (op.M.M.)doživljavajukaoizdajunaroda;zapojedinceizhrvatskoganaroda„kojinećedashvatenašustvarnost”kažedaseneoslanjajunanarod,„čijesuimetakogrlatouzvikivali”.On,dakle,isključujenarodiztehalabuke,ahalabukupojedinacadoživljavauvredljivoibolno.Onunacionalniokvirneće,hoćedabudeiznadnjeganeoporičućiga.UBeogradu,15.studenog1971.JandrićrazgovaraoraskidusazagrebačkimKnji-
18 Andrić je u Zagrebu boravio prvi put 1912. godine kada se upisao na ondašnji Mudroslovnifakultet.NakontogaprelazinakratkouBeč,asemestar1913/14.upisujenaJagelonskomuniverzitetuuKrakovu.PoslijetamniceiinternacijeboraviponovnouZagrebu,a1919.prelaziuBeogradizapošljavasekaočinovnikuMinistarstvuvjera19 „Ovihdana – pišeAndrić TugomiruAlaupoviću 8. jula 1919. – likvidiramposao saKnjiževnimjugomiostajembezikakvazanimanja.Razumjetćetedamijeteškaovaneizvjesnost,idajedvačekamVašodgovorinaimenovanje.Životjeovdjenemoguć.Janemamživeduše,jamoramuBeograd,pakakojedaje“(Fra dr. Rastislav Drljić, Pabirci o životu i radu Ive Andrića).
iRogerMartinuduGardu,oNizozemskoj,ukojuće,nakonSokobanje,službenoot-putovatiJandrić,o flamanskomslikarstvu,Rembrandtu,Rubensu,VanGaughu,Am-sterdamu iRotterdamu,aonda i o svomputovanjuuSovjetskiSavez i susretimasErenburgom,iposjetuNRKini.PopovratkuizNizozemske,JandrićjeuBeogradukodAndrića,odakle,sGvozde-
nomJovanićemiMilanomđokovićem,21odlazedofruškegore.SvraćajuuKrušedoliHopovo,panaPetrovaradinskutvrđavu,„zvanoj‘GibraltarnaDunavu’,podignutojkaobedemprotivTurske“Andrić,225),čijajegradnjatrajalablizustotinugodina.Podrugi puta (9. rujna) zbog zdravlja pismomodgađaodlazak uHercegovinu, u
Mostar,PočiteljiMogorjelo.Napokonputujupremajugu(23.rujan)kanjonomDrinjače,krozLoznicu,banjuKoviljaču,Kušlat,Vlasenicu.Svraćaju iumanastiruOlovu,gdjeAndrićpovjerava Jandrićudamu jemajka čestopričalao ljekovitom izvoru i hodo-časnicimakojisugaposjećivali. („Izgledada je ionaovamohodočastila“,kažemuAndrić,str.234).USarajevumuušetnjiBaščaršijompričaoHerceguStjepanu,ondaioMontherlantu,PabluNerudi(kadnakonšetnjeuđesJandrićemurestoranhotela„Evropa“ikupinovine,pročitadajeNerudaumro,str.235-239).PutujupremaMostarusaSafetomĆišićem.Predhotelom„Neretva“dočekujugaSkenderKulenović iZukoDžumhur.SaSkenderomvodidijalogojeziku.PrenoćilisuuMostaru,putujuzaPočitelj,očijemetimološkomkorijenuraspravljaju(glagolpočinuti,riječpodcitadelum,mjestoispodtvrđave).PopovratkuuMostar,razgledajuizložbuostaromMostaru,kujundžilukimostarskučaršiju.SaZukomDžumhuromsvraćajuuradionicuSulečelebića.Odgo-varanaZukinopitanjekakomujebilousarajevskojgimnaziji,pričakakojezbogslabeocjeneizmatematikeponavljaogodinu.UhotelskojsobijeopetsGoetheominjego-vom knjigom aforizama. Prevodi Jandriću jednu rečenicu napisanu sto godina prijeHitlera:„Nema nacionalne umetnosti ni nacionalne nauke“.IkažeJandriću:„Svi na-cionalisti sveta trebalo bi da ovo znaju! Pa i naši!“(str. 250)22PosjećujuateljeeJuseNikšića,MladenaSoldeiBobeSamardžića,kiparskuradionicuMilivojaBokića.KrećuuMogorjelosaZukomDžumhuromiVeljkomPaškvalinom,kustosomZemaljskogmu-zejauSarajevu,kojiihupoznajespoviješćuMogorjela.OdlazezaSton.Šećuspričomoovomekrajukrozstoljeća.NapovratkusvraćajuiuNeum.SutradanputujuuStolac,prvosezaustavljajuuRadimlji.(„Svejeovolepodanemožebitilepše“,kažepovjerlji-voJandrićunakonrazgledanja.„Ali,činimisedamalopreterujemosastećcima.Ma,molimvas,jedannašnaučnimsasvimozbiljnopišekakoseprvesocijalističkeidejeuBosniiHercegovinijavljajuvećsbogumilima.ŠtetaštoMarksiSvetozarMarkovićnisu
21 Sveseovodešava5.VI.1973.GvozdenJovanićiMilanđokovićće,godinuipoldanakasnije,5.XII.1974,umjestoAndrićakojiubolnicuodlazitek17.XII.istegodine,potpisatidokument„PosljednjaželjaIveAndrića“,natemeljukojegaćeuOpštinskomsuduuBeogradu20.VI.1975.bitiutemeljenaZadužbinaIveAndrića,kaoinstitucijaučijojćenadležnostibitiiautorskapravaodnjegovihobjavljenihdjela. Zašto taj dokument nije potpisao Andrić koji je još živ? Nisu li ovi drugovi izigrali njegovopovjerenje?Nijelitajdokumentkrivotvorina?Prijevara?Zanimljivajeiovačinjenica:autorovogatekstanijenitinajednojstraniciJandrićeveknjige,kojujepažljivočitaovišeputa,naišaonariječzadužbina.Andrićseuovojknjizistalnobuniprotivbilokakvihsadržajakojigaveličaju,pogotovoinstitucionalnih.Nije li, dakle, tanjegova posljednja želja puka izmišljotinadabi se na taj način osigurao novacodnjegovihhonorara?22 NijeliovimcitatomiAndrićiskazaosvojstavpremapripadnostinacionalnojknjiževnosti?Svedosmrtiotimaosetakvomekonceptu.
mnazijalacprijeDrugogsvjetskogratadevetgodinastanovaouuliciBasamaci.PoratujeuSarajevustanovaopetgodinaiakojeuBeograduimaoiznajmljenstan.SutradansuprijepodnenaTrebeviću,popodnejeusvojojsobi,apredvečerrazgledajuizloge.PrvogalistopadaautomzaBeograd,zaustavljajuseuKladnju,pausrebreničkommo-telugdjeručaju.Reagiranamišljenjačitatelja iknjiževnihkritičaraotometkojevećipisaconiliKrleža?„Nekaljudionamadvojicimisleštogodimjedrago,aliboljedaumesto:Krleža iliAndrić, kažemo:Krleža iAndrić.“ (str. 71)Priznajeda jeNjegošsVukomnanjegaizvršiovelikiutjecaj.Oknjiževnomstvaranju:„Pisati–toznačistavljatisebenaprobu.“(str.272)Osebi:„Moja je vrlina u tome što sam celog života znao da se divim drugima – nikad sebi, i da cenim lepotu već stvorenih i potvrđenih dela koja su grejala dušu mnogim ljudima pre mene…“(str. 273)DvadesettrećeglistopadaobavještavaJandrićaizBeogradadanećedoćinaSajamknjiga,apetdanaposlijeJandrićsnjimizSarajevarazgovaratelefonom:„JošuvekseodmaramisporodolazimksebiodputauSarajevoiMostar.“(str.280)SutradanjeJandrićkodnjegauBeogradu,unjegovojradnojsobi.Pitagakakopodnosisamoću.„Uveksamvoleodabudemsam.“(str.281)Pišeli?Kažedanatakvapitanjauvijekodgovaradaradi,alinepiše,dajeprikupiodostagrađezaromanOmer-paša Latas,dagamučiodnosBosna-more.JandrićgaobavještavadajepročitaoMartinsonoveKlokrike,razvijasepričaoŠveđanimazakojeAndrićtvrdida„poprirodiimajunečegpripovedačkogusebi“idasupoputnas,tenastavljaoMartinsonu.(str.282-283)SutradanjeJandrićsMiodragomBogićevićem,glavnimurednikomsarajevske„Svjetlosti“kodAndrića.Jadaimsekakosunas„usvetgurnulibezduhovneopreme“(str.284),komentirasveučestalijeskupo-veojeziku,govoriopublicitetuinovinarima,omuslimanskojporodicikaoknjiževnojtemi,oHvaru,ofraGrgiMartiću,oTahiHuseinu,najvećemegipatskompjesnikukojijeupravoumro,osukobunaBliskomistoku,ohercegovačkojpećiniVjetrenici.Koncemstudenog(23.)JandrićustižepismoizBeograda:Nećemoćidoći25.XI.naproslavu30.obljetniceZAVNOBiH-azbognesigurnogzdravlja.U1974.godiniJandrićjesAndrićemimaonajvišesusreta(27).Razgovaralisuorazliči-
timnovimtemama,avratilisuseinekimotvorenimprethodnihgodina.UBeogradu,10.siječnja,Andrićjesvojupažnjuzadržavaonaovimtemama:bolest,kič,piscičije je imepomalo iznaddjela(LouisAragon, IljaErenburg,VeljkoPetrović),piscičije je imeispoddjela(RogerMartinduGard,Babelj,faulkner,MihajloLalić)ipiscičijejeimeusklađenosdjelom(Montherlant,Neruda,Krleža(str.297).Izdvojenoodovihtema,govoriojeJandrićuoBabeljuiSkenderuKulenoviću(str.297-298),ondaioGvozdenuJovaniću(„Trebaline-komlečenje,odlazakuinostranstvo,stan,ilištogoddrugo,tajidepravoGvozdenu.“str.298),23aliiosiromaštvukojegajeobilježilojošudjetinjstvuistalnogatjeralousamoću.(str.299)Desetogsiječnjadotaklisuitemuzlesudbinepisacakojisunakonsmrtidobilisvoje
muzeje-kuće(spomenuojeMajakovskogiŠantića,str. 300).On je rezolutno protiv takvih spomena na pisce,čitanje njihovih djela smatra prikladnijim:„To je piščeva zadužbina na oba sveta.“ (str. 300)DiviseiEckermannuiGoetheuinastranicama302i303,skro-mnimljudima(„Jadubokoverujemdazbogskromnihljudisuncegreje“,str.304),PoljskojiPoljacima(“Poljacisuduhovnonezavisannarod“,str.305-306).GovorimuoprevođenjuKrležinihdjela,svojojprevoditeljiciGunBergmaniosvomešvedskomizdavačuAlbertuBo-nijeru.ZanimagadoklejeJandrićstigaosasvojimromanomJasenovac,savjetujegadasenikadnezadovoljavasvojimdjelom(„Zadovoljstvonasvara.Onomamiipodmećezamkenasvakomkoraku“,str308)ivraćasena„berlinski“,„najmučnijidiosvogživota“(Jandrić,str.309)Zatimmugovoriodrami,jeziku,moligadaništaneobjavljujezanjegovaživota,odbijadaseuBiHustanovinagradasnjegovimimenom,alihoćedatinovaczanagradukojabipoticalarazvojdramskeumjetnosti,jerjedeficitarna.Predlaženagraduzapripovi-jetkuiliromanokojojbitrebalopočetipromišljati(str.316).PredSaborbh.kulture,uBeo-gradu23.travnjaprimadelegacijuradidogovorazaizbornjegovihzapisaipripovijedakashercegovačkomtematikom.Mjesecdanakasnije,JandrićmupričakakojebiouTravnikugdjesuutokuradovinaobnovikućeukojojserodio(zamjeraštoćeutojkućibitiikavana,jeronaneidesbibliotekom,odčegasekasnijeodustalo,štoćetakućabitidalekoodsiro-tinjskeukakvojserodio),tedajebioiuGučojGoriidajeondjesreofraLjubuHrgićakojimujerekao:„…AndrićijasretalismoseuZenici,Ovčarevu,GučojGori,pačakiuParizu…Njegovotacjebiokujundžijaipopravljaojemlinovezakafu.Istina,ukrštenicimustojidajebiopodvornik,alitonijetačno…“(str.319).NakondvatelefonskarazgovoraizSarajeva,koncemsvibnjaipočetkomlipnjaJandrićjesAndrićemponovnouBeogradu.RazgovarajuoDučiću,IviVojnoviću,opetorukopisuromanaOmer-paša Latas,teškoćamaizdavača,ostrahuodpublicitetapredodlazakuStocholmnadodjeluNobelovenagrade(„Videvšikakosamubledeo,prijateljisumigovorili:‘Tikaodaidešuaps,anepoNobelovunagradu’“,str.333)24.NaKalemegdanupričamuoMeštroviću,BrankuRadičeviću,AleksiŠantiću,Vojisla-vuIliću.DogovarajuputuSarajevo,Mostar,Počitelj,Ston,ponjegaćedoćiRistoBesarović11.lipnja.Jakakišazadržavaihuhotelu„Evropa“ukojijeAndrićdoputovaosasvojombi-lježnicomiMarkomAurelijem.Prelistavajutunjegovubilježnicu,poslijevečeresusMarijomMikulićemušetnji.Pričaimdvijezgodebosanskihizaslanikakojisu12.prosinca1878.(fraGrgoMartić,Ali-pašačengićiMaksoDespić)putovaliuBečnapoklonjenjecaru(str.341),ondaseprisjećaiGoye(str.342).Dvanaestoglipnjasuu„Svjetlosti“,potomuNarodnojbiblioteci.Govoriosvojojravnodušnostipremaknjiževnojkritici,ojeziku,oljubavipremaBosni,au„Dairama“oVeriStojić(„Blizučetrdesetgodina,VeraStojićčitamojetekstove,prekucavaih,vodikorespondencijuifinancije.Onajetakavradničovekdaprostotamaniposao“).MislidajesuđenodaOmer-paša Latasostanenjegovonedovršenodjelo,obra-zlažesvojstavzaštonijedopustiodr.MilanuMarkovićuiAndreuMazonuprijevodEx ponta i Nemira1938.nafrancuskijezik(citiraChateaubrianda:„Lirutrebaostavitisamladošću“,str.347).Pričakakojeteškodolaziodopovijesnihosnovasvojihromanaipripovijedaka(„Jasamsvojvidpogubioporaznimpodrumima,stalažama,razasutimdokumentima.“str.353).SutradangauSarajevuponovnoportretiraMarioMikulić.TojepovoddapodsjetinaKur’anpremakojemujesamoBogu„danodaiznovastvaralikove“(str.354),aliinatokakojeVjekoslavKarasportretiraoOmer-pašuLatasa(str.355).Istogadana,naputuzaMostar,
ljenodvijegodineposlije njegove smrti.Što suposlijepojedinci nastojali stvoriti odovogapisca,kaopotpisnici„njegovih“posljednjihželja,nadušunjima,nisuzatokriviniAndrićniJandrić.OnoAndrićevostajalištes 300. straniceoveknjigeda je čitanje knjiga piscu važnije od svega drugog („To je piščeva zadužbina na oba sveta.“)kaodajeobranaodtakvihkojisugaizvlastitogkoristoljubljainacionalističkihpobudaželjelinatajnačinvezatisamozasebe.OnonjegovoizdvajanjeGoetheovihrečenicaiznjegoveknjigeaforizamasastranice 250kaovlastitihsvetinja(„Nema nacionalne umetnosti ni nacionalne nauke“. Kaže: „Svi nacionalisti sveta trebalo bi da ovo znaju! Pa i naši!“)obranajeodonihkojigadanasgromoglasnoproglašavajupiscemsamosrpskeknjiževnosti,jerje,tvrde,svasvojadjelanapisaonasrpskomjeziku,štojenetočno.26Pisaoihjeinahrvatskom,odnosno,naslužbenomjezikudržavnezajed-niceukojojježivio,nahrvatskosrpskomjeziku.Onanjegovarečenica:„Moja je vrlina u tome što sam celog života znao da se divim drugima – nikad sebi, i da cenim lepotu već stvorenih i potvrđenih dela koja su grejala dušu mnogim ljudima pre mene…“ sa 273. straniceoveJandrićeveknjigepotvrdajedaniježelioinstitucijukojaćenakonsmrtibranitiveličinunjegoveličnosti.Da„PosljednjuželjuIveAndrića“nijepotpisalanjegovaruka.DajenasvimdrugimstranicamaJandrićeveknjigeživotpiscauvremenukadganebudenaovomesvijetuprepuštaoisključivosnazinjegovadjela,patakoisnazisvogadjela.Dajebioiostaoautorkojisluži isključivo umjetnosti, iniko-meiničemudrugo.
26 Premakriterijunakojemu jepisaosvojadjela,dakakoda jest isrpskipisac.Aliprema istomekriteriju,danenabrajamidruge,jednakobitnezautvrđivanjepripadnostipiscanacionalnojknjiževnosti,jest ihrvatski.To je iusamometemelju tvrdnjekojudanas ističuupravosrpski jezikoslovci. InakonraspadaJugoslavije,onineodustajuoddokazivanjadasuhrvatski,srpski,bosanskiicrnogorskijezikjedanjezik.Akojetako,ondajeAndrićpisacisvihtihjezika,pa,dakle,ihrvatskog.Učemuje,onda,problemuvrstitiAndrićausvakuodnacionalnihknjiževnostinabrojanih jezika? Ilinam ina tajnačinhoćedakažu:zovitevitejezikekakohoćete,unjimajesamojedanjezik:srpski?!)
svojeličnosti.Upućujenasvojedjelokojetrebabitijediniiisključivinosilacičuvarsvihvrijednostinjegoveosobe.Dokježiv,nećeunacionalniokvir,nihrvatskinisrpski,ineželivlastituinstitucijukojaćebrinutionjegovomedjelukadnebudeživ.DajesvakaAndrićeva rečenicauovoj Jandrićevoj knjizi prvorazredna literatura.Da je uman i unajsvakodnevnijimživotnimsituacijama.Mudarioprezan.Širokoobrazovan.Sjajnosekrećekrozpovijestiizvanrednopoznajedjelasvjetskeknjiževnosti.Onjeunjojčovjekvelikogaiskustva,mudrac,filozof,diplomat,političar,zaljubljenik
u zemljuBosnu i njezina čovjeka, pravednik, obožavatelj vrijednosti drugoga.Svojuvrijednostminimizira.NatemeljuAndrićevihiskazaotemamasadržanihuovojknjizi,dakle,mogaobisesačinitivrloprecizaniautentičannjegovljudski,umjetnički,intelek-tualni,paipolitičkiprofil.Jandrićjeradoznao,alidiskretan,zadivljenjeAndrićemusvakomsvomekomentaru
sumuposlijesmrtipripisivalidrugidalekojeodduhariječikojesuizgovaralaAndrićevaustananjezinimstranicama.PrematimjeriječimaAndrić,privatno,bioprotivniksvegaštogajeveličaloipetrificiralouinstitucionalnomsmislu.Osimzaopcijujugoslavenstva,dakle,zaopcijumultikulturneimultinacionalneondašnjedržavnezajednice,ponovimotojošjednom,nijesenikadasvrstavaonitiuhrvatskunitiusrpskunacionalnuopciju.Nijenigdjenitirekaonitinapisaodanijehrvatskiidajestsrpskipisac.Svojeetničkoivjerskopodrijetlonikadainigdjenijeoporicao.Daječovjekizrazitihskrupula1951.godineusvojuosobnuiskaznicuurubrikunarodnostupisaosrpskopodrijetlo,sčimeje36godinanakonosnivanja27u javnosti istupilasavjetnicauZadužbini IveAndrića(„Večernjenovosti“,Beograd,16.V.2011.)ismiješnojeižalosno.Skandalozno.Sra-motnojepripisivatitakvupromjenutakostabilnojidostojanstvenojosobi.Tekstom„Za-dužbinauBeograduniknulanakrivotvorenomtestamentuvelikogpisca?“(redakcijskinaslov,Jutarnjilist,9.IV.2011,autorovnaslov„čijajeZadužbinaIveAndrića“)analizi-raosamnastanakinstitucijekojadanasupornotvrdidaseAndrić„zaživotaopredeliozapripadanjesrpskojknjiževnosti“ idazbog toganemožebitiuvršten iuhrvatskuknjiževnost.28„Otkriće“savjetniceZadužbineŽaneteđukić-Perišićubeogradskim„Ve-
27 UpravnikZadužbineDraganDragojlovićmi jeu javnosti ,obmanjujući jedasamuUpravnomodborubioosamgodina,anečetiri,višeputazamjerioštonisamutovrijemeraspravljaoopravnojvaljanostiteinstitucije,asvojojsavjetnicinezamjeraštoovu„istinu“javnostisaopćavateknakon36godina!Zartoniječudno?28 OvajjemojtekstizazvaoraznekomentareuBeogradu,ZagrebuiSarajevu.Ovdjećuseosvrnutisamo na dva jer su u svom temelju slična: jedan je onaj kojimme je upravnik Zadužbine DraganDragojlovićpokušaodiskvalificiratikaovjerodostojnakritičaraneprihvatljivogaodbijanjaZadužbinedasedjelaIveAndrićauvrštavajuuedicijeishrvatskimatributom,aautordrugogajeMuharemBazdulj“Andrićudimudemagogije”,objavljennaportaluPeščanik.net,16.04.2011.UDnevnomlistu,naprimjer,
černjimnovostima“uslijedilo jeupravonakontemojeanalizekoja jeuzdrmalaprav-nuutemeljenostZadužbine.Nije,onda,nikakvočudoštoseiona,kaoštojeinjezinupravnikpokušaodamipripišeneistine,opredijelilazatakošokantannaknadni„nalaz“kakobinjimeodgurnularezultatmojeanalizeizadovoljilasvesrpskenacionaliste,aliiobranilasvoju„vjerodostojnost“,kojiodHrvata,uostalom,svojimprojektom„Deset vekova srpske književnosti“namjeravajuuzetiidjelaMarinaDržića,IvanaGundulićaidrugihhrvatskihpisaca.Andrićevaruka,sigurnoje,nijeispisalatajdokument,onogačijajestmoglajeakojezaprilogimaladokumentkaodokazdajetaosoba,uskladusondašnjimzakonom,promijenilasvojunarodnost.Iukomunističkojdržavije,valjda,postojalautvrđenazakonskaprocedurazamijenjanjeidentiteta!MalojevjerovatidasenanjuodlučioAndrićusvojojzrelojpedesetidevetojgodini!Zakletijugoslavendautojdobimijenjasvojidentitet,itoukoristnarodnostikojanijeupisanaunjegovrodnilist,neuvjerljivojeismiješno.Nevjerojatno.Unajmanjuruku,Andrićevomizuzetnostabil-nommoralnomprofiluneprimjereno.
od9.IV.2011.novinarkiAndrijaniCopfDraganDragojlovićjerekao:“Nacionalnonemavezesnjegovimopredjeljenjemkaopisca.PoštujućiAndrićevuvolju,Zadužbinanedajepravodaseonsvrstavatamogdje seon samnije svrstao. Touopćenijepolitičko, negoobligacijskopravo.Apsurdnobi i ludostbibilarećidaAndrićporoditeljimanijebioHrvat.DoraspadaJugoslavije,svismobili jugoslavenskipisciisvismopisalisrpsko-hrvatskimjezikom.Kadjenestalozemlje,štojeostalopiscima?Ostalisujezicikojimasupisali.No,čakidajeAndrićpisaohrvatskimjezikom,Zadužbinaizkojeggodrazloga,sobrazloženjemiline,nemoradatipravozaobjavljivanjedjela”. Neznamjeliautorovihredaka,ukojimamisli ratuju jednaprotivdruge,uopćesvjestanšto jenjimasaopćiočitateljimaDnevnoglista,znamdanemanitijednogadokumentakojimpravnovaljanodokazujedaseAndrićzaživotaopredijeliozasrpskuknjiževnost,aon touporno tvrdida jest.Potomčitateljima,nesamoDnevnog lista,već ijošnekimsarajevskim i zagrebačkim, lažeda samuUpravnomodboruZadužbinebiopunihosamgodina, od 1980.-1988, i da sam za to vrijeme trebao pokrenuti pitanje vjerodostojnosti institucijenastalebezAndrićevapotpisa,jersambiosamoujednommandatu,od1980.-1984. Uvrijemekadje taj Upravni odbor vodio Rodoljub čolaković, kad se nije smjelo ni zucnuti o pravnoj valjanostionogašto jevećdogovoreno«negdje». Ovjerodostojnosti te institucije,dakle,morao je raspravljatiprethodni saziv Upravnog odbora, onaj koji ju je vodio od utemeljenja 1975. do 1980. I MuharemBazduljmiuspomenutomepamfletužestokozamjeraštosam,kaoglavniurednikedicije,dopustioobjavljivanjeAndrićabezugovorausarajevskojMaticihrvatskoj.IakoznadajeugovorprijeobjavljivanjaodZadužbinetraženidaje izdavačuuskraćen, ipakističe:“Daserazumijemo, izknjiževnoistorijskeperspektive je besmisleno poricati da Andrić pripada i hrvatskoj književnosti. Nije tu ništa sporno”,pišeon.Pa,pobogu,Bazdulje,upravnikZadužbinejeupravoutvrdiodaAndrićnepripadahrvatskojknjiževnosti! Dakle, sporno je. Ali, ako je taj upravnikov argument i po ovome autoru neodrživ, zarnijelogičnodajeupitaoZadužbinuzaštoje,onda,izdavačuuskratilaugovortraženprijeobjavljivanjaAndrićevihdjelauedicijishrvatskimatributom?Akojetako,zarjeizdavačtrebaopristatinaizmišljenirazlogodbijanja,jerje„besmislenoporicatidaAndrićpripadaihrvatskojknjiževnosti“?Akojojpripada,zarsamkaoglavniurednikedicijeHrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjigabiodužanpoštovatiuskraćivanjeugovoraZadužbine,aondaineupuštatiseudokazivanjedajeinstitucijakojajeugovoruskratilatakođerizmišljotinakaoitvrdnjanjezinaupravnika„daseAndrićzaživotaopredeliozasrpskuknjiževnost“?Akojetako,ondajeposvesvejednoučijućekoristićikonačnapresuda,kojaćeionakobitiapsurdnaineuplativa?Akoništanijesporno„izknjiževnoistorijskeperspektive“dajeAndrićihrvatskiisrpskiibosanskohercegovačkipisac,zarjebitnoštoćesud,uopće,rećiusvojojkonačnici?Akoništanijespornoutomsmislu,zaštoseBazduljsvrstavanastranuonogakojikažedajestikojitvrdibezikakvogadokaza“daseAndrićzaživotaopredeliozasrpskuknjiževnosti”,dakle,neizahrvatsku,neizaknjiževnostislužbenogajezikadržavnezajedniceukojojseizjašnjavaojugoslavenom?Ovdjejebitnaistina,mladigospodine,kojaseodjavnostikrilagodinama!Da,istina!Akosudodredidajetrebaskupoplatiti,uredu,nekajenačasttakvomesudu!NasvedrugouBazduljevompamfletunevrijediseosvrtatiniufusnoti,pogotovonenanjegovočuđenjedajejugoslavenstvoodavnopropalourupu.
Međutim,sveidajeupravnomsmisluovajdokumentvaljan,napisaomijepriređi-vačAndrićevačetveroknjižjauedicijiHrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga,„Andrićevagrađansko-privatnapripadnostsrpskojnaciji, ida jemilijunpostodokumentirana,pomojemunemijenjaništaučinjenicinjegoveknjiževnepripadnostisvimknjiževnostimaovogajezika,čijujedinstvenost,uostalom,najvišenaglašavajubašsamiSrbi.(Doduše,proglašavajućigasrpskim,alitoništanemijenjanasuštini.)Takogledaminaovo‘otkriće’:ononištanovonedonosi,nitiištamijenja.Osimtoga,nemojsezamaratidilemamaorukopisuuličnojkarti:tedokumenteionakonijepopunjavaonitkoodnas lično, tosuuvijek radiličinovniciusekretarijatimaunutrašnjihposlova“(IvanLovrenovićautoruovogatekstaumailporuciod18.V.2011.).čitaosam,dakle,uovojknjizisveAndrićeveispovijesti,slovoposlovo,rečenicupo
rečenicu,dabihnatajnačinutvrdiojeliAndrićkaosvojuposljednjuželjuigdjespo-menuosvojuzadužbinu i je li igdje izgovoriodase„opredeliozapripadanjesrpskojknjiževnosti.“Nigdjenisamnaišaonaiskazekojitopotvrđuju.Nigdjenisamnaišaonanjegovuispovijestdajedavnihdanapromijeniosvojunarodnost.“29Nitinajednojstra-nicinisamnaišaonanjegovuriječkojaspominjeosnivanjezadužbinekojaćenakonnjegovesmrtibrinutionjegovomdjeluiautorskimpravimaodobjavljivanjatihdjela.Pa,dajest,valjdabitopriznaočovjekukojemuseispovijedaoupravomsmisluteriječi,osvemu.Punihsedamgodina.Ovojemojhommageijednomeidrugome,iJandrićuiAndriću.
RésuméJANDRIĆ ET ANDRIĆUn Ivo Andrić authentique dans un livre exceptionnel de Ljubo JandrićDanssonlivreAvec Ivo Andric,qu’ilamisseptansàécrire(1968-1975),LjuboJan-
JohnaLockeaOgled o ljudskom razumunahrvatskijezik,učlankupostupnorazotkrivastranputiceudosadašnjojrecepcijiLockeauHrvatskoj.NajprijesedajepregledrecepcijeLockeauHrvatskojonakokakojeprisutnaufilozo-
OvdjejepreispitanarecepcijaLockeasamosobziromnanjegovuspoznajnuteoriju,doksepreispitivanje iste recepcijesobziromna liberalizam i toleranciju kaoocjenuLockeovepraktičnefilozofijeostavljazanekudrugupriliku.
THE RECEPTION Of JOHN LOCKE’S IN CROATIABywritingthisarticletheauthor,primarilymotivatedbythepublicationofthefirstinte-
graltranslationofJohnLocke’sphilosophicalclassicAn Essay Concerning Human Un-derstandingintotheCroatianlanguage,andevenmoresobythefactthatthetranslatorishisfriendDomagojOrlić,graduallyandsystematicallydisclosesmisleadingpointsintheoverallreceptionofJohnLocke’sinCroatiauptodate.first,anoverviewofLocke’sreceptioninCroatiaisgivenasitispresentedinvarious
isdiscussed,whilethediscussionofthesamereceptionwithregardtoliberalismandtolerancewith anevaluationof Locke’spractical philosophy in view is left for someotheroccasion.
nostdasamneštobitnopropustiouzetiuobzirjeminimalna,alidakakodanijeisklju-čena.Unatočtomu,nijevjerojatnodabieventualniprevidimogliimaloutjecatinabitnodrugačijuocjenurecepcije.Polazim,dakle,odLockeovadjelaOgled o ljudskom razumu,njegovacjelovitaiščitava-
dostupnokodnaskaoiusamOgled o ljudskom razumu.Nijesevodiloračunaoono-meštoseunovijevrijemeusvijetupišeoLockeu,takodapitanjeopodudaranjuovdjepredloženogatumačenjaLockeovaspoznajnoteorijskogapoložajasnovijimtumačenji-maLockeausvijetuostajebezodgovora.
POVIJESTI fILOZOfIJEAlbert Bazala –usvojojPovijesti filozofije,udrugomsvesku,upoglavljupodnaslo-
vomEngleska filozofija do kraja 18. stoljeća–obrađujeLockeanadvadesetstranica3.Lockeauvodnonaziva iskustvenjakomčijasu«razlučivanja jasna iakonijesudopo-sljednjegranicepotankoizvedena»(BA,PfII,str.250.),aLockeupriznajehistorijsku važnostprijesvegakadajeriječospoznajnimpitanjima(BA,PfII,str.252.),aondaizatoštojepsihologijupribližioprirodnimnaukama(BA,PfII,str.257.).BazalaLockeapredstavljaovakvimredoslijedom:uvodniplanLockeovaOgleda,kritika
inaturalistično,ugodaineugodakaomotivacijezatežnjupremadobru(BA,PfII,str.265.),slobodavoljesvedenanaizborneštočinitiiline(BA,PfII,str.266.).SpominjusejošiLockeovemisli o uzgoju,kaoinjegovatrodiobavlastinalegislativ-
nu,eksekutivnu i federativnu;neotuđivostnarodnogasuvereniteta ipravonarodanarevoluciju(BA,PfII,str.267.)
3 BAZALA,Albert.Povijest filozofije II,Zagreb:Globus,1988.Prvoizdanjeizlazilojeod1906.(Isvezak)do1912.(IIIsvezak).DokjeIIsvezak,ukojemjedvadesetstranica(250.-270.)posvećenoLockeu,objelodanjen1909.godine.Bilješke vezane za pojedine autore i djela u članku će se navoditi u podnožnim bilješkama samo kod prvoga spominjanja, a svaki idući put u glavnom tekstu u zagradi će se navesti kratica za autora, djelo te broj stranice.Na primjer, za Bazalu ovako: (BA, Pf II, str. ta i ta)
ralnespoznajeudemonstrativnu,jerjeriječoumskomutvrđivanjune/suglasnostiljud-skogpostupanjasazakonom,azakonodavniautoritetsevežeuz tri instance: javnomnijenje,državaiBog.Lockeje,izjednačivšizakonBogaiprirode,izvršiospojmeta-fizičkihkorijenamoralnogazakonainjegovautilističkogasadržajaulikupovezanostinekihpostupakauzštetne,adrugihuzkorisneposljedice(WW,PfII,str.74.-75.).I još, upoglavljuProblem kultureWindelbandspominjeLockeakaoonogakoji je
teorijskiuobličionaučavanje «odijeljenju i ravnoteži trijudržavnihmoći: legislativne,egzekutivneifederativne»(WW,II,str.91.).
Branko BošnjakudrugomsveskusvojetrosveščanePovijesti filozofijenaučavanjeLockeadonosinaokočetrdesetkarticateksta5.Lockeje«prosvjetitelj,kritičar,pedagogifilozof»(BB,PfII,str.253.).BošnjakLockeovodjelopredstavljasljedećim, inačeneuobičajenim, tematskimre-
doslijedom: odgoj, tolerancija, spoznaja. Lockevoapolitička filozofija, što je takođerneuobičajeno,jedvadajeispomenuta.
4 WINDELBAND,Wilhelma.Povijest filozofije.SdodatkomFilozofija u 20. stoljećuodHeinzaHeim-soetha(14.dopunjenoizdanje),knjigaprvaidruga,preveliNadaŠašelet.all.,Zagreb:Naprijed,1990.–(WW,PfIiII)5 BOŠNJAK,Branko.Povijest filozofije. Razvojmišljenjauidejicjeline,knjigadruga,Zagreb:NakladnizavodMaticeHrvatske,1993.,str.252-274.(BB,PfII)
Kodnaukaoodgojuistaknutjeodgojzasloboduduha,izostavljanjeprisile(kazne,batine) koja se nadomješta lijepom riječju i dobrim primjerom (BB, Pf II, str. 253.).Naučavanjeo tolerancijioslikavasekrozodnosmeđukršćanima,međukršćanima idrugimreligijama,alinajvišekrozodnosdržaveicrkve.Granicetolerancijisunemoral,izuzimanjeizdruštvenihzakona,miješanjedržaveupodručjespasenjaduše,savjestdrugogačovjeka.Inače,idejatolerancijevrijediiumišljenjuiudjelovanju,samoakosuusmjerenipozitivno(BB,PfII,str.256.-261.)Ogled je sveden na sljedeće točke: kritika urođenih ideja; primarne i sekundarne
O upotrebi razuma.Uporabarazumaovisiotomekolikoseulažetrudaunjegovorazvi-janje;čovjeksejedinovježbanjemkrozpredrasudeopćegamnijenjamožeprobitidosamestvari(BB,PfII,str.268.-271.).OdkasnijegaLockeovautjecajaizdvojenjeonajnaJohnaTolanda,zakojegBošnjak
Predrag Vranickiuprvomsvesku(odtrisveskasveukupno)svojeFilozofije historije6usredotočujese isključivonaLockeovupolitičkumisao(Dvije rasprave o vladi),aliudvije rečenicesintetiziraonoštodržibitnimzaLockeaopćenito,odnosnozanjego-vuspoznajnuteoriju.«UfilozofijiLockenastavljanajakeempirističkeimaterijalističketradicijeengleskefilozofijeisvojimdjelomoljudskomrazumujedanjeodutemeljiteljaevropskogempirizma.Svojomrazrađenomisistematskomkritikomurođenihideja,rje-šavanjemnjihovaporijeklau ljudskomiskustvu,empiriji,svojomobradomjezikakaoznakovaukojimase,naosnoviapstrakcije,ujedinjujusvojstvastvariitd.,Lockejesnaž-nodjelovaonaempirijske,senzualističkeimaterijalističketendencijeistrujeutadašnjojevropskojfilozofiji,posebnoufrancuskoj.»(VP,fHI,str.147.).
frane franić,negdašnjisplitskinadbiskup,usvojojPovijesti filozofije(543stranice)Lockeuposvećuječetiristranice7.KaoglavnaLockeovadjelanavodi:Ogled,Neke misli o odgojuiDvije rasprave o građanskoj vlasti.UprikazuLockeovanaučavanjauglavnomjeusredotočennaspoznajuimalonaetiku,asamojenatuknutonjegovoznačenjezapolitiku.franić ističesljedeće točke:nepostojanjeurođenih ideja;stečenostsvekolikespo-
znaje izosjeta i refleksije; jednostavne i složene ideje; vrste složenih ideja (modusi,supstancijeirelacije);nespoznatljivostsupstancije;tristupnjaspoznaje.Dobroizlooviseoslaganjudjelasazakonom,kojimožebititrovrstan:Božji,državni
ili zakon javnogamnijenja. Suglasnost sa zakonomdonosi radost zbog nagrade, anesuglasnostžalostzbogkazne.SamafranićevaocjenaLockea,dakle,vrludameđusljedećimodredbama:empiri-
ideja; ideje osjeta i ideje refleksije; jednostavne i složene ideje; vrste složenih ideja(modusi,supstancije,relacije);odnosriječiidejaistvari;apstrakcija;odnosrazumskeiobjavljeneistine.Upolitičkojfilozofijitosu:društveniugovor,trodiobavlasti,liberali-zam,prirodnopravo.ZbognedosljedneizvedenostiLockeovamišljenja,kojejeuvjetovanopovijesnofilo-
petogasveskaFilozofske hrestomatijeMaticehrvatske(1955.)podnaslovom«Engleska empiristička filozofija».Za to je izdanjePetrović1953./54., izmeđuostaloga,napisaoesejoLockupodjednostavnimnaslovom«John Locke»odčetrdesetstranicaipred-staviogaspetnaeststranicaprijevoda9izOgleda.Drugojeizdanjeisteknjige(1979.)prošireno,izmeđuostaloga,inovimPetrovićevimesejomoLockeuod63stranice,apodnaslovom«Znanje i mnijenje u filozofiji Johna Lockea10».Sljedećaizdanja(1982.i1983.)suostalaneizmijenjena,atoznačidasuuključivalaobaPetrovićevaesejaoLockeuiistifragmentizOgleda.PetrovićLockeaističekaoosnivačaspoznajneteorije;kritičaraurođenihideja;onoga
PetrovićpredstavljaiLockeovemislioodgoju,tolerancijiinjegovedruštveno-politič-kepoglede.IstičeserazlikaizmeđuLockeovapoimanjaprirodnogastanjainastankadruštvenoga ugovora i njemuprethodećegaHobbesova shvaćanja. Tu je i teorija opodjelivlasti(zakonodavna,izvršnaifederativna).PetrovićLockeovuspoznajnuteorijuuvišenavrataocjenjujejednomriječjukaone-
dosljednu (PG,EEf, str. 72.).Nedosljedno je,premaPetroviću, Lockeovokolebanjeizmeđumaterijalizma i idealizma; izmeđuodređenosti iskustvom iodređenosti razu-mom;izmeđurazumaiobjavekaosucaistine.NijeteškopogoditidaPetrovićkorijentihnedosljednosti i kolebanjavidiu «društvenojpraksiengleske liberalneburžoazijeXVII.vijeka,čijijeideologLockebio»(PG,EEf,str.82.)idakaoispravneprosudbeoLockunavodionekojedolazeodEngelsa,LenjinaiMarxakojisuuLockeuprepoznalijednogaodotaca«sjajneškolefrancuskihmaterijalista»(PG,EEf,str.80.).SvojdrugiidužiesejoLockeuPetrovićpočinjestvrdnjomdacjelokupanshematski
pristupnovovjekojfilozofijikrozoporburacionalizmaiempirizmasvodiistunakarikatu-ru,jer«Lockenijesamo‘engleskiempirist’negoi‘kontinentalniracionalist’»(PG,EEf,str.220.).Utomeseju,iakoopetidekrozuhodanetočkeiredoslijedpredstavljanjaLoc-keovespoznajneteorije(osnivačspoznajneteorije,kritičarurođenihideja,reprezenta-tivnateorijaideja,vrsteideja,odnosriječiiidejaistvariitd.),Petrovićjeiscrpniji.Takouočavada je jednostrana recepcijaprvihdvijuknjigauzrokovaladojamda jeOgledposvećensamoproblematicipodrijetlaspoznaje(iakoPetrovićuprvomesejupriznajedajeuistraživanjuizvoraspoznajeLockebionajizvorniji)(PG,EEf,str.68.).francuskiprosvjetitelji18.stoljećaizoduševljenja,Hegelizrazočaranja,urecepcijiLockeanisuotišlidaljeodpitanjaoporijeklu ideja.Uostalom, treća ičetvrtaknjigaOgleda,kakokažePetrović,otkrivenesutekudrugojpolovini19.stoljeća(PG,EEf,223.-224).Petrovićsusljednoprikazujesvečetiriknjige(iakonesvejednakoobuhvatno)ivrši
Druga hrestomatija filozofijepojavilasekodnas1996.godine.četvrtaknjiga (odnjihdeset)jeposvećenafilozofiji britanskog empirizma.UzLockeasujošobrađeniT.Hobbes,G.Berkely,D.HumeiT.Reid.Priređivačica,autoricauvodnihstudijaiprevo-diteljica(osimmanjegdijelakodHobbesa)jeVanda Božičević11.OLockuuvodnastu-dijaiznosi47stranica.DonijetjeprijevodfragmenataizOgleda:U umu nema urođenih načela, O našim složenim idejama supstancije, O znanju uopće, O stupnjevima našeg znanja, O prosudbi, O vjerojatnosti, O stupnjevima pristajanja, (sveukupno72stranice).DonijetjeiprijevodfragmenataizdjelaDvije rasprave o vladi(13stranica).OdmahnapočetkustudijeV.BožičevićLockeakarakteriziradaje:stekaoslavukao
jezika).Sobziromnatakoširokspektarnjegovefilozofije,jednostranojesvoditinjegasamonaempirizam,aistaješirinapokrenuteinimalojednostavneproblematikeuvje-tovalanjegovučestunedosljednost(BV,fBE,str.131.-132.).Potom se predstavlja Lockeova argumentacija protiv postojanja urođenih načela
(urođene su samo spoznajne sposobnosti), a u prilog toga da su sva naša načela(umskaipraktična)isvenašeznanjestečeniiizvodiviiziskustva(uključujućiiidejuispoznajuBoga)(BV,fBE,str.133.-137.).Lockeovspoznajnistavseimenujekaoreprezentacionalizam,aodlikujeseontološ-
rasprave o vladiiPismo o toleranciji–njegovenazoreougovornomnastankudržaveinjezinutrodiobenomfunkcioniranjukrozzakonodavnu,sudskuiizvršnuvlast(BV,fBE,str.167.-173.).
Atlas filozofije16 Lockea veže uz sljedeće natuknice: empirizam, filozofija države,JohnLocke,prosvjetitetljstvo,političkiliberalizam.VidimodajejedinipojamuzkojegsvipovezujuimeJohnaLockeapojam:empirizam.Nadrugommjestupoučestalostisupojmovi liberalizam iprosvjetiteljstvo,akouz-
Danko Grlić17Lockeaobrađujeučetiriipolstupca,neštovišeodčetirikarticetek-sta(GD,Lf,str.245.-247.).Uzkratakživotopisniodlomaknapočetkuibibliografskina kraju, Locke je predstavljen kao: osnivač filozofski zasnovanog liberalizma, otacprosvjetiteljstva,prvivelikispoznajniteoretičar,najvećifilozofštogajeimalaEngleska.Lockeovapolitičkafilozofijajeocijenjenakaoumjerenarevolucionarnost,aspoznaj-
nateorijakaoobjektivistička.Učenjeospoznajijeprikazanokrozsljedećetočke:kritikaurođenih ideja (nihil est..., tabula rasa); izvor ideja u vanjskim iskustvima, osjetima iunutarnjimiskustvima,refleksija;primarneisekundarnekvalitete;jednostavneisloženeideje(modusi,supstancijaiodnosi);tristupnjaspoznaje(osjetilna,intuitivnaidemon-strativna).UjednomodlomkudonijetojeLockeovoučenjeoslobodiimoralnomdobruizlu,u
jošjednomozadaćamaodgojaiuzavršnomoLockeovuutjecaju.UHalderovom rječniku18 natuknica o Johnu Lockeu iznosi nešto više od kartice
gaosjetnogaopažanjainutarnjegasamoopažanja.Takonastajujednostavneisloženeideje (modus, supstancija i relacije). Primarne kvalitete suobjektivne, a sekundarnesubjektivne.Trisustupnjaznanja(intuitivno,demonstrativnoiosjetno).Znanjedosižedokleiideje,asastojiseuzamjećivanjunjihovaslaganjailineslaganja.Dobroizlojeodređenousmjerenošćunaboliliradost,aujednoislaganjemilinesla-
gova kritičara, osnivač spoznajne teorije, začetnik engleskogprosvjetiteljstva, osnivačjedneodređenefilozofskeškole,najdominantnijafiguraengleskeempirističkefilozofije.Lockejeobrađenuokvirunovovjekovnefilozofijepodpoglavljemoempirizmu.Na-
konpovijesnodijalektičkogatumačenjamogućnostidaseudatomtrenutkuiprostorupojavinetkopoputLockea,VejnovićkapredstavljaLockeakrozsljedećetočke:kritikaurođenih ideja (oporbaDescaretesu); iskustvokao izvor sveukupnespoznaje,osjeti(vanjsko,pasivno)irefleksija(unutarnje,aktivno);primarneisekundarnekvalitetestva-ri; trostupnjevitost spoznaje (intuitivna,demonstrativna i senzitivna); nespoznatljivostsupstancije.RaznorodnošćusvojefilozofijeLockejedaopovodazanjezinorazličitotumačenjei
razvijanje,usmjerumaterijalizmaiusuprotnomsmjeru.(VN,Pf,str.48.-50.)Donijet je izbor iz LockeovaOgleda izAntologije filozofskih tekstova uprijevodu I.
znajneteorijekaosustavnefilozofskediscipline,utemeljiteljaempirizma,ocaprosvjeti-teljstva,kritičaraibraniteljaljudskogarazuma–aodLockeovanaučavanjaističe:kritikuurođenihideja;razlikovanjeprimarnihisekundarnihkvaliteta;trijustupnjevaspoznaje;tenjegovoliberalističkogledišteudruštveno-političkimnazorima(KB,Pf,103.-105.).Donijet je izbor iz LockeovaOgleda izAntologije filozofskih tekstova uprijevodu I.
Vidana(KB,Pf,286.-290.).Iako jeknjigaJohannesa HrischbergeranaslovljenakaoMala povijest filozofije23,
Uvod u filozofijuArna Anzenbachera24kodnasjetakođerimaostatusudžbenika.Dok jeKalinovpostavljenpovijesno,Anzenbacherovpristup jeproblemski.Lockeadotičekodobradepojedinihfilozofskihpitanjaikvalificiraga:kaozagovornikateorijeodrazauspoznaji,kaoutemeljiteljateorijeasocijacija,kaoklasičnogapredstavnikaempirizma,kaozastupnikaempirističkeetike,kaojednogaodutemeljiteljateorijali-beralizma,kaozastupnikaliberalnogprirodnogaprava.(AA,f,str.98;106;110;112;207;217;227;)
Ivan Macan25usvojojFilozofiji spoznajeLockea,uzHumea,obrađujeupoglavljuVIII. Engleski empirizam.Itokrozteme:nijekanjeurođenihideja;zasnivanjesvespoznajeuiskustvu;razlikaintuitivnoga,demonstrativnogaisenzitivnogaznanja;nespoznatljivostsupstancije;odnosvjereiobjave.NaosnovitogaLockesepriznajeocemspoznajneteorije.(MI,fS,str.211.-218.)UdžbenikČehok-Grgić26.čehoknaneobičannačindramatizirapovijestfilozofijetako
izrekeglasilabi«DragmijeDescartes,alimijedražaistina.Da,smatramdajeDescar-tespogriješio–onjebioracionalist,ajasamempirist.Svesunašeidejeilijednostavneilisložene:jednostavnepotječuizravnoiziskustva,asloženesuoblikovaneizjedno-stavnih,dakleioneimajuiskustvenitemelj.Neprihvaćamučenjeourođenimidejama;nigeometrijskeistine,zakojepriznajemdasuapriorne,nisunamurođene.Omenićetečitatiupoglavlju«Štopostoji?»-vidjetćetedasampomalosumnjičavpremaonomešto sumoji prethodnici zvali supstancijom.Naposljetku, politička filozofija i filozofijareligijetakođersumojeomiljeneteme.»(čG,f,str.29.-30.)
Filozofijska čitankaAnte Vlastelice27 Lockeuposvećuje116.stranicu.Lockejeengle-skifilozof,zastupaempirizam,dajevelikidoprinosrazvojuspoznajneteorije.IzOgleda(preuzeto izHrestomatije filozofije sv. 4,priređivačicaV.Božičević)donijeta je jednakarticaitopitanjeKoraci kojima um dolazi do većeg broja istina(Ogled,I,II,15).Smjeraseprematezionepostojanjuurođenihideja.
Ivan Zelić28–uudžbeniku,kojemunikadanijenidanaprilikadapostaneudžbenik,stogadanasneobvezatnompriručnikuzafilozofiju–Lockeaspominje:kao,uzHumea,glavnogapredstavnikaempirizma, teoretičara liberalizma.OdLockeovaučenja tu jeukratkodonijetoučenjeoizvoruidejauizvanjskomosjetilnomopažanjuiunutrašnjemsamoopažanju,onastankusloženihteapstraktnihideja,oLockeovunominalističkomstavuupitanjuuniverzalija.(ZI,Vf,str.137.-139.istr.229.-230.)
24 ANCENBACHER,Arno.Filozofija.Uvodufilozofiju,Zagreb:ŠK,1994.(AA,f)25 MACAN,Ivan.Filozofija spoznaje,Zagreb:fTI,1997.(MI,fS)26 čEHOK,Ivan.GRGIĆ,filip.Filozofija.Udžbenikfilozofijezačetvrtirazredgimnazije,Zagreb:Profil,2001.(čG,f)27 VLASTELICA, Ante. Filozofijska čitanka. Zbirka tekstova za uvođenje u filozofiju kaomišljenje,Zagreb:Alkascript,2004.(VA,fč)28 ZELIĆ,Ivan.Vodič kroz filozofiju,Split:Verbum,2007.(ZI,Vf)29 REŠKOVAC,Tomislav.Filozofija.udžbenikza4.razredgimnazije,Zagreb:Profil,2008.(RT,f)
jateoprimarnimisekundarnimkvalitetama(RT,f,str.126.-129.).LockeasejošdotičeupoglavljuV. o moralu i VI. o politici(naosnoviLockeovadjelaDvije rasprave o vladi).
OSVrT NA rEcEPcIJU
RecepcijiLockeamožeseprigovoritisljedeće:–svođenjeLockeovanaučavanjasamonaograničenbrojtemauzzaobilaženjeostalih;–ostajanjenaraziniprikazabezuzdizanjenarazinutumačenja;–pokušaji tumačenjadiktirani su ideologijomsukladnočemuse recepcija raslojava isukobljuje;
najutjecajniji filozof engleskogagovornogapodručja,utemeljitelj i glavnipredstavnikempirizma,kritičarurođenih ideja,onajkoji jepokrenuoniz filozofskihproblemakojisuaktualnidodanaspaiuoblikuraznihdisciplinaismjerova(filozofijajezika,filozofijaodgoja,filozofijapolitike...).NajpoznatijenačeloskojimrecepcijabeziznimnopovezujeimeJohnaLockeajest:
nihil est in intellectus quod non prius fuerit in sensu, aondaiprispodobaoljudskojdušikaopraznojploči(tabula rasa).Urecepcijiprevladavasljedećiredoslijed,kojijeujednoiredoslijedvažnosti,kojimse
čusljedećinjegovielementi:okriticiurođenihnačela,oprimarnimisekundarnimkvali-tetama,opodrijetluidejauosjetuirefleksiji,ovrstamaideja(jednostavnimisloženim),onespoznatljivostisupstancije,oodnosuriječi ideja istvari,ostupnjevimaspoznaje(intuicija,demonstracijaiosjetilnost).DakakodasuA.Bazala,G.PetrovićiV.Božičević,kojisupoobimunajvišepisalioLockeu,moglipodvrćimanjeilivišeiscrpnojanalizisvečetiriknjigeOgledaitakoistaćivećuraznovrsnostpokrenutihpitanja.Ostalisu,povla-stitomnahođenju,suživaliobimnostsvogaprikaza,krenuvšiodprveknjige–obveznoprogovorivšiokriticiurođenihideja,empirističkomnačelunihil...,oprimarnimisekun-darnimkvalitetamaitrimastupnjevimaspoznaje,aostalosushvaćalineobvezatnimiproizvoljnim.Prvozdravorazumskopitanjejestjesulitimezastupljenesveilibaremsvenajvažnije
Lockeanamanjibrojpitanjaikadasutapitanjapredodređenaunjihovojhijerarhiji ivažnosti–ondaseteškootetidojmudadiktattemadolaziiliodpukeproizvoljnostiiliodpred-dane ideologije, s jednestrane, ili odshematskogapasivnogapreuzimanjakojimsezaobilazidjelatnaizgradnja,jerseodređenainterpretacijavećnametnulakaoideologija,sdrugestrane.ToneznačidajeonoštoseodabireiobrađujezaLockeanebitno,negodaseneznazaštoseodabireto,aneneštodrugo–nimoželijednobezdrugogabitiispravnoshvaćeno.TematskaseproizvoljnostmožeoslikatiitimeštoBošnjakprvopredstavljaLockeov
naukoodgojuitolerancijipatekondaospoznaji,doknaučavanjeodržaviposveispu-šta–čimeposveproturječiprevladavajućemredoslijeduivrjednovanjutemaLockeovefilozofije. Nedosljednost pak time što isti Bošnjak u nastavku bit Lockeove filozofijeprepoznaje,ipak,unijekanjuurođenostiidejaiizvođenjusvekolikespoznajeiziskustva(BB,PfII,str.266.).OvajnačinkakosesLockeom izlazilonakraj jestsvođenjemnoštvenosti i razno-
Uslijedsusljednoga izlaganja izostaje interpretacijskapoveznica, integracija –kojasesvodisamonariječnedosljednost–takodasenevidismisaotakvogaprikaziva-nja.SmisaosenakrajusvodinasažetusupstitucijuobimnogaLockeovadjela.Učinakmožebiti jedino odvraćanje čitatelja od čitateljskog suočavanja s Lockeom.Uštedavremena.Pragmatičnost.DezintegriranostsemožeoslikatitimeštoseidejaBogauopćeneuzimauobziru
izlaganjuLockeovespoznajne teorije,dokseu isto vrijemeLockeuprigovarašto jeateistekaoonekojinegirajuegzistencijuBogaisključioiztolerancije(BB,PfII,str.260.-261..;PG,AfT,str.174.).Ilikadmuseprigovaraprihvaćanjekozmološkogadokaza(WW, II,str.26),au istovrijemepripisujestavda,zbogneučinkovitostiupostizanjujedinstvareligioznihsvjetonazora,Boganemasmisladokazivati (BB,PfII,str.260.).Tadezintegriranost,dakako,nemoraodmahznačitinepoznavanjeonogaštojeLockenapisao,negoizlaganjekojeseneuzdiženarazinutumačenjatetakoisamobivade-zintegrirano,dakle,suvišno.Ovdjese,dakle,recepcijiprigovaratoštoseunjojredoslijedLockeovafilozofiranja
dezintegriranokrozpitanjaopodrijetluspoznaje(idejâ),dosezimaspoznajeiizvjesnostispoznaje.JošjeozbiljnijiproblemštojeLockeurecepcijiidentificiransaspoznajnomproblematikomiodgovorimakojejedaosamonaprvopitanje–opodrijetluspoznaje.Anajozbiljnijiproblem je toštoseu recepcijiuopćenemari zacjelovitodgovornasvakopojedinopitanje,alitakodaseupotraguzanjimkreneizzajedničkogaishodištakojemožezajamčitiistodobnodosljednostipotpunostsvakogapojedinačnogaodgo-vora,makolikinjegovdosegbio.
IDEOLOŠKI UVJETOVANA NESUGLASJA U RECEPCIJIRecepcijajesložnautomedajeutjecajLockeaupovijestifilozofijevelik,aliidaje
prepoznatljivuoprečnimfilozofskimstrujanjima(Berkeleyevidealizam,Humeovskep-ticizam,HartleyeviPristleyevmaterijalizam(WW,II,str.34.),racionalizam(WW,II,str.26.).Veličinautjecajatumačisejednostavnom razumljivošću i jasnoćom(WW,PfII,str.9.),popularnom neodređenošćunjegovemisli(WW,II,str.26.i43.)itimeštojeLocke«usvakompravcuzauzeoonostanovište,kojeprosječnometipuengleskoganarodainjegovojćudinajboljeodgovara»(BA,II,str.264.).Oprečnostutjecaja,pak,tumačisesamomnedosljednošću i dvojstvenošćunjegovaučenja(PG,EEf,str.82.),njegovimkompromisnim karakterom (PG,AfT,str.176.)odnosnotimeštoseunjegovojspoznaj-nojteorijiukrštaju raznoliki i proturječni motivi mišljenja,atujeiLockeovaneodlučnost(WW,II,str.26.)No,nasuprotpretežitojsuglasnostiokoodabiratemaizLockeovefilozofije(kojatrpi
(BA,PfII,str.250.),aliidasenjegovamisao«izrabilausmislumaterijalističkomisen-sualističkom,štoje(...)cjelokupnomemišljenjunjegovuskrozprotivno»(BA,PfII,str.255.),aliidajesvojimmišljenjemsamLocke«svakakopogodovaotomesmjeru»dabude«okrivljenkaosensualist»(BA,PfII,str.256.).Petrović kažeda Locke «nije samo ‘engleski empirist’ nego i ‘kontintentalni racio-
listički,alijesadržavaousebiidostaidealističkih elemenata».(PG,AfT,str.175.)Ma-terijalističkijepotvrdnjiopostojanjumaterijalnesupstancijeipotvrdnjidasuvanjskipredmetiizvornašihosjeta–idealističkijeporefleksijikaosamostalnomizvorunaše-gaznanja.Istovrijedi izaoporbuizmeđuprimarnihkvaliteta(kaoslikarealnihstvari,putumaterijalističkuteorijuodraza)isekundarnihkvalitetakojesusubjektivne(putuagnosticizam isubjektivni idealizam).«A taunutrašnjaproturječnost inedosljednost,tajkompromisnikarakterLockovaučenja,biojeukrajnjojlinijifilozofski izraz klasnog kompromisa godine 1688.»(PG,AfT,str.176.)V.BožičeviććekazatidajeLockeoslabljeni empiristjer«Lockeoslabljujeproklamiran
empirističkikriterijpremakojemjesveznanjeizvodivoiz iskustva.Empirističkonačelovaži za samproces stjecanja ideja, dok je njihovadalja umskaobrada nezavisna odiskustva.Lockeovakritikaurođenostitičese,dakle,idejakaosadržaja uma,aneumskihprocesakaonačinaobradetihsadržaja»(BV,fBE,str.163).Noistaćemalodaljekazatidasezbog«sustavnogkarakteraijasneformulacijetemeljneempirističketezeLockeovodjelopokazalokaonajutjecajnijemeđudjelimabritanskihempirista»(BV,fBE,173.).RusselLockeasvrstavauempirizamizdvarazloga,jer:«prvo,neodređujeunaprijed
dometljudskogznanja,kaoštoječinioracionalizam,idrugo,naglašavauloguosjetil-nogiskustva»(RB,MZ,str.214.).NoLockestojinapočetkuempirističketradicijeion«višepočinjeobaratistarepredrasudeiunaprijedstvorenezaključkenegostvaratinovsustav»(RB,str.214.i217.).Stogaonusvojojteorijispoznajeodlazi«daljeodempiriz-makojiontakorevnobrani»(RB,MZ,str.215.).AtomujetakoistogaštoLocke«nijesistematičanusvomraspravljanjuičestodižerukeoddokazivanjačimsepojaveteško-će»(RB,MZ,str.215.)ištoonsebinije«postaviociljdapostignedosljedanstav»(RB,MZ,str.216.).Tako,malopomalo,Russelstižeiudrugukrajnost,kadakažeda«Lockezapravo stavlja razumna prvomjesto slijedeći u tomopće filozofijsko raspoloženjesvogdoba».(RB,MZ,str.216.). Ilidokompromisa,kadakažekodLockeanalazimo«mješavinurazumaiposebnevrsteempirizma»(RB,MZ,str.216.).
zervativca(HJ,MPf,104.),apoMišićevurječnikuispadadaLockenijesamoempirist(MA,fR,82.),negočakisenzist(MA,fR,238.).Anzenbacher uopće ne eksplicira ništa od Lockeova naučavanja, spominje ga uz
šutno, tumači u svjetlu onoga što suod empirizma kasnije drugi napravili u smjerusenzualizma,materijalizmaitd.TakoWindelbandkažedasuenciklopedistiizvršili«pre-okretanje empirizma u senzualizam, naturalizma umaterijalizam, deizma u ateizam,entuzijastičkoguegoističkimoral»(WW,PfII,str.9.).SličnoiHalderempirizamtumačikao«spoznajnoteorijskiorijentiranifilozofskipravac
kojisvekolikuspoznajuhoćeizvestiizonogauosjetilnoposredovanomeiskustvuda-nogaikoji,potom,sveonoštosenatajnačinnemožeiskusitiproglašavanebivajućim,‘nepostojećim’ilipakusvakomeslučajuonimštosenemožespoznati»–a«njegovtemeljni novovjekovni oblik potječe od f. Bacona,Hobbesa, Lockea iHumea» (HA,fR,str.94.),štoznačidajeLocke«glavnipredstavnikprosvjetiteljskogaempirizmauEngleskoj»(HA,fR,str.199.).Sličnofilipovićev rječnik empirizamprepoznaje u njegovim raznovrsnimpovijesnim
rabeoprekuprogresivno(napredno)–konzervativno(valjda,natražno)kaonačindaizađunakrajsasloženošćuproblematikekojujepokrenuoLocke?Oprekakonzervativ-no – progresivnokaoposvenefilozofska,kaoposveprotufilozofska,samojesimptomjedneideološkebolestikojuufilozofijitrebanaprostozanemariti.Nenadićituisličneoprekeznačiupadatiuproturječjautumačenju,kaokadV.BožičevićkažedaLockespadauonemisliocekojisu«složnopoticaliraspadskolastike»(BV,fBE,str.7.)aW.WindelbanddaseLocke«prilagodiosholastičkoj teziNihil est in intellectu quod non fuerit in sensu»(WW,PfII,str.38.).IlikadaMacanprihvaća«realističnutvrdnjudaseništanenalaziunašemumuštoprijenijeprošlokrozosjetilo»,aliitoda«ljudskiumposjeduje sposobnost spoznavati potpuno neovisno od iskustva ili a priori, štoviše,upravotanjegovasposobnostomogućujesvakudruguspoznaju»(MI,fS,str.10.).IlikadaPetrovićLockeuprigovaraštojeizpotrebezasnošljivošćupremasvimreligijamaizuzeoateiste(PG,AfT,str.174.),aZelićprigovarašto je izuzeokatolike(ZI,Vf,str.139.),dokBošnjakkažedaLocke«većnapočetkusvogapisma[otoleranciji]ističedaipremanekršćanimatrebabititolerantan»(BB,PfII,str.257.).Niupitanjupostojanjaizvanjskogasvijetarecepcijanijesložna.V.BožičevićLockea
tični, jednostrani i ideološkiobojeni.Jedno jenedosljednostunutarsamogaLockea,adrugojenedosljednostkojasepreslikavainanjegovotumačenje.Prvanipoštonemožeslužitikaoopravdanjedruge.Atakaotičnostiideološkaobojenostposveoduda-raodpretežitejednodušnostikadaseimanaumunominalnakarakterizacijaLockeovefilozofijeiocjenaznačenjaLockeakaofilozofaukontekstupovijestifilozofije.Iako,teza–dajesloženostuvjetovalanedosljednostatoobojerazličite,paioprečne,utjecajeLocekanadaljnjumisaosedodanas–vodiračunaodjeluJohnaLockeasamounje-govomdiskontinuitetu,adasenikadanijesvakopojedinopitanjenastojaloosvijetlitiizperspektiveonogaštodjeloLockeajestunjegovukontinuitetuiintegritetu.
prijepunihstotinugodina30–ausvomkontinuitetutrajeodsredinepedesetihgodina,daklepunih55godina31.IsvetovrijemeisključivipovodzaoglašavanjeoLockeovojfilozofijibilesuškolskepotrebe(srednjoškolskeilisveučilišne).Inijedanosvrt,ogled,članak o Lockeu nije nastao neovisno o takvim potrebama.Druga stvar, koju trebaistaknuti jošjednom,jestčinjenicadajepredstavljanjeneštodrugoodtumačenja.Apredstavljanjezaškolskepotrebejeneštodalekozahtjevnijeiodgovornijeodrecepcijeitumačenjakojisuusvomnastankuneovisniotojpotrebi.Predstavljanjezapotrebeškolskogsustavamožebitipouzdanojedinoakoizrasteizodređenetradicijetumače-nja.Atakvetradicijekodnas,kadajeupitanjuLocke,dodandanasjošuvijeknema.Bilojesamonekritičkogpreuzimanja.KaoštoN.VejnovićiB.Kalinusvojimudžbeni-cimaizborizLockeovaOgledaposvepreuzimajuizAntologije filozofskih tekstova,gdjejeizbornapravioG.Petrović,apreveoI.Vidan–takodajetimizboromnadesetljećabiloodređenoshvaćanjeLockeaisobziromnaodabranetemeisobziromnanjihovopredstavljanje.Isobziromnasamubudućnostshvaćanjanjegovefilozofije.Posveneu-temeljenaokamenjenostrecepcijemožeseoslikatiičinjenicomdasuuprvomizdanjuKalinovaudžbenika(1973.)iuposljednjem(2008.)straniceposvećeneLockeuostaledoslovno istovjetne. I touobjedimenzije:onojukojojseLockepredstavlja ionojukojojsedonoseulomciizOgleda.TakvoštonebibiloopravdanonikadabiLockepret-hodnobioprotumačenuzduž i poprijeko–akamoliustanjukadajenjegovotumačenje
posveizostalo,tesesnebapaurebrauskakalounjegovopredstavljanjezakojeseunaprijedznalodaćezavećinuonihkojisezaLockeaibuduzanimalibitinadomjestakzasusretsizvornimLockeovimmislima.Posljedicasvega toga jestdase recepcija ili zaustavljalanaproizvoljnomodabiru
ječovjekovarazumnost)(PfII,str.265.).UknjiziBog filozofa(sveukupno290stranica)DevčićLockeaspominjesamojednomnastranici27.unekolikorečenicaodlomkapodnaslovomDeizam i scijentizamito zatodaLockeovimstavomilustriradeizam:razumpresuđujeovjerodostojnostiobjavekojajeprihvatljivajedinoakojeiznad,alineiakojeprotivrazuma.Urecepcijise,kadajeriječoidejiBogakodLockea,raspoznajenekolikonastojanja.Prvo,daseidejaBogakaotemaLockeovefilozofijeposvezaobiđe.Drugo,daseistavrjednujenegativno–uglavnomkadaseimeJohnaLockeapovezuje:a)sprosvjetiteljstvomkaooporbispramtradicionalnojreligioznoj,teološkojzaostalo-
nju,oznanjuimoći,oužitkuisreći,teovišedrugihkvalitetaimoćikojejeboljeimatine-golinemati,pakadapoželimouobličitiidejukojaštoboljeodgovaratomvrhovnomBiću,miuvećavamosvakuodtihuzpomoćnašeidejeobeskonačnosti,patako,povezujućiihujednucjelinu,stvaramonašukompleksnuideju o Bogu.»(II,XXIII,33;sličnoiIII,VI,11)JednojebitisvjestanporijeklaidejeoBogu,adrugojebitisigurandaBogpostoji.
stankaodređeneideje.Jerznatiznačiimatiideje.Aidejenisuplodurođenosti,očemugovori I knjiga,nego iskustva,očemugovori II knjigaOgleda.Prvotne jednostavneidejenastajuuslijeddjelovanjavanjskogasvijetanaljudskaosjetilaiuslijeddjelatnosti
samogauma.Osjetilnostirefleksijasujediniizvorgdjesezačinjuideje(II,I,4).Prvosuprimarnekvalitetekojesuneodvojiveodsamogapredmeta(tvarnost,protežnost,oblik,broj,pokretljivost),adrugosusekundarnekvalitetekojesumoćikojepredmetiprimarnim kvalitetamaproizvode u čovjeku (mirisi, boje, zvukovi, okusi).Ono što jenarazinipredmetanjegovakvaliteta,toistojeuljudskomrazumuideja(II,IV,8).Pri-marnekvalitetesurealnekvalitetetijela,doksusekundarnekvalitetesamopripisane,štojeosnovicazazasnovanostidejaustvarnosti(II,VIII,22).Uzdjelovanjevanjskogapredmetanaosjetila,drugiuvjetzanastanakidejejestsamopažajuma,štojeujednoiprvajednostavnaidejarefleksije(II,IX,4).Atusujošimišljenje,sumnjanje,vjerovanje,rasuđivanje,spoznavanje,htijenje(II,I,4).Unastankujednostavnihidejaumjepasi-van,dokkodnastankakompleksnihidejabivaaktivan.Njegovajeaktivnostutomeštomožestvaratikompleksneidejekojenikadanijeopazio,aliuvijekpolazećiodjedno-stavnihideja.Stečenimjednostavnimidejamaumupravljakrozdjelatnostikaoštosu:kombiniranje,povezivanje,suprotstavljanje,apstrahiranje(II,XII,1).Takodolazidotrijukategorijakompleksnihideja:modusi,supstancije,relacije.Napredovanječovjekaustjecanju idejakrozumskonjihovokombiniranje, slaga-
nje itd. je neograničeno. Spoznaja određenoga predmeta na djelu je istodobno snastankom idejeonjemu.No razlikujesenjegovo realnoodnominalnogabivstva.Nominalnobivstvojeapstraktnasloženaidejaujedinjenaimenom,arealnobivstvojesamrealanustrojbiločega(III,VI,2).Apstraktnesloženeidejepomiješanihmodusairelacijasuprimjerzaistovjetnostrealnogainominalnogabivstva,jeronesutvorevinesamogaumaineupućujunarealnuegzistencijustvaritesestogaprvoučeatekseondapotpunospoznaju–kaoštojetonpr.idejaslave,pijanstva...(III,V,14-15).Nokadajeriječosupstancijama,ondanominalnobivstvo,kaoishodkombinacijasvoj-stavasadržanihurealnombivstvu,torealnobivstvonikadaupotpunostineizražava.Realnobivstvosupstancijâjenespoznatljivo,jeronosenikadadokrajanepretačeunominalnobivstvo,kojejeizgrađenosamoododabranihidostupnihnjegovihsvoj-stava(III,VI,6).Bivstvenojezanekustvarsamonominalnobivstvo,onasvojstvakojasuimenomujedinjenaujednuapstraktnusloženuideju,anenjezinorealnobivstvokojeostajenespoznato.Nominalnobivstvokoje,sukladnosvojimsposobnostimaod-čitavanjarealnogabivstva,tvorisamumtemeljjezarazlikovanjestvariizaodgovornapitanještosuone.RazlikovanjerealnogainominalnogabivstvakodLockeanetrebashvatitiusmislu
Načovjekunijedapresuđujejedinonarazinijednostavnihideja.Jedinosujednostavneidejeunjihovustjecanjuneposrednouvjetovaneiskustvomstvari(III,IV,14)i«nijeumoćičakninajuzvišenijeduhovnostiilinajrazvijenijegrazumada,uzpomoćbilokakvemisaonepronicljivostiiliraznolikosti,stvori ili sastavi jednu jedinu novu jednostavnu idejuuumuadajenijeprimionavećspomenutenačine»(II,II,2).TojejedinaneposrednavezasiskustvomcjelokupneLockeovespoznajneteorije.Sveostale«istančanemisli,kojeseuzdižuiznadoblakâidosežusamanebesa,začinjuseiotpočinju»uosjetilima,jer«seuumunepojav-ljujunikakveidejeprijenegoštoihunjegaunesuosjetila»,anaosjeteizazvaneizvanjskimpredmetimaistodobnosenadovezujuidejekaodjelatnostiuma(II,I,23).Bogjetakođerspoznatljivsamoponominalnombivstvukojejeapstraktnaidejana-
tilniinadsjetilni,realniiizmišljeni.Jednakojemogućeobjasnitinastanakidejekenta-urakaoiidejezlata.Objasnitiovdjeznačiuputitinaprocesslaganjaidejanaputuodjednostavnihidejadonjihkaosloženihideja.Nokadasemislinaovisnostidejekaonominalnogabivstvaonjezinuprethodećemrealnombivstvu(kodsupstancija) ilinaovisnostouobičajenomnjihovuznačenjukod ljudi (kodpomiješanihmodusa isup-stancija,II,XXX,4-5)–tadanestajemjestazaproizvoljnost.Alitadasejavljaipitanjeorealnostiideja.Tojepitanjeotomeštorealnopostoji?Tujemogućerazlikovatipostojećeodnepo-
stojećeg(fantastičnog)kaoistupnjeveizvjesnosti.S obzirom na stupanj izvjesnosti, Locke razlikuje intuitivnu, diskurzivnu i osjetilnu
spoznaju(IV,II,14)–ovisnootomedolazilisedospoznajeneposrednimuočavanjemslaganjadviju ideja iliposredovanjemneke treće ideje iliosjetilnimdoticajemsasa-mimpredmetomspoznaje.Intuitivnuspoznajuimamoosvompostojanju,diskurzivnuopostojanjuBoga,aosvemuostalomeosjetilnuspoznaju(IV, III,21).Diskurzivnostodnosnodokazivanjeslaganjadvijuidejauzpomoćposrednihidejatakođerjeusvakojsvojojfaziuvjetovanointuicijomneposrednogaslaganjadvijuposrednihideja.Takodis-kurzivnostmožeishoditijednakomizvjesnošću,samoštojeonaodgođenaprocesomzaključivanja.(IV,II,7).Nojelitimeriješenproblemrealnostispoznaje?Rješenjesenenalazininarazinipitanjaodoseguspoznaje.Našaspoznajadoseže
kaoopravdanjeodređenesloženeideje,negoujednoispoznajurealnosti iste ideje?Lockekaže:«Našeznanjejerealnosamoonolikokolikajepodudarnostizmeđunašihidejairealnostistvari»(IV,IV,3).Realnost određene ideje je, zapravo, problempodudaranja ideje i stvarnosti. Kod
gurniuBožjepostojanjejejedno,azaključivanjekaonačindolaženjadoidejeoBogujedrugo.PrviputizlazimoususretpitanjupostojiliBog,adrugiputpitanjuštojeBog.NorješenjenašespoznajnesigurnostiuBožjepostojanjenemožeićikrozodmjerava-njeidejeoBogusasamimBožjimpostojanjem,jerBožjepostojanjejevećuračunatourealnostidejeoBogu.Božjepostojanje,uspoznajnomsmislu,nijeništadrugodolionoštomožemospoznatioBogu.DaidejaoBogunijefantastična,neadekvatna,negorealna.Dajeplodčovjekovezaokupljenostiodređenimidejamakojeočitujukonzisten-tnost,počevšiodonihjednostavnih(osjetilnostiirefleksije)doonihsloženih.Ako sebe spoznajem intuitivno, neposredno, štou tomslučaju znači realnost iste
spoznaje,odnosnopodudaranje idejesastvarnošću?Znači li to intuitivnu izvjesnostkojomjepovezanaidejamenesidejompostojanja?Ilijevećusamojidejiomenisamo-mesadržanaizvjesnostdajapostojim?Tojetaneposrednostintuitivnespoznaje.Tamogdjejeprisutnaneposrednost,imaliprostorazapodudaranje?Realnostsamospoznajenijeništadrugodolipodudaranjeidejesintuitivnomizvjesnošćuosamopostojanju.
kao ljudiobdarenisposobnostimakojima«možemodovoljnospoznatiostvorenjimakakobismodospjelidospoznajeStvoriteljaispoznajeonašimdužnostima»(II,XXIII,12).Izvanspoznajnogarealizma,kakvogasmislamožeimatimoralnadužnost?Kakospoznatistvarnost,kakomoralnoživjeti,kakoispunitisvojživotnipoziv,kakodoćidoBoga–unutar teproblematikeLockerazvijasvoju filozofijukoju istodobnonudikaonjezinorješenje,anekaoodustajanjeodnje.Locke,dakle,nerazvijakakvučistuspo-znajnuteorijukojauopćenijezainteresiranazarealnoststvarikojespoznajekaoizanjihovoznačenjezaljudskiživot.Stogagorespomenutapitanjanjegovufilozofijuvodeizvangranicasvakepomislinaskepticizam,solipsizampaisamiidealizam.PitanjerealnostispoznajekodLockeajeriješenonaputunjezinastjecanja.Aosje-
tilnost,zaključivanjei intuicijanisutrirazličitaputauspoznaju,negotri fazejednogate istogaputa.Akozaključivanje(diskurzivnost)usvakojsvojoj fazimože i trebabitiintuitivna(IV,II,7),ondanijesamointuitivnaspoznajaintuitivna,negojetoidiskurziv-na.Nosvakaodnjihuvjetovanajepočetnomnavezanošćunaosjetilnost,kolikogoddosegspoznajebioodosjetilnostioslobođen.Supostojanje(koegzistencije)višeideja(IV,III,9)samojedioproblemadolaženjadospoznajekrozkompleksneideje,paondainjezinerealnosti,anijeproblemsamzasebe.Izatoseproblemrealnostispoznajenemoževezatizasamunaravpredmeta,negozanaravnjegovespoznaje.IakosupremaLockeurealnesamoprimarnekvalitete(veličina,broj,oblik,gibanje...),aneisekun-darne(II,VIII,15),očitojedaserealnostspoznajekodLockeaneograničavasamonastvarikojeimajuveličinu,broj,oblikitd.,negonasveukupanprijeđeniputodprimarnihkvalitetadoidejezačijuserealnostpita.KodLockeaimamoidejukaozastupnikastvari i imamotvrdnjudajedinobavljenje
njedvijuidejabezposredovanjaneketrećeideje,tajespoznajaočevidnaipredstavljanajvećuizvjesnostkojajedostupnačovjeku(IV,XVII,14).Toneznačidanijemoguće,negosamodanijepotrebno,raščlanjivatipodrijetloili,boljerečeno,otpočinjanjetakvespoznaje u osjetima.Uočiti i priznati to u okviru cjeline Lockeove spoznajne teorijeznačipričuopodrijetluspoznajesvestisamonatehničkopitanje,anenasudbonosnopitanjecjelokupnenjegovespoznajneteorije.Jerčovjekintuitivnospoznajeitajespo-znajanajvećeizvjesnostikojajenjemudostupnaudanomtrenu,neovisnoocijelojpričiootpočinjanju spoznajeuosjetima i refleksiji, primarnim i sekundarnimkvalitetama,jednostavnimisloženimidejama.Tajeneovisnost(kojadakakonijeapsolutna)upravodruginačindaseukaženadogođenostspoznajekaointuitivnogačina.DioLockeovespoznajneteorijekojigovoriopodrijetluspoznajenemožeseuzetikao
ključivanjakojisusamonačinikakočovjekdolazidospoznajekaointuitivneizvjesnostio slaganju ideja. Prva intuitivna izvjesnost o slaganju događa se već kod nastankajednostavnihideja.Itadajepitanjeoslaganjuzapravopitanjeoopažanjuprimarnihisekundarnihkakvoća.Uzasvemogućnostidaseidejaverificiraosjetilnošćuiopažajem–pragspoznajejeprekoračentekpointuitivnojizvjesnostionjihovuslaganju.Kodslo-ženihidejaspoznajniprocesjemogućenadziratiinaravniispravnostizaključivanja,alitojesamosredstvo,dokječinspoznajeopetčinintuitivneizvjesnostioneposrednomslaganjuideja.Nostećiintuicijuneznačiraskinutivezusprocesomnavođenjananjukrozosjetilnost,refleksiju,zaključivanje...StogaidentificiratiLockeasnijekanjemurođenihidejailisnaučavanjemoprimarnimi
SmjerLockeovaizlaganjajeovaj:odizvoraspoznaje(porijeklaideja)premastupnje-vimaidosegunašespoznaje.AlištoprisutnostBogakaovječnog,mislećeg,duhovnogitd.bićaznačizaishodištespoznajeuosjetima?Empirizamovdjevišenemožeznačitiništavišeiništadrugodoliuvjetspoznaje(jerurođenostsenepriznaje),alineinjezinuprisutnost. I tonesamokadajeupitanjudolaženjedoidejeoBogu,negoikadajeupitanjubilokojadruga,složenailijednostavna,ideja.Jeridentifikacija,imenovanje,spoznajačistoosjetilnihpredmetaspoznajenijeomogućenasamimosjetimakojinisuništadrugodoliuvođenje,navođenjenaspoznajunjihsukladnoosjetilnomiskustvu.IzmeđuosjetakaouvodaujednostavneidejeiidejeBogajezaključivanje,alisamana-ravspoznajeostajeista.Svakaideja,bezobzirananjezinusloženost,sobomukazujeinavlastitoporijekloinavlastitudosegnutost.Jerjednojeosjetititvrdoću,adrugojeimatiidejuotvrdoći.Rasponizmeđujednogaidrugogapremošćenjenečimštonijeosjet–tojedjelatnostrazuma.Atojenužnodabisespoznajadogodila.Djelatnostra-zumajeonakojaomogućujeuspoređivanjeiuočavanjeslaganjaidejailančaniprijelazodsamogaosjetapremaidejionjemu,odjednostavnihidejapremasloženimidejama,odidejaoosjetilnimpredmetimapremaidejamaoneosjetilnimpredmetima.Dosegspoznajenije istošto injezindovršetak,dakle,njezinaprisutnost.Narazini
osjetaspoznajunijemogućedovršiti,bezobzirajelipredmetkojisespoznajetvaraniliduhovan.IzjednačavatisvekolikuraznolikostpredmetaspoznajepomjeriotpočinjanjanjihovespoznajeuosjetnimdatostimajeapsurdnoposebiinemanikakvevezesonimštoLockenaučava.IzatovrjednovatiLockeovspoznajnipoložajsamoponjegovuis-hodištu,porijekluuosjetimakaoempirizamnijeopravdanoništavišenegoidaseistivrjednujeponjegovudoseguBogakaometafizika.Upravoseuizrazitojneravnotežiiz-međupovezivanjaLockeovaimenasempirizmominepovezivanjasmetafizikommožeuočitijednostranostidezintegriranostnjegoverecepcije32.Tajerecepcijastavljalana-glaskenaonedijeloveizLockeovefilozofijekojisupovezanisempirizmom(stečenosta neurođenost spoznaje, osjeti i refleksija, primarne i sekundarne kvalitete), dok jezanemarivaladijelovevezanezadosegspoznaje(idejaBoga).JerakoseLockepro-tumačikaoempirist,aempirizamkaotezudajemogućesamoznanjeopojavi,ondamjestazametafizikuiBoganema(BB,PfII,str.255.).Pritompostajeposvenebitnošto
tima.NitodajeBogproizvodosjetilnihkombinacija.NitodajeLockeovoshvaćanjeiskustva takoširokodaobuhvaća i iskustvoBoga.Ponor izmeđuosjeta iBoga,kojisuuzajamnonesvediviineizvedivi,Lockepremošćujerazumskimzaključivanjemkojeječinsamogačovjeka.Stogaspoznajauosjetimaninepočinje.Negojenapočetkuspoznajeuvijeksjedinjenostsumskomrefleksijom.SloženaidejaBogaplodjeslaganjaprethodnostečenihidejaujednuidejukojaseondapovezujeimenom.TozaključivanjenezrcalisamotehnikudolaženjadoidejeBoga,negosasobomnosii izvjesnostdamišljenjeodgovarastvarnostiidadrugačijenemožebitidolionakokakojetoosvje-dočenousamommišljenju.AkovrijedizaBoga,ondaistojednakovrijediizauniverzalnanačelamišljenja.Do-
vevšiupitanjenjihovuurođenostiustrajućinanjihovojstečenosti,Lockeniječovjekaproglasionesposobnimdauniverzalnanačeladosegneidasenjimaravnauživotu.Prijebisetakvoštomogloshvatitikaoizazovupućenčovjekudastvarnoststalnoizno-vaspoznajeinikadanepristanenaspoznajnusamorazumljivost.Ništanijespoznatojednomzauvijek,negoseusvakomtrenutkuimaiznovaspoznavati.Smisaouniverzal-nihnačelanijeuzaobilaženjustvarnosti,jerionasamaoviseostalnomspoznajnomdolaženjudonjihkaospoznatih i toupravokrozspoznajustvarnosti.Takospoznajastvarnostiispoznajanačelanisudvaodvojenazadatkaiodnosmeđunjimanijehijerar-hijski,negojetoodnossuovisnosti.Locke opisujemehanizam ljudske spoznaje: od osjeta i refleksije, preko slaganja
idejasvedoimenovanjai izražavanja.Onunaprijedodustajeodspoznaječovjekoverealnosti,egzistencije,vremenitosti,smrtnosti,nesigurnosti,brige,dramatičnosti.Pri-sutnosttakvihiskustavasvedenihnaLockeovmehanizammožeseučinitiujednoinji-hovimgubljenjem.KaodaLockesugerirafilozofijukaoodređenotehniciranjeidejama,anekaouronjenostusamestvariiliizranjanjeiznjih.Kasnijafilozofijaulikufenomeno-logije,hermeneutike,egzistencijalizma,dijaloga,dramemoženamseučinitineizmjer-nobogatijom,stvarnijom,plodnijom,stvaralačkijomodonefilozofijekakvasesugeriraLockeovomspoznajnomteorijom.NoLockeovafilozofijajepercipiranauglavnomupra-vokaospoznajna teorija, tematizira ljudskuspoznaju,anečovjekausveukupnosti islojevitostinjegovaživota.Utombisesmisluinabrojenisuvremenifilozofskismjerovi
usveukupnostinjihovihidejatrebalimoćiupotpunostiprotumačitimehanizmomspo-znajekakavrazotkrivaLocke.Locke,međutim,nipoštonezahtijevadasmisaofilozofijebudeekspliciranjedolaženjadoodređenihideja,filozofskihproblemainjihovihrješe-nja, sukladnonjegovomspoznajnoteorijskommehanizmu.Akosenekomeučini, naosnovionogakakoLockeopisujemehanizamljudskespoznaje,daLockezatvaraputzamnogaizvornaineposrednaiskustvenaishodištaspoznaje idatakoosiromašujeidejnisvijetčovjeka–nekaseupitaneplaćalitimdojmomdanakgrubomempiristič-komtumačenjuLockeovespoznajneteorijeipreviđanjuintuicijekaonjezinasredišta.čovjekmožeumnažatisvojspoznajni,idejnisvijetizvornim,neposrednimsusretomsastvarima,alitonemožečinitimimoiliusprkossvojojosjetilnojvezanostizastvarnostisvojojumskojmoćirefleksije,zaključivanja.Stvaralačkoishodištesvakogamišljenjanemoženadićiokvirečovjekuraspoloživaspoznajnogamehanizma.JelisamLockenajboljeopisaotajmehanizamikolikojekodLockeaupravoLockeova–tosusasvimdrugapitanja.EmpirizamuokviruonogaštoLockenaučavamožeznačiti samo todačovjekne
možespoznavatibezdabudeaktivirandjelovanjemvanjskogasvijetananjegovaosje-tila.Nihil est in intellectus quod non prius fuerit in sensu–tonačeloneznačidajenaravosjetilaujednoinaravsveukupnestvarnosti,negodačovjekspoznajnonijednustvarnedosižeada tomenijeprethodioodgovarajućiuvodkrozosjetila.Pritomnijenuž-no,jerkodnadsjetilnihpredmetanijenimoguće,dakonkretnaspoznajakonkretnogapredmetabudevezanatrenutnimnjegovimutjecajemnaosjetilaspoznavatelja.Nužnojesamoda ječovjekzbogpočetnogautjecajavanjskogasvijetananjegovaosjetilastekaopočetnejednostavneidejetakodasekasnijespoznajamožeuvelikomdijeluodvijatiirazvijatiibeztrenutnogaosjetilnogautjecaja.Osjetisuonoprvoinezaobila-zno,asveostalodolaziposlijekaodosegnutozahvaljujućislaganjuidejauvjetovanihprvotnimosjetima.TakojeempirizamkodLockeasvedensamonatutočkukojomsespoznajikaouvjetpostavljaosjet,alinetakodabisvakastvartrebalabitiudohvatuosjeta,negotakodasuprvotniosjetinastalidjelovanjemvanjskogasvijetanačovje-kova osjetila uvjet da u čovjeku otpočne spoznajni proces (nastanak jednostavnih isloženihideja)kojijeneiscrpaniutomsmislupomjeristvaralačkihljudskihpotencijalaipomjerisvegapostojećeg.Dakakodaisticanjeosjetakaouvodauspoznajumožeznačitisamonjihovunezaobilaznost,alineibilokakvusamodostatnost.Utomsmisluempirizamjeoporbajedinostavukojitvrdidajeljudskaspoznajamogućaibeztogapočetnogaosjetilnogautjecaja,naosnovisamorazumskedjelatnosti,darazummožedjelovatiapsolutnoneovisnooosjetilima.Kakojekasnije,paikrozrecepcijuLockea,empirizampostaoutočištecijeloga jednogasvjetonazorskogsklopa,čijidijelovinisunužno suglasni (idealizma, skepticizma, subjektivizma, materijalizma, senzualizma,pozitivizma,ateizma,liberalizma...)ioporbadrugomsvjetonazorskomsklopu(teizmu,personalizmu,metafizici,objektivizmu,realizmu...)–tojevelikazagonetka.Pogotovuštosunatopristaleobjestrane.KakojekodLockeapozitivnaiodmjerenaulogaosjeti-laucjeliniljudskespoznajekasnijepreraslauisključivostinapututumačenjasamogaLockea!TakvaoporbaiisključivostnemajunikakvevezesizvornimLockeovimnauča-vanjem,kolikogodseonoučinilosloženiminebaškontinuiranim.
la,Petrović,Božičević...) svekolika recepcijaLockeakodnasnakoncudajesvojdopri-nosodržanjuempirizmakaoključneocjeneLockeovefilozofije.NoipotvrdnjioLockeovuempirizmuipoogradamakojimasesugeriradaseLockeovonaučavanjaprelijevaprekoempirističkoganjegovashvaćanjarecepcijaodajevlastitoprihvaćanjeoporbeempirizam-racionalizamkaotumačećiokvirLockeovanaučavanjakaoitoda,ipak,Lockeasvrstavauempirizam.Jerakoseempirizamprotumačiponjegovojbilokakvojisključivosti,aLockeaseprotumačikaoempirista(iakonesamoempirista),ondaseelementiLockeovanauča-vanjadovodeuodnosuzajamnogaisključivanja,štorecepcijaimenujekaonedosljednost.čudno je todarecepcijau racionalizmu iempirizmuvidi isključivosti,krajnosti (G.
ideje,sjednestrane,plodnašegaiskustva–ali,sdrugestrane,polazištezanastanakidejeoBogu.Noistesuidejeistodobnouslužbiuspostaveistihiskustavačijisuplod,kaoštoiidejaBogaomogućujenjihovopotpunorazumijevanje.Recepcijajebilasklo-na podnositi da se Lockeovo naučavanje, preko jednostrana tumačenja empirizma,odvedeusmjerumaterijalizma,senzualizma,pozitivizma.ObrnutsmjerkojimbiLocke,aondaiempirizam,prekosamihelemenataLockeovanaučavanja(idejaBoga,intui-cionizam),bioodvedenpremavlastitojpotpunostiaondairelativizacijisvakeizolacijeijednostranosti,biojepresijecantvrdnjomonečemuštojesuvišakuodnosunasamizvoriishodištetetvrdnjomonedosljednostisamogaLockea.Aupravotimejesamarecepcijaočitovalavlastitunedosljednost.Jelionoiskustvenomogućepoistovjetitisoniminteligibilnimiunjsepretočiti?To
pitanjenijeusredištuLockeovainteresa.NojošmanjejeLockeovonaučavanjeusmje-reno na rješavanje oporbe empirizam/racionalizamu smislu svrstavanja na jednu ilidrugustranu.To jeonoštomu je recepcijakasnijenametnula.Lockenamgovorio
tomekakočovjek,počevšiodosjeta,prekoidejnogakontinuiteta,dolazidospoznajestvarnosti.Samatvarna iliduhovnanaravpredmetaspoznajenimalonepresuđujeonjegovojspoznatljivosti,izvjesnosti,istinitosti.Presudanjeupravotajidejnikontinuitetuoblikuslaganja ideja,koje jedostupnokrozneposrednuosjetilnuzamjedbuili, jošbolje,zaključivanjeili,najbolje,krozintuiciju.Pitanje je samoga poretka. Da nešto mora najprije biti sadržaj iskustva, da bi
moglobitipredmetrazumijevanja.Prostorzadjelatnostrazumajeoslobođenpočet-nimosjetilnimiskustvom.Prostorzadedukcijuprethodećomindukcijom.Noisamoiskustvojeomogućenoteknjegovimrazumijevanjem.Empirizamiracionalizamkaotočke istogaspoznajnogakontinuitetadokidajuvlastitusukobljenost,ali imoguć-nostvlastitoga izoliranogapostojanja.Uzajamnoseomogućuju. I tuserazotkrivaLockeovpoložaj.AkoseželiprispjetiksuvislomtumačenjuLockea,ondaseoporbaempirizam/racio-
empirizam,negojeisamamogućnostzaempirizamtolikosuženadakaokrajnostbivamogućajedinokaooporbakojomsenastojipotisnutinjojsuprotnukrajnost,doksamaposebibivaposvesuvišna.Dabismopovezali idejuosjetilnihpredmetasnjihovimpostojanjem,potrebno jeu tu
cepcijaLockeakodnasdolaziutrenutkukadajeempirizmuiracionalizmukaoinjihovojopreci većuglavljenomjestou tumačenjupovijesno-filozofskoga razvoja.Onastajeuslužbuskamenjivanjatakvogastanja,nemapretenzijepropitivatisámātakopostavljenaishodišta.Jedinose timemožeobjasnitida jeu recepcijiprisutnasvijestoLockeovojnedosljednosti,složenosti,a ipakseupuštau izgradnju jednogaposveproizvoljnoga,nedosljednoga,pojednostavljenogainterpretacijskogakontinuiteta.Ilijeopravdanijerećidasezakontinuitetutumačenjuuopćenemari,jersenemarizasveukupnost.Nedo-sljednostnastraniLockea,međutim,nemožebitiopravdanjezaproizvoljnostnastraninjegovatumačenja,negopoticajpremacjelovitosti.Znakzavećioprezivećuobvezu.NijeuopćeriječotomedaseuinterpretacijiLockeaempirizamzamijeniracionaliz-
mom,idealizaminominalizamrealizmomislično.Tobibiloglavinjanjeizjednenepri-mjerenostiudrugu. Jer realizam i racionalizam i intuicionizampo različitimnjihovimpovijesniminačicamaitumačenjimamoždabijednakobilineprimjereniLockeovojfilo-zofijikaoiempirizaminominalizamilikonceptualizam.Nikadajednaetiketanesmijeićibezpotpunijegatumačenja.Lockejedosadabiokrivoprotumačennesamonarazinietiketanegoinarazininjihovatumačenja.Akosenudenoveetikete,ondajetouimeonogatumačenjakojezasobompovlače,aneuimenjihsamihniuimebilokakvogasvrstavanjaupovijesno-filozofsketabore.Ondajetouimeprovokacijejednoganovo-gapristupapovijesno-filozofskojbaštiniijednogadrugačijegaustrojstvasuvremenogafilozofskogaživota–ajednobezdrugoganijenimoguće.Ničijiradneosuđujemo.Svakirad,akojeobavljenuokvirudobrihnakana,mogućno-
stidjelatnikaipostojećegstjecajaokolnosti,zaslužujenašepriznanje.Jeliodređeniradobavljensukladnociljukojembitrebalislužitinjegoviplodovi–tojedrugopitanje.Pisatipovijestfilozofije,filozofijskuhrestomatiju,udžbenikizfilozofije,rječnikfilozofijskihpoj-mova–radnasvakojodtihstvaritrebavoditiračunaociljukojemimaslužiti.Svesutorazličitestvariinemogusedobroodraditiakosenevodiračunaosmislupovijesno-filozofskihknjiga,filozofijskihhrestomatija,udžbenikairječnikaizfilozofije.Pritomnemislimsamonametodološkudimenzijudotičnogarada.Mislimnaonoodakleseodre-đenagrađa tekmožemetodološkiobraditizasvakiodpojedinačnihciljeva–mislimnapristupkojiimaishodišteucjelovitosti.Akoželimopomoćinekomedastekneuvidufilozofiju,određenufilozofskuproblematikuiliodređenogafilozofa–ondamutrebapružitinaglaskekojićezrcaliticjelinu,anegaizlagatiprotivnostima,nedosljednostima,fragmentimaionda,tobožemetodičkimotivirani,prepuštatinjemudagradicjelinusu-kladnovlastitomshvaćanju.Jercjelinajeionakouvijekonoštosegradi.Alitonemožebitiopravdanjezaizostanaktežnjepremacjelovitosti sada i ovdje.Je li tosrecepcijomLockeakodnasnužnomoralobitikako jebilo?Potencijalza
filozofijeitradicijaunjezinutumačenju.TvrdimdanidodandanasuHrvatskojpovi-jesno-filozofskabaštinanijeprotumačenanishvaćenaniblizuonolikokolikobitobilopotrebnodabiseimalopravoupuštatiunjezinopredstavljanjekrozleksikone,hresto-matije,rječnike,udžbenike.Atonijezboguzmanjkanjavremenailipotencijala,negozbog,jednomriječju,nesređenostisamogafilozofskogaživota.Nesređenostikojusuuključnomdijelumogliskrivitijedinoonikojisuutajživotuključeni.Sloboda,povjerenje,pravednost–uzradinadarenost–tosupreduvjetidabisefilozofskiživotsvremenomkrozzajedničkiradmogaoprodubljivatiinarastatisvedomogućnostiipravadauseintegrirapovijesno-filozofskubaštinutedajusažimaipredstavljauzpouzdanudozutočnostikojomseuvažavacjelina.Nitkonemožesamizaćinakrajspovijesno-filozof-skombaštinom.Izatosupokušajipojedinacautomsmjerupreuzetniinužnosesvodenanepouzdanost.Dabismosvizajednomoglionoštonemoženitkosam,trebamojednidrugimavjerovati.Apovjerenjeimasmislajedinotamogdjejesloboda.Drugogapuštamodakrajnasrasteuslobodizatoštomuvjerujemo.Nokojijesmisaoslobodetamogdje izostajepravednost?Može li slobodabezpravednosti prodisati?Praved-nostserazgranava:pravednostpremafilozofskojbaštini,pojedinimfilozofima,njihovimopusima,filozofskimproblemima,alipravednostokojojovisesvetepravednostijestpravednostmeđuonimakojisudjelujuuaktualnomfilozofskomživotučijijeciljtumačitiinadograđivatibaštinu.Poremećajnaravnipravednostislobodučiniupitnom,povjere-njeranjenim,tumačenjebaštinenasumičnim,budućnostsuvišnom.Moždajenekomeiciljfilozofskiživotubitinepravdom?!Ilijesvetosamozbrojmnoštvasitničavosti?!OvdjejeanalizipodvrgnutarecepcijaLockeasobziromnasamojednu,iakonajbitni-
društvu,toleranciji,odgoju...?Gledanopovijesno-filozofski,kaotipičnoLockeoveidejeseprepoznaju:političkiliberalizam,ekonomskasloboda,religioznatolerancija,prirodniodgoj (PG,EEf,str.82.).Sada jepitanje: jesu li te idejeproizašlekaoplodLockeo-vaspoznajnoteorijskogastajališta,kojeseopetprepoznajekaoempirizam?JesulitetemeobrađenetakoidolaziliLockedonjihkrozprimjenuvlastitihspoznajnoteorijskihnazorananjih?Moželisekazatidajenaučavanjeotolerancijiuizravnojuzajamnojovisnostisnauča-
KORIŠTENA LITERATURA•ANCENBACHER,Arno.Filozofija.Uvodufilozofiju,Zagreb:Školskaknjiga,1994.•ANTOLOGIJA filozofskih tekstova s pregledom povijesti filozofije, Zagreb: Školskaknjiga,1954.
•BOŽIčEVIĆ,Vanda.Filozofija britanskog empirizma,Zagreb:Školskaknjiga,1996.•BOŽIčEVIĆ,Vanda.Britanski empirizam,u:ISTA.Filozofija britanskog empirizma,Za-greb:Školskaknjiga,1996.,str.7.-27.
•BOŽIčEVIĆ,Vanda.John Locke, u: ISTA.Filozofija britanskog empirizma, Zagreb:Školskaknjiga,1996.,str.131.-1478.
•HRISCHBERGER,Johannes.Mala povijest filozofije,Zagreb:Školskaknjiga,1995.•KALIN,Boris.Povijest filozofije.Sodabranimtekstovimafilozofa(udžbenikzagimna-ziju),Zagreb:Školskaknjiga,1973.i2008.
rom,mladimsnagamahtiobiučinitinovupovijestduhakojajeucrtanautlocrttragič-nezbiljepovijesnogavremenaukojemsusenašlitivrsniobnoviteljiduhaprvihde-setljećaXX.stoljeća.Pjesništvojebilonjihovživot,kristalizacijaimobilizacijasnagaduhaiduhovnihsnagaunastojanjupronalaskavječnosti–ne/vremenito-sukcesivne–A.B.Šimićjestalnokrozpo/etičkuzačuđenostizačudnostisticaosvojiskorakuinteligibilno,nadčulno,nadzbiljsko,nad/misaonoi totakoštojeto inteligibilnopje-snički opredmetio, što je transcendentno kroz intuiciju –metaforom,metonimijomučiniouprisutnjenimusvojemdjelu.Takojesamatranscendencijamirisalaiizbijalaiztogadjela.Apsolut,BogimademijurškusnaguLogosakojiseodjelotvoriounjegovudjelu,a
vrstaumjetničkihkonvencija,pobunaprotivudotadanjihveličina, jernisumogle is-kazati novi duh vremena koji se nadvio nad kulturom prvih deseljeća dvadesetogstoljeća.Njegovapobunanije samodestrukcija i opstrukcija opstojećega, već je iizradba,iizgradnjanovihestetskihkriterija,kojisuseodvijalietapnokrozŠimićevostvaralaštvo,anajzrelijesuseočitovali, svakako,uposljednjimgodinamanjegovaživota.Svjestandapjesništvonemožemijenjatisvijet,alisdemijurškimpovjerenjemuriječ,oniskazujepjesničkisvepromjenezbilje,sveegzistencijalnetjeskobe–mo-guću komunikaciju između bitka i ništavila, transcendentni krik koji pak po njemumožebitinovipročišćenijezik,jeziknovepo/etičkesublimacije.TraženjeBogakroz
realnognijesamoekspresijariječi,nijesamopolifonijastvaranjainijepraznasema-ntičko-sintagmatičkariječ.čistinapjeva,usredeuropskekulturnepustoši,Šimićevodubinskozahvaćanjemetafizičkoga,imaginiranjemdoiprekointuicije,doiprekoko-zmičkihrealija,donosinajnovijipjevtogadobaioživljujeduhovno-europskupustoš,dovodidoživotaduhakoji,rekaobiHegel,smrt podnosi i u njoj se održava.Totraganjezatranscendentnimdovodidous/postavesametranscendencije,paje
Šimićevodjeloprotimbamnogimkvazi-metafizičkimikvazi-transcendentnimoblicimapjevanja.Tajoblikpjevanjabića k smrtiupočetkustoljećaprobijasekrozzapalostmisaono-poetskogasvijeta,paŠimićsvojimnaporomistinskisamo/nadmašujemisa-onoumjetničkukonstrukcijutogadobaštosvijetliiudanašnjemdobu,azasigurnoćesvijetlitikrozcijelukonačnostnevidljivih igotovonečujnihpjevačakojisuoćutiliživotvječnostitragike.KakotolijepoKaštelankaže,pjesma je otimanje ništavilu, izlazak iz tjeskobe smrti,
čin slobode. Tojest:pjesnička vizija je dosegla trenutak kristalizacije.1
Porednaprijedrečenoga,poredbrojnihtema,ponajprije,Šimićevelirike,ču đe nje i preobraženjedvasuzrcalnaoka,orbitaijezgranjegovelirike–okokojesesabirusvemir isvijet,pojamipjesma;beskrajni trenutak.Približitisesamojpjesmikritičkiznačipribližitisemogućojspoznajnojgranicikrajnosti,daklepjesnikmjerimjerom,tegledasvijetistodobnouhomiokom,svimćutilima,paćutilaimaginiraprekomisaonekonstrukcije–spajajućiograničenosneograničenim.Pjesničkariječ,itoonaiskonskaiistinska,neograničenajeprostorima,neograni-
čenajeljudskimduhom,onajepotvrdaboli,želje,žeđi,opstojnosti:potvrdajepouz-danostiželjeiznakazaživotom.Zatvorena u oblik vlastitog postojanja, pjesnička riječ živi, umire i rađa se iznova u ljudskom vremenu, u uzajamnosti pjesme i čitaoca. Vri-je me pjesme znak je sigurnosti svijeta i onda kad pokazuje nemogućnost mogućnosti ži vljenja.2 Šimićevajepjesmavremenskineprolaznajerjesvagdamogućnostkojausebipostavljaistinusvijeta,neovisnuoovomesvijetukojinamsenadaje.Prisućepje-smejestgovorobitku,anjezinoprevođenjerazličitimjezicimaiurazličnimsredina-mastvaraiostvarujenovemogućnosti,učemujemagnetizamveličanstvenepoezije.
1. Transcendencija i transcendentnoŠtojetraganje?Jelitraganjepokušajpronalaženjatragova?Okojimiokakovim
ima svoj kontinuitet, ali i svoj diskontinuitet?!Do čega je zapadna uljudbamislećikonzistentnomogladoprijetikrozasveonoštojenematerijalno,posebiceštojeima-ginarno,imaginativno,austvaričinibitnuantropološkuiduhovnuodredbenicusamepovijestiduha ikulture,što jeonošto je is-korak, iz-bačaj izonogaštopredstavljakontinuitetmišljenjaipjevanjakaoudjelo-postavljanja istine (Heidegger).3Zarmišljenjeipjevanjenisusamiposebidjelatnost,duhovninapor,odnosnona-
stojanjedasedopredonečegaštojeskriveno,štojeskrivajuće,itoskrivajućeizvestinavidjelo,nasvjetlodana.Ukontekstueuropskihpjesničkihstrjemljenjaspočetkadvadesetogastoljeća─hrvatskopjesništvoprviputjeuhvatilopriključakseuropskimpjesništvomieuropskimduhovnimozračjem,atojeznačilokontinuitetpraćenjame-taforeilirskogaiskazajastvakrozobjektivitet.Takojeistranscendentnim,tojeonosvagdanadilazeće,prekoracujuće,onoštočiniiskorakizimanentnogaiomniprezen-tnoga.Prematometranscendencijajemišljenje preko osjetilno-zamjedbenih pojava u sta no vito iskonsko po dru čje koje se nalazi s onu stranu, koje omogućuje, utemeljuje i održava pojavni svijet, tako primjerice u platonovskoj filozofiji iskorak u svijet ideja te iskorak prema vrhovnoj ideji (‘dobra’) koja se nalazi ‘onkraj svekolikog bivanja’, a u aristotelovsko-skolastičkoj i općenito kršćanski obi lježenoj filozofiji transcendencija je iskorak k božanskomu mišljenju, k Bogu koji stvara svijet. Mogućnost transcendencije je sa svoje strane otvorena i vođena prethodnom participacijom toga ‘ovostranoga’ (vre me nitoga, konačnoga) na onome ‘onostranome’ (vječnome, sa vr še no me) koje je u stanovitoj mjeri nazočno u ‘konačnome’, premda ogra ni če no i u manjoj mjeri.4
Pitanjetranscendencijenijeisključivopitanjeantičkefilozofsketradicije,paninje-mačkeklasične filozofije, jersvijestonekojgranicibitnooznačujeprekoračenje tegraniceiimasmisaostalnogasamonadmašivanja.Transcendentnoneoznačujebu-kvalnoponištavanježivotainijedoslovceuprotimbispramsamogaživota,pačenijeniuizravnojprotimbispramimanencijejerdatēnema,nebibilonitranscendencije.Prematome,transcendencijajebitnoiskorak,njomseodlikujesamočovjek,onajeiz-stajanje,izmještenostubitak(ex-sistentia)kojajeusudbitka,abitakkaobitakjebeskonačnomišljenjeimišljenjeobeskonačnomučežnjizazavičajnošću, odnosnodasenađesmiraj. I tonijeprioritet filozofijeuodnosunanekeumjetnosti, takođeruodnosunapjesništvo, jerpjesništvo intuira sveobuhvatnibitak, a taj sebitaknemože isključivo iskazati pojmovno, već šiframa, gnomskim tajnama jezika, gdje jejezikualkemijskojuporabidosezanjaonoganedosegnutoga,štojejošbilojasnoupočetcimamodernelirikeionogaštooznačujemonjezinimmodernitetom.ToznačidasestimsusrećemoupjesništvuvećodBaudelairea,aposebicejetokarakteristikaRimbaudagdjesudiktatorska maštaijezičniakribijskiiluzionizam,zapravo,temeljnepretpostavkeuopćemodernogeuropskogapjesništvakojioznačujemokaosimbo-lizam,ekspresionizam,nadrealizam,kubofuturizam,dadaizam...Zapjesništvomnezaostajeniglazba,nilikovnaumjetnost,aupravojetomodernoskrajadevetnaesto-gaipočetkadvadesetogastoljeća─apriorizampovijesnogakôdadijalektikeljudsko-gaduha.StogapomalounašojtematicizačuđujeŠimićevoprešućivanjeRimbauda,
Trakla,kaoinekihlikovnihiglazbenihumjetnikakojisubaremnanjegaostavilidojamkojijeonprenioueteričnoitranscendentnosvogadjela,bilodajeriječopjesmama,bilookritikama.Transcendentnokojestalnoželiikaninadićićudorednoipraktičnoimanencijeoznačujerazlučivanjeljudskogaspoznavanjaapsolutnoga,aononijedo-stižnoumskommišljenju,bezobzirašto je tosadržajuma.Transcendentnoupoe-tičkomsmisluneovisnojeosvijestištoćepotvrditinjemačkisturmovciK.Kraus,G.Benn,G.Trakl,aštoćepotvrditiifrancuskinadrealistiidadaisti;ponajprijeA.Bréton,Apollinaire...Stogaijestpitanjetranscendencijepitanjeljudskogaputovanja,ljudskenesigurnosti kojoj semoderno pjesništvo htjelo iskazati na posve nov, nekonven-cionalan i netradicionalan način, što znači alogički, bez gramatičkih, pravopisnih iostalihjezičnihidioma,kakotosamŠimićkaže:akotrebatoiskazati–iskazatćemogakri kom!Trebatinijeonopojavnoionosemožeteškospoznatirazumom,onosetektreba
dogoditi–trebabiti!Utomebitijestbitonogaštotrebabiti–nemaoprekeizmeđunuždeislobode,izmeđuzbiljeiprivida.TojeŠimićupoznatoizfenomenologije,apri-sutnojeuanalitičkojfilozofijijezika–posebiceuWitgenstteinovustavudao onomu o čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti.5Jelišutnjaonovječnoneiskazivo,jelionaonotranscendentnoilitranscendentalno?Akopogledamonekeklasičnerječnike,naćićemo,primjerice,sljedećaobjašnjenja:
transcendentalan – (lat. transcendere – prestupiti, prijeći, prekoračiti) koji se odnosi na apriorne uvjete svakog iskustva; prediskustven. Ili, primjerice, u istom rječniku: transcendentan, -tna, -tno (isp. transcendentalan) – 1. koji prelazi granice isku stva; 2. koji se nalazi i izvan granica prirodnog svijeta; 3. koji prelazi područje čovje ko ve svi-jesti; 4. uopće: onosvjetski, onostran, nadnaravan, natprirodan, neshvatljiv, nespo zna-tljiv, nejasan, nerazumljiv, taman, koji nadilazi ljudska shvaćanja, fantastičan; 5. mat. nealgebarski, koji je izražen ili opredijeljen nealgebarskim jednadžbama (o funkci ja-ma, krivuljama).6
alimožepostojatiiparadigmatskapoetičnostriječikojesu,kakobirekaoBachelard,kuće s podrumom i tavanom, oneslužečovjekuzasanjarenje,atoznačidamožemopenjatiseisilazitiudovoljavajućipjesničkojsanjarijiproširujućitimeprostorizražaj-nostitemeljnihriječi7injihovihsintagmatskihizduženihodbljesaka,odsjeva;sjenaupjesništvu.Štimungpjesmeuvelikečiniriječfonostrukturomitotakodadjelujekaoglazbenielementaureriječi,njezinihleksemaismislomopsjednutimodnosommeđuriječima,prinosinjihovuspletukaoiintertekstualnostibitisamepjesme,aliinjezinihrubnih kvadratura krugova.Simbol je tumačenje i ilustrativnooponašanje znaka ilivišeznačnosti,pjesničkadjelasimboličkivišeznačnadajuiodređenudefinicijuiaro-musamogasimbola,nedajućipravoprigovoraodnosu:označitelj–označeno.Sim-
bolmožebiti i jestsupstitutivni (zamjenski)znakzapredmet,predmetno,vizualno,alionmožebitiiosobnooznačenteimatiosobnoznačenje–premdajevišeznačanivišesmjeran;stogajesimbolizamkojiufrancuskompjesništvurazvijaMallarmé,pre-tečamodernih–izamakaoštosuprimjericeekspresionizami,nadasve,nadrealizam.Koordinacijskopoljeotkrivasekaometaforičkoilitiokomitosintagmatično,avodorav-neizotopečinesemantikuleksemaunutarčegatrebatražitikonotativnopovezivanjekojimsepjesmametaforičkiobjašnjavaitosemantičkomjezgrompjesničkogleksika.Izotopisuuspostavljenipjesničkiminventaromsemantikeuznedoslovnotumačenje,ausemantičkompoljupisanjamorabitiuspostavljennizosmišljenih izotopačegasu bili svjesni europski Šimićevi suvremenici, ali i hrvatski ekspresionizam koji serascvao usporedo s njemačkim, od J. Polića Kamova pa doA. B. Šimića. Simbolzavičajnosti,simbolboje,simbolsmrti,života, ljubavi imao jepjesništvenizavičajninebosvod,gdjezavičajnostuprisutnjujebićeubivstvu,odnosnoubitku.Takoseme-taforapribližavametafizičkojreinkarnacijiizapravoonoizapostajeistodobnoonoštojeispred,ponad,onoštojeizaionoštojeusamojbiti,srčikipjesme,štojeunutarnjipjesnikovduhovniprostorkojiuvijekčinipomakdoimaginarnogaidoneodređenogasidrištagdjesjemesimbolizacijegovorioduhovnostivlastitoga jastva,bilometafo-rom,biloigrom,biloživotom,alisvakakointerpretativnoekspresionizamneisključujeduljutradicijupjesništva–posebicefrancuskogainjemačkoga–ionnijebiokratki izlet kakobi rekaoA.B.Šimićočijimpjesničkim fazamaćemokasnije vrlokratkonatuknuti.NijenamciljrazdiobaiizolacijaŠimićevihpojedinihfaza,nijenamciljuka-zivatinakakofonijukojaopstojiuŠimića,većnamjeciljuputitinarazvojniputA.B.Šimića,njegovapjesništva,poetike,kritikekojajeutemeljilahrvatskusuvremenulir-skumisaouarhetipskomoblikučuđenjaičudastvenostikojajeopjesničenavlastitimjastvom–vlastitomdušomiduhom.čovjekjeposebansubjekt,ujastvupjesnikaonjeprojektantizričajaiodnošajaspoznajnihiduhovnihmoći(antropoidnog)svijeta,aueksprezionizmusetodogađalobezpretjeraneafektivnostiiemotivnosti.Ovdjetre-baspomenutisnovitost,somnabulnorimbaudovskooponašanjepjesničkegroznicekojajeunjegovojmladostipotreslaiprotresaopćekulturološkisvijetisvijestZapada,možemorećidajezasigurnoŠimićdobarznalacRimbaudovepoezije,kaoielemena-taEliotovaliterarno-misaonogkonstruktivizmaduhakojiseopiremehanicističkojslicisvijetazapadnogaustrojakojajedugovladalafilozofijom,znanošću,aliiumjetnošću.VizualizacijusnohvaticakarakterističnihzakubofuturizamiekspresionizammožemovidjetiiuSalvadoraDalija–njegovopuspunjemistike,nabijennadrealnimpostup-cima,iznimnosugestibilan;opisujeljudskuinadljudskunaravstrahobnihpustošenjapomoćuzatvorenihdetaljakojigovoremnogojačenegosuroverealnezgoljneslike.Uznemireno jeNebo,alineodsomnabulnosti,pače,nitiod lucidnostiumjetnikaspočetkadvadesetogastoljeća.Nebokojejesvagdaoznačavalotranscendencijukon-tinuiranojekrozdijalektikuodnosadosljednoispražnjeno,Nietzschetokaže:Bog je mrtav. Nietzschesamosvjedočinemoćzapadnekultureicivilizacijekojajepotisnularadostživota,potisnuladionizijsko,apreferiralaiinstaliralaznanjekaomoćznanjaivrlinu,štojeprvotnasokratskadekadencijakojajenarušilaharmonijugrčkogakoz-mosa.Znanjepostajevrlina,atekkadznaš,možešvrlopostupati(postupatipovrlini).Etičkonanekinačinpotiskujepoetičkoitragičkookružjeantičkogasvijeta,aštoćeukonačnicidovestidorazlomljeneirazbijeneslikesvijeta.Takoćetaslikasvijeta,sli-
kovnastruktura,zajedničkariznicasnovnihsimbola,hipertrofiratitranscendensum-jetnostibilodajeriječoslikarstvu,bilodajeriječopoeziji–posebiceekspresionizmainadrealizma,bilodajeriječoSchönberguinjegovojatonalnojglazbi.Halucinacijepostajustrukturazbilje,azbiljajerazorenisvijetkonstrukcijskemoćiriječi,svihnjezi-nihustaljenihjezičnihpravilapaseparadoksalnozbiljaponajboljeiskazuješutnjom,riječitomšutnjom,ilipakkrikom,ekspresionističkimkrikomukojemujezapravosvesadržanoiukojemujesveodsutnosadržano–izvidokrugaljudskepovijesneduhov-nosti idimenzionalnosti.NatimrazvalinamaŠimićpočinjegraditisvojepjesništvoipoetičkojastvovišesmislene,geometrizmomoblikovane,pjesničkeriječisautentič-nimiskazom,bezobziraštojepovremenouznositobiopodutjecajemiklicaonekimsvojimuzorima;nakrajućesesvitiuzorislomiti,aostatćenjegovodjelokaozvijezdakojajesjednestranepretočenauprah,aliipjesničkiprahkojijepretočenuuzornuzvijezdu iskazanu hrvatskim jezikom;mladom zrelošću, kao i tragičnim osjećajembrzogaputovanja,ilitikratkoga izletakojimuje,nažalost,biodosuđen.
3. Bog, metafizičkoČitavim univerzumom Šimićevim vlada On, Bog. Mi smo njegove želje; sve je samo
beskrajni pogled Boga, tamno Božje krilo, bezdano oko Božje. On određuje krajeve u koje ćemo mrtvi poći, on je i mučitelj: ‘za nama stoji nevidljiv i svirep (…) / u mraku’ (Bog mučitelj); traje: ‘Naša vječna borba protiv Njemu i Njegova vječna pobjeda’ (Za-pisi, 1920-1923.), onda ‘kad oluja prođe’, kad ‘samilost reže blag i dubok pod smi jeh pomirenja’, kad ‘tamni Bog se obrati u svjetlost / što se vani va lja prostorima i na naša okna divlja navire’ (Bog mučitelj). On je Bog njegova djetinjstva, ‘on bijaše svuda i u svakom času / u prostoru, u vremenu // (…) ‘dokle god je miso dopirala, on je bio // uvijek dalje, dublje // bez kraja na svakoj strani.’ On je, to Šimić dobro zna, onaj koji, pod maskom muze, daje, šapće zametak pjesme, iz kojeg ‘sve ostalo treba da se tek razvije (…) – dakako po stvaralačkom zakonu toga zametka što ga propisuje osjećaj’ (Dnevnik, 1920-1921.).8
SlažemosesPaljetkovominkantacijomŠimićakaoastralnogapjesnika,pjesnikazvijezda, zvijezdanoga neba, kao pjesnika beskraja – ali Šimićeva poezija svakimnovimčitanjemtranscendirasamusebe,čitača,njegovusvijestkaoi jezik ionoiz-međujezikačimesepjesmaopjesmuje.StogajeŠimićpjesničkiipoetičkifuturističkiokrenut,paiušutnji isšutnjomdopiredosunca,dozvijezdaidonovihgalaksija.Šimićevisustihovigeometrijskikonstruiraniodpramaterijeitakoseslažukaopoe-tički;kulturološkiicivilizacijskislojeviponekoćtektoničkiuzdrmaniuvisinuiuzvisinubrijega,svjetlosti,aponekoćposvemirnislični tijeku ravničarskihvoda.Usvakomslučajušimićevskiletjeikarovski.Šimićjeveomaranonaučiozapjesništvotadanajbitnijejezikefrancuski,njemački,
paponeštoitalijanski.Stogajemogaoizravnoosluhnutinovivalzapljusnutekspre-sijomvanjskih,alivišeunutarnjihvalovakojisusenalaziliueuropskojpoeziji togadoba.ZaŠimićabismomoglirećiistoštoiNikolaMilićevićkažeoJiménezu:Plovio je u tami i iz tame je vadio ljepotu svoje poezije, ali nije tražio tamu da bi se njome
ogrnuo, nego da bi je razbio i izvukao iz nje na svjetlo sve što se dalo izvući.9Aosmrti,kaoionebu,misliojezapravodajesmrtotvorenostpremaunutra,dajesmrt,kakoposljednjiputrečeŠimić,vraćanje suncu svega što od njega dobih–stogajeBožjaegzistencijaobjavaopstojnostidrugobitka,drugogakaosebe,drugogasvijetakaoharmonijeproizašleizovogasvijeta.
4. Razgovor s pjesmomZaŠimićamožemoustvrditidaprolazikroznekolikostvaralačkih i idejnihetapa,
fazaimeđufaza;alijeonostvaralačko,vrijemekojespajairazdvajaistodobnosuk-cesivno vrijemekojenijepsihološki-predodžbenopojmljeno, stoga seonpriklanjaLebens philosophie,itoonojbergsonovskojfilozofijiživota,svakako,životnojfilozofiji,stvaralačkomaktivizmukojem intuicijapostajeélan vitalusvimpoetskimslojevimanovinakojasezapravomožeizjednačitispjesničkimslojevimaislojevimabitka–čo-vjekovrazum.Tajanalitičko-sintetičkiaparat,nemožeubitipojmiti,nivrijeme,nima-terijalnost,ni ljudskiživotpaćestogaŠimićposegnutizaintuicionističkombergso-novom filozofijom iz djela „L’évolution créatice“.10 Vrijeme je obuhvatno ne samoduševno,kakotoshvaćajunekiBergsonoviinterpreti,većiduhovnoobuhvatnokojesenemožekvantitativnoodrediti,ilustrativnoprispodobitiigdjepsihološko-psihičkopregradbeno prošlo─ sadanje─ buduće vrijeme zapravo je prelomljeno ljudskimbrojčanikomdabisečovjeklakšeegzaktnoizrazio.TekpoŠimićuintuicijakrozstva-ralačkikontinuitetotvaračudastvenesvjetove.
Čini mi se da razgovors pjesmom uvijek ima jednu određenu radost u sebi, ne samo radost doživljaja nego radost istraživanja, radost su dje lo vanja, radost suučesništva u djelu. Razgovor s umjetničkim djelom uvijek je jedna vrsta kreacije koju su neki nazvali ‘obratnom’ kreacijom. Dok umjetnik ide od ideje, ni od čega, do oblika čitalac uspo-stavlja ko mu nikaciju preko oblika do ideje, do onoga što nazivamo ništa, do onoga što nazivamo nejasno, ili, zapravo, do onoga što nazivamo poezijom. Tako možemo doći i do jednog određenog zaključka, o tome gdje počinje taj pravi puni i potpuni razgovor ako poeziju tražimo ondje gdje prestaje objašnjenje, jer sve ono što logički, diskurziv-no možemo reći kao da i nije poezija. Poezija počinje ondje gdje prestaje objašnjenje. Tu počinje njen let. Prema tome, da li je paradoks htjeti objasniti, ili uopće po ku ša vati objasniti, nešto što je neobjašnjivo, nešto što je izvan objašnjenja, nešto što počinje na granici objašnjivog? To je paradoks i apsurd, ali i istina. Mi, upravo, tako određujući poeziju, vraćamo joj i stičemo jedno od osnovnih njenih objašnjenja: ‘da je poezija ona radost stvaranja koju mi i sami prolazimo u dodiru s umjetničkim djelom, a kada kažem – ra dost stvaranja, ne mislim stvaranja u doslovnom ili jednosmjernom značenju, nego u mnogoznačnosti te riječi. To znači: stvaranja sebe, stva ranja vremena, stvaranja i otkrivanja daljnjih pitanja’.11
otkrivabitakbića,bitak svijeta.Za razlikuodotuđenja –platonovski rečeno–pát-hos arkhè; iliaristotelovski dià gár to thaumumázein hoi ánthrōpoi kaì nyn kaì tò pro-ton érksanto philosophein (ljudi, naime, započeše filozofirati i sada i u početku kroz čuđenje).12 Šimićevski, čuđenje, očuđenje i začuđenje jest ljudski uzmak u kojemseotvaradjelo,odnosnootvarasenutrina,otvarasebitakbićaočemuće izmeđuostalogagovoritiiMartinHeidegerumnogimsvojimtekstovima,aposebiceutekstu„čemujošfilozofija?“.čovjek-subjekt–prirodaimaterija-objekt,gledajusenijemo,kaočovjekibrijeg,oni
suneprekidnootuđenjeskamenjeno u vječnosti,alikozmičkouhojedinočujeirazu-miješutnju,slušanijemičudastveniharmoničniglaskojijezapravobitaksvijeta,aubitijenečujaniusuglasjujesčistim‘izvansebnim’jerjetajbitakpoetičkiipo-etičkipoputpjesničkogatreperenjausvijetu;onjeizmirenjetonalitetaiatonalitetaučistomadornovskomsmislu,izmirenje(nečujna)zvukaisvjetlosti,aočitujeseiobjelodanju-jekaouBibliji–Riječ,Logos.Dakle,šimićevskivlastitostpostajeupitna,ataupitnostseupućujebergsonovski intuitivno- ilikroz traganjezapejzažom,krajolikom,kroztraganjezastrukturomriječi,zaizvornomsvjetlosti,zazavičajnošćukojajedomini-rajućauodnosunavećtadamehanizirani,fetišističkiotuđujućisvijet.Šimićevoistra-živanjesučeljavaunutarnjostidramusvijesti,itoonogaproustovskogatokasvijestigdjesepropituježivotkojijemetafora,kojijeLogos,aLogoskojemjepolazišteodpraiskonskogasfairosaiharmoniječinipomaknućesvijetaunutar,tj.pounutarnjenje,pametaforaimetafizikaputujurukupodrukustihovnimipojmovnimjezikomsvedometonimijeidooksimoronakojijeuŠimićevovrijeme,paiuvrijemeRimbauda,bioumodi,aktualan.
tomsvijetu,Šimić jeproizvodkrize renesansnoga idealao ljudskojveličinikoja jena jednojstranidoveladodegradacije ipada ljudskogamorala,anadrugojstra-ni dovela je u krizu samu znanost, fizikalni um, dok problem Boga kao problemapsolutnogumapostajesmisao.Nepunostoljećeposlijetogajavljaseibesmisaosvjetskepovijesti.Pitanjeslobodekaoisvametafizičkapitanjanadilazeidejuuma,umsku spoznaju, filozofija pokušava izgraditi svojom zrelošću novi svijet –Philo-sophia perennis.Nadrugojstraniumjetnost,preuzimajućiopćanačela,paiaktualnirascjepmetafizike i to rascjep teorijskih i praktičnihpozitivnih znanosti, pokušavaobuhvatnombergsonovskomintuicijompromišljatisvijet,obuhvatitiidejuživotaikli-cuživotausamomnjezinurazvoju.Akofilozofijapostajeproblematična,usmisludaraspolućujeumiopstojeće,postavljasepitanještoodređujetoopstojeće;mogulinove ideje,novemetode jezikakojepretencioznopreuzimaju jezičnuekspresivnumotivacijudohvatitibitsvijetanovimoblikominovimrasporedomriječi, ilipakdo-prijetidounutarnjegarasapa,raspadanjasvijeta,ilidonjegovakonstituiranjariječjupoputbiblijskeriječi?Tojekrizaukojojsesam(s)našaoA.B.Šimić,nikrivnidužan,pokušavajućiepistemološkiistrukturalnoriješitipitanjesamogabitkatj.Riječi–bilostihom,bilokritikom,bilokrikom.
i svesti je na ‘prirodno’, ‘izvorno’, ‘čisto’ iskustvo, a to je upravo ono iskustvo koje se otkriva fenomenološkom metodom. To je metoda kojom treba istražiti svijest i njenu fenomenalnu datost, da se otkrije bit svijesti i bit svjesne predmetnosti. Husserl tako u svojim djelima razvija kritiku od analize ‘povijesnosti svijesti’ do ‘ontologije životnoga svijeta’ (‘Ontologie der Lebenswelt’), u čemu se konačno ujedinjuju ten dencije su-vremene filozofije uopće.13Nipoštonesmijemozanemariti fenomenološkuobradbupredmetnostiisvijestinatragukantovskeetike,aliiestetikebezinteresnogasviđanjakojenemavezuslartpurlartizmom.Sdrugestranenakonzaokruživanjaklasičnefi-lozofijeinjezinakraha,pačeodumiranjasvijetanačelusHegelom,netrebaodvećuzurpiratiSchopenhauerovupesimističnumisaoo svijetu kao volji i predodžbi,ljud-skipesimizamkoji jeukorijenu ljudskeslabosti, izstraha izbogsebičnosti,kaoniNietzscheovumisaoonadčovjeku,tj.onadvladavanjupovijestijezikomkultureikul-turom jezika, teodbacivanjem ipregorijevanjemmetafizike imetafizičkih„oholosti“iz biti samemetafizike. Premda su obje filozofske strane bile u korespondenciji spjesništvom,paiznatnoranije–Hegel,Goethe,HöderlinsasličnimidejamapodigliumjetnostifilozofijudoapsolutnogbitkaidosamogApsoluta.Krizačovjekovaidentitetanemožemimoićifilozofijukaoobuhvatnuznanost,aniti
M.Scheler–slikaobacačusvjetlakoji na vječnom nebu ideja vazda ozaruje područje koje se nalazi naznačeno u istorijskim jezicima: jedna grandiozna koncepcija ponovno probuđene, prave platonske snage fascinacije, naročito kad se sjetimo da se uz to vezuje prevladavanje logičkog i etičkog relativizma.15
Ovdjemožemoposegnutizaonimsokratovskimpojmomdaimoniona–unutarnjegaglasa,tj.božanskogaglasakojisejavljabilouStarom(ilipakNovom)zavjetu–jav-ljaoseugorućemgrmu,usilnomtutnjugromaioluje,unadnaravnomoglašavanjuJahve.Treba rećida sekoncentracija ljudskosti i života sabire i zbrajau zbornomsustavu,atojejezik.Načinegzistencijeliterarnoga,posebicepoetskogadjelačijijebitakblizakovomhermeneutičkomfundiranjujezika(lingvistikeisemantike)označujeidealnopojmovnoočuvanjedjelakaodjelakaoontičkogaodsubjektakojiunačelumožeučinitipreobraženje ipreobrazbu jezika izvornogadjela.Toga jeŠimićapso-lutnosvjestanveć1919.godineutekstovimaučasopisuJuriš,aposebiceusvojojjedinojzaživotaobjelodanjenojknjizipjesama–„Preobraženja“1920. godine,kadajezanjegaekspresionističkametodapotisnulasvedrugeoblikeajezikjeracionalno,mogli bismo husserlovski reći eidetičkim redukcionizmom, sveo namjeru logički ialogičkismislenogainesmislenogaiskazivanjajezikakaobitkasvijetaibitkasvijetakaohermeneutičketerapijesamogajezika.
5. Šimić i europska literaturaKaovrlomladpisacibritakkritik,ŠimićjepouzorunaKrausaposvesvjestanipo
teorijskom,etičkomipoetičkomsmislu,toneštoštojest,tajobjekt,kružiokosubjektaionseodKantovadobanadajesubjektunesamokaopsihološkakategorijanegomuseapriorinadajeuontološkičistomobliku.ZatoćeHeideggerimoćigovoritiojezikukaokući bitka,ilikaoosvijetleći-pri kri vajućem nadolasku bitka.16
Postojimnogoprimjerautumačenjuodnosapjesništvaijezikauumjetnosti!Usmi-slu identifikacijepjesništva, jezika, i književnosti. Jesu li znanosto jeziku i estetikasukladne,kakotomisliBenedettoCroce?Heideggertakvopojednostavljenjenećeizvesti,iakozavještanjebitkariječju–neuzimapjesništvokaostvaranjedjelausmislugradbe,razumijevanjakojemorabitiusvakomperceptivnomaktukaoukantovskojmoćiuobrazilje.Bez jezika(kao kuće bitka)zapravonebibilosvijeta,atoznačinipjesništvabezuporabejezika.PoputHöderlinapišućiocu imajci,Šimićsezapravozaigravao!Moglibismoza-
ključitidaŠimićpoputHöderlinagovorikakojepjesništvonajnevinije od svih stvari(Höderlin). Postavlja se zapravo pitanje bi li čovjekmogao ozbiljno egzistirati bezpjesništva? U tom će smislu Adorno i postaviti pitanje o mogućnosti lirike nakonAuschwitza.PosebicesetopitanjeaktualiziranakonHirošime,štonasvusreću,aliistodobno i na žalost, Šimić nije doživio, ali je kroz svoje djelo puno imaginativnetranscendencijeiantropološkitranscendentneimaginacijemogaonaslutitiitakveka-taklizme,dokjekrizupjesništvakaometodologijeikaoiskazavećdoživio.
Upravo prijeteća opasnost tendenciozne umjetnosti ne može se presresti rezignira-jućom formulom l’art pour l’arta, nego samo time da se di rektnoj tendenciji svrhe naših svakodnevnih nastojanja koja goni da se jezik također troši kao sredstvo, suprotstavi tako nama nužno čudo pravog svjetskog pjesništva koje se poklanja pjesniku, a koga borbom uzme jeziku kao ‘najopasnijem od svih darova’. Jer tako se kaže u jednoj dru-goj Hölderlinovoj riječi: ‘Pun zasluga, ipak pjesnički obitava / čovjek na ovoj Zemlji’.17
Završno razmatranjeIntencionalnost je hermetična, štoviše teško hermeneutički dostupna i tumačiva.
Tako ekspresionizam, a Šimićevo djelo u cijelosti jest totalna kritika opstojećega,pačetakritikaizmičesamojsebiurušenjutradicijskih,normiranihvrijednosti–paikrikkojiseizakulisapojavljujenijevišesamodestrukcijaopstojećegavećkonstitu-tivni,gradbenielementbudućihestetikakojeproizlazeiz insuficijentnihduševnosti.Kriknijezatomljenostvećsavršenstvooptrčanogakrugaestetičkeigreinačeloumaindividuacije.Krikjerilkeovskaeksklamacija,onoštokulminiraumističnojekstatici–kućnoganepoznavanja–onprodireukuću iprodrmava jeodpodrumadopot-krovlja; bachelardovski nastavljajući gonetanje nečega nespoznatljivoga; dubljineantropologijskeimaginacijekojasežedosvemirskihprostranstava.
14.Preobraženja,Beograd,Slovoljubve,1981;izboripredgovorMilovanDanojlić.15.Djela I. i II; „Svjetlost“-Sarajevo– „AugustCesarec“-Zagreb,1988;prirediliNe-
trebeizprošlihvremena,znajuvrlodobroonikojisuzatosakupljanjeizaslužni,ajošvišeonikojisupoznajućiprošlostiboljemoglishvatitisadašnjost.Mnogobrojnakulturno-umjetničkadruštva,brojnidokumentarnifilmovisetnološkimpredznakomsamosujedniodsvjedokasvojevrsneautentičnostinačinaživljenjaubliskoj,alineštoidaljnjojprošlosti.Kulturno-povijesnoblagočestosespominjeusvakodnevici jerono je lice inaličje
inapraviti,patakoimamoKnjižnicuiArheološkimuzejuSamostanunaHumcukodLjubuškoga,GalerijuiRiznicufranjevačkogsamostanaŠirokiBrijeg,samostaniuBo-sni također imaju značajne kulturno-povijesne zbirke, galerije i knjižnice.Najbogatijisukulturnomostavštinomtrisamostanakojisuuspjelisačuvatikontinuitetživota iunajtežimvremenima–KraljevaSutjeska,fojnicaiKreševo.Aliisvidrugisamostani…Možesepostavitipitanjetko jezaslužanzasveto, tko je toliko intelektualno ivizi-
stanasprvomcrkvom,ikasnijenagradnjenovecrkve,gimnazijskezgradeikonvikta.No,zahvaljujućiupravoentuzijazmu fratara ispremnostinasvakojakekompenzacijepaitrgovanjemukolikojetoišlousvrhudobrobitiodređenezajednice(uovomslučajuširokobriješke),danassmosvjedocijednogavrlokulturološkimoćnogtrija:Crkva–Ga-lerija(Riznica)–Akademija.Krucijalnavažnostinstitucija,većspomenutefranjevačkegalerije,zatimširokobriješkeAkademijemoždanebibila tolikoupečatljivadanjihovodnos nije uzročno- posljedičan, te da svakagovori za sebe, naravno, spomenuvšiCrkvuukontekstukaozaštitnicuitrajnupromicateljicuumjetnosti.
PrvisamostanuHercegovini–nakonštosusvecrkveisamostanizapadnoodNe-retveporušenisredinom16.st.–sagrađenjenaŠirokomBrijegu.Njegovitemeljipo-stavljenisu1846.godine,auidućihdvadesetakgodinautemeljilisusesamostaninaHumcuiuMostaru.Općenitojepoznatodasuzaširenjekultureipismenostizaslužniupravofranjevcijersudugovremenabilijediniškolovaniljudimeđukatoličkimstanov-ništvomuBosniiHercegovini.Osimštojebioprvi,samostannaŠirokomBrijegubiojejedinisamostanuHercegoviniukojemsusepoučavalikandidatizasvećeničkipozivu franjevačkom redu.Negdje na samim početcima osnivanja samostanskih škola iobrazovanjaunjihovusklopunijemoglobitinigovoraolikovnomodgoju.Teksusekasnijepostupno,pouzorunatalijanskeškole,uvodiliškolskisatilikovnogaodgojaito usklađivanjemnastave s programomdržavnihgimnazija.Ugimnaziji naŠirokomBrijegujeuveden,svremenom,ipredmetcrtanjasnekolikoškolskihsatitjedno.Uvo-đenjeumjetnostipodobrazovnesatesasvimje logičanpotezodstranefratarajer jeCrkvaoduvijekbilazaštitnicaumjetnosti.Mnogicrkveniljudibilisuislovilikaomeceneipromicateljiumjetnosti,amnogisuodnjihifinancirališkolovanjadarovitihpojedinaca.Iznenađujući i divljenja vrijedan primjer očuvanja umjetničkog blaga jest Riznica
franjevačkegalerijenaŠirokomBrijegu.Nevelikbrojumjetničkihvrijednostisačuvanje iunajtežimokolnostimapotkrajDrugogasvjetskograta–kadsuusamostanu injegovojbližojokoliciubijenailiodvedenaunepoznato32fratra,asvegaihjeubijeno66–avećinajeumjetničkihidrugihvrijednostiuništena.DanasRiznicajeuređenai,potiho,za javnostotvorenagodine1979. i imasvoječetiri tematskecjeline:slikestarihmajstora,umjetničkioblikovanocrkvenoposuđeipribor,misnoruhotestareknjigeirukopise.DanašnjiravnateljfranjevačkeGalerijefraVendelinKaračićoRizni-ci jenapisao:”Usporedi liseblagoizRiznicesamostanaŠirokiBrijegsasadržajemriznicaukrajevimagdjesuživotneprilikebileneusporedivopovoljnije,lakojeuočitida širokobriješka riznica gotovo i nema takozvanih votiva, zavjetnih darova (malihrelikvijara,pektorala,osobnognakitaisitnihuporabnihpredmeta).Tačinjenicagovorioprevelikusiromaštvupuka,sjednestrane,asdrugestrane,danaprostonijebilocrkavakojimabisevotivimoglidarovati.Teksredinom19.stoljećaopćesuseprilikedoneklepopraviletesemoglopristupitigradnjiprvogsamostanauHercegovini–na-konštosuproteklepune283godineodrušenjasvihsamostanaicrkavazapadnoodNeretve.Timesusestvorilemogućnostizanabavuivelikiholtarnihslika(retabula)icrkvenogposuđavrhunskeizrade.SobziromnačinjenicudajeprisvršetkuDrugogsvjetskogratausamostanuicrkvinaŠirokomBrijeguuništenocjelokupnokulturno-povijesnoblago,osimmanjegdijelakojisezatekaounevelikojostaviionogaštojebiloizvanuporabetesenašlisklonjenonatavanuidrugdje,ostatakzajednosonimštomu je pridodano od god.1970. kada je Samostan odlučio ustanoviti Riznicu –iznenađujeikolikoćomikakvoćom.fratrisuhtjeliiznalidoćidoliturgijskihpredmetavrhunske izrade i velikeumjetničke vrijednosti.Nastojali sunadoknaditi ono što jenjihovojzavičajnojcrkvibilouskraćenoujoštežimvremenima.Zatooveumjetnineipredmetiobrtničkeizradepunogovoreosvojimnaručiteljima,nabavljačimaikorisni-cimakojisu,nedvojbeno,imaliistančanukusiosjećajzalijepoiumjetničkivrijedno,štoopovrgavatvrdnjudasuhercegovačkifranjevcizanemarivaliumjetnost,podrža-valiplemenskimentalitettedasuseisključivodržaliintelektualizmausvimvidovimasvogaživljenjaidjelovanjaunarodu.“
terijalnomesmislu ipaknije upotpunosti provedena.Danas suovadjela i predmetiizloženiusklopufranjevačkogsamostanaŠirokiBrijeg,uprostorunamijenjenomis-ključivozatusvrhu.No,nažalost,tajprostorneudovoljavasvimuvjetimakojisuprijekopotrebnizakvalitetnoočuvanjedjela,jernedostajuuređajizaregulacijutemperatureivlažnosti,alisekontinuiranonadgledajutiparametri,tevelikaodstupanjaoddopušte-nihvrijednostizasadnisuuočena.Postavljasepitanjekakospomenutičuvaribaštineiostalihvrijednostiusvomeposje-
dovanjuradesobziromnaboljubudućnost,osimštočuvajubaštinjenevrijednostiištouspješnoodgovarajuzahtjevimasvogavremena?PoslijediplomskispecijalističkistudijArssacranaširokobriješkojAkademijilogičanjeslijedfranjevačkemisijekojaseisto,nanekinačin,baviprošlošćukojustudentiposlijediplomanti,uzmentorstvoprof.AnteKajinića,prevodenajedansuvremenilikovnijezik.Zaštosuvremeni?Odgovorsekrijeuprodubljivanjusvijestioistinskojvrijednostiumjetničkogdjela.Nažalost,nisusvecrkverafiniranepriodabiruumjetničkihdjela,notonijezaustavilonekolicinufranjevacadasedoistaodvažeformiratikadarusustavuAkademijelikovnihumjetnostispecijaliziranzasakralnoslikarstvo.Ovajkadarosmišljenjeupravoutusvrhutesepočeoočitovatisvojimprogramom i djelovanjem2003.godine.Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga– iskorijenitikič izsakralnihprostora,odmaćiseodfloskula izastarjelihpromišljanjakojasezaustavljajusamokodonoglikovnogizražavanjakojejeshvatljivoičitljivoli-kovnoneobrazovanomdijelunašehercegovačkepopulacije.Nijelitoupravosarkasti-čanstavsobziromdatakvimpromišljanjemiodlukamaodređenbrojcrkvenihosobaradisuprotnoduhusameumjetnostiinjezineživosti,svježineisnage,isuprotnoduhuvremena.Umjestodaneupućeneobrazujuinapravezaokretpremaistinskimvrijedno-stima,pojedincikojiodlučujusvojimtobože„prokušanim“vrednovanjimapunecrkve-neisamostanskezidovelošimdjelimaisamozvanimumjetnicima.Kičastemazarijesisforsiranompatinom,upakiraneugroteskniamaterizamzauzelesuprevišemjestausakralnimprostorima.Naravnodajeumjetnostsubmisivna,ikaotakvojbespotrebnojedaonaidelinijommanjegotpora.Akojesvakomkršćaninuiliprosječnomhercegovač-komčovjekukojiredovnoiurednoispunjavasvojekršćanskedužnostishvatljivijeonoviđeno,zaštomorabitishvatljivosamoonokonkretno?Ostajeli imalomjestazado-mišljanje,maštu,kreaciju,prekoračivanjedomašajapostignutihdlijetomilikistom?Nevučelitakavstavuletargiju,dosadu,usterilnost?NijeliisamMojsiječuotekunutarnji
UmjetničkaeksplozijaduhaKazalište lutaka Zadar / Miroslav Krleža / MICHELANGELO BUONARROTI / sezona 2010. / II. / prilagodba teksta i režija Dražen ferenčina / scenografija i video / Darko Petković, lutke / Mojmir Mihatov / glazba / Igor Karlić, kostimografija / Marija Šarić Ban / koreografija / Sanja Petrovski / oblikovanje svjetla / Ivo Nižić / oblikovanje tona / Mate Petričević / inspicijent Radojka Kozulić / majstor scene / Robert Košta / voditelj rasvjete / frane Papić / krojački radovi / tehnička realizacija / Mojmir Mihatov / Darko Petković / Ivo Nižić / Robert Košta / Marjan Nižić / Dragan Sinovčić / frane Papić / Mate Petričević / Zlatko Košta / Michelangelo Buonarroti / Juraj Aras / Nepoznat Netko / Pero Kvrgić / Papa / Dragan Veselić / Prvi Famulus / Muškarac u krčmi / Papinska garda / Miš / Josip Mihatov / Drugi Famulus / Muškarac u krčmi / Miš / Tamara Šoletić , Gabrijela Meštrović-Maštruko / Dvije opatice / Glasovi ruža / Žene u krčmi / Papinska Garda / Asja Rebac / Stara opatica / Žena u krčmi / Papinska garda / Sanja Zalović / Pauk / Žena u krčmi / Papinska garda / Vjerica Vidov / Beatrice Laura – Vittoria Colonna / Anđela Ćurković-Petković / Crv u ormaru / Glas ruže / Žena u krčmi / Papinska garda / Irena Bausović / Muškarac u krčmi / Miš / Papinska garda / Mimi Zadarski / Muškarac u krčmi / Miš / Papinska garda / Maruška Aras / Žena u krčmi / Miš / Papinska garda / Robert Košta / Miš / Učenici Pomorske škole / Papinska garda.
Stvarnostsamazasebe,kazališniprostorkojegakaodajeuprimisliimaoisamKrležapišućiovajkazališnikomad,jerodriječidoriječiuklapaseudramuCrkvasv.DominikauZadru,publikaunastajanju,učeniciGrafičkeškoleiZadarskeprivatnegimnazijespravomjavnosti,događaoseistinskiteatar,ugodinidogađanjaKrleže(dnevničkecrticeizostavštine,«pribilješke»Krležeosuvremenicima)…VraćanjemladomebuntovnomeKrleži,plijenilo jepozornostučenikakoji,nažalost,oKrležimaloznaju,uglavnom, iznasiluučenihprograma,znanjakojatekprikrajusvogasrednjoškolskogaškolovanjadobiju kao zadatak učeći o ekspresionističkim dramama. U očekivanju izvedbe inačina realiziranja zahtjevnih tekstova dvadesetpetogodišnjega Krleže: Legenda / Maskerata / Kraljevo / Kristofor Kolumbo / Michelangelo BuonarrotiLirskoponiranjeutakozvanupsihološkudramu kojimaKrleža rješava neka opća pitanja - to su drame izrazito simbolički i lirski intonirane, u kojima neprestano traje sukob, između svjetla i sjene, izmjenjuju se sumnje i porazi, razočaranja i krize, s grčevitom težnjom za jednim novim čovjekom, humaniziranim, za graditeljem konstruktivnoga života…Iakojedrama
M.B. izborom lika ciljano stavljena u povijesni kontekst, taj lik Velikoga umjetnikaMichelangela, istinski je simbol traženja Novog, općeg i univerzalnoga, nesputanavremenom i prostorom Oslobođenoga čovjeka. Tekstualno nakrcane drame, teškoizvodljivenapozornici.Samovelikiglumci idobri redateljimoglisu,baremdonekle,postavitidramaturškuizvedbudramekaoštojeM.B.MladiKrleža,savutreptajuduše,umjetničkeeksplozijeduha,propitujeseovrijednostiumjetnosti,svrheumjetnikakaotakvoga. U opreci s Balkanskom krčmom, zapravo svjetovnom krčmom, u kojoj biuglednici inajviši tronmoralibitiapsolutnavertikaladruštva,karikirajućidogroteskesastavnicauprizorenogaznalačkimvođenjemsvihpredviđenihelemenata,uglavnomsuuspjelipotpunosuvremenimpristupom,scenomimnogimscenskimelementima,uprizoritelji,Zadarskogakazalištalutaka.Ne može se zatajiti hrabrost takvom pristupu Krležinome djelu, kojima se kao i
zamnoge pisce suvremene hrvatske književnosti, prilazi s dozom zadanog kalupa-šablone,«velikihmajstorakazališta»,ponavljanjadonaiscrpnaučenogaiuvelikomepostotkuelemenatavećviđenogaidoživljenog,kazališnoiživljenoga,ovdjeseznalački-vješto, izbjeglo. Suvremeni scenski efekti, nosili su pozornostmlade publike, a tekponekiznalac Krležinoga djela,mogaojeuočitimanjkavosti.Velikakoličinatekstakojujetrebaloosuvremenjenoreducirati.Krleža nije lak kazališni zadatak, i to se vidjelo i čulo. Uz dodatni mali trud već
korištenatehnikamoglaseiskoristitiboljepasuserijetkeglumačkenespretnostimogleizbjeći.Djevojkakojaizlazećiizkamena,simbolikaumjetnikovemuze,dinamikagovoraikretnji/sekvencakojajemoralanaposebannačinbitipodcrtana,naglašena,kaoehoprošlosti i podsvijesti,motivapostajanjaUmjetnikomkao takvim.Njenebrzekretnjeumanjile su moguću veću kvalitetu, očite planirane izvedbe takvoga djela (izmjenastatičnih idinamičnihdijelova,sekvenci),a tako jeodličnozamišljenascenadijelomostala izvedbeno pokradena naizgled sitnim detaljem. Ponekad se osjetio raskorakteksta i uprizorenog trenutka (Ja plešem…Ja plešem…), neusklađenost pokretaglumca,prenaglašavanjeteksta,ipotpunastatičnosttrenutka,uočljivnesklad.Idejnopredviđene scene, smnoštvom sporednih glumaca, simbola svjetine, prizemljenog,promašenog, neostvarenih osobnosti, zalutalih porocima života, kojima je taj načinživljenjajedinasvrhaimaksimalnamogućnostlimitiranogadosegaspoznajnosti,jakajekarikaidinamičnielementovepredstave.Moždabizakazališnogaperfekcionista,količinaponavljanjatrebalabitinijansumanja.Timebipredstava,zakojuminutukraća,kondenziranaisnažnija.Unekimtrenutcimaponavljalisusedijeloviteksta,koji,natajnačinizrečeni,izazivajudojamsuvišnogponavljanja,bezdodatnekreativnostigovorenjaistih riječi (č-o-v-j-e-če!č-o-v-j-e-če!č-o-v-j-e-č-e!). Identične riječi istim tonalitetomuz, usuđujem se reći, prenaglašenom količinom rečenica, ne zadirući u jezičnustrukturu teksta svetopisamskoga držanja stvorio se nesklad suvremenoga pristupai neosuvremenjenosti teksta, prenaglašavanjem osobina teksta u skladu s normomstarojugoslavenskogalutanjamnogihknjiževnikapaiKrleže,zaodređenomjezičnomnormom. A kada su već posegnuli za suvremenom tehnikom specijalnih efekata,projicirani-likrazgraditelja-sotone,mogaojebitikreativnijiuizvedbi(trenutakprojekcijena kupoli crkve) preklapanja slike sotone i slike u nastajanju, statičan je, a kušnja,predstava je to zorno željela pokazati, nije jednodimenzionalna. Promjenom kutovaprojekcijepostiglibisedodatniefekti.Scenasazastoromukojoj izsveopćegcrnila
provirujesvjetlostUmjetnika,svjetlostStvaranja,kojajejačaodsvakedestruktivnosti.Majstorstvojeizvedenostidotemjeredabivascenskacrticakojanosiprepoznatljivostredateljevogarukopisa,neštopočemubivapamćenacijelapredstava.Na tragu suvremenog europskoga trenda i izvedbom, zašto ne reći prepoznatim
htijenjima i povrh njega, elementi ugođenoga trenutka, izvankazališnoga ulaska upredstavu, doajena glumišta Pere Kvrgića u ulozi Pape, Pape hrvatskoga glumišta,zbog kojega i zbog kojih uHrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti treba štoprijeoformitirazredzaglumišteiproglasitigaakademikomglumišta,jertoonodavnojest,neponovljiv u veličini, u hrvatskome trolistu kazališnoga trojstva: fabijanŠovagović,PeroKvrgić,RadeŠerbedžija.Pogođenascenaulaska,kapa ne do poda - kapa do podruma, za ideju, smjelost projekta, odabir ambijenta, za kojega treba učiniti svedaiostanehramzadarskekazališneumjetnosti,sulaskomKvrgićaušaojeeuropskikazališnivrh,nazadarskekazališnedaske koje život znače,pokazaotolikotogaštojezapokazati,jerZadartouistinuima.Starocrkvenozdanje,izvedbakazališnečarolije,mladiljudi,zahtjevnatema,dvadesetpetogodišnjiKrleža,filozofskopropitivanjesvrhei smisla od iskona, vrsni kazališni znalci zadarskoga kazališta lutaka, jest jednakokazališnoumjetničko izvedbenočudo.Mislimda jenašosvrt,ŽaklineGlibo imene,malidoprinos,pozivonimakojinisupogledalipredstavu,anesamosubjektivnipogled,protkan tek malim neznatnim zamjetcima na svu veličinu dosegnutoga na ponoskreatora,kazališnihdjelatnika inesamonjih.Odgojkazališnepublike jedugprocesznajusvikojimakazališteneštoznači.Soveiovakvihpredstavaneodlazisejednak,neodlaziseneobogaćen,neodlazisebezželjedaseponovnodođeuCrkvusv.Dominikau Zadru, na predstavu / predstave Kazališta Lutaka Zadar i zatekne na kazališnojpredstavikaotomprigodomtolikomladosti–mladi Krleža mladim Zadranima.
zatoseidodatnoangažiracjelovitolikovnoosmišljavajućisvijetčijijedioiosobniod-nosprema tomsvijetu. Tako i dobije cjeline i postvakukakvumožemovidjeti i kojedubokoprodiruudruštveniodnospremaumjetnikuiumjetnosti,zakojimoramokazatikakojeizuzetnonepovoljan.
životu.Tojeusvakomprimjerunajjačidojamkojidoživimojerbaletjeifizičkiiznimnonapornaumjetnost.SlikaricaimagistricasakralnogslikarstvaNatalijaCimešajepremasvemutotakoirazumjela.Njezindoživljajbaletauseriji/ciklususlikabalerinečiniinašosnovnidojamotojumjetnostiiživotuzatuumjetnost./Balerinezbogvisokihfizičkihnaporamoguplesatinajduže25gdina, to jedužinanjihovoga radnogvijekauovojzahtjevnojumjetnosti!/Dakle,osim iznimnevještineusavlađivanjubaletnihpokreta,
koje ispodkostimabalerinenerijetko vide kaomotivaciju za komuniciranjeupravoportretikojejeslikaricadalauprethodnomciklusu.Dakle,ciklusaktovarazobličavanjihovuprizemnuželjuiličakotvorenunamjeru.Zapravo,riječjenajčešćeoosoba-maklonulogi iznurenogtijelakojimaživostjošdajuočiiliplamteća,obojenakosa.Riječjeovrlosugestivnimslikamanakojimalikovigovorecijelomsvojompojavom,alinerijetkoitupošću,umorom,ravnodušnošću,beznađem.Tosuslikečijujeopcijuumjetnicadoživjelakaocjelovitprogovorosudbini iduštvenompoložaju likovanasvojimslikama,likovaizloženihsvekolikomdruštvenomnemilosrđu,likovaskrajnutihuuvjetima,ukojimasusezbogdruštvenenebrige inezainteresiranostiu jednakojmjerikaoinerazumijevanjaumjetnikaiumjetnostiopćenito–našlinamarginiživotaiegzistencijalnihmogućnosti.Prethodnopostajeposveogoljenokadnatijelimaaktovavidimomodrice,nadlano-
vimastigmekojekrvarekaodasuupravoskinuteskriža.DruštvojenekulturnoioholoraspoređenokaoPilatove legije duž križnog puta,nezainteresiranoipodrugljivopremaumjetnosti,dobrotiiljepotiispremnonasvakunesrećuspramslabihinemoćnih.Hu-manizmaniu tragovima.Potresan idirljivpolažajumjetnosti iumjetnikanikomenije
interesantan,njihovpoložajodređujekrajnjanebrigadruštva idruštvenogkontekstajednakopremapojedincuiumjetničkiminstitucijama.Umjetnici su time prinuđeni na banalne ustupke i postupke, na ignoriranje samih
sebeisvojihumjetničkihzahtjevaiuvjerenja,naugađanjeneukom establišmentuitaj-kunima,najeftinaibanalnarješenja–jer,samomoćnimasvejenarukuidopušteno.Umjetnost kao proizvod invencije/dara – gubi svaki smisao.Unosno je samo služitinaciji,konfesijiimoćnicima.
talijeCimeša!/većinaumjetnikazazire,posebnoonikojisupronašlinekujadnumo-gućnostpriključivanjanasustavikoji,neosjećajućikolikosutimeuniženi–čuvaju svoj položaj.Zapravo,njimaumjetnostvišeneznačiništa,jersuneslobodni,aumjetničkodjelovanjejestvarslobodeislobodnihljudi,unaprijednepodešenihnazoraikriterija,otvorenihzamisliiideja.
***SlikaricaNatalijaCimeša,osimštoposjeduje velika i stvarna znanjaoumjetnosti,
izgradilajelikovnijezikkojimvještobaratadozavidnogartizmaidruštvenogangažma-na.Njezinapaletajekolorističkiotvorenaiuravnotežena,avještinauraznimtehnikamadoista visoka.Osim svega,Natalija ne zazire komunicirati sa suvremenošću, cijelimsvojimživotomismislomzadrugačijeistvarno.Nabrojnimslikamaprepoznatćemoautobiografskeelementekomunikacije,jednakosemantičkeisimboličke,istinite.Crtežjeuvijekjasaniskompozicionomorganizacijom–nosivusvakojslici.Estetsko
Isuviševedracrnakomedija72 dana; uloge: rade Šerbedžija, Bogdan diklić, Živko Anočić, Krešimir Mikić, dejan Aćimović, Mira Banjac, Lucija Šerbedžija, Nebojša glogovac, Predrag Vušović, dragan Nikolić; scenarij i režija: danilo Šerbedžija
Nakon premijernog izvođenja na filmskom festivalu u Puli prošle godine, gdje jeovjenčannagradompublikezanajbolji film,72 danaDanilaŠerbedžijekrenuo je iusvojukinodistribucijuuBosniiHercegovini.Riječjeocrnojkomediji(pomnogima,naj-težemfilmskomžanru),čijajeradnjasmještenauzabitegzotičneLike,kojaposvojimzemljopisnimznačajkamaimentalitetuljudiapriornopredstavljapotencijalnofilmičanmaterijal.Pokazaojetovećjedanodnajtalentiranijihhrvatskihredateljau,doduše,nebaškvalitetnomfilmskomuratku,KinoLika,poproziDamiraKarakaša.Na sam spomen Like već nam se otvaraju tipične asocijacije: primitivni i pomalo
da ječitati i živjeti jedno te isto?“Kažemsmjela jerseuvijekgovoriotprilikeovako:knjigajejedno,životjedrugo,ili:kolikoimaživotautojknjizi,ili:tojeknjiškipapirnato,niježivotno,itakoutomsmislu.Zanimljivoje,činimise,daimaknjigakoje,bile,podnavodnicimaživotneiline,samtajtakozvaniživot,pamaštasepodnjimpodrazumije-valo,nikadnijeprevazišao,onesuusvimvremenima,životuiživotimaostaležive.Alinegovorimotome,tojeneštodrugo,govorimotomedatoštosezoveživot,zamene,nijenikakavargument,jerjasamživot,jaživim,životnijeizvanmene,kaojasam‘vamo,aživotjetamo,jaukući,aonnapoljuiobratno.Jerkakogodnekitekstživoiuvjerljivoopisaoživot,tojeipaksamotekstisamotakoitadaživot,naravno,akojedobarnekaoživotnegokaotekst.Otudasamsevjerovatnoiusudionapisationurečenicugoredaječitatiiživjetijednoteisto,dodijaomijetajpar:štaježivotno,štajeknjiško.Nijenikakvoopravdanjekadanekopišeružnestvari,gadostiispsovkamaitoopravdavariječimata,takavježivot!Kaodaježivotupravuikaodaživotnegriješi.Drugiparkojimijeuknjiževnostitakođedojadiojeparborbadobraizla.Nemaborbe
njihovihmoći,atojepsihička,duševnasmrt,pasemožeživjetiiumrijetimrtavi-živjetiiumrijetiživ!ItojeonočimesebaveiVječnikiEl-Hidrova knjiga,airomanBraća i veziriobjavljen1989.godine.ImatoskrozprovedenoiumojojdramiBoja hrđe,alisenekakonapozornicinijevidjelo.E,sad,ovdjebiponajboljebiloopisatisadržajknjige,očemuseunjojradi,madami
izVječnika u kojima jeNeferti, odnosnoAbdulah, tokompet hiljadagodina, negdjeneštojeoipio.Kadaopettihdvanaestputahoćedajedesada,uEl-Hidrovoj knjizi,nemože,ispadadanijehalal.Itomisenekakosviđa,zadovoljansamkakojetoknjiževnoriješenozatoštojetudomišljenodvanaestpoanti.Eh,sadutrećempoglavljustvarnopočinjeEl-Hidrova knjiga.NajprijeAbdulahuonom
nalazeuvrijemeramesidazavladavinefaraonaSetijaPrvog,atojenekih1300.godinaprijenoveere,odnosno2800.godinaodgodine1530.ukojojjeostaoEl-HidruTebi.Imauknjizipreciznokolikojetogodinaikadjeto.ZaprepaštenštojetakodalekouprošlostiuEgiptuištosveokosebejasnovidi,AbdulahusaddajedasevratiEl-Hidru,daizađeizknjige,alinemože,nigdjeokonjeganemaslovadaihčitadamupomognu.Bacaodsebeonepladnjeve,vjernaAšaitihpokupi,aonnajedvitejadesakupišačicuiskidanih,polomljenihslovaizprašinenaputu,paihoprobačitati.„Alismrtsenikadnevraćaisprikom“glasijednarečenicautomčetvrtompoglavljuičinimisedajeključnarečenica iz situacijenovog trenutkaduševnogumiranjanastalogkadaAbdulah,od-nosnoNeferti,natrenutak,nagloostaviizaboraviAšait,tejetimenehotičnopovrijedi,madatoonanijeniprimijetila,akamolidajujezaboljelo.Ali,svjedno,hasipogriješio,hasinekogapovrijedio,odmah,jačeilislabije,nahrupismrt.SvesetodogađaualejiAbrak,alejisfinga,sfingasovnujskimglavamakojepredstavljajubogaAmona,acijelualejumnoštvoljudiiženamete,pereičistinakonvelikelijepedvadesetčetverodnevnesvečanosti. Jedanstražarsbatinomu ruci šutneonaAbdulahovaslova.PogledavšistražaraAbdulah,odnosnosvevišeNeferti,zapanjenugledadajestražarsatkansavodhijeroglifa, pagapresretan stanečitati.Mladi stražar se zoveUta iAbdulahu se
glavu.Izađuodjevenikakosuibiliodjevenikadasuutekli,aporednjihsenađeononekolikostvarikojejevrijednaAšaitčuvalaistalnonosilauzase:trisrebrnapladnja,hasure,muškesandale,crnazdjelicaiklupkoharfova.SveštojebiloMerikarejanestaloje,pa imlađahnasmrt izAbdulahovihprsiju.Utaodmah,bezriječi,pobjegnesvojojkući, aAbdulah, alijasNeferti, pokupi one stvari, uprti sinaAbija, pa i oni uteknu izVeseta.Srećombilajenoć,paihnikonijevidio.OnipobjegnuuseloTi-AkinedalekoVesetaijednogadanaAbdulahpokažesinuAbijudaonatrisrebrnapladnja,umjestotribacajučetirisjenkeštomalogplahozačudiiobveseli.AkadaseklupkoharfovakojejeAšait,onospočetka,namotalaslučajnoodmotaipadnenaonučetvrtisjenku,ukažesekur’anskitekstdevetajeta,odšezdesetogadošezdesetosmogizsureEl-KehfkojigovoreosusretuMusaa,a.s.,iEl-Hidra.Ih,tomesesadaizačudiijošvišeobradujeiAbdulah.Toje,dakako,biloudobafaraonaSetijaPrvog,asusretMusaaiHidraćesedogodititekzavrijemefaraonaMernemptahakojićevladatizasedamdesetakgodina.AlitojeAbdulahubilokaodaćebitisutra.Eh,eto,kadnikakodrugačijenećedasejavi,gdjećedočekatiEl-Hidradagaizbaviiizvadiizoveknjige,takojemislioAbdulah,atakojeibilo.Deseto,završnopoglavljeEl-Hidrove knjige je jednavrstareminiscencijenatihse-
personalniiskaznimodusprepoznatljivasuobilježjaPavlovićevapjesničkogrukopisa.Naprvipoglednjegovapoezijadjelujekaoneobvezna igra riječimakojapotencijal-
1 PeroPavlovićrođenje1952.uGracukodNeuma.Pučkuškolupolazio jeu rodnommjestu iHutovu,agimnazijuuMetkoviću.Studirao jemedicinskubiokemijuuZagrebu,gdjejediplomiraoimagistrirao.ŽiviiradiuNeumu.Dosada jeobjaviozbirke:“Plavi svirač“(1979.),“Vedrine“(1983.),“Zemlja otajstva“(1983.),“Titraji i znakovlja“(1987.),“Tisuću ljeta trebinjske biskupije“(1988.),“Blizine“(1994.),“Neum, braniti prag i ime“(1995.),“Ozarja“(1996.),“U ružarju svijeća“(1997.),“Kupka svjetlosti“(1998.),“Između sna i vječnosti“(1998.), “Zib i sjene“ (1999.), “Pjesan od molitve“ (1999.), “Pir“ (2000.), “Krijesi“ (2000.), “Odškrinuta neba ćuh“(2000.),“Nebeske latice“(2001.),“Sun čeve prelje“(2001.),“Glazba blagih imena“(2002.),“Proljeće duše“(2003.),“Travke mirisavke: stih, slikopis, ljekoviti pri pravci“(2004.),“Gorušičino zrno“(2004.), “Što pjesnik nosi u torbi“ (2005.), “Dubrave“ (2006.), “Laudes mensibus“ (2007.), “Ljubav (A zemlja riječ zori)“(2008.)i“vrutak. stručak. sinje blago“(2009.).2 OvdjejeprilikapodsjetitisenapoznatuknjigunizozemskogpovjesničaraumjetnostiikulturologaJohannaHuizinge„Homo ludens“o podrijetlu kulture u igri.PoHuizingiigraje„dobrovoljna radnja ili djelatnost, koja se odvija unutar nekih utvrđenih vremenskih ili
prostornih granica, prema dobrovoljno prihvaćenim ali i beziznimno obaveznim pravilima, kojoj je cilj u njoj samoj, a prati je osjećaj napetosti i radosti te svijesti da je ona „nešto drugo“, nego „obični život“.(str13.)Detaljno opisujući različite sfere života u kojima prepoznaje elemente igre. Huizinga igru shvaćamnogoozbiljnijomnegoštoseonačininaprvi,površnipogled.Istaknuvšikakojeprividnaodsutnostrazumskog smisla, koja katkad odlikuje jezične igre, obilježje (i) svećeničkog i proročkog govora,Huizinganesumnjivootvaranoveperspektiveutumačenjuigrekaospoznajeduhaibitka.UtomsmisluHuizingaće,pozivajućisenafrancuskogpiscaiknjiževnogkritičaraEmilafaguetainjegovumisaokakoje„zrncebesmisla(…)potrebnomodernomliriku“(str.130),upozoritiinaelementeigreupjesništvu,napominjućidajebitlirikedasekrećeonkrajvezelogičkogpoimanja.„Homo ludens“o podrijetlu kulture u igri,Naprijed,Zagreb,1992.,preveliAnteStamaćiTrudaStamać
Kaoiupjesmamaprvogaciklusa,ipjesmedrugogciklusanazvanogsvibdonosenizmotivaprirode:pjesmeobilju(npr.upjesmama:“trn“,“ruža“, “čempres“),ogodišnjimdobimaimjesecima(npr.upjesmama:“veljača“, “svibanj, svib“, “listopad“)agdjegdjesepojaveipjesmeoljubavi(npr.upjesmama:„zid“,„tezulja“).Za razliku od pjesama prvog ciklusa, pjesme ciklusa svib su u formalnom smislu
(npr.upjesmama:“prenja“, “u ovoj se pjesmi rodi“, “pod imenom kom se krije“, “tko se lako riječi lati“, “vezak“, “zdušnost“, “pronicaj“, “povir“).Razmatranjevlastitogstvaralač-kogčinakodPavlovićajenerazlučivovezanozamotivzrenja.Zrenjemseprevladavaiosmišljavastvaralačkiiživotnine/sklad.ZrenjejemetaforičkainačicastalnogprocesapreoznačavanjakojeodlikujePavlovićevizraz.Uovomciklusunajčešćajeformapjesmesastavljeneoddvijustrofaodpo6simetrič-
nihosmeraca.Takvuformalnustrukturunemajusamotripjesme:“pod imenom kom se krije“i“tko se lako riječi lati“(kojesesastojeodpotristrofe),tepjesma“prenja“(sastojiseodčetirijustrofa).Sobziromnakraćistišniredak(najčešćesimetričniosmerac),možeserećidasu
3 ZaPeruPavlovićevazasigurnojevrloinspirativanbioradBogoslavaŠuleka.UpravojeŠuleknapodručju floronima, u svome „Jugoslavenskom imeniku bilja“ iz 1879. dao izniman prinos leksičkojobnoviiterminološkomusustavljivanjuhrvatskogajezika,ponudivšiobiljejezičnogblaga.Obilje „zakopanog“ jezičnog blaga pohranjeno je i u franjevačkim „likarušama“ - medicinskimpriručnicimaukojimasenalazezbirkerecepataodrazličitogljekovitogbilja.Likarušeililjekaruše,kakosejošnazivaju,bilesuosobitopopularneu14.i15.stoljeću,aliikasnije.Većinanjihdanasje,nažalost,uglavnomjenepoznataširojjavnosti.Mogućeihjenaćiposamostanskimknjižnicamaufojnici,Kreševu,KraljevojSutjesci…Vjerojatnonajstarijafranjevačkalikarušapoznatajepodnazivom„Sinjskizapisi“ačuvaseuknjižnicifranjevačkogsamostanauSinju (br.XLIX/5).Uznjuvaljaspomenuti i likarušupodnaslovom:„I.M.I.Počimajulikariekojesukorisnezaljudeodsvakebolestikojesemogudobituovistrana,ijesukojeslideipočesebilježit,ilitipistauoveknjigegod:por;Isuk:na1774.Misecaveljače6.Gdisliderazlikelikarije,istvarimnlogopotribite“,potomi„Gučogorskulikarušu“iz1790.godine.Nizlikarušaupotpunjujui„Različitelikarije”odfraIvanaKrešićaiz1836.godine,potom„Bellecosarelleasapersi”iz1846.godine-AdgratiosummandatumAd:r.P.VicariiGeneralisfraAnteTuzlančića,kaoi likaruša fra franeGracića „Sacerdotis viatoris“ tiskana u Padovi 1795. godine (prvo tiskano djelomedicinskogsadržajapiscaizBosneiHercegovine).Poznatajei„Likaruša“fraLukeŠimićaizfoče(iz1849.,pisanabosančicom).MeđulikarušamafranjevacauHercegoviniizdvajajuse:„Likaruša“fraMijeNikolićasaŠirokogBrijega(iz1868.),te„MedicusdomesticusudvasveskafraDujeOstojića.Iako nije originalna (jer predstavlja kompilaciju ranije zapisanih recepata), nizu nabrojanih likarušamožesepridružitii„Tevterodlikarija“štogaje1857.godinenapisaofraGrgaMartić,tetzv.„Livanjskalikaruša“(pisanabosančicom,spočetka19.stoljeća,amoždairanije).Zanimljivojenavestidasamodvijepoznatehrvatskelikarušenisupisalifranjevci.Tosu:„Pharmacopeiafamiliarisbossinensis“iz1791.godine,zbirkanarodnihlijekovakojejeprikupiotalijanskiliječnikPetarPichi(kasnijeje,u19.stoljeću,dvaputadopunjavana),te„LikarušaAdamaAdžije“učiteljaizTuzleilitzv.„Tuzlanskalikaruša“iz1861.godine.Iakosu„likaruše“uglavnomteškodostupneširojjavnostinekeodnjihdoživjelesureprintizdanja.Tuvalja spomenuti „flosMedicinae“/„Svit likarije“ – poznato srednjovjekovnomedicinskodjelo koje je1768.preveoEmerikPavić.Ovovrijednodjeloje,kaoprvaobjavljenamedicinskaknjiganahrvatskomjeziku,pretisnuto1958.i1980.godine.Ponovljeno izdanje doživjela je i „likaruša“ fra Luke Vladimirovića „Likarije priprostite u dva jezikarazdiljene ilirički i talijanski…“ iz1775.kojasesmatraprvimmedicinskimpriručnikomnahrvatskomjezikuujadranskomdijeluHrvatske.
fasciniranjezikom,igramariječiPavlovićseupjesmamapredajebujicivlastitihaso-cijacijakojeverbalizirakontinuirano,izostavljajućiiznakoveinterpunkcije,lišavajućiči-tateljanužnogsintaktičkogkonteksta-aonbi,bezsumnje,olakšaorecepciju.Takavpostupakkojiseočitujeuasocijativnojakumulaciji(akojegajemoždanajboljesamne/hotimiceopisaounaslovupjesme“tko se lako riječi lati“)djelomičnomožeobjasnitiičinjenicudajeovajautorurazdobljuod30-takgodinaobjaviovrlovelikibrojpjesničkihnaslova.
Knjiga„Dobartek,BosnoiHercegovino“dobilajeSpecijalnunagradužirijaUdruženjaizdavača i knjižara BiH, izašla je u nakladi Turističke zajednice HNŽ-a, a njezinaposebnostjeutomeštojepisanadvojezično–nahrvatskomiengleskomjeziku.
(Fra Franjo Mabić/ Vrano Blagin: FRATARSKA KUHINJA U SLICI I RIJEČI…; Župni ured Sv. Josipa Radnika, Izbično, 2008.)
Da stara narodna Ruča sam ko pratar ima itekako smisla, dokaz je fra franjoMabić,župnikuIzbičnupokrajŠirokogBrijega,kojijepravimagkuhinjeikulinarskihpostignuća,aodnjega-nikakonemožeteotićigladni.Ovajzanimljivisvećeniksvojaje iskustvaupripremanju,ali iproučavanjuhraneiraznihnamirnica,pretočioprvouRecepte iz fratarske kuhinjekojisudoživjelinekolikoizdanja,potomuFratarsku kuhinju - u slici i riječi.OReceptima...kaže:- Povod za knjigu daomi je jedanmoj bivšiministrant kojemu sam za rođendan
darovao malo veprovine da je pripremi na divljač u Zagrebu. Zatražio je od menei recept, što samspremno i učinio.Kad je vidio kako sammunapisao, nazvaomenekolikoputaijednostavnoprisiljavaodanapišemreceptebaremonihjelakojeje,kroztolikegodine,kodmenekušao.Itakojekrenulo...Uknjizi,aliiuživo,prisjećaseovajmeštarodfratarskekuhinjenekihdogodovština
kuhalo.Vojnadežurajeništicauusporedbisljubavljupremakuhinjizaonogakojijeima,aliakonemašljubavipremakuhanjuikuhinji,ondalijepobudizahvalanonometkotispravljainekvocajinenalazimane…Itojekulturaivelikiodgoj:nerazumijemse,alicijenim,pabilotoženi,majci,sestri,kuharici,časnojsestri,hotelijerkiilibilokomedrugome-takozborifrafranjo,doklistamnjegovuknjigu-Fratarska kuhinja - u slici i riječi.Ovakuharicakojase,kaodar,nastanilaiumnogimdomovimadiljemsvijetaipostala
pravi hit među kućanicama, ali i među onima koji nisu baš vični kuhinji i poslu zaštednjakom,izašlajeuz30.obljetnicusvećeničkogređenjafrafranje,prijetrigodineunakladiŽupnogauredasv.JosipaRadnikauIzbičnu.Lijeponasfrafranjo,usvojojFratarskoj kuhinji,vodikrozsvetajnejela,začina,pića,
dodataka... Sve složeno po abecednom redu. I rad u kuhinji ima svoje zakonitosti.čistoćajejakovažna,kaže.Zahladnjakeizamrzivačeodgovarasamokuhar.Kuhinjatražiljubav,pažnju,paiznanje.Posebnomjesto zauzimaposljednjepoglavlje u knjizi - o spravljanjupića, likera i
čajeva.Aupripremijejošjednaknjiga:-Pakako jekuhinjavezanazazačinsko imirodijskobilje,a tosamvećdobrano i
obradio,auzžupnukuću imam52 različitemirodijske, ljekovite i čajnebiljke,ondaimamsamomaloproširenjaidolazimdo180biljakaovogapodneblja,itosamoovogapodneblja.KnjigajenazivaBožje bilje oko nas - mirodijsko, začinsko, ljekovito i otrovno.
Fratarsku kuhinju u slici i riječinajtoplijepreporučamo,anovufrafranjinuknjigusnestrpljenjemiščekujemo.
(Mila Vlašić: GORA SA SEDAM ČUDESA/ŠEHEREZADEJE 5 ili pjesme s Krša našega; Mariborska literarna družba, Maribor 2010.)OvuknjigujabihnazvalaNostalgična.Jer, premda zemljopisno nisam nikud odmakla od najljepše mi i najdraže
(Hercegovine),stihoviMileVlašićumenibudebaštakvoraspoloženje.AponiklajeovapjesnikinjaukrajuOnogakojije,svojimstihovima,upozoravao:-Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda…NijestogačudnodajeovuzbirkuupravoposvetilaNjemu,upovodu110.obljetnice
njegovarođenja.Isvojimroditeljima,također,zaistuobljetnicu.Pozornost privlače zanimljive korice – okvir unutar kojega je, opet, druga cjelina,
nebo,pčelaisveto-nitkrozGoru sa sedam čudesa.Napočetku,kaomoto,pitanjeocu/zapisizmladalačkogdnevnika:-Dragi tata, kako ću doći do mog rodnog kraja…Krećuodgovori,stihovi,pjesme,koje isijavajusvupuninunjezinečežnje i traganja
zadomom,domovinom,roditeljima,staromkućomiljubavikojanadnjenimstihovimasvija tanani pokrivač. I otkriva najskrivenije tajne pjesnikinje duše. Zapravo, ona jenjezinavodiljakrozsvegodineoddjetinjstvapadovremenaukojemučežnjanatkriljujesveonoštojedavnoprošlo.Osobitozanimljivimčinimiseprvopoglavlje–Sedam kula.Uvodusvakupjesmujest
haiku,kojijepjesnikinjasmjestiladesnoiznadnaslova.Estetskidobriiuztoupečatljivo.Takočitamo: Od svih putova/izabrah put radosti./Staze poduge;Svemir mi dade/sunčev pram da ga nosim/svakog proljeća; Trešnjevo stablo/najnježnije se budi/ misleći na me…SedmopoglavljeGostujoče pesmi–naslovenskomjejeziku,apeto–Stari most se
dviguje/Stari most se podiže dvojezičnojenapisano.MilaVlašićrođenauSovićimapokrajGruda,danassvojepjesničkeimpresijezapisuje
njarenju,vraćajućisenjegovimmislimakaodasevraćamusvojudjevojačkusobugdjesu i započeli snovioknjiževnosti.GastonuBachelarduvraćameBilosnićevanetomobjavljenazbirkapjesama–Kuća.TomislavMarijanBilosnićupjesmamazbirkeKućaproblematizirametafizičkipro-
stor ljudskogobitavanja, odnosno kuće kao svetogamjesta.On spaja astralno sazemaljskimučovjeku,pajetakokućakaonajvećačovječjazemaljskapreokupacija,ovdjepoetsko-filozofskitopos.UsvojojpoeticiBilosnićnenametljivosjedinjujedvijefilozofskestruje–jednuokućikaosvetommjestuukojojsespajajupakao-zemlja-raj, poučenjuM.Eliadea, iBachelardovu filozofiju kuće kaoprostorapjesničkogasanjarenja.Prostorkućeizjednačenjesprostorompjesme.Svojukuću stogaBilosnićraslojava
Hermeneutičkimčitanjemprvogciklusaotkrivaseključcijeleknjige.Kućajezapje-snikaživa–onajebiće,njezinisuzidoviizgrađeniduhovnimbogatstvima,onajepro-storsnova isanjarenja.Ona jeprvakojaćeprimitičovjekanaZemlji i kojaćegaujedinstvusazemljomispratiti,sačuvatiuprašini.Početnistihovipjesme„Dokživikuća“slikovitopotkrjepljujuovutvrdnju:
Ima li koga tko ne sanja kuću sanduk pun kostiju vlastiti grob stol zidom okružen oltar što iščezava kolijevku u mekoj špilji
Geometrijakuće,njezinaarhitektura,odajeprirodunjezinagraditeljaisnovenjezinavlasnika.Onajenjihovavjernaslikaukozmičkomporetku.Nekiživeustrogimčetvrta-stimkućama,doksurijetkekućeokrugle.Tosukućesnova,kućenačijimsezidovimaizmjenjujuMjesečeva i Sunčeva putanja da bi se u konačnici sjedinile u ljubavnomzagrljaju.Stogajeokruglakućasamotijelo,okruglajekućapoputmaternice:
Okrugla je kuća uvijek okrenuta suncu ona je poput svilena prediva ona je poput mjesečine okružena okruglim jarkom u obliku vodena prstena.Ona svojimokruglim zidovimanedotiče zemlju, ona ječisto nebo, ona je vječna
preobrazba,ona je lubanja / s rupom za dim. Okruglusekućunemožesrušiti,njujeizgradilačistaapstrakcija,ljubav,njezinisuzidovinevidljivi,prozračniislobodni.četvrtastakućadubokojeukopanauzemaljsketemelje–Četvrtasta kuća teško može
stati u stihove / u njoj se znaju sati buđenja / To je očeva kuća / Kuća u kojoj ne popušta napetost / materijalizirana kuća. Svojepostojanječetvrtastakućačuvaupostojanostipatnjeiživotneborbe–Kuća je to s križem po sredini / na svaki njegov krak pada svjetlo / u jedno od četiri godišnja doba. Brojčetiriukršćanskojkulturisimboliziračovjekaičovječnost,pasutakokućepuneljudskogasagrađenečetirimazidovima.Simbolikomkrižaiizmjeničnogpadanjasvjetlananjegovekrakoveautorprizivasnažnusimbolikuprolaznosti inestalnosti ljudskogaživotakaoi ljudskesreće.Nijedanljudskiživotodpočetkadokrajanijesvijetao,svakorazdobljenosisvojesvjetloisvojutamu,kakobiukonačnicibiosavršenoneponovljiv,kaoštojesavršenoineponovljivolijeposvakonovosvitanjeisvakinovisuton.BožanskubitkojastolujeusvakojkućiBilosnićuvodikršćanskomsimbolikomtrojstva,stogazidovinjegovečetvrtastekuće imajupotrojavratakrozkojau razmaku od tri sata propuhuju ih četiri vjetra / puni kristalne svježine.Cioprviciklus„Kuća“zapravojestalnopromišljanjesučeljenihfilozofijačetvrtastihiokru-
glihkuća.četvrtastajei„Kućaukojojseništanemožedogoditi“jerunjojjeljudskopre-dubokospustilosvojekorijenje,iznjihserasplođujesamo jabuka / razdora koja se sviđa svima. Onajesvojimčetvrtastimzidovimastalaiupjesmu„Slikazasaluposljednjevečere“.Naprotiv,pjesme„Kućasrce“,„Kućakojajesamoideja“,„Kućanaotoku“,„Jasa-
kuća na otoku ljuštura cvrčka mravlji grad školjka punog mjeseca (…) preobražena u jaje u gnijezdu kuća na otoku se otvara i zatvara sve dok biser ne postane oko Mjeseca
Moja je prva soba bila u dnu potkrovlja bila je to soba na brdašcu soba na vrhu soba koja je cijela bila prozor nebo
ZaBilosnićakućajeprostorknjiževnogateksta,„znaknapapiru“kojipriznajeautor–Navodi me na poeziju.Onajeujednoiprostoremocija,njihovamaterijalizacija–jerkao
štobolsvojetijelo,svojprostorisvojustvarnostostvarujeuriječi(sama priroda pjesme je bol – zapisatćeTMB),dotlesveukupnostjednogživotapainjegovetajneboličuvajuzidovikuće.Arhitekturakućearhitekturajesamogživota.Kućeumjetnikanisubogatepredmetima,materijalnimstvarima,alijeposvesigurnodasuzakrčenebolom–Zasi-gurno je bolno napisati pjesmu / kao što je bolno otvoriti vrata kuće / pred kojima stoji umjetnik.OvdjeseujednoipotvrđujeBarčevamisaoonepostojanjuvelikeumjetnostibezvelikebolikakojeustvrdiopišućioVidrićevupjesništvu,nopromatrajućicjeloku-pnupovijestsvjetskogaumjetničkogstvaralaštvaistinaosimbioziboliistvaranjazapra-vojevječna.Vjerojatnozatokućepjesnikanemajuzidova,temeljaikrovova,njihjebolispuniladonepostojanja–kakonafizičkojtakoimetafizičkojrazini–oniistodobnoživekućudjetinjstvaikućusnova.Unjihovimmislimaonesecikličkipreobražavaju,sjedi-njuju,gradeirazgrađujuslažućiuspomeneiboli.Njihovajekućaistodobnoizvijezdaiškoljka.Svojomjednostavnošćuimeditativnomdubinomstogaintrigirajupočetnisti-hovipjesme„Pjesniciikuća“:Kuća se ne može opisati / za sreću nema objašnjenja / biser ne pali svjetlo u školjci (…). Kadaihsepromatraovakoizdvojeneizkontekstualnecjelinedjelujupoputhaikua,raspoređeniutrostihčuvajubitzenbudističkefilozofije.Bilosnićdoistazadireubitproblematikeprostora.Prostorkućeuvjetujeiprostorpisa-
uspomenepostalesnovi,stogaštonamjekućaizprošlostipostalasnažnaslika,snaž-naslikaizgubljeneintimnosti.“,pišeG.BachelarduPoetici prostora. Vjerujućinjegovimriječima,činimisedasukućepjesnikaiumjetnikanajsličnijeupravognijezdima.Mimi-krijskisakrivenimaukrošnjamastabala,čuvajućisvojuintimuutajnosti,ugnijezdimasesusrećuneboizemlja.Nedostižnačovjekusazemlje,onasupedantnoizgrađenamaterijalomzemlje.Moždaotudavećustaljenausporedbapjesnikaspticamanebe-skim.Nokuće-gnijezdapjesnikaukojejezakoračioT.M.Bilosnićkaodasugrađenaodruža,nemimoilazi ih ljepota imekoćaživotasakrivenaunježnimlaticamakaonistalnaprisutnosttrnja,atimeiboli.Bilosnićulaziukućepjesnika,osjećaiproživljavanjihoveprvepoglede,opipe,mirise,
zvukove.Osjećatemelje,zidoveikrovovekojisuuvjetovalinjihovumjetničkiput.UšaojeonukućuA.B.Šimića,TinaUjevića,NikoleŠopa,IvanaRaosa,MilanaBegovića,PetraŠegedina,EugenaKumičića,BruneBušića.Ušavši transcendentalnounjihovekuće,onulaziutijelonjihovepoetike,vodećinatajnačinsnjimasvojevrstanintertek-stualnidijalogitopodjednakonatematsko-motivskomplanukaoinarazinistrukturestiha.Zanimljivojedasupjesmeovogaciklusaformalnoduže,vrločestobliskepoemi,arazlogtomejevjerojatnounenametljivojfabulativnojnitiusvakojodnjih.Svakakućačuvasvojupričuisvojutajnu.Motiv kućekaomjesta života (ne tek življenja ili stanovanja) krozcijeli ciklusprati
nodešifriranjebilibizvijezdaiškoljka.Gotovodanemapjesmeuzbirciukojojsenenaslućuje,akovećnespominje,izravnozvijezda.Istotako,temeljnamisaocijeleknjigesakrivena jeu tajanstvugradnješkoljke.Kadagovoriopoeticiškoljke,G.Bachelardzaključuje:“…trebaživjetidabiseizgradilosvojukuću,anegraditisvojukućudabiseunjojživjelo“.Toje,dakle,bitzaštonajnezaštićenijastvorenjaimajumoćizgraditisavršeneoblikesvojihkuća–jerihgradeživotom!,istokaoštopjesnicicijelisvojživotžrtvujuoltaruumjetnostipronosećitakosvojukućumeđuzvijezde.VjernuslikufilozofijezvijezdeiškoljkeT.M.Bilosnićizričeupjesmi„KućaA.B.Šimića“izkojedonosimteknekolikostihova:
Kad pišem ja pišem kućukada dišem kuću dišem
Moju su kuću okružile zvijezdeokružile je pahulje
i ledmoja je kuća umotana
u bijele ljiljane(…)
S prve se kućne stepenice popeh na zvijezdu
gradeći kuću od kamenapreobražavajući se u kolijevku
u čovjekau svijetlu hercegovačku noć
s nebeskim tijelima kao zlatnim zrnima kukuruza(…)
jetnosti.Ucijelupjesmustalesunjegove tri temeljnepjesničkepreokupacije– ljubav,smrtitijelo.NijedansesimbolovdjenepojavljujeadanijeevociranŠimićem.ManiromprepletanjaosjećajnostiiznanjaopjesnicimaBilosnićimjeizgradiokućedabispoznaoisvojeintimnotrajanjeunjima,kaoinjihovousebi.Unutrinusvojeduše,utajnuškoljkusvogasrcaonseponovnovraćaciklusima„Kućaljubavi“i„Pećina,kolibaikula“.„Kuću ljubavi“autorživipoputsna,ona jeosuđenanapostojanje izvanvremena i
prostora,onajeistodobnoignijezdoidvorac,sve,samodokljubljenaženaima sve što
ima kuća.Izokruglekućeljubaviživotzadobivasvojunovu,paralelnuslikustvarnosti–Zvijezde su sada ruže / i sve se ptice preobražavaju u cvijeće / dok mi gradimo nevidljivu kuću ljubavi – priznajeBilosnićsanjarski.Uljubavi jesvemogućepasuzatokućeukojimaonastolujenevidljive,dokihsrećapronađeneiprepoznatepobratimljenedušečininajsavršenijimarhitektonskimoblikom,kućomspremnomzavječnost–Ti si ljubav koja uklanja zidove / kuće u kojoj je sunce postelja.„Pećina,kolibaikula“ciklusjeprotkanneobičnom,usudilabihserećibogumilskom
filozofijom.Ipećinaikolibaikulaovdjepoprimajuoblikstećka.Pjesmeovogciklusavrločestonudedvojnoodčitavanje,kaoštonajčešćetematizirajudvojakeoblikeživo-taismrti.Posljednjistihovi, i tobezobziranametričkuduljinu,upravopoputpoentepodsjećajunamudrostbogumilskihepitafa.Jedanodnajzornijihprimjerazasigurnosuzaključnistihovipjesme„Kućaskrivenausrcukamena“:
(…) Ova je kuća već u kamenu dosegnula visinu visoka je toliko koliko je duša moja visoka na usnulom izvoru
PoznatojedajeT.M.Bilosnićpriznatisvjetskimakotoi,svakako,jedanodnajugled-nijihhrvatskihhaikupjesnika,stogajeposveprirodnodaseiuovojzbirciosjećanjegovzenovski svjetonazor.Nije lipjesma„Kamenćeopetbiti kuća“ i tematski i formalnoistodobnoslikajapanskesuzdržanemudrostihaikuaibogumilskogdualizma–Kada se prah ove kuće / baci po zemlji / opet će biti kuća.Zarazlikuodprethodnihciklusa,ukojimaBilosnićkuću tematiziranauniverzalnoj
CiljnesmijeopravdavatisredstvoMatić, Marko: Srbi u Hrvata (objavljeni feljtoni): ur. dr. sc. Vjekoslav Boban: naklada dan d.o.o. : grAFOMArK Zagreb; Zagreb, 2010.
Prihvaćena ideologija jekrilatasnaganaroda,kojapočesto ivišegeneracijamožeponijetiputomtamnihstrananeba,putomkojimćeihodnijetiuponorzločinaizkojegaćeseteškoizvući,jersuputdoponorapopločalidjelimazločina,ili,rečenoujednojriječi,nedjelima.MatićpišeoneljudskimžrtvamaDrugogsvjetskogrataiporaća,kojesuučiniliSrbinadHrvatima,vođeniideologijomoslobođenjaodneprijatelja,aimajućisasvimdrugunakanuukaosunakonsvjetskograta.Danas,statističkiiznosiMatić,uraznim,visokimfunkcijamaRepublikeHrvatske,ima273osobekojiseizjašnjavajukaoSrbi.Štoopetnijeobuhvaćenosve,jernisunavedenimiješanibrakovičijejeopredje-ljenjenejasno.Upravozbogtogatrebapojasniti,činjeničnoobznanitivremenikukojemćesevidjeti,spoznati, tkojegdjebio i tkojekogatlačiokrozstoljeća,dodanašnjihdana,kadaseponovnoželistigmatiziratinarodHrvata,kaoštojetobilonakonDrugogsvjetskograta,kadasenijebiralo:odfratara,časnihsestara,intelektualaca,viđenijihljudiHrvata,koji suubijenipodkrinkomosloboditelja.Pripisatidrugomesvojgrijeh,postalajegenezazločinaukojojsusepralerukeizvršitelja.Hrvatisusklonipraštanju,dostabrzompraštanju,jersutakodonijelisvojomgeneti-
Miljenko Stojić, Kapaju sjene, Naklada dHK HB i Naklada K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2010.
Jelipoezijariječunjedrenaustihove ili jepoezijastihovljerasprostrtouriječikojezračeambijentpjesnikoveduše;jelipoezijasamorimaiformapjesmeilisepoezijommoženazvatiiraspojasanamisaokojaserazlijevapapirom(kadajenapisana)izvu-kom(kadajeizgovorena)?Napitanještojepravapoezijasvakipjesnikisvakičitateljpokušavajunaćisvojodgovor.Akosenjihoviodgovoripodudare,ondajepjesnikpro-našaosvojegačitateljaičitateljjepronašaosvojegapjesnika.UnovojknjizipjesamanaslovljenojKapaju sjeneMiljenkoStojić jesebiodgovorio
štojezanjegapoezija.Htio bih novoj pjesmi dati ime bogatstvo,kažeonupjesmiIme pjesme i nastavlja:A ništa nemam, tek nešto stvari na uslugu, / i ne tražim imati što drugo, i ovo mi je previše.Bogatstvopjesnikovojestnjegovamisao,njegovosjećaj iriječodkojegradipjesmu,riječkojomudahnjuježivotvlastitojmisli,svojemuosjećaju,doživljajusvijeta,kojomzračivlastitudušuuvanjskesvjetove,kojomosvjetljavatminupropadljivostisvegapostojećega.Okanite se govora da sam pjesnik, molim vas, / ja sam tek prašnjavi zidar na svome poslu, / marljivo po cijeli dan slažem svoje cigle,kažeStojićupjesmiZidariondapojašnjava:(…)moje su cigle riječi: / pečem ih izravno u sebi, kušam da su vrsne kakvoće.Pjesnikodriječigradisvojukuću,onsenastanjujeupoeziji,onunjojživikaoštoionaživiunjemu,onjedionje,kaoštojeionadionjega–onisu,dakle,jedinstvo,pripadajujednodrugome.Suživljenostpjesnikaipoezijenužnajezanastanakumjetnostiriječi,nužnajedabimisaobilapretočenaupjesmu.No,svakićepjesnikrećidaživisvojupoeziju,ahoćelitobitiuvećojilimanjojmjeriistinito,zavisitćeodnjegoveiskrenostiioddubinetesuživljenosti.MiljenkoStojićsvojupoezijugradiodsamoćeirazočaranja,aliiodutjeheiodus-
hita.Usamoćigaznajupohoditisjeneonihkojisupalikaožrtvevlastitogapoštenjaidosljednosti,koji ipaknisuposustali,negosupokazalihrabrost iustrajnost.Tragam, znate, za svetcima, što pobiše ih oni, / puno ih je, čak šezdeset i šest, / hoću li biti pozo-ran i zauzdati vrijeme, / dopustiti da me za ruku do istine vode?,pitasepjesnikupjesminaslovljenojU zadnje vrijeme,aspominjućisvetce,spominjeseprvenstvenofraLeaPe-trovićaišezdesetpeterofranjevačkesubraćekojisupodnijelimučeništvoikoji,uStoji-ćevomepjevu,postajusimbolomsvihhrvatskihmučenikakrozstoljećaburnepovijesti.PoezijaMiljenkaStojićasatkanajeodambijenata,oddoživljajaprostorakojimase
kreće,aliiodonihunutarnjihprostorakojisepokrećuunjemu,kojiznajubitioštrihru-bovairanjavatiga,kojitakođermogubitiiboljezaglađeni,nježnijiizanjegasmirujući.Ambijentjezapjesnikabitančiniteljipolazištemjezagradnjupjesme.U moju sobu, u kasno popodne, / kapaju sjene kao sok sazrjele breskve, / u kutu je stolica za ljuljanje, / kroz prozor miriši kasno ljeto, / trenutak je za odmoriti si dušu./ početnisustihovipjesmenaslovljeneU suton sjene.Tišinavanjskogaiunutarnjegprostora,prostoraduše,stvaraatmosferupogodnuzaprepuštanjepogledakrajobrazimaduha,anatimsepoljanamanutrinenalaziobiljemislenihcvjetovakojihjemirisprenesenupjesničkuriječ.Stojićevapoezija,zato,mirišesjetomunutarnjihnjegovihsvjetova.Postojepjesnicikojikažudanenalazesmisla bez ritma i rime / Ni slobodnim versom
umjetničkog djela / Ne uspijevam odkrit stvaralački čin(StijepoMijovićKočan,Čitajući neizbrojeno pjesama u uglednome književnome časopisu)tesvojepjesmepodvrgavajuzahtjevimaizakonimaformeirime.Nadrugojstrani,postojeionipjesnicikojisudo-pustilistihudaseraširipjesmomonakokakopoželi,daserazgranapoputstablaidadoneseplodovekojećeubirationikojisenađunaistomeposlunakojemusenašaoipjesnik,naime,naposluodgonetanja istineoživotu iosvijetu. I jedni idrugisuupravu,ijedniidrugisuvrijednipozornosti.Modernostnemoranužnobitiboljaodtra-dicionalnosti,nitipjesmapisanaslobodnimstihomodpjesmepisanevezanimstihomiobrnuto.Iupoeziji,kaoiuživotu,načinizražavanjaigledanjanasvijetdijelomsuvla-stitogaizborasvakogapojedinca.MiljenkojeStojićsvojpraviizraznašaoupjesmamapisanimslobodnimstihom.Onesupisanenarativnimpostupkom,svakaodnjih,osimštoiznosiosjećaj,donosiikratkupričuopjesnikuisvijetuviđenomenjegovimokom,doživljenomenjegovimduhom.DahpoezijedodirnuojepjesnikaMiljenkaStojića;onjetimdahom,posredovanjemsvojihpjesama,želiododirnutidrugeljude.ObjavivšizbirkuKapaju sjene,utomejesvakakoiuspio.
tradicionalnogapjesničkogoblikaimodernogaizrazakojimjetajoblikispunjen;vidijekaouznositeljicuduhanajednojstrani,alisenadrugojstraninjegovpogledčestospuštaiusferesvakodnevljakojenijeuvijekispunjenoljepotom,kojedonosiigorčinuirazočaranja.Kompozicijskigledano,zbirkaMoje odeuređena jeu tripjesničkaciklusa (spet,
deset i dvanaestpjesama)ukojimapjesnikprogovaraonjemudragimgradovima ikrajolicima:Rami,Mostaru,Prozoru,VaraždinuiUzdolu,zatimopojavnostimasvakod-nevnogaživotainakrajuoljudimakojisuimaliutjecajananjegovoljudskoipjesničkooblikovanje.ZapjesnikaGlibupoezija jesvojevrsnomduhovnomigraonicom;unjojonnalazi i
nostipiše:Svaka je moja pjesma / Jedan smisao života /Svaka nova pjesma / Nova je anegdota.Ovimsestihovimapjesnikautoreferencijalnoosvrćenasvojpjev,nasvojedjelo,pokušavamudatisvojetumačenje,međutim,totumačenjeukontekstuovepje-smemožebitipoželjno,aliukontekstusamepoezijesuvišnojebudućidajepoezijasvakomeprotumačivananjegovposebannačinisvatkoupjesničkimsimbolimaiščita-vaoneporukekojesunjemu,sobziromnastupanjnjegovenaobrazbe,aliinatrenutnoraspoloženjeukojemusečitateljnalazi,protumačiveiprihvatljive.Pjesnikovazaigranoststihom,kaoianegdotičnostnakojuisamupozorava,moždaje
najboljedoizražajadošlaupjesmiDaniela dan poslijeukojojsuupečatljivistihovi:Ako niste znali / Daniela i na daljinu / stari panj pali.Pjesnikseovimstihovimanastojiothrvatistarostikojagastišće,nasmijatijojsesintagmomstari panj,aliiprkosomsadržanimuglagolupali,budućidaljubavnepriznajestarosnegranicepa,kadatijeloionemoća,maštaimasnagustarcapretvoritiumladića,kakotoGliboovompjesmomukazuje.OzbiljnijisustihovisvakakouodamaposvećenimsvetomefranjiisvetomeIvanuteu
odamaposvećenimknjiževnicimaMarinuDržiću,AntunuBrankuŠimiću,TinuUjeviću,IvanuRaosuiPetruŠegedinu.Ustihovimakojeposvećujeovimknjiževnicima,osimštoimželiukazatičast,pjesnikpokušavapronaćiizajedničkimisaoniputdonjihinjihoveživotne,ali iumjetničkestvarnosti tesesuobličiti ikaopjesnik ikaočovjeknjihovimveličinama.UpjesmiU srce urezankoja jeposvećenaA.B.Šimićupjesnikpriznaje:Biram bisere / iz Tvoje škrinjice /Kad mi je hladno / oblačim odjeću / pjesama Tvojih / i utopljen blagujem ljepotu. Spojanegdotičnostiiozbiljnosti,razigranostiismirenosti,šaleimudrosti–tojepje-
sničkaniskaRajkaGlibenaslovljenajednostavno–Moje ode.PjesnikGliboovomsti-hovanomogrlicomobgrljujevelikevremenskerazdaljinekojesustvaraleikojestvarajulicapoezijekakvupoznajemoizudžbenikaknjiževnostiijošviše,izvlastitogačitanja.Na jednoj je strani antika i njezinutjecaj uodabirupjesničke forme (budućidaodapripada tradicionalnim lirskimoblicima),anadrugoj jestranisuvremenostnakićenaponekadbanalnostimakojenalazemjestouanegdotičnosti(aživotjepunanegdotapaseponekadisamčinikaoanegdota),alinapunjenaiozbiljnošćukojaseodrazilaumnoštvuuspjelihstihovakojisnažnoprogovarajujezikompoezijeiskojimačitateljmožeuspostavitidjelotvorandijalog.
pričavalase legenda,ukojususvivjerovali,dasuseposvađaliViceVukov iđorđeMarijanović,palesu teške riječi ipsovkenanacionalnojosnovi.Nakon toga jeVicezabranjen,ađorđejenastavioskakatipopozornici,bacatiupublikusvojkockastisakoimeketavimglasompjevatisvojepjesme.Itakogodinama,krozcijelesedamdeseteiosamdesete.Nonajeumrla1986,idopredsmrtjeuzzatvoreneprozoreslušalaVicuVukova.Nije
IvanLovrenovićnašsugovornikUz neodržanu riječ u povodu „literarne večeri u programu Mo-starskog proljeća od 12.05.2011. na temu Ivan Lovrenović naš sugovornik“
UMotrištimabr.59-60prof.dr.MileLasićjeobjaviotekstpodnaslovom„neizgovorenabesjedadr.sc.MileLasićanaliterarnojvečeri,IvanLovrenović–našsuvremenikplanira-naza12.05.2011.godineuokviruMostarskogproljeća“posvećenavelikomknjiževniku,žestokompolemičaru i javnombeskompromisnomborcu Ivanu Lovrenoviću. Prof. dr.MileLasićjepoprogramuuzknjiževnikaMiljenkaJergovićabiopredviđenkaojednaodosobakojaćepredstavititogosibujnogintelektualcaamenijezapalanemalačastdabudemmedijatorvečeri.Kaoštojeiuobičajenomedijatorposložinekolikoopćihuvodni-čarskihrečenica,prozivagovornikeizahvalisesudionicima,prisutnimimedijimaipotihoonajužibrojzastolompozovenavečeruakoimaištaukasiorganizatora.Kako jeprof.Mile Lasićobjavio svoj predviđeni govor sinulami je idejada i sam
Zarnevidimo inašegknjiževnikakoji je večerasovdjesnamaususretusa istimusudomizarucjelinitonegovorinjegovaposljednjaknjiga„BosnaiHercegovina–budućnostnezavršenog rata“,NoviLiber,Zagreb,2010.Zagledan izmeđuknjiževnopjesničkeidejeicrnezbiljeonpotežekontekstualizambližeilidaljeprošlostiipronalazinadu,čakiljepotu.Moždaonainijebilatakva,alinemamoživogsvjedokaatragovepjesniktumačionakokakogovorinjegovamašta.Književnikuislikarunikadnenedo-stajemašte.StogaseponovnovraćammislimaizgovoraIsaacaSingerakojikaže:„Makakotočudnozvučalo,čestosepoigravamišljukakoćemožda,kadpropadnu
svedruštvene teorije, i kad ratovi i revolucijeostavečovječanstvoukrajnjemočaju,pjesnikkoga jePlatonprognao izsvojeRepublike–ustatidanassvespasi.Onnezahtijevainezapovijeda,većseprovlači,krijumčarisemeđurazornimsilama,nekakosvjestandajebožijiplanstvaranjajošnasamompočetku.Pesimizamumjetnikanijeznakdekadencijevećsilnestrastizaotkupljenjemčovjeka.
Dokpjesnikzabavlja,onnastavljasvojetraganjezavječnimistinama,zabitipostojanja.Na svoj načinonpokušava riješiti zagonetku vremena i promjena, naći odgovor napatnje,otkritiljubavusamomponoruokrutnostiinepravde“.Makolikonašpisac inašSingerbili tužni ibesperspektivnialiukoricamamnogih
Ljudi,mjesta,događaji,probuđena sjećanja…Motrišta i u ovome broju donose reportaže i zapise s bro-jnih putovanja predsjednika Matice hrvatske Mostar Josipa Muselimovića. On piše o Kotoru, dubrovniku, otoku gospe od Škrpjela, čarima Mljeta, stonskim zidinama i stonskoj so-lani… Potom zavirujemo u Probuđena sjećanja iz odvjetničke bilježnice i pratimo neke od najzanimljivijih slučajeva koje je vodio odvjetnik Muselimović. donosimo i razgovore Josipa Muselimovića s duškom Bajevićem i Marjanom Kvesićem, objavljene u Večernjem listu BiH.
Čarobna dubrovačka noć
Urujnu2010.godineuVečernjemlistunapisaosamkolumnupodnaslovom„Velikannašegvremena“,kolumnuukojojsampredstaviocurriculum vitaejednoga,pomnogočemu,neobičnogčovjeka.Pisao samodr.Ćirilu Zovki i njegovomživotnomputuodPosušjadoMostara, a
Prije stotinjak godina, u vrijeme velikih društvenih promjena, i dubrovački gosparipostalisusvjesnidasenemožeuvijekživjetioddiplomacijeitrgovine.Jednisuraz-mišljaliipredlagalidabiseprirodneljepotegradaiokolicemogleponuditizačetcimaturističkogtržišta,adrugisu,izhladasvojihnavika,upornopostavljalipitanje-jesulitiposlovizanas.UpreviranjimatakvihrazmišljanjaDubrovčanisupočeligradititurističkaprihvatilišta
dištupoluotokaBabinkuk,niklojenekolikohotelanajvišekategorije.Ahotel„Neretva“čekaitugujeusvojojnemoći,zapuštenostiitranzicijskimzavrzlamama.Hotel „Neptun“ rekonstruiran je, obnovljen i darovan svimmogućim zvjezdicama.
uneprestanojigriskrivanjaodzlobeizavisti,kojiseželeodmaćiodrodoljubljalažnihdomoljuba.Puno je razlogazazaploviti idoćinaotokapostolaPavla. I tuostatikoliko je ion
stu, trimjeseca boravio i propovijedao Evanđelje. Legenda, također, priča da se niapostoluPavluniježuriloopravitibrodiponovnozaploviti.Bilomujelijepo,apredSvevišnjimimaojeopravdanje.Imemjestapotječeodlatinskeriječisabulum štoupreciznijemprijevoduznači-pi-
Polačesunajvećainajsigurnijamljetskaluka.Tutrebazastatiipredahnuti.Okruženazelenim, veselimotočićima Tajnikom,Ovratom,Kobravom iMoračnikom.Plavetnilomora,bjelinausidrenihjahtiibrodica,tamnozelenabojastoljetnihborova,scrvenim,skrivenim krovovima nekoliko kućica, nadahnuli su pjesnikaMila Nardelija napisatistihove:ImajednavalanaotokuMljetu,valatiha,mala,najljepšanasvijetu.Imajednavala,svausuncublista,žalasunjezina,prebijelaičista.KočarobnaženaskrivenanaMljetu,valatajesnena,najljepšanasvijetu“.
Ljepotama otoka Mljeta nije ovdje kraj.Usamomesredištu,usrcuotoka,putnikaćedočekatisvojevrsnoprirodnočudo.DočekatćegaVeliko iMalo jezero,ausrediniVelikog jezeraOtokSveteMarijes
veliki knez Zahumlja, 1511. godine, cijeli otok darovao benediktinskim redovnicimaSveteMarijeizPulsana.Odmahpodoseljenjuhrabriivrijednibenediktinciodlučilisu,usredjezera,naizni-
knulomotočiću,podićisamostanicrkvuSveteMarije.Premakronici vremena, radovisupočeli1178.,azavršeni1198.godine.Bio je to
petiSv.Pavla i takodosamogakraja.Slušamkakomi to, između jednoga idrugogjela,slakoćomiizvanrednimpoznavanjem,profesorskirazlažemojdomaćingospodinSvetoPejić.
subile teške ipogibeljne.Nadrugojstranibilo je teknekolikostotinasinjskihbrani-telja, isto takoodlučnih ratnika.Početkommjesecakolovozavojskesuseutaborile.Nazapovijed-kopljasuseukrstilailjutibojjepočeo.PovijestpričadajezavrijemepetnaestodnevnihborbiCetinskakrajinaplivalaukrvi.Svesuprilikeupućivalenaslom,porazipadSinja.UočiblagdanaVelikeGospehrabribraniteljiteškosuporaziliturskeosvajačeitako
spasili svoj grad i svoj kraj. Junačka pobjedaSinjana snažno je odjeknula na svimstranamakršćanskeEurope.LegendakažedasebezzaštiteMajkeBožjenijemoglaostvarititakoveličanstvenapobjedanadvišestrukobrojnijomiopremljenijomvojnomarmadom.ArmadomodkojejestrahovaocarskiBeč,Pešta,Rim,Vatikanipredkojomjedrhtala
Velika Gospa u Boki kotorskojUpodnožjubrdaSv.Ilije,tamogdjeserazdvajajuKotorskiiRisanskizaljev,putnika
namjernika dočekat će grad Perast. Pronađeni ostatci neolitske kulture i arheološkinalazigovoreda je tonajstarije ljudskostaništenaobalamaBokokotorskogzaljeva.Profinjenarazinaurbanogskladacrkava icrkvica,kapelica ipalača,sudnica ivatro-gasnicaidrugihjavnihiprivatnihobjekataidanassvjedočiogospodarskojipolitičkojmoćigrada.Slavni pomorac, pedagog i pisacMarkoMartinović (Perast, 1663. - Perast 1716.)
u svome rodnomgraduutemeljio je, zamislite,prvuPomorskuškolunaeuropskomkontinentu.VještineiznanjapomorskogživotauPerastuizučavalisuruskiiengleski,njemačkii
nara.Ugoblenjeutkalazlatneisrebrneniti.Utkalajeivlasisvojekose.Pažljivproma-tračnagoblenumorauočitirazličiteboje.Bojekojesuvjernosvjedočileopatnjamaistarenjudjevojkekojačeka.Povijestbilježidajeovoumjetničkodjelodovršeno1828.godine.Jacinta je25godinavezla,starjela,sijedila ioslijepila.Umrla je inijedočekalapo-
rođenja do zaređenja, od smrti svedoposvećenja.OdnosblaženogGracija premaprirodi,siromasimaiprosjacimazavrjeđujeozbiljnufilmskuekranizaciju.Povijestpišedajetobio„preslik“životasv.AntePadovanskog.
Tre soreleNedaleko od Perasta i otokaGospe odŠkrpjela putnika i namjernika dočekat će
zavičajslavnihpomoraca izPrčnja.Onisuu17.stoljećuodržavalipoštanskiprometizmeđuVenecije iCarigrada,anjihovsumještaninkapetan Ivo Vizin,na jedrenjaku„Splendido“je1852.godineprvioploviosvijet.
Bijele berbeNekolikostoljećaprijesinjskogabojaTurcisuprodrliudolinuNeretveiovladalidije-
lomHumskezemlje.StanovništvosenašloupaniciizbijegupremaprostorimamoćneDubrovačkeRepublike.Bilojetovrijememasovnogegzodusa,velikogprihvataibrat-skogaprijateljstva.Zato je izanimljivoprisjetitise1333.godine iPoveljebosanskogbanaStjepanaKotromanića,ukojojkaže:-Uimesvetogai jedinogatrojstva.Amen.GodištaGospodinovatisućutristotine i
iKotorart i ovegodineponudit ćenajbolje što seovakvimdruštvenimokolnostimamožeponuditi.Natragudugogodišnjekulturnesuradnje,naadresuMaticehrvatskedošlisupozivisasvihstrana.Sfestivalajadranskeobale,aliionihkojiseodržavajuukontinentalnomdijelu.članoviPredsjedništvaMaticehrvatskeučinilisuonoštojebilodogovorenoikorisno.
PjesniciMiroPetrovićiDraganMarijanovićposjetilisunašeprijateljenađakovačkimvezovima i koncertu Zagrebačke i Ljubljanske filharmonije, dr. SlavkoMusafestivalomiškihklapa,adr.Ljerkaidr.ZdenkoOstojić-Zadarskokulturnoljeto.Bilisutoprija-teljskiikorisniuzvratniposjetikojidajunaslutitiobrisedolazećegMostarskogproljeća2012.godine.Prijedesetakgodina legendarnikotorskisvećenik,pjesnik,glazbenik ieruditadon
BrankoSbuteganaMostarskoproljećedoveojeGradskuglazbuKotoriBokeljskumor-naricu.Biojetovelikidruštveniikulturniiskorak.Bilojetovrijemetvrdegranicenade-belom konavoskom briguijednakotvrdih„ležećihpolicajaca“namostarskomBulevaru.Naovimpočetcima izrastao jeSporazumo trajnojkulturnoj suradnji sKotorartom,
manifestacijomkojasesvakegodineodržavapodvisokimpokroviteljstvomUNESCO-a.Izraslo je i prijateljstvo s kolegomVladimiromBegovićem, bliskim srodnikomdon
posebnomozračju,očekivaosepočetaknajavljenogkoncerta.Inače,boravaknaPjaci od Katedralekodsvakogposjetiteljamoraizazvatiosjećajepoštovanjaidivljenja.KatedralaSv.Tripunajednajeodnajstarijihkatoličkihcrkavauopćeisigurnonajsta-
rijakatedralanaBalkanskompoluotoku.OdusvijetupoznatepariškekatedraleNotreDammestarija je70godina,aodbazilikeSv.PetrauRimuskoropunihpetstoljeća(460godina).Upribližnodanašnjemizgledu izgrađena je1166.godinenatemeljima iostatcima
zaljevu,nemojtepropustitiprilikuiposjetitiovajdiorajanazemlji.Risan,Kotor,Perast,otokGospeodŠkrpjela i Tivat darovat će vamneobičanugođaj.Darovat će vam -odjednominajednomemjestu-svastoljećanašecivilizacije.
privrednimstaležima,utemeljilisuslavnuBokeljskumornaricu.NjenpisaniStatut(zami-slite!)-pisanjedavne1463.godine.ZavrijememiramornaricajeradilanaekonomskompromicanjuBoke,auvrijeme rata -žestokobranilasvojzaljev.UBokeljskommuzejumogusenaćisvjedočanstvaoratnimpothvatimauborbamaprotivTuraka,Mlečana,fra-naka,UgaraidrugihkojimajeuosvajačkimpohodimazaokozapelalijepaBoka.PunihpetstoljećaBokeljskamornaricaslaviblagdanSv.Tripuna.Slaviblagdansvog
Mostarskaiširakulturnajavnostudvanavrata,naMostarskomproljeću,imalajepri-likuvidjetisvečanipostrojBokeljskemornarice,svečaneodoreirijetkooružje,starogaimladogadmirala,mimohodulicamagrada,plesipjesmeBokekotorske.Imala je priliku vidjeti svečanost u kojoj jemladi admiral, predHrvatskimdomom
hercegaStjepanaKosače,predaoraportdoživotnomadmiralu,svomedjedudr.MilošuMiloševiću, kotorskomodvjetniku, koji hrabroplovi svojimdevedesetimgodinama. IkojisenerastajeodBokeljskemornarice-odsvojedoživotneljubavi,njenihputovanjainjenihsvečanosti.NakonkoncertaGradskeglazbeinakonštosuzvonaskatedraleSv.Tripunanagovi-
Unijom i kako je onapokrovitelj koncerta Zagrebačke filharmonije, dogovorili smo iidućidanprovestiugradupodnoSrđa.Bilo jeugodnopromatrati kakoovajpoljskidiplomatipjesnikponosnoidecentnopredstavljasvojuzemlju.Stara,dobraiuljuđenaškolaprosvijećenepoljskekulture,kakojeovremenusvogastudijauKrakowupisaoinašnobelovacIvoAndrić.Poslijepopločanogtrgakotorskekatedrale,srpanjskesvečanostipreselilesusena
dubrovačkiStradun,predbaroknucrkvicuSv.Vlaha,predKneževdvoridubrovačkukatedralu.DubrovačkiStradunsredišnja jegradskaulica i samaposebipredstavljaturističkuatrakciju.Zatosenasvakommjestumožečutiuzrečica-bitiuDubrovniku,anedoćinaStradun,značidauGradu-nijestenibili.Dokšetateovomkultnomgradskomulicom,valjasepodsjetitidajetonekadabio
učilištu,Sve je počelo u Rimu,…,izaakademikaKrasića,spravomipokrićem,možemorećidaječudokojejerođenonaovimnašimhercegovačkimprostorima.Zatosamprijenekolikotjedana,pišućuoovomvelikomznanstveniku,svećeniku ipiscu,kolumnuinaslovioriječima:“Uzdravljuživjeli,gospodineprofesore“.SamoBogznadečimebinas,udobromzdravljuidugomživotu,mogaoobradovati
Politika vam je kao vatra: ne valja sepreviše udaljiti od nje, a nije dobro ni
prići joj sasvim blizu…
IvoAndrić,nobelovac
Prikrajuosmogadesetljećaprošlogstoljećanadruštvenojscenibivšedržavedo-gađale su se zanimljive stvari.Masovna okupljanja i prosvjedi, neredi na sportskimterenimairazoružavanjeTeritorijalneobranedalisunaslutitidaizasvegastojeredateljiopasnihnamjera. I nizomzapočetih sudskihprocesasvese željelo izbaciti iz svojihležištaiuporišta.TuzlajepodrhtavalapredprocesomznamenitombankaruPeriVasilju,anadrugom
tipripameti-usvomstiluMusajejošponeštorekao,opsovao,zalupiovrataiizašao.Dok je silazioniz stepenicepolicijskog „bundestaga“,očevidcipričajuda je cijelomzgradom,kaoglazba,odjekivalasočnapsovka,mostarska.Nakonsarajevskog„izleta“bezvozačaipratnjeMusajesvakogdanaobilaziograd,
sručilaselavinateškihoptužbi.Ugledninovinarbeogradske„Politike“učlanku-„AKO LAŽE KOZA, NE LAŽE fLA-
ŠA“, napisao jeda jeJosipMusa,kaopredsjednikNogometnogkluba„Velež“,kaopredsjednikZajedniceprvoligašaJugoslavijeikaopredsjednikAluminijskogkombina-tauMostaru,kodtvrtke„AleanderDunn“izEdinburgha,naručioproizvodnjuekskluziv-nogviskijasasvojimimenom.Ustvrdiojedasuzaproizvodnju,reklamuidistribucijuviskija„JosipJoleMusa“,potrošenagolemadruštvenasredstva.Istina,napisaojeitodamunijepoznatojelinauvezeniviskiplaćenacarinaikolike
odšale“,jošžešćenapadnutjeDragoMarić,aporukačlanka-„Dovoljno se upleo, pa neka i odgovara“,bilajejasnaopomenaonimakojibisutramoglistatiuobranuJosipaMuse.KaouvoduvelikedogađajelansiranajevijestdajeMusahelikopterompokušaopo-
Eto, došan san prid Kombinat. Vidin isprid fakrike jedan veliki šareni fumar, a mi se vozimo kroz neke đardine. Okolo montažne barake ko gosposke vile. Čini mi se da san
u Švicarsku. Otišli smo na obid. Restoran na obali Neretve, lipši nego što su pariški na obalama Seine. Nad Mostarom se nadvila neka omorina. Lito je, a i neko čudno vrime-pisaoje,inaslućivao,MiljenkoSmoje,glasovitisplitskinovinar.Sprvimsumrakomljudisusevraćalikućama.Kaoponekojnepisanojzapovijedi.če-
„ Dragi gospodine Musa,kao i mnogi drugi saznao sam što Vam se dogodilo. Ogorčen sam, i to je malo za ono
što osjećam. Nadam se da će razum jednog dana pobijediti. U mojim očima Vi ostajete kao čovjek čijim se prijateljstvom ponosim. Sa svojim suradnicima stvorili ste najbolju tvornicu na svijetu, na ponos Vašem gradu i Vašoj državi.. Kome to nije jasno…“
Ujutro, 6. travnja 1988. godine, ulicama koje su vodile prema zgradi Županijskogsuda,slijevalesusekoloneljudiivozila.Svatkoježeliovidjetipočetakdugonajavljiva-nogspektakla.Stepenište,hodniciisporedniprolaziSudabilisuispunjenirodbinom,prijateljimaiznatiželjnicima.Službaosiguranjadjelovalajebesprijekorno.PrilaziizsmjerakabinetapredsjednikaSudskogvijećaitužitelja,aosobitoonajkoji
podrškedobespoštedneosudeJosipaJoleMuse?-KakoćemoocijenitidopispredsjednikaOpćineMostarukomepiše,moliitraži:„Poštovani druže Musa,Imajući u vidu Vaše razumijevanje za potrebe grada, formirali smo posebnu Komisiju,
koja je sačinila popis prioriteta, pa Vas molimo da riješite stambeno pitanje: dvojice rad-nika MUP-a, jednog suca, jednog tužitelja, jednog pravobranitelja….“
Liber populus est ist nullius alterius populipoestate est subiectus…
Slobodan je samo onajnarod koji nije podložan volji
nekog drugog naroda.
Latinskaposlovica
Godine,desetljećaivrijeme,inače,neumitnoprolaze.Sjećanjananekedogađajeinjihovoznačenjenemoguizblijedjeti.Ipak,svremenanavrijeme, treba ihobnoviti ičuvatiodzaborava.Uovojkolumni
zapovijedanje,starješine,neravnopravnostnasvakomkoraku…Kometonije jasno ikomeovotrebaobjašnjavati?-Jestelipjevalinekenedopuštenepjesme?-ponovnozapitatužitelj.-Neznamštopodtimpodrazumijevate.Istinajedabiponekad,kadabismouučio-
narod“?TkojegovorioikomentiraoživotAlojzijaStepinca?OpišitesveštoVamjeotomepoznato!-spuštajućinaočalenastol,zapitatužitelj.-Andrija jepraviumjetnik.Kadasamvidiokako je touradionasvojimknjigama i
središnjimvijestimadoslovnoseponavljalo:„Sutra u osam sati, pred Velikim vijećem Okružnog suda u Mostaru, započet će
proces terorističko-neprijateljskoj grupi iz Duvna“.Biojetokonačanuvoduvelikisudskipočetak…
duvno moje, ne volim te više (2)
Politika vam je kao vatra:ne valja se suviše udaljiti od nje,
a nije dobro ni prići joj sasvim blizu…
IvoAndrić,nobelovac
NadanpočetkaglavneraspravepredzgradomOkružnogsudauMostaruformiralasekolonavozila.Službeosiguranjazauzelesusvojamjesta,nitkonepozvannijemo-gaoproći,ništanijemoglopromaćisustavukontrole.PrometuulicikojajeutovrijemenosilaimeMošePijadebiojestrogonadziran.U samoj sudnici tražila se stolica više. S prostranih sudskih hodnika dopirao je
jenih konstatiranja i upozorenja oglasio se javni tužitelj. Ustao je, popravio kravatu,namjestionaočale,apotom,suhim iukočenimglasom,počeonaglašavatipojedinedijeloveoptužnice.čitajućioptužnicu, tužitelj jeopreznopromatraopublikuudvorani,a jednako tako
jalističko samoupravnodruštvo, na tekovine revolucije, nabratstvo i jedinstvo našihnarodainarodnosti.Inesamoto!Optuženicimorajuidaljeostatiupritvorujerbinjihovboravaknaslobodimogaodo-
kavdogađaj, smrt jednogdoministra, za sebe veže komemoracije,mise zadušnice,posjetedržavnihistranačkihizaslanstava,polaganjevijenacaidesetljećanacionalnihsumnjičenjaisukobljavanja.Bosanskohercegovačkaibjelosvjetskajavnostostalajezaprepaštenaviješćukada
pomoćspecijalnihjedinica,dugihcijevi,tenkovaihelikoptera,navišemjesta,uhićenasušestoricagrešnika-šestoricadoministrovihsunarodnjaka.Nitkosenijeosvrtaonanjihovaporicanja.Nitko,paniistražnisudac,niježelioslušatinjihovupriču.-Nismo imali namjeru srušiti ustavno-pravniporedak, nismo imali nesporazumas
jevskimulicamauvozilumarkeJetta,crvenebojeiregistracijskihoznaka574-K-308,uvlasništvujedneobavještajneslužbe.Dostavila je i fotografijenakojimasevidikakouvrtusvojekućepripremavečeru
ju,NizozemskuiDansku.JedneprilikeuStuttgartu,napraviosampljačkuspokušajemubojstva.UNizozemskojsampokušaoubitipolicajca,auDanskojsam imao jednosilovanje…Sadasam,zbogistogadjela,naizdržavanjukazneuZenici…Biserdobisera!Ovakavčovjek–zamislite!-dobiojestatuszaštićenogsvjedokaibiopozvangovoriti
„naručenu“istinuoubojstvudoministra.Nažalostorganizatora,cijeliprojekt„naletio“jenastručne,hrabreičasnesudcesarajevskogŽupanijskogsuda.Nakonoslobađa-jućepresudepredsjednikSudskogavijećabiojepodvrgnutnezapamćenimmjeramaosiguranja.Upratnjitjelesnogčuvaradolaziojeiodlaziosposla,išaouribarenje.Svakinjegov korak bio je „pokriven“ nadzorom tjelesnog čuvara. Bilo je zanimljivo vidjetikakosudca,utrenutcimatjelesnihpotreba,idotoaletapratibudnookosudskepolicije.Komelise,časnomipravičnompresudom,tolikozamjerio?Oslobađajućapresudaodsvoje27.do58.stranice,donajsitnijegpojedinosti,anali-
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Gospodine Bajeviću, o Vama kao legendarnom sportašu - nogometašu i treneru - ispisane su stranice i stranice. Sve je, manje-više, poznato. Ipak,ogromno je zanimanje javnosti, pa neka naš razgovor pođe od samih početaka. U dječačkim danima iskazivali ste interes za glazbu i folklor. Tko je uočio Vašu nadarenost za nogometne vještine i kako je sve počelo?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Našim čitateljima bit će zanimljivo čuti Vaša sjećanja na prvu utakmicu, na debi u nogometnim vodama. Tko je bio trener i koga se iz te generacije posebno sjećate?
BAJEVIĆ:Putdonogometnogdebijanijelagan.Mostarjeoduvijekimaosjajnespor-taše pa tako i nogometaše.Moji početci i kasniji uspjesi vezani su za trenera SuluRepcaiizvrsnenogometaše:NikoluBencu,KemalaŠestića,Nusretačerkića,ZdravkaRodinaidruge,vjerujtejednakodobreijednakovelikenogometaše.Mojdebidogodiosenautakmicisasplitskim„Hajdukom“.Biojetovelikidanumomživotu.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Nekako u tim prvim sportskim godinama rodila se i prava ljubav na drugoj strani. Sjećam se da smo prije dvije godine, baš ovdje u Mostaru, proslavili 40 godina sretne bračne zajednice. Vaše prvo vozilo, mali fićo, registracijskih oznaka MO-85-36 nezaobilazni je dio legende o kojoj se priča.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Predvodili ste legendarni mostarski trio BMW (Bajević-Ma-rić-Vladić). Svi smo bili uvjereni da ste najbolji među najboljima, a ipak titula državnog prvaka nije došla u Mostar. Je li vaš trio funkcionirao kao savršeni BMW stroj?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Za Vas su otimali svi veliki klubovi bivše države. Priča se da Vas je i zagrebački „Dinamo“, pod svaku cijenu, želio dovesti u svoje redove. Vama se, očito, nije dalo poći. Vezani ste ovaj kamen kao da je od suhoga zlata…
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Kada pođem do obiteljske grobnice na Maslinama, prođem i pored groba pok. Ljube Šoše. Sjećam se njegove ljubavi i brige o Vašoj sportskoj karijeri…
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Znam da ste poslije treninga i utakmica najradije odsjedali u hotelu „Mostar“ i na terasama hotela „Neretva“. Danas među nama nema dragih ljudi - nema Neđe Andrića, Mate Mandarića Barotija. Kakva su Vaša sjećanja na te ljude, na dane koje ste s njima proveli?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Danas s nama nema ni legendarnog predsjednika Josipa Jole Muse. Sjećam se da ste ga, zajedno s Enverom Marićem i Franjom Vladićem, po-sjećivali dok smo se na Okružnom sudu u Mostaru borili za njegovu slobodu od neosno-vanih optužbi. Znam da je bio ponosan na Vas i da je bio zahvalan za podršku koju ste mu davali u teškim i mučnim danima njegovog života.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: U grčkom nogometu ostavili ste velik, neizbrisiv trag. Nastu-pali ste kao nogometaš i trener u AEK-u, PAOK-u, Olimpiakosu, Arisu. U tim klubovima ostvarili ste velike, skoro nevjerojatne rezultate.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Hrvatska nogometna reprezentacija uskoro će igrati važnu kvalifikacijsku utakmicu s Grčkom u Ateni. Sigurno je da nema boljega poznavatelja grč-kog nogometa od Vas. Što mislite o tom dvoboju i tko bi mogao izaći uzdignute glave?
BAJEVIĆ:Grčkareprezentacijajejedansnažankolektiv.Netrebazaboravitidasu,netakodavno,biliprvaciEurope.IHrvatiimajusnažnuekipuinekolikoposebnona-darenihnogometaša.Mislimdaćepobijeditionaekipakojabudepsihičkiboljepripre-mljena,amoždaionakojabudeimalamalovišesportskesreće.Uglavnom,mišljenjasamdaćetobititeška,dobroteškautakmica.VjerujemdaćusedotadavratitiuAtenuituutakmicupogledati.MUSELIMOVIĆ / V.LIST: I reprezentacija Bosne i Hercegovine na dobrom je putu iz-
boriti kvalifikacije za predstojeće europsko prvenstvo. Što mislite - možemo li postići taj povijesni nogometni uspjeh?
BAJEVIĆ:Našareprezentacijaidosadajepostiglazapaženerezultate.Trebanamjošjedankorak.Uvjerensamdasemožemonatjecatisasvimekipamakojesenalazeunašojskupini,paisfrancuskomreprezentacijom.Bitćezanimljivo,bitćeteško,aline ineostvarivo.Prednamasu tjedni raspleta i tjednikojinammogudonijeti velikusportskuradost.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: S još jednom nogometnom legendom, s Ivicom Osimom, uključili ste se u saniranje prilika u našem Nogometnom savezu. Sve činjenice govore da ste dali ogroman doprinos. Što bi, po Vašem mišljenju, trebalo dodatno učiniti za stabilizaciju sporta za koji naša javnost ima naglašen interes?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Odmarate se u svojoj vikendici na obalama rijeke Bune. Znam da ste obišli cijeli svijet, sve kontinente, metropole i druga lijepa mjesta.
Može li se ovaj krajolik uspoređivati s takvim mjestima?BAJEVIĆ:Meniimojojobiteljiovdjejenajljepše.Odmaramseumiru,šetam,čitam,
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Rekli ste, svi mi to dobro znamo, da se najradije vraćate svo-me rodnom gradu. Jeste li zadovoljni procesom njegove poslijeratne obnove?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Vaša majka Danica krenula je prema desetom desetljeću svoga života. Ni u ovoj životnoj dobi nije joj teško putovati na relaciji Atena – Mostar - Ate-na. Početkom prošlog mjeseca ovdje smo se sreli i razgovarali. Ona se odlično osjeća?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Vaš suigrač Enver Marić imao je ozbiljnih zdravstvenih pro-blema. Njegova sportska i ljudska karijera dostojna je svakog poštovanja. Kontaktirate li?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Uz Vašu sportsku karijeru vezano je ime Marijana Matuna Kvesića, aktualnog dopredsjednika Olimpijskog odbora Bosne i Hercegovine.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: U Mostaru je vrijeme lijepo. Vama se, očito, ne napuštaju obale rijeke Bune, Mostar, Blagaj i Hercegovina. Vjerujte da našu sportsku i svekoliku javnost zanima - kakvi su Vaši daljnji planovi?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Naše osobno i obiteljsko prijateljstvo staro je nekoliko deset-ljeća, da ne kažem - pola stoljeća. U ovim desetljećima i godinama radio sam svakojake poslove: branio, pisao, putovao. Prvi posao koji sam obavio kao „angažirani“ novinar, učinio mi je posebno zadovoljstvo. Razgovarao sam sa sportskom legendom, čovjekom i prijateljem s pozlatom. Hvala Vam za ovo vrijeme!
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Gospodine Kvesiću, iza Vas su četiri desetljeća uspješne sportske, znanstvene, zapravo - životne karijere. Čitatelje našega lista silno će zanimati povijest ovog puta. Možete li reći - tko je prepoznao Vašu nogometnu darovitost kada ste
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Utakmica sa zagrebačkim „Dinamom“ zamalo nije preokre-nula Vaš životni i sportski put. S nogometne scene odlazio je veliki Dražan Jerković, mnogi će reći centarfor svih centarfora. Europski „Dinamo“ tražio je njegova nasljednika. Kronike bilježe da ste na toj utakmici izvanredno igrali, postigli pogodak i tako zapeli za oko zagrebačkom klubu. Ni „Sarajevo“ nije sjedilo skrštenih ruku. I oni su željeli u svoje redove dovesti mladog i darovitog vođu napada.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Usporedno sa sportskom karijerom, težili ste visokom, pa i najvišem akademskom obrazovanju. Kao izvanredan student i diplomirani pravnik, svo-ju znanstvenu karijeru započeli ste kao asistent na Katedri građanskog prava. Istovre-meno, pohađali ste i poslijediplomski studij u Beogradu, u klasi znamenitog profesora Slobodana Perovića.
KVESIĆ: Klasični zdravstveni problemi zaustavili sumoju nogometnu karijeru. NaPravnomfakultetudiplomiraosamnavrijemeiodličnimuspjehom.Opredijeliosamsezaznanstvenirad,aliseponovnoumojživot„umiješao“matičniklub.Naposlijediplom-skomstudijupoložiosamsveispite,prihvatiopozivitakoposaodirektora„Veleža“.UtovrijemeklubjetreniraoMuhamedMujić,jedanodnajvećih,azamnoge,bezdvojbe,najvećibosanskohercegovačkinogometašsvihvremenaisvihgeneracija.Njegovapri-sutnostbilajedodatnimotivdaprihvatimmjestodirektorakluba.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Nekoliko godina nakon toga kao Vaši najbolji suradnici bila su nezaobilazna sportska imena: Josip Jole Musa, Duško Bajević i Enver Marić. Kako je funkcionirao taj četverolist zvijezda?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Kako u pet riječi opisati Duška Bajevića?KVESIĆ:Princ-odglavedopete.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Možete li našim čitateljima reći koji je Vaš najznačajniji uspjeh? Je li to osvajanje Kupa 1986. godine, vicešampionska titula, neki nastup na međunarodnoj nogometnoj sceni ili nešto treće?
KVESIĆ:Utovrijemesvisugovorili ipisalidajenaštimigraonajljepšinogomet.Bilajetoekipadostojnatituledržavnogprvaka,alisetonijedogodilo.Ipak,osvojilismokupiufinalnojutakmicipobijedilizagrebački„Dinamo“rezultatom3:1.Našpro-tivnikbila je jaka,dobroorganizirana i izvrsnovođenaekipa.JošuvijekprepričavasetajuspjehisjajnaigranašegcentarforaVahidaHalilhodžića.Nameđunarodnomplanuimalismoizvanrednihnastupa,aliosvajanjeKupajeipaknajvišiuspjehklubanačijemusamčelubio.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Izbor na mjesto predsjednika, a sada potpredsjednika, Olim-pijskog komiteta naše zemlje predstavlja krunu Vaše sportske i životne karijere. Kako Komitet funkcionira i ima li izgleda da Sarajevo doživi olimpijsku reprizu? Može li on pridonijeti sređivanju narušenih prilika na našim sportskim terenima? Iza nas su nemili događaji iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST: Prije dvije godine sudjelovao sam u Vašem obiteljskom slav-lju i evo još jedne prilike zahvaliti na pozivu. Ovdje, u vrtu Vaše prekrasne vikend kuće, priredili ste veličanstven doček jednoj mladoj princezi - Vašoj unuci Emmi, koja je s roditeljima došla iz Švedske.
KVESIĆ:MojakćiVesnaudalaseiživiuŠvedskoj.DolazakunukeEmmezamojuobiteljbiojepravaradost.Pozvalismorodbinuiprijatelje,iradosttevečerinemoguzaboraviti. Tomalo stvorenje, tamala zlatna djevojčica preporodila je našu obitelj itrajnonasvezalauzsebe.JučerjesuprugaotputovalauŠvedskudabisnjomprovelanekolikotjedana.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Dok šećemo Vašim vrtom, obuzima me osjećaj da se nala-zimo u najljepšim predjelima Švicarske, talijanske Provanse, austrijskog Tirola, hrvatske Istre. Sve je na svome mjestu; svaka sadnica, svaki cvijet, svaki kamen. Ovdje vlada neobičan sklad i savršen red. Kako i u ovome uspijevate?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:I sin Igor krenuo je Vašim stopama. Uspješno je diplomirao na Pravnom fakultetu u Mostaru i sada Vam pomaže u vođenju obiteljskog poduzeća i svih drugih poslova.
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Za Vas se može reći da ste naglašeno obiteljski čovjek. Vaša bračna zajednica sretno i savršeno funkcionira nekoliko desetljeća. Primiču se i neki veliki jubileji. Jesu li počele pripreme za proslavu?
MUSELIMOVIĆ / V.LIST:Hvala na izdvojenom vremenu i razgovoru. Želim Vam uspješno vođenje Olimpijskog komiteta i Vašeg obiteljskog poduzeća, dobro zdravlje i sretne dola-zeće jubileje.
KronikakulturnihdogađanjauMostarusrpanj-rujan2011.01.07. Predstavljena zbirka poezije „Vedrine“ autoraGradimiraGojerauorganizacijiDruštvaumjetnikaMostarauCentruzakulturu.UzautoraoknjizijegovorionovinaripublicistZlatkoSerdarević.
01.07. Promovirana knjiga „Humanistička baština institucije memorije i digitalno doba“autoraprof.dr.EnesaKujundžićauNarodnojbibliotecinaLuci.
06.07. Održan koncert pod nazivom „Ljetna glazbena noć- Glazba je dar“ Simfonij-skogorkestraMostaruauliHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.
07.07. Promovirana zbirka poezije“Hiljadu rima za dječja srca“ autora Tahira Taše De-lića.KnjigujeuzautorapromoviraonovinaripublicistZlatkoSerdarevićuDomuArmije.
07.07. Promovirana knjiga „Sva moja sidra“ Ivice Ursića.AutorjenahumorističannačinpredstaviosvojraduGalerijikraljiceKatarineKosača.
07.07. Otvorena izložba o stradanju u Srebrenici u organizaciji Muzeja Hercegovi-neuCentruzakulturu.
12.07.- 16.07. Održan Prvi Calamus jazz festival.Ovojebilafantastičnaprilkamo-starcimadačujuividevrhunskejazzglazbenike.
14.07. Otvorena tradicionalna izložba XIV. Anale crteža BiH Grand prix Mostar 2011.Izložbujeotvoriogradonačelnikgosp.LjuboBešlićuCentruzakulturu.GrandprixAnalaovegodinepripaojeIviSimčić.
16.07. Otvoren 5. internacionalni Mostar World Music festival vrlooriginalnimna-stupombendaBendistaizTurskeuclubuAleksa.
21.07. Diplomsku predstavu „The Dumb Waiter“izveli sumladi akademski glumciDominikBajoiBorisMarićudvoraniLutkarskogkazalištaMostar.
22.07.- 25.07. Održan 9. Međunarodni Mostar Blues festival narazličitimlokacijamaugradu.
29.07. Otvorena samostalna izložba pod nazivom „fingerpaintings“ autora Matthewa Watkinsa, jednogaodnajistaknutijihsvjetskihslikara i ilustratora izkruganovogamedijauKlubuAluminij.
31.07. Otvorena Šesta međunarodna konferencija „Jedinstvo i razlike u Europi“uorganizacijinevladineorganizacijeMeđunarodniforumBosne.
02.08. Upriličena manifestacija „Na putu k Jugu“ (Sjećanje na Sinišu Jokića) ubaštiĆorovićakuće.
02.08. Premijerno izvedena predstava W. Shakespearea „Oluja“kojusuorganiziralimostarskisrednjoškolciistudentiuzsuradnjusneprofitnomorganizacijom„YouthBrid-geGlobal“udvorištusrušeneSveučilišneknjižnice.
02.08. Održana književna večer Marka Tomaša.UrazgovorusautoromvoditeljvečeriGoranKaranovićpredstaviojenjegoveobjavljenezbirkepjesamauClubuAleksa.
15.09. Izveden STUEBAfilharmonija Simfonijski koncert, zajednički projekt mla-dihglazbenikaizNjemačkeiBosneiHercegovinepoddirigentskompalicomMartinaLentzauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.
16.09. Otvorena izložba slika o temi kulture prostorauorganizacijiUdrugezaafirma-cijuarhitekture,kultureprostoraivizualnihumjetnostifORAizMostaraiSarajevogreenDesignauGalerijikraljiceKatarineKosača.
16.09. Održan koncert učenika Glazbene škole Ivana pl. Zajca Mostar iMuzičke školeMostaruGalerijikraljiceKatarineKosača.
17.09. Priređen Hommage - Sjećanje na umjetnika Ekrema Handžića. PriredilisugaDruštvoumjetnikaMostaraiKlubBoemiupovodu40danaodsmrtiuprostorijamaBoema.
23.09. Priređen glazbeno - zabavni program u povodu obilježavanja svjetskog danasvjesnostiolimfomuuorganizacijiUdruge„Zagrljaj“iHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.
26.09. Premijerno izvedena predstava „Smrt i djevojka“ čileanskog autora ArielaDorfmana,aizvelisujemladiglumciAnđelaBulum,BojanBeribakaiBorisMarićnaGradskojsceniToniPeharuMTM.
26.09. Predstavljena knjiga profesora Milovana Pecelja “Jevto Dedijer, život i djelo“uPortiStaresabornecrkve.
27.09. Predstavljena knjiga „Pučanstvo duvanjske župe 1469.- 1800.“ autora Ante Ivića.Knjigusupredstavilidr.sc.RoberJolićimr.sc.AntoIvićuorganizacijiHKDNa-predakglavnapodružnicaMostaruGalerijikraljiceKatarineKosača.
29.09. Otvorena izložba projekata koje potpisuje arhitekt Adnan Pašićusuorgani-zacijiAluminijad.d.MostariUdrugezaafirmiranjearhitekture,kultureprostoraivizual-nihumjetnostifORAuKlubuAluminij.
30.09. Predstavljena knjiga „Mostarci školovani u inostranstvu“ autora Zlatka Ser-darevića uorganizacijiDruštvaumjetnikaMostarauCentruzakulturu.
Apostolskom nunciju Alessandru D’Erricu Zlatna povelja ljubavi i mira ILH-aApostolskom nunciju za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru nadbiskupu Alessandru D’Erricu, na svečanosti u Katoličkom školskom centru „Sv. Josip“ u Sarajevu, dodijeljena je Zlatna povelja ljubavi i mira Internacionalne lige humanista za doprinos razvoju kulture dijaloga između vjerskih zajednica i etničkih skupina. Ovo visoko priznanje nunciju je uručio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a odvjetnik Josip Muselimović, predsjednik Odbora za svjetski poredak i humanizam ILH-a, pročitao je Odluku o dodjeli Povelje, koju je potpisala predsjednica Elizabeth Rehn.- Zahvalan sam prijateljima iz Internacionalne lige humanista što su mislili i na mene kao osobu koja zaslužuje tako visoko priznanje kao što je Zlatna povelja, za skromni doprinos koji sam mogao dati ovih godina u promicanju kulture dijaloga, mira i sklada među narodima i religijama. Osjećam dužnost izraziti posebnu zahvalnost onima koji su imali posebnu ulogu oko pripreme i sretnoga ishoda ove svečanosti: generalnom tajniku prof. Zdravku Šurlanu, predsjedniku Komiteta za humanizam i svjetski poredak Josipu Muselimoviću, predsjedniku Vijeća Lige prof. Tariku Kupusoviću i prof. Milanu Kujundžiću, posebnom izaslaniku predsjednice ILH – gđe Elizabeth Rehn – kazao je nuncij u prigodnom govoru.
Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski; apostolski nuncij za BiH i Crnu Goru nadbiskup Alessandro D’Errico i odvjetnik Josip Muselimović, predsjednik Odbora za svjetski poredak i humanizam Internacionalne lige humanista.