This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
glasilo Matice hrvatske Mostar • s i ječanj-travanj 201 1 . • i ssn 15 12-5475
Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar
redovitoisazadovoljstvompratimčasopisMotrištačijisteglavniurednik,tesamzamijetiodabilje-žitesvaknjiževnadogađanjanaovimprostorima.Jednatakvovrijednapjesničkavečerdogodilose6.kolovoza2010.usklopuLjetnogfestivalaPočitelj2010.,podnazivomRijek iz kamena.Svimsudionicima,patakoimenibilabi iznimnačastdapjesmekojesmonapomenutojmanifestacijikazivalibuduobjavljeneuVašemcjenjenomčasopisu.UnaprijedsezahvaljujemisrdačnoVaspozdravljam.Spoštovanjem,LjuboKrmek
AdmiralMAHIĆ SAMO JE JEDAN MUTADa,Duše!TkogoduPočiteljzaluta-nekupita:gdjejeMuta?čovjekstoljećimaprivrženvisiniPrijateljstva.Jutarnjojkahviivečernjojmilini.Odanvrhunskomdjelu:familiji!Inapočiteljskomčeluinadžamijiinacrkvici-Njegoverukepodupirumolitvunakojojjedaneugasisvjetloupokojniku!AlpopetsetrebanavrhzvjezdanoggugutaBosneiHercegovine-Popitistinuistine:samojejedanMuta!Da,Drugovi-svici!Mutaljubibojažljiveosvite!Nemojtedagaranite!
posebnog razloga, njegovao prema svemu što je Bosna, pronašla je svoju drugukrajnost.Možebitidarazlogetojnaglojpromjeniumišljenjumladog,kosatogAustrijancatreba
osovionanogekada je toga jutranapuštaoMelihinkrevet,Bosnu jevidiousasvimdrugomsvjetlu.Ubrzo jepoželioposjetiti tuzačudnuzemlju,asanmuse,kaoštoto ibivakada
kojojjedjedgovoriodosmrti,zemljikojate,kakojedjedvolioreći,zavedeiostavi.Bezmaloseifrancudesiloisto.Kad se, stopirajući, u nekom raštimanomkombiju uspio izvući iz Sarajeva, pred
trebabezrezervevjerovati.Sdrugestrane,uvijekimaidrugastranaanijezgoregainjuposlušati…Matija Pejić u nekomdruštvu se hvalio da je u luksuznom restoranu, luksuznog
Oprostite što tek danas odgovaram na Vaše pismo od 7. o. m. Bolest me je sprečila da to učinim odmah. Nisam dobro sa zdravljem ni sada. Naro-čito teško mi pada što mi je mogućnost čitanja i pisanja ograničena. Lako je razumeti da to predstavlja težak poremećaj u mom radu. To je i razlog što nisam nikako u mogućnosti da Vam učinim po želji izraženoj u Vašem pismu.
Uveren sam da će Vaša poezija naći svoj put i zauzeti svoje mesto u knji-ževnosti, ali žao mi je što Vam nisam mogao i ja ukazati bar malo drugarske pomoći na tom putu.Želim Vam svako dobro, sa srdačnima pozdravom.
viči, umjetnosti, viči i vrlo se tuži tebe sada niko više ne traži (LucasMoser,1431)Istorijaumjetnostibudućnostibićejedanposlovniizvještaj.Klasicimnogihvremena,osiguranevrijednostiGoya,Daumier,GeorgeGroszHommes singuliers(Baudelaire)prodajuseporastućojcijeni.Kleine Meisterostajuudepou,podaciinasloviukatalogu.
Samunoći,gostibijahuiščezli.Lutaojekoridorima,vatraizogledalaudarispramnjega,sjenkamuizgori.Stellujebioostaviozasobomuparkuhotela,podkedrovimaibrijestovima,stajalaje,čekajućiga,utamičekajućisvakenoći,poslijesvihdanaivečeri,prijesvakogjutra,mirišućinasandalovinu,sazatvorenimočima,dišući,manjedišući,bezdaha.Ali izlazi bijahu zaključani svjetlo u hodnicima ugašenoMiris sandalovine, šum drveća pokaza se kao varka.
christophMeckelrođenje1935.uBerlinu.Živiurodnomgraduifreiburgu.Pjesnik,pro-zaistilikovniumjetnik.Objaviojestotinjaknaslova.Nekeodpoznatijihpejsničkihzbirkusu:Nebelhörner(1959),Wildnisse(1962),Bei Lebzeiten zu singen(1967),Wen es angeht (1974),Souterrain(1984),Hundert Gedichte(1988),Zähne(2000),Blut im Schuh (2001),Seele des Messers(2006),Gottgewimmer (2010).Objaviojeivišepripovedačkihzbirkii romana.Dobitnikuglednihnagrada,kaoštosuRilkeova,Traklova,Schillerovprsten.Godine2006.primiojemeđunarodnuknjiževnunagradugradaNovogSada.Sarajevski«Buybook»objavićeknjiguizabranihMeckelovihpjesamauprijevoduStevanaTontića.
Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 49
učilište
IvaBELJAN
RatimirJosipaMlakićaJosip Mlakić: Ljudi koji su sadili drveće, VBZ, Zagreb, 2010.
vini–prisutnojusvimnjegovimproznimdjelima,asimboličkičakiunaizgledudaljenuromanuTragomzmijskekošuljice,štotemuuzimaizbosanskoga17.stoljeća.Novimromanom ostaje vjeran svojoj osnovnoj tematskoj preokupaciji baveći se poraćem.Radnjasesmještauneimenovanigradićnabosanskohercegovačko-hrvatskojgranici,2
neuspijevajufunkcioniratiuporatnojsituaciji.BracinesepsihološketegobenajjasnijeočitujuubrakukojipropadaiunesposobnostidasasuprugomIvanomuspostavismi-slenijiibliskijiodnos.Slavko jepredsjednikmjesnebraniteljskeudruge inajvišeucijeloj skupini sklon
staricomkojagakontroliraimučnonadnjimjadikuje.Kapetantrpistrašnebolovezbogišijasa,kojigaje,paradoksalno,ujednomtrenutkusvojimpojavljivanjemodvratioodželjeza„odlaskom“ jer jebolpostalapoveznicasosjećajemzaživot i trgnulaga izopasnastanjabezgraniceizmeđupadanjausanibudnosti.Ivan jealkoholičarkoji redovnopijeuMagnumu,Bracinukafićugdjeseskupina
dvostrukokodiranepanudeidvijerazinečitanja.Prvajerazinadoslovna,iovdjejeto priča o poratnom stanju u bosanskohercegovačkomgradiću, a druga je razinasimbolička.Moglobi se rećida svi elementi romana–od likova,prekodogađaja,dijaloga,predmeta,prostora,vremenadopripovjedačketehnike–posjedujubogatmetaforičkipotencijal.KaoosnovnametaforafunkcioniraMlakićevgrad,boljenapisatiGrad,jeroninije
tektipičanpograničnigradić,negometaforadegradacijeuređenihiuljuđenihljudskihzajednica – što u tradicionalnoj književnosti grad upravo i simbolizira.Mlakićev jeGradpropalaljudskazajednica,zajednicatekpočinjenicizajedničkogdijeljenjapro-stora,alineipodrugimatributimaštobitrebaliobilježavatiljudskuzajednicunavišoj
nostodraslima.KadaDragandolaziugrad,primjećujenaulaskusnažnusliku:djecakojamigoljeporuševinamakućaismišljajusvojeopasneigreučinemusesličnašta-korima.štakorkaometaforazadjecufunkcioniraucjeliniromananeobičnosnažnoipojačavadojampropadanjasvegaštojeljudskousvojojesenciji.Tomesepridružujunefunkcionalnibrakoviiobiteljikaometaforepropastiosnovnihljudskihveza.Rasapusepridružuju i religioznisimboli.Grad je izgubiohramove:svesubogo-
moljesrušeneuratu.Odcrkvesuostalačetirizidaukojanesmetanopljuštikiša.Odreligioznihjeznakovaostaojedinogolemiželjeznikriž,kojisnalazisimboličnasudbina:Robert,dječakpovratnikizBerlina,zajednosdvojicommjesnihdječakakradekrižizsrušenecrkve i u komadimaga želi prodati u staro željezo kakobi kupio „tablete“.Općojdegradacijitakosepridružujeidegradacijareligioznosti:uGraduštonemahra-ma,nemavertikalu,poulicama„propovijeda“Propovjednik,mjesnaludakojauzvikujebiblijskecitatepratećiihpsovanjem.Simbolikajesnažna:upotonulomGradu-svijetuulogupropovjednikaigrajuporemećeniljudi,kojiriječiizsvetihknjigaizgovarajubezrazumaisvjesnaznanja,kaoubljeskovimaštodolazeizpomračenesvijesti.Tradicio-nalnajereligioznostpotonulanadno.Ženskilikoviuromanutakođernosesloženmetaforičkipotencijal.Ženesupopratni
likovi,suprugeimajkečijisuživotiudomino-efektuzahvaćeninesrećomnjihovihmuže-vaisinova.Alioneuumjetničkojcjeliniromanasimbolizirajuiženskonačelousvijetu,štojepotisnutoudrugiplan,aosimtoganarušenouosnovnimsvojimosobinama:Iva-najenerotkinja,Kapetanovajemajkastaricakojaseneuspijevanositisasvojombolipanjomesnažnoopterećujesina,Sanjaježenaalkoholičaraimajkamladognarkoma-na,aMirnajepreljubnica.Takvostanježenskihlikovauromanusimbolizirapropadanjeosobinaženskestranečovjeka:emotivnosti, intuitivnosti,povezanosti sdomom i saživotom.Usvijeturomanapomicanježenskihlikovanarubnaglašavamuškonačelo:racionalnost,tehničko-logičkiporedak,aktivnost,ateosobine,prenaglašeneibezrav-noteže,isamedoživljavajusvojrasapibesmisao.Ipripovjednatehnika,kojase,kakojerečeno,oslanjanaprostorno-logičkeodnose,sugeriratakvuneravnotežu.MlakićevsvijetupropadanjusadržiisimbolesmislaulikovimaKarlaiZdenke.Karlo
ljice.7PripovjedačjefraIvoLašvanin,aromansimuliranjegovekroničarskezapise,u kojima, umaniri franjevačkih ljetopisa, pripovijeda o onome što je doživio ili oddrugihčuo.8OdmakodzaMlakićakarakterističnapripovijedanjaosobitočinekroni-čareva filozofičnost,odnosno interpoliranepripovjedačkegeneralizacijeo različitimopćenitimpitanjima,kojimaseMlakićudrugimprozamanebavinatakavnačin,tejezičnabujnostnasuprotuobičajenojekonomičnosti.Objesuosobineiovdjezadaneizborompripovjedača,aliikaointerpretacijaAndrićevepripovjedačkeumjetnosti,čijijeMlakićpoklonik.9
Partikularno i univerzalnoVažnajeosobinaMlakićevapripovijedanjanepostojanješiregakonteksta–nacio-
nalnog,povijesnog,političkog,religioznog,filozofskog,panimoralnoguuobičajenomsmisluriječi–okopojedinačnihdogađajaidoživljaja.Takavnačinpripovijedanjaostva-rujeosobitosnažneučinkesobziromnaosnovnu temu jerbiseupravozbogratnetemeočekivaokontekst.
7 Zaplet jeovdjeposuđen iz kriminalističkih romanazbogdinamizacije radnje,apomnogočemupodsjećanaImeružeUmbertaEca:krvavaubojstvairedovnik-istražiteljsvakakosupodudaranokvir,aorganizacijapoglavljapremačetrnaestpostajaKrižnogaputaanalognajeorganizacijiEcovaromanaujedantjedan,segmentiranpremamolitvičasovaiponjojuspostavljenomreduubenediktinskojopatiji.8 Isamojeimealuzijanafranjevačkogljetopiscaiz18.stoljećafraNikoluLašvanina,piscaLjetopisa,vezanogzafojničkisamostan.9 SposobnostuspješnaeksperimentiranjaspripovjednimtehnikamapokazaojeMlakićinadrugimmjestima,osobitoupripovjedačkiveomazanimljivoj,anedovoljnospominjanoj,zbircipričaObiteljskaslika,gdjespretnoikreativnousvakojoddesetpričasimuliradiskurspojednogapoznatogpripovjedača,istodobnogareinterpretirajući.
tikularno–univerzalan.Izbjegavanjemsvakepatetike–ratne,nacionalneisvakedruge–uspijevanadićipojedinačnapitanjavezanazakonkretneratoveikonkretneokolnostitestvoritiuniverzalnesimbolerataiporaćaprenesenenarazinuljudskeunutrašnjosti.Mlakićevaprozatako,umjestoutjecanjanekim„partikularnimuniverzalnostima“,pre-mještaproblemnaapstraktnijuiuzročnijurazinu.Na koncu, i opet prikladno, treba spomenuti važan simbol uspostavljanja smisla
–pisanje–čijajetematizacija,kaoitematizacijaumjetničkogpostupkauopće,važnapreokupacijasuvremeneknjiževnosti.UvećiniseMlakićevih romana,dasezadržimsamonanjima,pojavljujetajmotivkaoključni.RomanKadmaglestanusastojisetakoodzapisaglavnogprotagonistaJakova,čijizadatakuokvirupsihološketerapijepostajeupravopisanje.Pisanjemonuspostavljaporedakusvojimsjećanjima idajesmisaonepovezanimslikamaštoizranjajuizsvijesti.Varijacijamotivaprisutna je iuPsima i klaunovima: radnjase ipokreće timešto
kojaseuputovanjuautobusompretvaraugrotesku.Motivpisanja (ipripovijedanja)kaopridavanja smisla životuosobito je snažanu romanuTragomzmijskekošuljice,gdjekroničarskezapisefraIveLašvaninamotiviranjegovapotrebadauobličisvoja ituđaiskustvautragštoseopireprolaženjuvremenaidajedogađajimaredštogausvojim strukturamačuvajupripovjedne (i kroničarske) konvencije. Konačno, kako jespomenuto,uDrvećusesimboličkipisanjesmještanarazinuuspostavljanjastvarnekomunikacije,izražavanjaljubaviipronalaženja(ispašavanja)autentičneljudskosti.ItoostavljamkaodovoljnodobarzaključakosvrsipripovjedačkogumijećaJosipaMlakića,kojenovimromanomjošjednompotvrđuje.
58 | Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar
IvoMiroJOVIĆ
Pravoipravdausrednjovje-kovnojžupiLepenicauvrijemeturskeokupacijePrvi spomen srednjovjekovne župe LepenicaŽupajeusrednjovjekovnojBosniiHumuadministrativnacjelinaipredstavljaprirod-
nimgranicamazaokruženprostornakojmjeformiranaifunkcioniradruštvenaorgani-zacija.Županosinazivpoprirodnomobilježjupodručjanakojemjenastajala,najčešćerijeka (Lašva, Lepenica,Trstivnica,Sana,Neretva,Prača itd.), ali i drugihprirodnih idruštvenihobilježjaikarakteristika(Brod,Trebotić,Bišće,Broćno,Dabar,Luka,Dubra-va,Velika(Veljaci),Popovo,Nevesinje,itd.).čitavprostorsrednjovjekovneBosneiHumabiojesastavljenodžupa.Ekonomski
čimbenikpodrazumijevaojedatacjelinaimadovoljnoizvorazapreživljavanje(šuma,pašnjak,obradivazemlja,voda).Župasesastojalaodopćinakojesuujednomroduimalesvojepredvodnike,aimalajesvojeadministrativnosredišteunajvećemnaseljukoje je imalovojnikarakterzaštitečitavogpodručjažupe.Načelužupe ježupan.UsrednjovjekovnojBosniiHumskojzemljibrojžupasemijenjaotakoštosumanježupeulazileusastavvećih,ilisusevećecijepalenavećibrojmanjih.UXV.stoljećupratisepojavacijepanjainestajanjastarežupanijskeorganizacije,budućidateritorijivelmožavišenisubilipotrebniustaromobliku.Vlastunaseljimaimalajeposebnuorganizacijukojajebilauklopljenauvlastposjedavladaraivelmoža.Upravniknaseljausrednjovje-kovnimgradovimanazivasegradskiknez.Poznatisuknezoviukraljevojzemlji(con-tratadelre)inaposjedimavelmoža.OvakvekneževeimalasunaseljaGoražde,foča,Trebinje,Olovo,Srebrenicaidr.Njihovafunkcijapodrazumijevalajeposlovelokalnogkarakteraukojimasuseispoljavalapravaseniora(vladarailivelmože).Inadvorovimavelmožabilojesličnihdostojanstvenika.UvojvodeVojsalića,nećakaHrvojina,spomi-njese“oddvorapristavknezTomašPačić”,auvojvodeRadoslavaPavlovićadvorskiknezRadičKopljević.OpsežnaproizvodnjauXV.stoljećupretpostavljaproširenjerudarskeitopioničarske
djelatnosti,daljeangažiranje ljudstva,zapošljavanjevećegbrojastručnjaka iobičnihradnika, intenzivniju podjelu rada, otvaranje novih rudokopa i podizanje topioničnihpeći.Takosurudarstvoitopioničarstvopostalinajvažnijičiniteljiugospodarstvusvakog
potvrđujeDubrovniku isprave svojihprethodnikaodTvrtka I. doOstoje.6UKreševukraljStjepanTomašpotvrđujelistinomod3.rujna1444.godinepovlasticeDubrovčani-ma.7OdređenepovijesnepotvrdenalazeseudokumentacijipohranjenojuDržavnomarhivuuDubrovniku,patakonekiBogojeDobrošićizLepenice1335.godineprodajeuDubrovnikutrikonjaza40perpera.8UDubrovačkomarhivujeidokumentukojemseLepenicaspominjetrećiput,audokumentusegovoriokupovini jednerobinjeuLepenici,obavljenoj1381.godine.UvrijemebosanskesrednjovjekovnesamostalnostisrednjovjekovnažupaLepenicabilajebanski,odnosnokraljevskiposjed.Tamosena-
1 MarkoVego,Naseljabosanskesrednjovjekovnedržave,Sarajevo,1957.,str.67.2 Eusebiofermendžin,ActaBosnae,13;Smičiklas,cod.Dipl.,IV,br.208).(GlasnikZem.m.,1911,22;VI.Skarić,AltertiimervonGradacinderLepenica(Bosnien)uGl.ZM.,1932,sv.2,1—22).3 PavaoAnđelić,Arheološkaispitivanja(U:Lepenica-priroda,stanovništvo,privredaizdravlje),Nauč-nodruštvoSRBiH,Sarajevo,1963.,str.173.4 Dr. Josip Jireček,Trgovačkidrumovi i rudniciSrbije iBosneu srednjemvijeku (Zbornik radovaKonstantinaJirečeka,I,)SAN,Beograd,1959.,MihsiloDinić,BosanskafeudalnadržavaodXII-XIV.vijeka(HistorijanarodaJugoslavije),Zagreb,1953.,str.Hazimšabanović,Bosanskipašaluk,5 DržavniarhivuDubrovniku,Diversacancellariae,SvezakXXXIV,folija218v.6 isto7 isto.8 isto
dašnjemzemljopisnomsredištuŽupe)iunjenojokolini identificiranisuiubiciranibrojnidokazipretpovijesnihgradina,prijesvihnaBan-brduiznadKuliješa,naGra-dini iznadBrestovskog,naGradini iznadDuhra,Gradini iznadLjetovika,GradištuiznadPaleža,naKosikodRadanovića,naHanPloči,naBijelimVodamaiznadPo-dastinja,naGradcuiznadGromiljaka,GracuiznadVišnjce,GracuiznadZabrđa,tenaistoimenomarheološkomlokalitetuiznadHomolja,gdjejeukasnoantičkodobaizgrađenaikasnoantičkabazilika,čijijekameninamještaj,osobitooltarnapregra-da, bio bogato ukrašen ornamentima u reljefu, a u prostoru refugija pronađenaje isrednjovjekovnakeramičkaposuda.9NaKarinjačamakodDraževića,uzrijekuLepenicu,idenficiranisuostatcipretpovijesnogtumula,anaobodudanašnjeopći-neKiseljaktakođersenalazilopretpovijesnoneolitskonaseljebutmirskekulturestumulimaikasnoantičkomgrobnicom.ProstornojednaodnajvećihpretpovijesnihgradinanapodručjuBiHnalazisenabrduOštrik.10Premarelevantnimarheološkimistraživanjima,najznačajnijipretpovijesnilokalitetnapodručjunekadašnježupeLe-penicaipakjecrkvinaiznadPodastinja,gdjejeustanovljenkontinuitetživljenjaodpretpovijestidokrajasrednjegvijeka.11
9 PavaoAnđelić,Arheološkaispitivanja(U:Lepenica-priroda,stanovništvo,privredaizdravlje),NaučnodruštvoSRBiH,Sarajevo,1963.,str.173.10 Arheološkileksikon,str.14-28.11 Arheološkileksikon,str.16.12 Otomebliže:AlojzBenac:ZelenaPećina,GZM,Arheologija,Novaserija,SveskaXII,Sarajevo1957.Godine,VukosavaAtanacković–Salčić,PraistorijskigrobuVojnukodMostara,časopiszakulturnoiistorijskonaslijeđe“Hercegovina“(dalje:“Hercegovina“),4,Mostar1985.;V.Radimsky,PrehistoričkeirimskestarinekodBačevićablizuMostara,GZM,IV,1892.,332–336;13 Arheološkileksikon,str.17-18.14 Arheološkileksikon,str.25.15 Arheološkileksikon,str.28.16 čitav niz tekstova o arheološkim nalazima iz rimskog perioda u fojnici i okolini objavljen je urazličitimgodištimaGlasnikaZemaljskogmuzejauSarajevu.Sumarij:fojnicakrozvijekove,Sarajevo,
1987.17 šefikBešalgić,StećcicentralneBosne.-Sarajevo,1967.,str.41.18 VladimirĆorović,isto,13–14;RudolfMaldiniWildenhainski,BosnaiHercegovina,Zagreb1908.,140;carlPeez,Mostarundseinculturkreis,Leipzig,1891.,191–192.19 Arheološkileksikon,14-28.20 Anteškegro,RimskastelaizRauševcakodBrestovskoguSredišnjojBosni,Opusculaarcheolo-gia,21,Zagreb,1997.,str.235-238.21 Enver Imamović,Kiseljak/Višnjica iGromiljak-antička ikasnoantičkaarhitektura,Arheološkipre-gled,Beograd,1988.,str.137-138.22 Arheološkileksikon,19,2823 Podaci o rimskom vodovodu još uvijek nisu objavljeni.Teren je pregledala arheologinja ZilkaKujundžićVejzagić,višasavjetnicaZemaljskogmuzejauSarajevu, teutvrdiladaseradioostatcimarimskogvodovoda.24 Istraživanjesutijekom2007.godineobaviostručnitimarheologaZemaljskogmuzejaizSarajeva:AndrijanaPravidur,mr.MirsadSijarićimr.AdnanBusuladžić.Iakojeistraživanjeprekinutoiztehničkihrazloga,parezultatijošuvijeknisuobjavljeni,utvrđenojedaseradiorimskimzgradamazasadnep-
Područje srednjovjekovne župe Lepenica u kasnom srednjem vijekuVećinapovjesničara,kojisebaviliizučavanjampostankairazvitkagradskihnaselja
uBosniiHercegoviniusrednjovjekovnomrazdoblju,slažesedajenaovompodručjuvrlomnogoarheološkihnalaza koji potječu iz ranog srednjeg vijeka.Sa sigurnošćusemožeustvrditisamodasumanjeslavenskogradinskonaseljeiutvrdapostojaliutadašnjemsredištulepeničkogkraja,doksuostatcimaterijalnekulturepronađeniinapodručjuLepenice.Ovakovomišljenjeutemeljeno jeuglavnom nadosadpoznatimpisanimizvorima.Sdrugestrane,pojedini,posebnostarijiautoriupozoravajunapo-stojanjeruševinanekihstarihutvrdakojesuvećinomuništeneprilikomizgradnjeno-vihobjekatanaovomlokalitetu.Naprijedspomenutehipotezebezprovedbedodatniharheološkihistraživanjanijemogućeargumentiranoprihvatitinitiodbaciti.Prvi siguranpodatakopostojanju naselja i utvrdanapodručju srednjovjekovne
župeLepenicapotječeizkasnogsrednjegvijeka,kadapovijesnavrelaprepoznajupo-stojanjedvajugradskihnaselja:fojniceiKreševa.Otvorenopitanjeurazličitimteorijimaopostankuovihdvajugradskanaselja,nakojejošuvijeknemapotpunogodgovora,predstavljapreciznolociranjeovihsrednjovjekovnihgradova.Pretpostavkajedaseuznjihidentificiraleinekeutvrde,aumnogoširemprostoruinizdrugihtvrđava.OsimKreševa ifojnicevelikoznačenje imaju idrugamjesta,prijesvegasrednjovjekovnarudarskasredišta:Deževice,DusinaiOstružnica.Neštoranijeseupisanimpovijesnimvrelimaspominjegradskonaseljefojnica.Pre-
majednojdubrovačkojvijesti,prvispomendatira18.ožujka1365.godine,upovoduprodajepolovinerudarskihjama,vlasništvaHansaiNiklaSasinovića,nekimDubrov-čanimaufojnici.Drukčijainterpretacijapoznatihpisanihvrela,potkrijepljenaciljanimarheološkimistraživanjimanaterenu,govoriuprilogteorijidajefojnicanaseljenavećudrugojpoloviciXIV.stoljaća,akoneiranije, te jeegzistiralakaogradskonaseljeuokvirimasrednjovjekovnebosanskedržave,svlastitimtrgomimožebitnimsvimsred-njovjekovnimstatusima,te,unekimmomentima,irezidencijalnogkaraktera.
Od 1377., odnosno 1391. godine, nema podataka o kovanju novca bosanskihvladarado1436.godine.Tegodinesepojavljujugroši(velikigroši)TvrtkaII.iotadasenovackujesvedookupacijebosanskedržave.Dugovremenasepostavljapita-njegdjesenalazilakovnicanovcabosanskihvladarauprvojpoloviciXV. stoljeća,kadaSrebrenicavišenijebilauokvirimabosanskedržave.Srebrenicajerudnikbogatsrebrom,svakakonajvećiinajjačiuBiHutodoba.UpravoodtridesetihgodinaXV.stoljećafojnicasenaglopodižeipostajejednoodglavnihgospodarskihsredištabo-sanskedržave.Unjojsuseokupilimnogobrojnidubrovačkizlatari.Zlatarisuse,kaoštojepoznato,svudausvijetu,paikodnas,bavili,izmeđuostalog,ikovanjemnovca.čakseza jednogoddubrovačkihzlataraufojnici izričitonavodida je“aurifaber”,značipravikovačnovca.fojnicasenalazilapodneposrednomvlašćubosanskihvla-dara,što je jakovažnačinjenica.Novacoznačenkaokraljev (grossidiRe,denariiregisBossine,itd.)čestosespominjeuizvorima,itoobičnousvezisfojnicom.KadajeSrebrenica jednokratkovrijemeponovnopripalasrednjovjekovnojBosni,u ljeto1446.godine,uDubrovnikuseraspravljalookovnicibosanskogkraljauSrebrenici,alinijepoznatojeliovauistinuiproradila.OdsredineXIV.stoljećaDubrovčaniseokupljajuokobosanskihrudnika i trgova.
franjevcigradesamostannaPazarnicama,trgujeseobrtničkimproizvodimaizrađenimodplemenitihmetala,kaoikožom,svilom,vunom,oružjem,kućnimpotrepštinamateskupocjenimtalijanskimtkaninama.Uzimajućiuobzirbogatstvorudnika,kaoistalnunazočnostdubrovačkihzlatara(oko1430.godinebiloihje12)kojisuizmeđuostalogbaviliseikovanjemnovca,najvjerojatnijejefojnicabilagospodarsko,obrtničko,druš-tvenoivjerskosredištesrednjovjekovnebosanskedržave.30Iznad fojnice, na obronku planineMatorac, identificiran je srednjovjekovni grad
Najsnažniji razvojKreševo injegovaokolicadoživljavajuuvrijemesamostalnesrednjovjekovne bosanske države. Prvi pisani povijesni izvori spominju rudnikesrebra, bakra i olova uKreševu 1381. godine.Dolaskomnjemačkih rudaraSasau srednjovjekovnu Bosnu značajno se unapređuje tehnologija vađenja i preraderuda.SaskirudaridonoseusrednjovjekovnuBosnuipravnuregulativupoznatukao“saskizakoni”isuvremenijutehnologijuvađenja,obradeipreraderuda.Usrednjo-vjekovnomrazdobljuKreševodoživljavanajvećiusponiutovrijemepostajejednoodkraljevskihsjedišta,očemusvjedočepovijesnidokumenti,brojni identificiraniarheološkinalazi,teostatcisrednjovjekovnihutvrda.UDubrovačkomdržavnomar-hivučuvaseispravabosanskogkraljaStjepanaOstojeod12.kolovoza1434.go-dineukojojseprviputspominjegradKreševo.38Ostacikraljevskoggradasačuvanisu idanas,aopasanisubedemom,pasečitavprostornaziva iBedem.Narubuostatakasrednjovjekovnoggrada1996.godinejepodignutakapelauspomennaposljednjubosanskukraljicuKatarinuKotromanićKosača.Gradjeimaopodgrađeukojemsesvremenomrazvilaobrtničko-trgovačkairudarskavaroš.TvrđavaostajeufunkcijiiuvrijemeOsmanlija,poštojenavedenaupopisuosmanlijskihtvrđavauBosniiHercegoviniiz1468./69.godine.UKreševusenalazilaicarinarnicakojusudržaliDubrovčani,kojisuuovomgraduimali isvojukoloniju,tevodilikompletnutrgovinurudnimblagom.OsmanlijesuokupiraliKreševo1463.godine,alisuDubrovčani jošnekovrijeme
biliglavnizakupcicarina.NakonosvajanjaodstraneOsmanlijauKreševujesjedištenahije,kojaseupisanimpovijesnimizvorimaprviputspominje1469.godine,anahijajeprvobitnopripadalabobovačkomkadiluku.TegodineseunahijiKreševospominjeutvrđeni grad, pazar i rudnik srebra s pomoćnim rudnicima uDeževicama i Dusini.UtvrđenigraduKreševuspominjeseiujednompovijesnomvreluiz1503.godine,notadajevećnapušten,moždaveć1489.godine,kadajeutvrđengradDubrovnik.NahijaKreševojenekovrijemenajvjerojatnijepripadalasarajevskomkadiluku,štosevidiponadležnostisarajevskogkadijeMahmud-efendijenadjednimsudskimsporomokovla-sništvanadzemljomuseluDusina.Ovdjebisemoglaspomenuti ičinjenicakojaumnogomepokazujevažnostovog
seljačkeopćinesvjedoči,izmeđuostalog,velikibrojnekropolasastećcimausa-mom gradu i u njegovoj neposrednoj okolici, od kojih je stećak velikog knezabosanskogRadojaRadosalića,kojisenalaziuskupiniodsedamnaeststećakanakatoličkomgrobljuuZabrđu,pomišljenjustručnjaka,jedanodnajljepšihstećakauBiHuopće.KiseljačkopodručjeusrednjemvijekujepripadaložupiLepenica,aupovijesnomdokumentuiz1244.godinespominjeseicrkvasv.Mihovilauobli-žnjemseluRotilj.IzmeđuKiseljakaifojnicenalaziseMilodraž,naseljekojejepripadalosrednjovje-
42 D.Kovačević-Kojić,Oknezovima,str.343.43 KnezMilivojsespominje i24.7.1428.godine,usvezisuputamadubrovačkimposlanicimauBosnidasekodbosanskogkraljazauzmuzbognaplateizvoznihcarinazasrebro.DesankaKovačević,RazvojiorganizacijacarinausrednjovjekovnojBosni,GodišnjakIstorijskogdruštva,VI,Sarajevo,1945.,str.247,D.KovačevićKojić,Oknezovima,str.341.44 D.KovačevićKojić,Oknezovima,str.343.45 Isto,str.335-337.46 Isto,Oknezovima,str.336.47 E.fermendžin,ActaBosnae,1348 M.Orbini,IIregno,350.49 E.fermendžin,ActaBosnae,13;T.Smičiklas,cod.Dipl.,IV,br.208).50 U spomenna taj događaj, namjesnomgroblju izgrađena je 1931. godine spomen-kapela fraAnđeluZvizdoviću,kojajenakonrata1991-1995.godineobnovljena
Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 67
IzmeđuVišnjiceiOtigošćanalaziselokalitetRavnigrad.Terenjeteškopristupačan,osimsjednestrane,pasemožekonstatiratikakojebioidealnekonfiguracijezasred-njovjekovnuutvrdu.Jelisemoždaradiloolokalitetunakojemsenalazilosredišteilisje-dištesrednjovjekovnežupeLepenica,štonijenemoguće,sobziromnaspomenRotiljaužupiLepenica,odnosnonanjeneteritorijalnegranice,kojesudosezalemnogovišeoddanašnjeglepeničkogpodručja, ili jeupitanjunekavrstanadzorneutvrdeskojeseobavljalakontrola iznimnomnogokorištenogkaravanskogputa izNeretve,prekoDusineiDeževica,premaVišnjiciidalje,premaVisokom,trebalobiutvrditiarheološkaistraživanjanatomlokalitetu.
Područje srednjovjekovne župe Lepenica u vrijeme osmanlijske vladavine OsmanlijesuzauzelisrednjovjekovnužupuLepenicu1463.godine.IstegodineMa-
uopće,paidrugeimovine,kojapripadasultanukaoosobi,aneosmanskojdržavi.Uprvovrijemepoosvajanjuovakovezemljeuživajuinamjesnici,alitojesamoizni-mna iprivremenamjera:čimseprilikesrede, tiseposjedivraćajuu fondcarskihhasova.Prematome,možese istaknutipunaanalogija izmeđuzapadnoeuropskei bosanske vladarske domene i turskih carskih hasova. Imovinskumasu carskihhasova,baruprvovrijemenakonosvajanja, sačinjavala je imovinakoja je iprijebilavladarska,pa je likvidacijastarevlastipostalaslobodna.Mišljenjasamdasuposjedi–selauŽupiLepenicakojisupopisanikaohasIsa-beganamjesnikaprijetogabiliudomenibosanskogkralja.Tosevidipočinjenicidauhasspadaičitavprihododfilurije,kojiteretisvestanovništvo.Netrebaposebnonaglašavatidajeupravoovaj“dukat”(filurija)bioopćiporezkojiseplaćaoizravnobosanskomkra-lju.StrukturaposjedaIsa-begovahasatakođerupućujenatakavzaključak:međunjegovimselimasuitritrgovišta,apoznatosupravoosnivanjatrgavladariredovnozadržavalizasebe,jersutrgovidonosiliznatneprihode.Iokolnostštoješestselauovomhasupustoukazujenavjerojatnostdasunekadašnjikraljevikmetovizavri-jemeborbiubijeni,pobjegliiliotjerani.Ponekikomadzemljeizkraljevskedomene,kakoizgleda,prigrabilisuinekimustafhizisHodidjedaipriključiligasvometimaru,alijesvakitakavslučajpedantniturskičinovnikkasnije(1485.godine)ipojedinačnozabilježio.Koliko je turska vlast insistiraladanekadašnji kraljevski posjedi uđuufondcarskihhasova,vidisepostrogojinspekcijiiz1481.godine,kadajeotkrivenoda su neki kraljevskimlinovi u fojnici ostali pusti, pa naknadno zaposjednuti odpojedinaca;osvakomtakovomslučajujeponaosobraspravljanoicarskiinteresnaodgovarajućinačinbiozaštićen.Prethodno izlaganje dovoljno je za izvođenje zaključaka o egzistenciji kraljevske
domeneratarskogkarakteranapodručjužupeLepenicauprvojpoloviniXV.stoljeća.Osimzemlje izdanekmetovima,ovdjesubila i tri trga,nekolikomlinova i jednoseloobrtnika,kojejeimalodužnostodržavatifortifikacijegradaKreševa.Moglobiseoprav-danopretpostavitidajeusastavuovedomenebilojošzemaljakojesukmetoviputemraboteobrađivalinaračunkralja(zgonovi,stupovi–terraindominicata).Toponomastička građa, prikupljena samo u okviru naseobinske toponomastike,
također ukazuje na nekadašnje banske i kraljevske posjede. Rudnici olova i srebrauporječjurijekefojnicebezsumnjesuspadaliulegalnapravavladara.Njihovaek-sploatacijaobičnosevršilaputemzakupa,alisukasnijeiovikrajevipostalipredmet
Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 69
feudalnihdonacija.štojeposebnozanimljivo,ovdjegospodarskikaraktervladarskihposjedaznatnopremašujenjihovupolitičkuistrateškufunkciju.Radiboljegpregleda,pokušat ćemo izdvojiti pojedine posjede kao posebno organizirane cjeline. NijedanoddosadašnjihpovjesničarasrednjovjekovneBosnenijeizričitospominjaovladarskeposjedeunekadašnjoj lepeničkojžupi.Kaošto jeslučajsostalimgradsko-varoškimsredištima u srednjovjekovnoj Bosni, i ovdje su franjevci osnovali svoje samostane.Izovečinjenicemoglobisezaključitidajetonaseljedotadbilosastavnidiojednogvećegkraljevskogposjeda,akraljgajeovomdarovnicomizdvojioipokloniojednomsvomevlastelinu.Naziv,geografskipoložajiagrikulturnikarakterzemljištapriličnoja-snosvjedočeoegzistencijijošjednogplaninskogdobrabosanskihkraljeva.Oovomeposjedusačuvaoseijedanpodatakizturskogvremena:jedandefteriz1487.spominjeuovomkrajuzemljišteKraljevizgoni.Osmanlijskocarstvojekaovojničkadržavapo-sebnozainteresiranozaizgradnjuupravne,pravosudneivojneinfrastrukture,doksuostalisegmentidruštvenogživota,uprvomreduvjerski,prosvjetni,dobrotvorniikultur-ni,najčešćeprepušteniprivatnojinicijativi.Ovoseostvarujeputeminstitucijaimareta,odnosno vakufa, koji su utemeljeni na islamskimpropisima.Gradsko gospodarstvose, podbudnimnadzoromdržave, usmjerava u smislu razvitka različitih obrta. Isto-vremeno, snažno se razvija i trgovina. Osmanlijska klasifikacija gradova razlikovalajeutvrđenamjesta(palanka,hisarikale)iotvorenagradskanaselja(varoš,kasabaišeher).Izsamihnaziva:fojnica,Kreševo,Milodraž,DusinavidljivojedasuOsmanlije,neposrednoponjihovomosvajanju,zadržaleranijenazivenaselja,anovufizionomijuonapolakodobivajuvećkrajemXV.stoljeća,58kadaseformirajumahale.59fojnicajesteklastatussamostalnenahije,budućidasusezatoispunilisvipotrebni
Premadostupnimvrelima,izvjesnojetodajeuprocesustvaranjafojnicekaosa-mostalnenahijedominantnuuloguimaladržavnailiortodoksnakomponenta.63Uurba-nomigospodarskomsmislu,određenepromjeneufojniciiokolicidešavajusetijekomXVI.stoljeća:gradskemahalesuseformiraleokonovopodignutihdžamijainajčešćedobijaleimenaponjihovimutemeljiteljima.UXVI.iXVII.stoljećuufojnicijepodignutčitavnizjavnihigospodarskihobjekata,apostojalesuičetiritzv.bučuk(polu-)ma-hale.Ovim je, praktično, okončan intenzivni urbani razvitak fojnice u osmanlijskomrazdolju.Okosnicugradskoggospodarstvauovomrazdobljučinilajeuprvomredusnažno
Demografske karakteristikeIstraživanjedemografskestrukture i kretanjanapodručjuBosne iHercegovineu
dobaosmanlijskevlastiopterećenojebrojnimmetodološkimipraktičnimproblemimabudućidaunavedenomrazdoblju, iz različitih razloga,nije izvršenniti jedancjelovitpopispučanstvauklasičnomsmisluteriječi.Zbogtogasuuhistoriografijikaotemelj-niizvorzaproučavanjedemografskihpojavakorišteneosmanlijskekatastarskeknjige(defteri)66,terezultatipopisaprovođenihuokvirunekihkonfesionalnihzajednica,kaoi
63 OkomponentamauprocesuformiranjakasabauBosnibliže:AdemHandžić,OulozidervišauformiranjugradskihnaseljauBosniuXV.stoljeću,Bošnjaciiislam,Sarajevo1998.,56–57.64 HamdijaKreševljaković,EsnafiiobrtiuBosniiHercegovini(1463–1878),IzabranadjelaII,Sara-jevo1991.,264–292.65 AdemHandžić,fojnica,str.68.66 Mora se primijetiti da su svi osmanski katastarski defteri, bez obzira na njihovo prvorazrednoznačenjezaproučavanjesvihaspekataživotauBosniiHercegovinizavrijemeosmanskevladavine,“donosilibrojstanovništvanaosnovinjegovesocijalnestrukture,tj.vojničkaklasaiklasaraje,odnosno
poreznihobveznika“,zbogčega“nemožemotvrditidasutipopisiegzaktni,makarkojibiloparam-etaruzimalikaoproračun“.Ahmed.S.Aličić,PokretzaautonomijuBosneod1831.do1832.godine,Sarajevo,1996.,74.6768 franjoMarić,Hrvati–katoliciuBosniiHercegoviniizmeđu1463.i1995.godinepremacrkvenimdokumentima,Zagreb1998.,28.69 Evlijačelebi,n.dj.,244.70 LukaĐaković,PrilozizademografskuionomastičkugrađuBosneiHercegovine,I,/naosnovupopisa katoličkog stanovništva 1743. godine /, ANUBiH,Građa, Knjiga XXIII, Odjeljenje društvenihnauka,Knjiga19,Sarajevo1979.godine71 Dragičevićovomprilikomnedajepodatkezaužegradskopodručje.Bliže:franjoMarić,n.dj.,75.72 JedanovakavslučajpominjeseuvakufnamiMehmed–begaKarađozaiz1570.godine,kojomjeovajvelikilegatorpovjerioupravunadsvojimvakufom(svom)oslobođenomrobu.AdemHandžić,OgradskomstanovništvuuBosniuXVI.stoljeću,POf,28–29,Sarajevo1980.,251.73 Migracijskakretanjauobasmjerabilasunajčešćeuzrokovanaekonomskim,aponekadisigur-nosnimrazlozima.74 Kuga je sa katastrofalnimposljedicama, posebnopo dominirajućemuslimansko stanovništvo,pohodilaMostar1507,1546.i1731.godine,teuperiodu1813–1818.godine.HuseinĆišić(n.dj.,109.)navodidajeMostarurazdobljuizmeđu1730.i1732.godinebioskoropotpunonapušten.75 PoredljudskihgubitakauratnimsukobimanastraniOsmanskogcarstva,muslimaniMostarasuseučetirinavrata(1652.,1693.,1694.i1717.godine)oduprlinapadimamletačkevojske,kojajedopiraladosamoggrada.Naročitojekrvavbioposljednjisukob,ukomesuMostarciizgubilioko400boraca.
suoveriječipretjeraneiliizmišljene,iznijetćunekolikoporeza,naposedžulusa,kojisupogađalifranjevceuovovrijeme;patnjeobičnogkršćanskogsvijetanajčešćesuprošlenezabilježene.”78a)Godine1773.kajmekam(namjesnik)Ali-pašeDagistanlijezatražiojeodfrataradžuluspasumufratridali200grošasmolbomdaihpričekadokskupenovce zadžulus od trgovaca. Platili su ga nakonmjesecdana (oko l.400groša).b)Godine1778.predalisufratričetiridžulusau12mjeseci;jednomzgodomkadsugadavali,provelisuosamdanautamniciunatočtomeštojefermanomizg.1775.bilozabranjenouzimatiporezepaidžulus.c)Godine1785.opetsufratriplatiličetiridžulusanagodinu,iakojeufermanuodg.1783.izričitostajalodasuonislobodniodsvihjavnihdanaka.d)Skupljačiharačaranijenisunapastovalifratre,aliseuovovrijemebezvlađainepoštivanjasultanovihfermana(kakosetovidiizsutješkogikreševskogljetopisa)događalodasuoniovajporeziodfrataratražiliinasilugauzimali.Nekisuhvatalipoje-dinogfratranaputu,vezaligazadrvo,doknebiplatio.KreševskiljetopisgovorioHad-ži-Smailu,kojijesvezaosutješkoggvardijanaipješicega,samjašućinakonju,tjerao;kasnijejesličnoučiniosostalomdvojicomgvardijana,pamujesvakimoraodatipo400groša;sutješkogsugvardijana,«nasuđenju»,tomprilikomgurnulinizstepenice,aondagazatvoriliukonjskuštalu.Jošsudalekogorebilenajvećimdijelomizmišljeneoptužbe (“musevede” ili potvore); najčešće su ih oklevetali da su proširivali zgrade(crkvu,samostan,štalu),dasunabavljaligrožđe,dasukopaliblago,dasunagovaraliTurkedasepokrste ilidasupoturčenekršćanekušalipovratitiukatoličkuvjeru,dasukupovalizvono islično.Opet je-za ilustraciju-potrebnonavestibaremnekolikopojedinačnihtužbi,najčešćepodvala.a)Godine1760.-dajenekasarajevskaTurkinjaulazilausutješkucrkvui“dasufratrisnjomašikovali”,pasufratriplatili34groša.b)
76 AvdoSućeska.Ajani(DjelaANUBiH,knj.XXII),Sarajevo1965.str.62-63.77 fraIgnacijeGavran,Saputnicibosanskepovijesti,78 isto
Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 73
Godine1770.dasudošlinekipopoviizMoreje(=Grčke)kojibunenarod.Natojevezirposlaonekolikosvojihpašalijadapregledajusamostane.Nisunašliništa,alidaiznudinovac,pašinpredstavnikreknefratrima:“Ilimidajtepetkesa(2.500groša)ilićevamstradatidesetfratara”(tj.povestćuihuTravnik).Ipoveojegvardijana,alisuseputemkodBusovačenagodilidamudadne1.190groša.c)Godine1777.nekasemuslimankaizskopaljskog(uskopaljskogibugojanskog)krajazagledalaunekogDalmatincapajesnjimpobjeglanamletačkopodručje.Mustaj-pašaSkopljakzatooptužikodpašečen-gićafratreizatražidasesvatrigvardijanaobjese.Nekakosestvarsmirilas900groša.Stradalisu iskopaljskikatolici:pašaih jeoglobios800groša,atrojicumuškaracaijednuženuobjesio.Umeđuvremenu,MlečanisudjevojkuvratiliuUskoplje!d)Godine1780.potvoriojefojničkikadijakreševskoggvardijanadajenačiniocrkvu,anepojatu(zakoju je imaoskupodobivenudozvolu).Kadse taoptužbapokazalakaoobičnapodvala,rekaojedafratripratepokojnikaskrižemugroblje.Zaprvuoptužbuplatiojegvardijan348groša,azadrugu1.300groša.Dokumentkojidonosimopisanjeturski,aliizvananosikratkisadržaj(toiznači“regest”,ili“resgesta”)nanašemjeziku;ovdjegadonosimividjetikakvesusesvenevjerojatne,nemoguće,stvaripodmetalefratrimainaštosumoralitrošitinovce.Zanavedeniiznosmoglesusesagraditidvijekuće.”«/God./1807.14.IX.BujruntijaMehmedpašeukojojpišekakoparokO.JosipIvićnijeprikopavaopoturačkedjeceniprinosioukršćanskogroblje,mrtvunjukrsteći.Zakojumadu(=parnicu)štetovašestkesa,/što/činigr/oša/3.000./Toje/štetakojunažupinepamtitolikuniko.79e)Godine1794.reklisuTurcidajefraTomoDafinić(Dapinić)daootrovnimelemIvanuPelićuidajeonodtogaumro.Kaznajebila846groša.Ufranjevačkimljetopisimamožesenaćijošmnogosličnihslučajeva.Testvarida-
našnjemčitateljumoždaineizgledajumogućeilistvarne,alionesuuXVII.iuXVIII.stoljećudovodilesamostanenarubpropasti;takosupočetkomXIX.stoljećakrešev-skifratri,zbogprezaduženostiiprilikakojesenisumogleizdržati,pomišljalinapustitisvoj samostan. Neredi koji su u Bosni izazvani turskim neuspjesima na fronti i vrlomalenugledsredišnjevlastipogodovalisuiuovovrijemenasiljupojedinacaijošvišeotežavalibespravnipoložajrajeifrataraumorstvimafranjevacaikatolikanpr.fraLukeMikulića(1769.),fraTadijeTomića(1783.),fraLovreMilanovića(1807.)ifraJozeValen-tića(1807.),kojisusčistamiraubijeni,avlastostavilanekažnjenimanjihoveubojice.Takosutakođerubijenisčistamiranpr.Ivkar.Suđerić(1768.)iLukaVidović(1804.),a brojni su kažnjeni bezdušnim batinanjempo stopalima (“da immeso otpadne!”),nečovječnimtamnicamaspodlijevanjemvodeitomesrodnimstrahotama.Vlastičestoneosvećujuumorstvokatolika,alipogibijumuslimananepuštajuneosvećenu.Kadjeg.1781.,nedalekoodfojnice,poginuonekiSinanović,Turcisupotvorilinekevinaredaimajustimveze,pasuihšestoricuzatvorili,udariliimmnogeštapove,jednome520,aštapovisubiliklincimaokovani iotrovnomvodompokvašeni;naravnojedasusvistradali(umrli),ajedanodnjihbioiobješen,iakoTurci-ninasvomsudu-ničimnisumoglidokazatidasujadnicikrivi.Iuovomjevremenunovateškanevoljazadesilabosanskefranjevce:požarkrešev-
skedržave,pravoslavnipatrijarsiivladikeimalisusličanodnospremafranjevcima.Glasovitajebilaparnicavođenag.1760.uTravniku,nakojojjesporprotivpećkogpatrijarhaGavrilaivladikeVasilijafranjevcepredvodiofrafilipLastrić.Onajefranjev-cestajala1.136venecijanskihzlatnika,kojesu,uzvisokekamate,moraliposuditiodtrgovacaTuraka.Iakojepatrijarhovdjeteškoizgubio,njegovsenasljednikg.1777.,zajednosasvojimsinodom,potužiona“talijanskesvećenike”,koji -navodno-do-vode i pravoslavne pod vlast rimskog pape, pa oni onda ne priznaju pravoslavnecrkvenevlasti.Turci,uvijekkivninapapu,izdajufermandasetakvisvećeniciuhvateikazne.S tim fermanomurucipravoslavnisuvišeputaugrozilibiskupa fraMarkaDobretićakad jedolaziouMostardijeliti svetupotvrdu.Dobretić jebiooslobođenoptužbe,alijefojničkisamostanprviputmoraozbogtogaplatiti543groša.Međutim,stvarnijebilatimezavršena,jerjeDobretićnanovetužbemoraovišeputaponovnoićinasudg.1778.i1779.Dasesamostanihercegovačkižupniciobrane,moralisuTurcimadati1.300taliramita.Ineštokasnije(g.1781.)pokušaojehercegovačkime-tropolitAnanijapodvrgnutihercegovačkežupnikeikatolikepodsvoj“harač”i“lijepo”imsavjetovaokakoimjeboljedavatinjemusmiromtoštotraži,negosegonitipoturskimsudovima.
Brojčano stanje katolika i franjevacaUznevolje,kojesudolazileodnesređenihprilikauOsmanlijskomcarstvu,ovdje
sebosanski katolici.Ovladavšiglad i skupoća,biskupMiletić i franjevcidielili sudesnomilievom,mlogiodnjihizprodavašezemlje,anajposljeiodjećusasebe,teipakjedvatretinaostaživa”.80
Upravne i političke prilikeSvedodolaskaOsmanlijagradoviinaseljasrednjovjekovnežupeLepenicaimalisu
upravniirezidencijalnikarakter.Prvispomenupravnevlastiufojnicipotječeiz1474.godine,kadaugradurezidirasubaša,dokjeod1476.ovdjesjedištevojvode.Urazdo-bljudrugepolovineXVIII.stoljećafojnicajeizdvojenaizsastavavisočkogipodignutaurangsamostalnogkadiluka.83civilnuivojnuupravnustrukturufojnicečinilisu1664.godinejošipredstavnikšerifa(nekîbu’lešrâf),mjesnispahijskićehaja(sipahkethudajeri),janjičarskiserdar,serdarbudimskihvojnika,tržninadzornik(muhtesib),baž-dar,povjerenikzaharač(haradžemini),građevinskinadzornik(mimar–agasi)igradskizapovjednik (kal’adizdar).84Brojni izvori iautoripotvrđujuda jefojnicavećuovomrazdobljuimalaisvoggradonačelnika(šehirkethudu).85Premdasamopostojanjeovog
81 Pokazatćemoštotoznačinanekolikoprimjera.Varešjeg.1805.platio8.000grošaglobezapo-pravakžupnogstana;ikaduvažimodevalvacijugrošakoncem18.st.,toipakznačioko1.500mletačkihzlatnika.Zatajnovacbilojemogućeiztemeljanapravititrinovalijepažupnastana.SličanslučajbiojespremještanjemžupnogstanauSeonicu.fraMijočuićdobiojezatodozvoluodMiralem-begaiz(bo-sanskog)Skoplja;uztrostrukutaksudozvoliojedazidbudeiodkamenauvisiničovjeka.Kadsuizidalizgradudopolovice,netkojeprijaviouTravnikdasegradinekućanegopravabudimskatvrđava.ZatoizTravnikanarededasežupnikulancimapredvede;biojeosuđenna3.000groša.NovacjenekakosabraniplaćenpasuondavlastiuTravnikuizdaleispravudasegradnjamoženastavitiidovršiti.Kakoseumeđuvremenupromijeniovezir,svesetojoštriputponovilo.fratrimajetogabilodostapasuhtjelinapustitiitunesretnukućuižupualikatolicitogakrajanisutodopustili.82 fraIgnacijeGavran,Suputnicibosanskepovijesti,Svjetloriječi,Sarajevo1990.,str.77-91.83 fojničkije kadilukod svogosnivanja važio kao sitte kadiluk, odnosnookružno sudište za šesthercegovačkihkadiluka.A.Handžić,,op.cit.,str.6684 Evlijačelebi,n.dj.,242.Porednavedenihfunkcionera,Mostarje1633.godineimaoipovjerenikadržavneblagajne(bejtulmaniemini).HamdijaKreševljaković,n.dj.,241.85 Evlijačelebi,n.dj.,242.Vidii:HivzijaHasandedić,Spomenici…,6;HamdijaKreševljaković,n.dj.,244;VladimirĆorović,n.dj.,32.Nekipodaciomostarskimgradonačelnicimanavodeseiusačuvanimsidžilimamostarskihkadija.Postojanješeher–ćehajauBosniiHercegovinipodosmanskomvlašću takođerpotvrđuje iAhmedS.Aličić:UređenjeBosanskogejaletaod1789.do1878.godine,OrijentalniinstitutuSarajevu,Posebnaizdanja,XI,Sarajevo1983.,47.
formiralečitavniznovihkapetanija.Mostarskakapetanijaosnovanajeizmeđu1700.i1706.godineiimalajeisključivoobrambenuulogu.Istovremenojegrad,zbogsvogapovećanogvojno–strategijskogznačenja,opasannovimzidinamaikulama.fojnica je imala i svojeajane,koji sudjelovaliuajanskomvijeću.Ovuslužbusu
naredbeiodlukeorganavlastiilionjimaobavještavajugrađane,asvojuslužbusutre-baliobavljatipočasno.Ovakodefiniranajanlukse,zarazlikuoddrugihdijelovacarstva,nijerazviouBosanskomejaletu,negosuusustavulokalneupravesvedoTanzimatazadržanimuteselimluci.Ipak,očitotonijebilotrajnijegkaraktera,budućidaseunared-nomrazdobljuidaljespominjumuteselimi.Za razliku od ajana, koji su redovno bili birani od strane građana, tu su sjedili i
nomživotu, tesu,kao takve,neizravnouključeneusustavkomunalneupravegra-da.PrvisigurnipodatciofojničkimesnafimapotječuizprvepoloviceXVIII.stoljeća,premdasuonisasvimizvjesnopostojaliiuranijemrazdoblju.Godine1762.postojaloje11esnafa,ukojesubiliudruženiobrtniciistihilisličnihobrta.Pojediniobrtisupotradicijinajčešćebiliu rukama jednekonfesije,alisuse ina tomplanuvremenomdešavalevelikepromjene.92Sviesnafisuimalisvojuupravupodnazivomlondža,načijemječelubioćehaja,odnosnoustabaša.93Biranjenaneodređenovrijeme,asvo-judužnostobavljaojepočasno.Ustabašailićehajavršiojenadzornadradomsvogesnafaizatojebioodgovoranvlastima,predkojimajepredstavljaoesnaf.Pojedinemostarskeustabašesunakon izbora iz Istanbuladobivalipotvrdesvogpoložajauformiberata.Ipak,zabilježenesuirazličitezloporabeodstranevlasti,aliinedoličnaponašanjasamihustabaša,štojevodilonjihovimsmjenama.Ustabašajeimaosvogpomoćnika koji se zvao čauš.Upravu esnafa činili su još i jigit (jigit–baša), koji jeimao izvršnu funkciju, teprvimajstori.Pojediniesnafisu,sobziromnaosobenostisvojeorganizacijekojajeubitibilavrlosličnavojnoj,povremenouizvorimanaziva-niodžakom,aimalisui juzbašeibuljuk–baše.Vanjskaobilježjamostarskihesnafabili su bajrak i čugljen, koji su korišteni prilikom svetkovina. Postojala je također iesnafskakasa,kojasepunilaoddragovoljnihprilogainaplatapristojbazadobivanjemajstorskogzvanja.Svapitanjaodvitalnogznačenjazaesnafraspravljanasupredesnafskimskupštinamakojesučinili svimajstori i kalfe.Skupštini jepredsjedavaoustabašailićehaja,anjenizaključcisuse,nazahtjevesnafa,upisivaliusidžilitimedobivaliobvezujućikarakter.
upotpunostipotisnulimuteselimluke,čimeserazviodvojnisistemvlasti.AhmedS.Aličić,PokretzaautonomijuBosneod1831.do1832.godine,Sarajevo1996.,104.90 MuteselimluciseusistemulokalneupravepojavljujupočetkomXVII.stoljeća,čimesedotadašnjevojno ustrojstvo vlasti, oličeno u subašama i vojvodama, zamjenjuje civilnim. U ovom periodu je upotpunostizaokružensistemkadilukauadministrativnojisudskojorganizacijivlasti.AhmedS.Aličić,PokretzaautonomijuBosne,104.91 HamdijaKreševljaković,Muteselimiinjihovdjelokrug,NaučnodruštvoNRBiH(dalje:NDNRBiH),Radovi,knjigaVII,Odjeljenjeistorisko–filološkihnauka,knjiga3,Sarajevo1957.,85.92 HamdijaKreševljaković,Esnafiiobrti…,251.93 Nekifojničkiesnafi,poputterzijskog,ćurčijskogićebedžijskog,supolovinomXVIII.stoljećasvogstarješinunazivaliser–ihayyāt(glavnimajstor).
odglave,osim tamogdje sedavaostočarskiporez, filurija (dukat),derbendžisko ilikakvodrugoizuzetnoplaćanjeharačaodkuće.PremapriopćenjuKonstantinaJanjiča-ra,nemuslimaniujužnoslavenskimzemljamaplaćalisusredinomXV.stoljećauimecarskogdankajedandukat,odnosnočetrdesetakčipoglavi,abogatinemuslimanidvadukata.Pošerijatskimpropisima,odnosnopotumačenjuhanefijskepravneškole,kojajevladalauosmanlijskomcarstvu,haračkiobveznicidijelilisuseutrikategorijesobzi-romnavisinuharača,kojisuplaćalipremabogatstvu.IakojetonačelouXVI.stoljećaprovedenouvećinibalkanskihzemalja,vladalojepriličnošareniloupogleduvisineha-rača.IzuzimajućiSrijemiSlavoniju,gdjeseplaćalastočarskafilurijaodkuće,ubivšimmađarskimzemljamadavaose“mađarskidukat”oddomaćinstva“namjestoharača”,alisdvostrukim i trostrukimharačem,akosudva ili triodraslačlanaudomaćinstvuimalaprihodiznadosnovezaharač.UeuropskomdijeluTurskebilojeivojnikanemu-slimana,kaoinemuslimanaspahija,nemuslimanakojisupripadaliposadamatvrđava,martolosa,vojnika itd.Premapropisimašerijata ipotrebamadržave,oninisuplaćaliharač.Istotakonisudavalinidanaksultanuzaproizvodnjuiprodajuvinauiznosuod15akčiodbureta.Međutim,rajajeimalaobvezapremadržaviinametakojisuteretiliimuslimanskuinemuslimanskuraju,kaoštojeplaćanjeovčarine.ToseuvećojmjerijavljaudrugojpolovciXVI.stoljeća,paćetopredstavljatipočetakprocesačiftlučenja.Kaoihasazemlje,tisusečiftluciobrađivalitlakom,uznapolicuiliuzimanjemčetvr-
tine,pačakitrećineroda,ačiftlucinekihkrupnijihfeudalacaobrađivalisuseirobov-skom(većinomzarobljeničkom)radnomsnagom.čiftlukesudržaliišehirlije(građani),kakomuslimanitakoinemuslimani,aimanastiri.Vrlosurijetkočiftlukeobrađivalislugeinajamniradnici(irgeti).Odtihčiftlukadavanesudesetinenadležnom“gospodaruze-mlje”,spahiji,čestoustalnoodređenomgodišnjemiznosu.Upravilusezemljištekojedrži nemuslimanska raja nazivalo baštinom, a koje držimuslimanska raja čiftlukom.
Baština iličiftlukkoji jedržala rajabio jeograničen.čiftluk je iznosio70-80dunuma(dunum=40četvornihkoraka)dobrezemlje,100dunumaosrednjeili130-150dunumaslabezemlje.Pozakonususeljacinasljeđivalizemljuodocabeznasljednepristojbe,tapijskepristojbe(“resmitapu”),aostalirođacinasljeđivalisuplaćajućinasljednupri-stojbu.Akojerajinskazemljaostalabeznasljednikailijeseljakzapustiozemljuvišeodtrigodine,spahijajemogaoustupitizemljukomehoće,uznaplatutapijskepristojbe.Rajinskazemljamoglaseprodatiuzdozvoluspahije,ali jekupacpreuzimaoobvezekojesuteretilezemlju.Rajajebilapoimeničnoupisanau“opširnidefter”(“defterimu-fassal”)iuspahijinizvodizdeftera,pajespahijaurokuoddesetdopetnaestgodinaimaopravovratitiraju,akobipobjegla.Rajajebilaosobnozavisnaodspahijekomejeupisanaisvojpoložajzavisnostinijemoglasvojevoljnopromijeniti.Urokuoddesetdopetnaestgodinazastarajespahijskogpravavratitiraju,alitimenijeprestaopolo-žajzavisnostiraje,osimakojerajapostalasehirlijailieventualnoasker.Odrajekojanapustinjojupisanuzemljuspahija jemogaonaplatitiodštetuzanapuštenuzemlju.Inačejerajapotpunoslobodnovodilasvojegospodarstvoibriguoobrađivanjuzemlje,o produkciji i reprodukciji u zemljoradničkoj proizvodnji.Osim zemlje koju su držalizavisniseljaci,tj.raja,namirijskojzemljimoglesupostojatihasazemljeihasaobjekti,ponajviševinogradi, livadeimlinovi,kojisupripadali“gospodaruzemlje”,spahiji.Tesuzemljebilesastavnidiotimarailizijameta.Rajazavisnaodspahijeradilajenahasanjivamaidavalačetvrtinuitrećinuroda,bilajeobveznaraditinekolikodanainahasavinogradima,aponegdjejedržalahasavinogradeuznapolicu.Zavisniseljacibilisuobveznipokositisijenonahasalivadama.Ranijesutehasazemljespahijaobuhvaćalevećekompleksezemljišta,alisusrazvitkomtimarskogsustavasmanjivane,pasunaj-beznačajnijeuvrijemesultanaSulejmana.Stimusvezismanjivalesuseiradneobvezeraje.Kao slabljenje togapritiskapočinju već sredinomXVI. stoljeća feudalci i vojnizapovjednicipribavljalisučiftluke,jersunekemirijskezemlje,iuokviruiizvanspahilu-ka,moglidobitiuposjediljudinezavisniodspahijapoštobiplatilitapijskepristojbe.Namirijskojzemljipripadnicinekihvojničkihiizuzetihredovadržalisusvojebaštineiličiftlukebezobvezenafeudalnapodavanja.Osmanskirudarskizakonizarudnikeujužnoslavenskimzemljamapredstavljalisu
jeuzimaospahija,aodsvojerajeiodstočara(vlaha)sandžakbeg.Solanesuunekimoblastimadonosilepriličneprihodesultanu.Irudniciisolanedavalesuseuzakup.OdvremeneSulejmanaiostalicarskiprihodidavatćeseuzakup.Osmanska administracija se, prema značenju i veličini, dijelila naselja na selo
(karye),trg(bazar),varošicu(manjigrad),(kasabu)igrad(sehir).Kakosugradovibilinaseljenivećinommuslimanskimstanovništvom,akakojeiradnogradskostanovniš-tvoimalodrukčijipoložajuosmanskomfeudalnomuređenjunegoseosko,ugrado-vimasupostojaliorganigradskemjesneupravneslužbeiorganikojisukupilicareveili sandžakbegoveprihodeodobrta i trgovine.Ugradovimasupostojale i esnafskeorganizacijeiorganikojisusebrinulioredunatržištu.Gradoviikasabesusedijelilenadžemate(općine)imahale.Džematisubiliorganiziranipovjeri,adonekleiposo-cijalnompoložaju.Stranidržavljaninastanjeniugradovima,ukolikoihjebilouvećembroju,moglisutakođerosnovatidžemat.Mahalesuvećinomnastajaleokobogomoljaiponjimadobivaleimena.Uspostavomosmanskevlastipočinjeurbanizacijagradova.Dolazidopojavemnogihgradovakaoadministrativnihisudskihsjedištanovevlastiilikasabanaraznimcestovnimpravcimaradisigurnostitrgovačkihkaravana.Mnogigra-doviuosmanskomperiodurazvilisuseupravasredišta,azavisnoodnjhoveveličinepostajalisuisredištasudbenevlastikadilukailisandžaka,rudarstva,nosiocikultureiobrazovanja.Svakigradimaojeisvojpazarnidan,kojimjeokolnostanovništvo,kaoiobrtnici,tetrgovci,prodavalosvojurobuiproizvode.Gospodarskidiogradazvaosečaršija,ačinilisugatrgovačkidućaniiobrtničkeradionice,doksestambenidiosasto-jaoodmahalakojesunaziveobičnodobivalepremasvomosnivaču.Osmanskigradoviimalisuirazvijenumrežukanalazaotpadnevode(džeriza),kojisupridonosilikvalitetihigijenskihuvjetaživljenja.Pučanstvonekihgradovabilojeoslobođenoizvjesnihna-metaiobveza.Kvalitetiživljenjaugradovimapridonosilisuisamgrađaniizgradnjomraznihzadužbina(vakufa)iobjekatazanjihovoizdržavanjekaoštosu:hanovi,karavansaraji,dućani.ZadužbinesuuXV.iXVI.stoljećučiniliobjektiodopćedruštvenekoristikaoštosu:vodovodi,česme,hamami,medrese,džamije,mesdžidi,bolnice,tekijeisl.Gradskaupravaisamouprava:Ugradovimajepostojalaposebnasamoupravakoja
seogledalautomedasusveobrtničkeitrgovačkedjelatnostibileobuhvaćeneesnaf-skomilicehovskomorganizacijom,odnosnoudruženjemsvihmajstorajednestrukeinjihovihpomoćnikaiučenika.Esnafisudjelovalikaosamostalneorganizacijenaosno-visvojihstatuta,anjihoviorganibilisuskupštinaiupravazvanalondža.Načeluesnafanalaziosećehaja,kojijeupravilubionajbolji iliglavnimajstorujednomesnafu.Po-moćnicićehajeiizvršniorganilondžebilisukalfabašakaostarješinakalfi(majstorskihpomoćnika),jigitičauškaoneposredniizvršiteljinaredabaupraveesnafa.UOsmanskomcarstvuse,zbogsvevećihpotrebazapravnim i ideološkimučvr-
šćivanjemcarstva,razvijaloizučavanjeteologijeiprava,jačalajevjerskaorganizacija,školstvoipravosuđe,štojeuOsmanskomcarstvu,kaouislamskojdržavi,bilomeđu-sobnopovezano.OsnovapravnoguređenjaOsmanskogcarstvabioješerijat,pravo,što je,unajširemsmislu,skupvjerskih iopćenitopravnihpropisakojisusadržaniuosnovnimizvorimaislamailisuiznjihizvedeni.Osnovnoznačenjeriječšerijatje“jasni”ili“pravi”put.ObvezniizvorišerijatskogpravasučasniKur’anisunailihadis.MuslimanivjerujudaječasniKur’anknjigaotkrovenjaiutomsmislusadržiBožjuriječilizapovijed.Suna je tradicijakojasevezujezaMehmedakaoBožjegposlanika, teu tomsmislu
zapozitivnozakonodavstvoodržavno-političkom,financijskomigospodarskomživotuuOsmanskomcarstvubili sukarakteristični kanuni.Tozakonodavstvounačelunijesmjeloproturječitišerijatu,iakosuseponekaddonosileodredbekojebiseteškomogleuskladitisašerijatom.Nazahtjevorganavlasti,aktakojećeonipoduzeti,moglisubitiocijenjivanisgledištaislamskogprava.Alipravnamišljena(fetve),kojimaseocjenivalazakonitostakataštoćeihpoduzetisredišnjavlast,upravilusubileobičnaformalnostivećinomsuslužilekakobisepokrionezakonitpostupak,kojijeusuprotnostisvlada-jućimmoralom.Postupaktumačenjašerijatskogpravanazivaseidžtihat,aanalogijomzvanomkijasstvaralosepravonaosnoviosjećanjapravičnostiiopćekoristi.Dabiseobjektiviziralapravičnostiopćakorist,uvedenojenačelokonsenzusazvanogidzma.Tojeznačilodasukvalificiraniislamskiučenjaciipravnicijedneepohemoralisugla-snoverificiratiodređenopravnotumačenje.Utumačenjušerijataformiralasusečetiriosnovnapravno-znanstvenasustavailipravneškolezvanemeshebi.Teškolezovusepo njihovim osnivačima hanefijska,malikijska, šafijska i henbelijska.UOsmanskomcarstvuslužbenojeuprimjenibilahanefijskaškolailimesheb.Obligacijsko,agrarnoifinancijskopravouglavnomsuostaliizvandomenašerijata,
pasesvremenomjavljaosvevećirascjepizmeđuteorijskogsustavašerijatskogpravainormativnihpotrebadržave.Tajneskladrješavanjezakonodavnomaktivnošćusultanakojisuizdavalisvojezakonezvanekanuniikanunname.Zarazlikuodšerijatskogkaovjerskog,topravonazivalosedržavnimilikanunskimpravom.Poredkanuna,sultanisuobjavljivalisvojepojedinačneodlukeuposebnimnaredbamazvanimfermani,akasnijeusvečanimpoveljamapoznatimkaohatišerifi.Odgovornanekovjerskoipravnopita-nje(fetva)imaposebnomjestoufunkcioniranjuosmanskogprava.fetvaje,zapravo,primjenauoblastipravanačelasavjetovanjakojiseopćenitopreporučujeu islamu ikojejeprisutnoodnajranijegvremenakrozvijećekojejesačinjavalosedampravnika.Bilajetoinstancakojojsemogaoobratitisvakipojedinac,uključujućiikadijuMedine,prilikomrješavanjapravnihproblema.čakjepoznatokakojehalifazabraniočlanovimavijećanapustitiMedinudabisesnjimamogaoposavjetovatiopravnimpitanjima.Uvri-jemeformiranjaislamskogpravnogsustavasvakijepravnik-tumačbiopravnainstancakojaizdajefetveikojojsesvakipojedinacslobodnomogaoobratiti.Dabijedanpravnikmogaoizdavatifetvu,tunadležnostnijemutrebaododjelitinekisredišnjiautoritet,kaoštojebioslučajsanaimenovanjimakadija,negojebilodovoljnobiloimatiobrazovanjeizpodručjaprava.Stogasumuderisiumedresamaukojimasepružaloobrazovanjeizpravnihznanostiistovremenobiliimuftije.fetvekojesuizdavalimuftije,biloučenjaciumedresama,biloonikojisuukasnijemrazdobljuzvaničnobivaliimenovaninapoložajmuftije,nisuobvezivalekadije,alisuuvijekimalevažnomjestoupravnimprocesima.Ovasevažnostnajboljemožerazumjetipomnogobrojnostizbirkifetvi(medžmua)kojesutijekompovijestisakupljalisvimezhebi.Kanun-name:Kanun-namesuvažanovrelopravaiobuhvaćajuzakonekoje je iz-
oblikodredabakojećeućiukanun-namesandžakaiuopćekanun-name.Slalisuselokalnimupraviteljimaikadijama.Naprimjerkeovihzakonamožesenaićiušerijatskimsidžilima i u različitimdefterima koji su se čuvali u središtu, kao što sumuhimme imukataatdefteri.Sljedećesukanun-namekojesadržezakoneozemljištuiporezimaiobuhvaćajuodredbekojeseodnosenazemljišteiporeze,akojesuvažileuodređenimejaletimaisandžacima.Jedanprimjerakovihkanunamanalazioseudotičnomejaletuilisandžaku,ajedanprimjerakutahrir-defterimakojisusečuvaliuIstanbulu.Uovojskupinisu isijaset-namekojesadržekaznepredviđenezapolitičkeprijestupe,zatimkanun-namaoorganizacijikojujedoniosultanMehmedII.fatihidrugekanun-namekojesadržeodredbekojeseodnosenaodređenapitanjailinaodređenegrupacijekaoštosujanjičariislično.Preostalesujošopćekanun-name,kojeobuhvaćajuodredbekojesuvažileusvimdijelovimacarstva.Ovakovekanun-namedonošenesuudobasultanaMehmeda II.fatiha,Bajezida II. Javuza iSulejmanaZakonodavca,asadržeodredbekojesuvažileucijelomcarstvuikojesuseuglavnomodnosilenakažnjava-nje,zemljišteiporeze.Ovekanun-namepriređivalesusekaoslužbenizakonik,alijebiloslučajevaneslužbenogpriređivanjaitakvekanun-nameimalesuistikarakteriistufunkcijukaoonekojejepriredilazaduženainstanca.Sidžili:Upovijestišerijatskogpravajošsuseodnajranijegvremenavodilišerijatski
kaznenesporovepošerijatskompravu.Unjegovuisključivunadležnostspadalojerje-šavanjesporovameđumuslimanima,doksunemuslimanisporoverješavalinaosnovisvogmilletskogprava.Ukaznenimstvarimasudskanadležnostkadijebilajepotpunai tunije važilopersonalnonego teritorijalnonačelo.Najzad, kadija jebiodužan nazahtjevnemuslimanapresuditinjihovesporoveiutimslučajevimaprimjenjivanoješe-rijatsko,anemilletskopravo.Osimtoga,kadijajevodioposlovestarateljstvanadma-lodobnicimaiostalimpravnonesposobnimosobama,tenadziraoposlovanjevakufa.Unazočnostikadijeodređivanesucijeneugradupojedinojrobi,posebnoprehrambenoj.Kadija je općenito smatran čuvarom zakona i izvršiteljemnaredaba centralne vlasti.
86 | Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar
U tomsmisluvršio jenadzornad radom idjelovanjemsvihvojno-upravnihorgana idrugihslužbenikanapodručjukadiluka,teotomeinformiraocaraivezira.UBosni iHercegoviniuosmanskodobasupremarangupostojaletrivrstekadija:običnikadi-ja,mullačijesjedištejebilouSarajevu,tenaibkojijebioovlaštenzastupnikmullezarješavanjepojedinihposebnihpitanjanapodručjunjegovenadležnosti, tj.mulaluka.Bezobziranapostojanjetrirangakadija,usudstvunijepostojalainstitucijažalbevišemsudu.Strankakojajebilanezadovoljnapresudommoglajeobnovitipostupak,alipredistimkadijom.Poredkadije,organsudskevlastiuširemsmisluriječibiojeimuftija.Kaonajstarijiislamskiučenjakujednomokruguilipokrajinionjebionadležanzaizlaganjeitumačenjeprava.Njegovamišljenjailirješenjanazivalasusefetve.Uosmanskojdržavi,izuzimajućiprvegodinenjenoganastajanja,kadijesuimeno-
vaninaodređenovrijeme,kaoštojebioslučajiudrugimislamskimdržavama.OdXVI.stoljeća to jerazdobljebilo trigodine,kasnije jesmanjenonadvijegodine,anakonXVII.stoljećanajednugodinu.Najednugodinuimenovanisukadijenavisokompo-ložajuuvelikimkadilucimakojisusenazivalimevlevijet.Razdobljeslužbovanjanižihkadijakasnijejeskraćenosdvijegodinenadvadesetmjeseci.Dužnostikojesukadijeobavljali trebapodijeliti na dvije vrste. Pored toga što su redovito obavljali sudačkufunkciju,kadijesuimaliinekazaduženjaizpodručjadržavneuprave.Naprimjer,une-kimislamskimdržavamapostojalajeinstitucijasličnajavnombilježniku,auosmanskojdržaviovesuvrsteposlovaobavljalikadije.Ovojeproširiloopsegnjihovihdužnosti,aistovremenoipoljenjihovautjecaja.Od svih poslova koje su kadije obavljali svakako je najvažnija sudačka funkcija.
vekojisuseodnosilinavojnedužnosnikevodiojekazasker.Nekisusesudovispe-cijalizirali za određenu vrstu sporova.U kaznenim sporovima koji su se odnosili nanemuslimanskevjerskedostojanstvenikenadležanjebiosultanskidivan,anelokalnisudovi.Kaznenisporovidrugihnemuslimana,izuzimajućiduhovnepoglavare,vodilisusenašerijatskimsudovima.Inačesupravnisporovikojisuseodnosilinanemuslimane,kaoštoćemokasnijevidjeti,prepuštenisudovimanemuslimanskihzajednica.Svoovoodređivanjedužnostikadijauvezijesvremenskim,prostornimidrugimograničenjimasudačkefunkcije.Ovamogućnostodređivanjasudačkihdužnosti,kaoštoćemovidjetikasnije,omogućila je i todaseu jednojoblastiprimjenjuje jedan,određenimezhebilipaktodasekadijizabranivodiodređenesporove.Usvimpravnimsporovimadvijestranesusemogleosobnoobratitisuduitražitisvojaprava,alijeistotakopostojalamogućnostdaihnasudskomprocesuzastupajunjihoviopunomoćenici.Iakouosman-skompravunijepostojalainstitucijaodvjetnika,profesionalnogzastupnikauonomsmi-
iuupravnimposlovima,anajvažnijipomoćnikbiojenaibkojegakadijaimenujenaodređenovrijemeilizaodređeniposao.Naibobavljadužnostiuokvirunadležnostikojemukadijaodredi.Naibkojijeimenovanzaodređeniposaouglavnomjeobavljaoočevidilinekodrugozaduženjeuoblastiukojojjetajsudnadležan.Drugipomoćnikkadijenasudubio ješejhudul-hal,osobakoja jenazočilasuđenjukao jednavrstasvjedoka.Ovavrstasvjedočenjapostojalajeiudrugimislamskimdržavama.Zašej-hudul-halačestosuseuzimaliistaknutipravnici.Jednaodvažnihdužnostikadijebilaje podijeliti ostavštinu umrloga njegovimnasljednicimapremanačelima islamskognasljednogprava.Ovu jedužnostu imekadijeobavljaokassam,njegovpomoćniknadležanzaovuvrstuposlova.Podjeluimovinejavnihslužbenikaobavljalisukasamikazaskeriionajdiotroškakojipripadakazaskerauzimaoseunjegovoime.Pisarnasudubiojetakođerkadijinvažanpomoćnikutijekusuđenja.Ovisuslužbeniciispi-sivaliudeftereodlukekojejekadijadonosioitopremapropisanompravilu(pravilosak).Pisarisumoralibitivještiusastavljanjupravnogateksta,pasutakoistevrstesudskeodluke iprocesiuvijekzapisivanina istinačin.Pisarisunaodređeninačinnadzirali ispravnost tijekasuđenja.Uovimposlovimapomagali su imnamještenicikojisenazivajumuhtesibiliihtisab-age.Istotako,kadijesuusvojojoblastinadzira-liupravljanjezakladama,prikupljanjeporezauskladusodredbamaukanun-nami,postavljalisuslužbenikekaoštosuimam,hatib,vaiz,produzimalisupotrebnemjereprotiv krivotvorenja novca.Međudužnosti kadija spadala je i logistika –osiguranjesredstavakojasuosmanskojvojscibilapotrebnanavojnimpohodima.Akosesvemuovomedodajujoširazličitiposlovikaoštojeosnivanjevakufa,oslobađanjerobova,sačinjavanjeoporuka,podjelaostavština,kupoprodajniugovori,ugovoriodavanjupodnajamiiznajmljivanju,odavanjupunomoći,okauciji,tebračniugovori,registri-ranje razvoda idrugiposlovi kojedanasobavljaju javnibilježnici,matičari i službecivilnihposlova,vidisekolikojemnogosudačkih,upravnih,civilnihivojnihdužnostiobavljaokadijauOsmanskojdržavi.Zasuđenjeidrugevrstepravnihprocedurakojeseobavljajunasudukadijesuoduključenihstranauzimalipristojbekojimajevisinabilaodređenaukanun-namamainatajsusenačinoniizdržavali.Gospodarstvo uBosni i Hercegovini u osmanlijsko doba:UBosni i Hercegovini
uosmanskodobaugospodarskomživotuznačajnomjestozauzimajupoljodjelstvoistočarstvo,pasenatimarskimposjedimauzgajajumnogekulture,prilagođenekvalitetizemljištaiklimatskimuvjetima.Spahijajeubiraodioprihodakojisenazivaodesetina,aunekimkrajevimaušur.čestapokretljivostosmanskevojskeprilikomvelikihpohoda,posebnoonihukojima jesultansudjelovao, imala jepotrebuzaprehranomvojske.Zatojeosimpoljodjelstvabiloveomarazvijenoistočarstvo.Velikevlaškeskupinepra-tile su, sa svojimstadima, vojskunavojnimpohodima.Vlaškostočarskopučanstvouživalojeizvjesnepovlastice,jersuseuobveziimaličuvanjeklanaca,putovairiječnihprijelaza.Vršenjeovihobvezaomogućavaloimjeizvjesneporezneolakšice.Vojnipo-
Katolička crkva u Bosni i Hercegovini KatoličkacrkvauBosniiHercegoviniimalajenekolikosvojihvećihsamostana,kao
štosuKreševo,fojnicaiKraljevaSutjeska.Također,bilojemjestaukojimaježiviopojedanredovnik,paikućeukojimasuživjelinazivajusamostanima.Osimsamostana,KatoličkacrkvauBosni imala je višemanjihcrkvica, kaouSrebrenici,građenih ve-
Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 89
ćinomod drveta (balvana). Takve crkvice su usljed poroznostimaterijala propadaleili usljed tragičnihdogađanja za katolike,bilenapuštane, anije rijedak slučajda supljačkaneipaljene.Katoličkacrkvanijeimalaorganiziranehijerarhije(štonijebioslučajsfranjevačkimredom),alisupostojalebiskupskevizitacije(posjeti).Kasnijejenekimfratrimadodjeljivanaulogabiskupa,aliodkrajaXIX.stoljećatajepraksanapuštena.Osimfratara,vjerskepotrebevjernikazadovoljavalisupopoviglagoljaši,kojinisuživjeliusamostanimainisunosili fratarskoghabita.PosljednjiglagoljašiumrlisusredinomprvepolovineXIX.stoljeća.
Franjevačka Bosna SrebrenaStarješinafranjevacafraAnđeoZvizdovićutrenutkupolitičkogslomasrednjovjekov-
neBosneizašaojepredsultanaMehmedaII.fatihaizatražioslobodudaljnjegvjerskogdjelovanja.Sultanje,uskladusašerijatskimpropisima,izdao28.svibnja1463.godineAhdamu,tj.pismenuobvezu(potvrdu)oslobodinjihovogdaljegvjerskograda.TimejeuBosniiHerecegovininastalafranjevačkaprovincijanazvanaBosnaSrebrena.DobivšisultanovomAhdnamomlegalnost,bosanskifranjevcipreuzelisuvođstvonadsvimka-tolicimakojisusenašliunutarBosanskogejaleta.PostupnimpovlačenjemOsmanlijaizSlavonijeiDalmacijedijeloviprovincijeBosneSrebrenenašlisuseutridržave:Osman-skojcarevini,MletačkojRepubliciiHabsburškojcarevini.Takosesvremenompodijelilai franjevačka provincija Bosna Srebrena. SultanMehmed fatih (Pobjednik) izdao jeuskladusašerijatskimpropisimaAhdnamu,28.svibnja1463.godine,naMilodražukodKiseljaka.DaojufraAnđeluZvizdovićuAhdnamu,tj.pismenuobvezuoslobodinjihovogdaljnjegvjerskograda,kojomjekatolicimazajamčenaslobodaispovijedanjavjere,zaštitaživotaiimovinesvedokonubudupokornivlasti.AhdnamajevažilazasvekatolikeuBosniiHercegovini.DavalajezapravokatolicimažalitisenaonekojinisuuvažavalipravanavedenauAhdnami.Naime, sukladno ustanovama islamskog ratnog prava i propisa šerijata, posto-
jaojeobičajdamuslimanskizapovjednikilisamvladar,kadjednomjestobezjačegotpora i velikih žrtava zauzme, građanima kršćanske crkve i židovske zajednice, anaročitoposadama tvrđava i braniocimakoji sepredajuna vjeru, izdapismenupo-velju zvanu emānnāma,muāheda ili ahdnama. Tako je drugi halifaOmer ibn el-Ha-ttab, r.a., prilikom zauzimanja Jeruzalima predstavnicima kršćanske vjere izdaoemānnāmuu kojoj im je jamčio sigurnost života, imetka, crkve i slobode vjeroispo-vijesti, poduvjetomdadajudžizju i ne skrivaju neprijatelja (Hāzāmā a‘tā ‘Abdullāh‘Umer, emīru-l-mu’minīne ehle Īljā mine-l-emāni, a‘tāhum emānen li enfusihim veemvālihimvelikenā’isihimvesulbānihimvesekīmihā veberī’ihāvesā’irimilletihā...96Prilikomzauzimanjacarigrada(1.VI.1453.)sultanMehmedII.fatihizdaojesličnupove-lju(ahdnamu)carigradskompatrijarhuistanovnicimakvartaGalateucarigradu.Njomejesultanpatrijarhujamčio”daganikonećeuznemiravatiniremetiti,dajenepovrediv,neoporeziv,nepotresivodsvihprotivnikaidajesasvimsebipodčinjenimsvećenicimazasvavremenaslobodanodporezaidanka.”97Kadaje,desetgodinakasnije(1463.),ovajistisultanMehmedII.osvojioBosnuipogubioposljednjegbosanskogkraljaStje-
nikoneuznemiruje.Nekaonibezbrižnostanujuumomecarstvu.Aonikojisuizbjegli(pobjegli i otišli) nekasuslobodni i sigurni.Nekadođu i nekabezstrahastanujuuzemljamamogacarstva.Nekasenastaneusvojimmanastirimainekaniko,nimojevisokoveličanstvo,niikoodmojihvezira,niodmojihsluga,niodmojihpodanika,nitiikoodstanovnikamogacarstva,-nevrijeđaineuznemirujespomenute.Nekaimneupadainekaihneugrožavainevrijeđaninjih,ninjihoveduše(živote),ninjihovime-tak,nitinjihovecrkve.Istotakonekaimjedopuštenodadovedučovjekasastrane(iztuđine)uzemljemogacarstva.Zbogtogaspomenutimveledušnopodarujemcarskuzapovijedizaklinjemseslijedećimteškimzakletvama:TakomiStvoriteljazemljeineba,kojihranisvastvorenja,itakomisedammushafa,itakominašegvelikogvjerovjesnika(Muhameda),itakomisabljekojupašem,-nikosenećeprotivitionomeštojenapisa-nosvedoklegodmionibuduslužili,doksebudupokoravaliidokbuduodanimojojzapovijedi.Napisano28.majaustanuMilodraž”99
IakosuoAhdnamipisalimnogipovjesničari(Ć.Truhelka,G.Elezović,S.Kemura,A.Knežević,K.Gujić,J.Matasović,H.šabanović idrugi),kadjeupitanjunjenaori-ginalnostnajbliže istini jemišljenje Hazimašabanovića,kojipiše:”Original je,kakoćeseto izobjašnjenjakojedolazi izatekstavidjeti,nestaoneštoprije1654.godine,jerjeumeđuvremenu,od1654.do1669.,nastaoonajprimjerakahdnamezakojisedržidajeoriginalikojisekaotakavčuvaumuzejufranjevačkogsamostanaufojniciuokvirenpodstaklom.Tajprimjerak,međutim,nijeništavišenegodostaneuspjelaimi-tacijaoriginala.”100štose,pak,sadržajaAhdnametiče,onje,posvojprilici,autentičan.TomeideuprilogčinjenicadajefatihovsinsultanBajezidII.(vl.1481.-1512.),beratomiz 1483. godine upućenim sandžak-bezima i kadijamabosanskog, hercegovačkog izvorničkogsandžaka,apotom i fermanomod17.kolovoza1498.godineupućenimkadijamaNovogBrdaiSrebrenice,praktičnoobnovioAhdnamusvogaocaMehmedaII.fatiha ipotvrdionjenuautentičnost.Originalberata iz1483.godinenijesačuvan,
snenapodručjusrednjovjekovneŽupeLepenicapostojinekolikoključnihmomenata.Prviodnjih je razdobljesrednjovjekovne,samostalnebosanskedržave,kada jeveć1244.godineegzistiralasrednjovjekovnažupaLepenica,sasvimmehanizmimakojitopodrazumijevaju.Riječjeosrednjovjekovnojžupisnizomgradskihiseoskihnaselja,sasvimkarakteristikamaurbanihaglomeracijaovogtipa.UnarednomrazdobljunekadašnjasrednjovjekovnažupaLepenica,sobziromna
životugradskihiseoskihnaseljanekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenica.Promje-ne su se, prije svega, odnosile nadaljnje zakonodavne specifičnosti, koje su, kao iunekimdrugimbosanskohercegovačkimkrajevima,bilevišenormativnenaravinegostvarnimehanizmizaštiteživotaiimovine.Javljajuseiodređeniotporisredišnjojvlasti.Uzakonodavnommehanizmuupojedinimsvojimsegmentimasporenjaseuglavnomodnosenaostvarivanje većeg stupnja samouprave.Pojava anarhije, bezvlašća, ali iotvorenepljačke, stvarajumnoge,neželjenepojave,prije svihmigracije, tepolitičkuiekonomskunestabilnost,štoseposebnoodnosilonanemuslimanski puk.Ovoseznačajnoodrazilonacjelokupnidaljnji razvojzakonodavnihspecifičnostiu razdobljuosmanlijskevlastinapodručjunekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenica.Iztihrazlogamožeseustvrditiopravdanostistraživanjagdjesemoglointegralno-
sintetičkimmetodamaidentificiratiiprepoznatisvemijenekojeravnopravnotretirajusvepromjeneuovomrazdoblju.Posebnaznanstvenaidruštvenaopravdanostistraživanjauovomraduogledase iučinjenicidasuseovim istraživanjemotvorili mehanizmirazumijevanjaširineidubineovogznanstvenogzahvata.Takosam,premaskromnommišljenju,uspostavioparametrekojimajemogućepravitianalizesadržajadokumenatai timepristupitikvalitetnijojanalizidokumenata, te takostvaratiosnovu izkojećeserazumijevatiiprepoznatizakonodavnespecifičnostipovijesno-pravnerelacije.
Motrištabr.57-58,glasiloMaticehrvatskeMostar | 93
Posebnotrebanaglasitičinjenicudasesvetodešavauburnomvremenukojeso-bomtraži iodređenomjerenjepremaprošlosti i radnja je jednimsvojimsegmentomdotaklaje i tajzahtjev,teponudilaodgovor inapitanjeodnosaprematakvimmjera-ma.KrozistraživanjerazdobljaosmanlijskevladavineBosnomnapodručjunekadašnjesrednjovjekovneŽupeLepenicaidentificiranisuiodređenianakronizmiinedefinirano-stizakonodavnogsustavaosmanlijskogimperija.Također,sveštosedešavalosmjestiosamukontekstidentificiranihpromjena(po-
VRELA I LITERATURAU svojoj višestoljetnoj povijesti Bosna i Hercegovina najsudbonosnije promjene
naupravnomipolitičkomplanuvjerojatnodoživljavaurazdobljučijisepočetakmožedovestiusvezususpostavomosmanlijskevladavine.Različitetemeizprošlostisred-njovjekovne župe Lepenica i dosad su bile predmet interesiranja domaćih i stranihpovjesničara.Djelanastalakaorezultattihistraživanjanajčešćeseodnosenapitanjaurbanog,kulturnog,ekonomskog,adijelom ipolitičkog razvitka,dokzakonodavnimspecifičnostimanijeposvećenagotovonikakvapozornost.Historiografskeradovekojise,makarifragmentarno,bavepitanjimazakonodavne
specifičnostiurazdobljuosmanlijskevladavineBosnomnapodručjunekadašnjesred-njovjekovnežupeLepenicamoguće je,uvjetnorečeno,podijelitiu tri skupine.PrvuskupinučineradovikojiobrađujuopćapitanjaiosobenostizakonodavnedjelatnostiuokvirimaupravnogpoložajaiorganizacijeBosneiHercegovinepodosmanlijskomvla-davinom.Zaproučavanjezakonodavnihspecifičnostiiprilikauosmanlijskomrazdobljunezaobilaznojekapitalnodjeloskupineautorafojnicakrozvijekove,fojnica-Sarajevo,1987.,zatimHazimšabanović,Bosanskipašaluk–Postanakiupravnapodjela(Sa-rajevo1959.i1982.).PromjeneuupravnojorganizacijiBosneiHercegovineudobaTanzimata iscrpno je, na osnovi arhivskih izvora, analizirao AhmedS. Aličić u djeluUređenjeBosanskogejaletaod1789.do1878.godine(OrijentalniinstitutuSarajevu,Posebna izdanja,XI,Sarajevo1983,198).Pravno-povijesnim položajom i razvitkomBosneiHercegovinepodosmanlijskomvlašćuusvojimradovimadotaklisuse,tako-đer,dr.ferdinandSchmid102idrEugenSladović103.Odpomoćisubiliiradovikojisebaveopćimproblemimanastankairazvitkagrado-
vauBosniiHercegovini.OvdjesuposebiceznačajnipojediniradoviAdemaHandžićaiakademikaNedimafilipovića,kaoidjeloIljasaHadžibegovićaBosanskohercegovačkigradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća (Sarajevo 1991.). Konzultirani su i radovi kojitretiraju različite segmente kulturne, vjerske, zakonodavneprošlosti, kao i relevantniradoviizoblastiorganizacijeifunkcioniranjalokalneuprave,kaoionjenimpojedinimnositeljima (ajani, kapetani,muteselimi), o čemu su pisali Hamdija Kreševljaković i
4.ožujka1852.)izdaje1831.i1832.godinenizodosampripovijedakapodskromnimnazivomVečeriu zaselkukrajDikanjke.Djelo je izazvaloogromanuspjeh.Najvišeje čitateljeprivlačio svježi folklorni začin i obijesni humor.čak su se i slagari, doksu tiskari slagali knjigu, toliko smijali da je to ozbiljno ometalo rad. Pored vedroghumoraifolklornogdekora,popularnostisudoprinijeliGogoljevbogatjezik,egzotič-nostmjestairadnje,aponajvišefantastikakojajeondabilaumoditenačinnakojijepisac slobodnoobradiomotive iznarodnepredaje.Tepripovijetkepredstavljajuukusnusmjesurealnogsiracionalnim,ukojimajevećinamotivapovezanasnarod-nimpraznovjerjemi isprepletenakomičnimsituacijamadoksupojedinepričepunejezovitetragike.Uvećinisepripovijedakapojavljuje„nečistasila“,nečastivi,zloduh,vrag–idejnizačetniksvegazlanasvijetuilikojinjegovpomoćnik–vještacilivještica.Timistično-fantastični elementi su toliko integrirani u svakodnevicu kaoda je riječo nečemposveuobičajenom, ali pripovjedač redovito imajući naumu skeptičnostslušateljaodnosnočitateljauvjeravauvjerodostojnostispričanoganapominjućikakoseneštodoistadogodilobašonakokakoon topripovijeda.fantastičnielementiuGogoljevimpripovijetkamasupredočeni,uvjetnorečeno,nadvanačina,kaostrašniismiješniteukombinacijiukojojonoštojezapravosamoposvojojnaravistrašnoujednomtrenutkupostajesmiješno.IsmijavanjestrašnogaimasvojufunkcijuuGogo-ljevimpripovijetkamanakojunastojiukazatiovajseminarskiradnatemeljuanalizefantastičnihelemenataizperspektivesagledavanjapojmovakomičnogistrašnogutripripovijetke:Strašnaosveta,IvanjskanoćiBadnjanoć.
Simbioza zbiljskog i iracionalnog ZajedničkosvimGogoljevimpričamajestštopočinjusuvjeravanjempripovjedača
Komično u funkciji ponižavanja strašnoga „Nepostojikomičnoizvanonogštojeupravomsmisluljudsko.Nekipejzažmože
biti lijep, dražestan, uzvišen, beznačajan ili ružan; nikada neće biti komičan. Smijatćemosenekojživotinji,alizatoštosmokodnjeotkrilinekioblikljudskogaponašanjaililjudskiizraz.Mnogisudefiniraličovjekakaoživotinjukojaseznasmijati,amoglisugaistotako
pa s punim samopouzdanjem djeluje unatoč njima. Naglašavanje ružnoće koja jedotjeranadonakaznostitakođerjeufunkcijismiješnoga.Uopisimavragakao„ga-dosti nadgadostima“ imaelemenata komičnogakada se takvaprilika vraganađeu romantičnoj situaciji.Sama fizionomijamoženavoditi na smijeh,odopisa izrazalica,držanjatijela,pokreta.OpisvragaimaelementekomikekarikaturekojeGogoljpostižeisticanjemodređenihneskladnostiiizobličenja.Poredkomikesamogoblika,uGogoljevimpripovijetkamasenalazeelementikomikegestaipokreta.Smiješanjepokušajprikazivanjagestauoblikunekemehaničkeradnjekaoštojeslučajsneu-mornimpokušajimavragadadohvatimjesec,pričemusesvakiputopečeitrzaseteskakućelijevodesnonebilimjesecuspionekakostrpatiudžep.Gogoljsmiješnopostižeipomoćuizgrađivanjakontrasta.SamnačinpripovijedanjaukojemGogolj,ponačelubajke,čudesnoshvaćaiopisu-
jenačinnakojipisacuzdiženekiizabranimotivdoiznimnostikojisvodinaisturazinusmotivimaizsvakidašnjice.Pored komike držanja, pokreta, situacija u koje zapadajuGogoljevi naivni likovi,
„Međutimsevragpolakošuljaokmjesecuivećispružiorukudagaščepa;alina-glojetrgnenatrag,kaodaseopekao,posisaprste,zaklimanogomizatrčisesdrugestrane,iopetodskočiitrgnerukunatrag.Aliusprkossvimtimpokušajimalukavivragseneokanisvojihpakosnihpokušaja.Onsezatrči,obadvjemarukamazgrabimjesecprevijajućiseipušući,prebacivaogajeizjednerukeudrugu(…)“(Isto:112).Komičnost se ogleda u gestikulacijama vraga te u prikazumjeseca kao vrućeg
domjerekojapodsjećanadijetekojevučenekogazarukavkakobipostigloodređenicilj.Gogoljnajednommjestutogistogvraganazivalukavim,štosemožeprotumačitikaoironijajerjevragzapravoprikazanposvenaivno.Gogoljumjesto riječiboraviti,prebivatikoristi zavragaglagolklatariti sekoji ima
opet ironičanprizvuk jersdrugestranevragseprikazujekao,naime,netko tko imaizvršitiodređenumisijuodvođenjapobožnihdušaupakao.„Itako,netomjevragspremiomjesecudžep,najedanputseucijelomsvijetutako
nadmoćnog položaja u kojem već likuje jer će uspjeti u pakao strpati najpobožnijudušu,bivaporaženiponižennakomičannačin.Vragsesamznasmijati,pripovijedatoGogoljnavišemjesta.Odvražjegcerekanja,podsmijehaodsmijehasazlobnim,jezivimisablasnimprizvukom.Komikariječiseostvarujeunačinunakojivragprijeti.Smiješanjeneskladizmeđufizičkogaopisavraga,kao„malenog,stankimnožicama“injegovihnastojanjadamanifestiravelikusiluimoć.„Sadćuti,golube,odmazditizasvetvojemackarijeiklevete,kojimasiocrnjivaovragove“.(Isto:137)Sintagma„ocrnjivativragove“jesvojevrstanpleonazamjerbiznačiloprikazivativra-
gove lošima,štooniposvojojbitiveć i jesu.Gogolj timopisom,koji jeunutarsebeproturječan,takođerpostižekomikunaraziniriječiioslikavanjakaraktera.„što ćemoji drugovi, kad čuju da je najpobožniji čovjek sela umojim rukama?
alistička sklonost opisivanju svakodnevnoga, banalnoga života zapravo je skrivanjebezdana„običnoga“.Ordinarnostživotavarljiva je–onausebiskrivaponore fanta-stičnoga,strašnoga,demonskoga.Spajanjesvakodneviceifantastike,svakodneviceidemonologije,aktiviranjeiracionalnogautrivijalnoj,dohvatnojstvarnosti–tosumeha-
koja dominira u opisu stanja likova je sve izraženija. Vrag je pomodrio kaomrtvac,izgledahipnotizirano,očisumuusmjereneuneštoštosamoonvidi,dakle,ukočene,austasumunapolaotvorena.Opetsedojamstrašnogaprenosinapejzažkojijeodjednompersonificirankakobi
strah.Pojavuvješcapratehororprizorikakvesmomogliviđatiufilmovimaovampirimakaomrtvacimakoji ponovnooživljavaju.Gogolj horor elemente smještanaklasičnomjesto–grobljekojepostajepozornicazamanifestacijunatprirodnihzlihsila.„Krstsenajednomgrobuzaljuljaiiznjegasepolakodižeisušenmrtvac.Bradamu
RomanJasnešamićMraz ipepeomarginaliziran je ikritičkinedovoljnoobrađenkaoivećinaromanakojesunapisaležene.Moglobiserećidajezapostavljen.Upravozbogtogaovajradćesepozabavitidetaljnijimiščitavanjemromanaianalizi-
skriveno licenašeggenijalnogpisca,koji jeunašojzadivljenosti izgubio i identitet iljudskasvojstva,kaoimnogidrugivelikani,ipostaosimbol.»7Nastojećiprevestiknji-ževnodjelonašegpoznatognobelovcaIveAndrića,junakinjasesusrelasmnoštvompoteškoća, kao što su: «Ponavljanja, nedosljednosti i guslački tempopripovijedanjakojine‘leži’francuzima»8,itakoshvatiladasimboliipaknisunedodirljiviivelikikaošto
sečine.Takojeglavnajunakinjapokušajemprevođenjadjelajednogsimbolaizvršilazapravodekonstrukcijutogsimbola.Međubrojnesimboleu romanuuvlači se i jedanmit, tajmit zaglavnu junakinju
predstavljagradzakojimonačezneiukojemsenastojiostvariti,Pariz.«Parizje,istina,izgubioneštočarobnostizbogsvihovihneprijatnostikojedoživljavam,alinijeprestaodabudemit.»9Onane idealiziraPariz, točnoznakakav jetograd,čak je inasvojojkožiiskusilamnogenjegovenegativnosti,aliiporedsvegatoganikadaganijeprestalavoljetiiželjeti.Parizseovdjeizdižeiznadsvihdrugihželjaičežnjiizbogtoganebivasimbolomvećmitom.Pariznepredstavljaznakvećvjerovanje!«Akademijajezanjegapostalaopsesija.Stilskafigura.Simbolnjegovesrećeinje-
gove nesreće: sreće jer joj je pripadao, nesreće, jer je postala nemogućnost, kao iPariz,kojijesilomprilikamoraoodbaciti.»10ParizjezauzimaoposebnomjestoiusrcuVišnjinaoca,alijeizanjegaonpredstavljaoneostvarenuželju,željukojanijeiščeza-valaniunajtežimdanima,danimanjegovebolesti.Akademijaje,pak,bilasimbolmoćiiostvarenostikaoindividue,dokjeradioibioupunojsnaziAkademijajebilaočevasreća,alionogtrenutkakadajeprestaoraditi,kadaserazbolio,Akademijajepostalanjegovanesreća,jerjesadasimboliziralagubitakmoćištomuškaracodrastaoupatri-jarhatusebinijemogaodopustiti,alibolestnepitainebira.«Nakononogaštomisedesilo,dajemsebislobodudajeraščlanjujemdomilevo-
meniizazivastrahitojemojnajintenzivnijidoživljajnjega.(...)Samojimbratomserazu-mioibezriječi.Nemuštabliskostukojojjegovorsuvišan.Voljelisujedandrugog,bezikakvepatetike,bezikakvihobjašnjenja,bezdrame,beztraume,bezsvijesti,bezmisliirefleksije.Tekonako,najobičnije,kakosumoglisamopoželjetiljudiodistekrvi.Menijetrebaloostavitiuamanet,mislilasam,ineznajućizašto,svijetnaukeikarijeruznanstveni-ka,doksamjapatilazaumjetnošću,mislećidaćusekonačnosaočevomsmrćujednogdanaosloboditiuniverzitetskogbremenaiodatisesvjetovimafikcije;sinjebioapriorninasljedniksvegmaterijalnog,ušto je,paradoksalnospadala i ljubav.»13Jedinoočevasmrt,smrtcentramoći,jedopuštalaispunjenjevlastitihsnovaiželjažene.Višnjinotacjereprezentativnilikzaproblemnacionalnogidentiteta;onjepredstavnik
ponavljajednoteisto-dadjetetutrebaotac!Kadajenajslabija,tajglasjojseuglavipojavljujekaoeho,odzvanjai jošvišejeuništava,alisdrugestranejojdajeisnagudaidedalje,dasebori,danikadanepokleknebezobziraštojedruštvotakookrutnopremanjoj,ženibezmuškarcainjenomdjetetubezoca.Takoseuromanujavljajudvi-jedrugosti,ženaidijete.«Toštovećvišeoddvijegodinenisamimalasnaukomadu,izgledasasvimbeznačajnouodnosunaodmorzavrijemevikendaiuodnosunaonajrajzamajkeidjecuuparkovima,onajograđeniprostorsapijeskomisvimspravamazaigru,ukomesejaosjećamkaoutoru,amojsinkaouzatvoru.»15Ženinadrugostsepojačavaisljedećimpitanjem,kojeneizbježnopratisvakogpojedincanaovomsvijetu:«Ilijeupitanjusamoprokletstvodajesvugdjeljepšenegotamogdjejesi?»16«Ostatiznačipakao,otićitakođer.Usvakomslučajusamizgnanik.(...)OtićiinosititerettugezaParizomkojabrišeizsjećanja‘francuskebabetine’iostavljasamoblještavusvjetlostnadgradskimkrovovima,kojipoprimajubojuneba,plavogisivog?Iliostatiivućiidaljenostalgijuzabrdimaimorem,zakafanamauSarajevuiljudimakojevolim.»17Ovdjejeoslikanavječitaraspolućenostljudskogbićaizmeđubinarnihoprekaostatiiliotići.Tajnerazdvojivi dualizam koji raskida ljudska bića nezaobilazan je na njihovu životnomputuitakočestočinidasečovjekzapravouvijekosjećastrancem,bezobziragdjedasenalazi.Ženakojaseosjećastrancem,točnijeizgnanikom,postajedvostrukadrugost(jerjestranaczapravosinonimzadrugost)ikaotakvojživotjojjestrašnootežanjoškadasetojdvostrukojdrugostidodaidijetekojeje,također,jednadrugost,ženainemožepronaćismirajisrećuutakvomsvijetu.«Uborbisačaršijom,čaršijauvijekpobje-đuje,zapamti!»18feminističkakritikapolazi,izmeđuostalog,iodtogadasesilovanjapravnonepro-
ganjajunaprimjerennačin (čestouznapomenuda su žene željelebiti silovane).Uromanujeglavnajunakinjasilovana,alionatonikomeneprijavljuje,stidisetogzločinai,štojenajgore,osjećasekrivom.Ženeuvijekosjećajuvlastitukrivnjuzanasiljekojejenadnjimaizvršeno.«Iusvemutome,jasamopetnalazilazashodnodaoptužujemsamusebe,anenjega,daokrivljujemsvojunaivnost,svojevaspitanjekojeminijedo-pustilodagapljunemulice.čaksamnastojaladazaboravimtoštomisedesilo.Zatosamkrivila,ustvari,najvišesvogocakojijeuvijekuspijevaodaumeniizazovegrižusavjesti,akojusukasnijeznalidobrodaiskoristerazniprijatelji,raznimuškarci,kaoinašedruštvo.»19Otacseovdjepoistovjećujesdruštvom;muškarackojištitiipodržavaostalemuškarcenaračunžene.Ženeuvijekkrivnjuzasveštosedesipronalazeusebi,nikadaudrugom,nikadaumuškarcu,jersutakoodgojene,jer ihjedruštvo,kojejemuško,takonaučilo.Njihovoješutjetiitrpjeti.Patrijarhalnodruštvo(muško)takoštitisebe(muškarce),jerproizvodiženekaoglavnekrivcezasvenedaće.«Slikesilovanjainasiljanadženamaidjecomuknjiževnostisuzamaskiraneilizataš-
onoštosezaistajest,onoštosedušomisrcemosjeća,onoštoseživi,bezobziragdjeikadaibezobziranaposljedicetogsvognastojanja.RomanJasnešamićMraz ipepeoje izvrsnodjelokojezaslužujedubljeanalize i
opovrgavaju.No,sigurnojedajelordByron,boravećiuVeneciji,biozaljubljenujednuBokeljku-Margaretuflorio,lijepuiprofinjenukćerprčanjskogkapetanaibrodovlasnikaJurjaflorijanastanjenogugradunalagunama.Uprčanjskojžupnojcrkvičuvasesrebrnipladanjkojijepripadaoslavnompjesniku.DolazakputnikanamjernikauBokuolakšanje1838.uvođenjemredoviteparobrodskelinijeizTrsta,kojomjeteistegodine,međuprvi-ma,uKotorstigaosaksonskikraljfriedrichAugustII.Usiječnju1851.augsburškidnevnilistAllgemeineZeitungdonosiputopisnezapiseAusflugnachMontenegroundBocchedicattaroJohannaGeorgaKohla,jednogodnajplodnijihnjemačkihputopisacaXIX.sto-ljeća.KohlnasvomputovanjupoBokikotorskoj icrnojGoriposjećujeKotor,Prčanj,DobrotuiPerast,aopotonjempiše:„Perastležinavrloživopisnomisuromstjenovitommjestuuzsamomore.UPerastužive,kaoiuDobrotiiPrčanju,bogatipomorskikapetanii trgovci,kojiza razlikuodsirotinjenastanjeneuskromnimkućama,stanujuupravimpalačama.Međutim,ovdjesu,drugačijenegouDobrotiiPrčanju,kućeumalimgrupamazbijenejednauzdrugu(vjerojatnozbogskučenogprostora)idoksmohodalinaokolopouskimuličicamamjesta,činilomisedaimamnogosličnostisaKorčulomidrugimživo-pisnimgradovimaDalmacije.Nekekućedjelovalesuveomastaro,apoukrasimaistilureklobisedasugrađenepouzorunamletačkepalače…“.Bokokotorskimzaljevomputovao je i francuskinovinar ipublicistcharlesYriarte.
skogvizionaraiizvrsnogpoznavateljaklasičneEurope.Nonjegovjenemirniduhišaodalje,tragajući,nasvojimbrojnimputovanjima,zaskrivenimkulturamanarodasrubaeuropskecivilizacije.UsvojojknjiziputopisaLesbordsdel’AdriatiqueetleMonténé-gro,Venise–l’Istrie–leQuarnero–laDalmatie-leMonténégroetlariveItaliennetiska-nojuParizu1878.opisujućisvojaputovanjaistočnojadranskomobalom,YriartedonosiislikovitiopisBokekotorske.UBokusezaputioLloydovimparobrodomizDubrovnikaploveći doKotora sedam i pol sati po lijepom jesenskom vremenu.O svomprvomuplovljavanjuuBokupiše:„OdtrenutkakadoplovimoOštrirtiuđemouBokukotorsku,plovećiuzobaluprekrasnihzaljeva,ukazujenamseprizorkojinekizemljopiscismatra-jujednimodnajljepšihnasvijetu.Bokakotorskazacijelojejednoodnajljepšihmjestanakugli zemaljskoj;nigdjeprirodanijes tolikomašte,s tolikoblještavila i s takvomsilinommanifestiralasvojeskrivenesnage,mijenjajućisvojupovršinuuvrijemekadsestvaraosvijet;nijednomkutkunakuglizemaljskojnijedalaistodobnotakoljubakitakoveličanstvenizgled...“.ProlazećikrozVerige,Yriartenavodidajeprolaztakouzakdajemađarski-hrvatskikraljLjudevitbranećiKotorodmletačkihnapada,1381.godine,sjednenadrugustranudaorazapetilance(verige),pajeotudamoreuzdobionazivcatene,tj.Verige.Idanasseturistimanuditakvotumačenje,alivjerojatnijejedajetajtoponimnastaoodprezimenaobiteljicatenakojajenatompodručjuimalaposjede.OpisujućiotokepredPerastom,Yriarteiznosinekenetočnosti.Ističedasenaotokusv.Jurjanalazipravoslavnisamostan,azapravojetastaraopatija,kojajenekadpripadalabenediktincima,ukontinuitetudodanaskatolička.Svojuplovidbukotorskimzaljevomi približavanje krajnjoj točki Zaljeva i njenom glavnom gradu - Kotoru Yriarte ovakoopisuje:„Kakoseprimičemogradu,smještenomudnuzaljevakaounepristupačnojpećini,prirodajesveoštrijainemilosrdnija.Dražestankontrastizmeđubijelihvrhunacaibujnogzelenilaupodnožjuuskoroprestaje:izadrvoredakojijeposađendabiodvojiomulozaiskrcajodšetalištauzdižesestrma,gotovookomita,hridina;dojamljupkostiimilinenestajeiprirodadjelujeoštroisurovo.KlimaBokejezdrava,zemljajesuhainemagroznice.Ljetasuvruća,proljećaijesenivrlougodne.ZimajeoštrijanegobilogdjeuDalmacijijersuublizinisnježneplanineiimapunopadalina.Bokelji(uizvornikustarijiBocchesi-Bokezi)ilistanovniciBoke,smatrajuseucijelojDalmacijiposebnomvrstom;uZadrućevamumnoštvupokazatinekogaireći:TojeBokelj,jerseodlikujekarakterističnomfizionomijomiosobinama.Uspjelisuodsvogakraja,smaloobradivezemljekojajezapravotekpojasupodnožjuplanine,stvoritijedanodnajbogatijihokru-gauDalmacijizahvaljujućimarljivosti,sklonostipomorstvuitrgovini,tenjimasvojstve-nomsmisluzaštednju...“NastavljajućiopisivatikarakterstanovnikaBokeinjihovupomorskudjelatnost,Yri-
bila je vrlougodnagostionasmještenanašetalištu izvangradskih zidinaukojoj sublagovaliputnicialiičasnicigarnizonaidržavnislužbenici.Utomugodnomstjecištuputnikaboravilisu,prigodomsvogposjetaKotoru,međuinimaisvjetskiznamenitipisciPierreLoti,ThomasMann,JilesVerne,ErnestHemingway,ErichRemark,AlbertoMora-via.TuseodmaraouvrijemeistraživanjapoBokibritanskiarhelogJohnArthurEvans.UnjojjeispijaočajiSigmundfreud,austrijskineurologiutemeljiteljpsihoanalize.freudsenakonobilaskaVenecijeidrugihtalijanskihgradovateSplitaiDubrovnikakoncemkolovoza1898.zaputiokočijomuKotor.Razgovarajućisasuputnikomo freskamauOrvietu,freudsenijemogaoprisjetitiimenaautora–slikaraSignorellija.OdmahnakonpovratkauBečnapisaojeikrajemrujnaobjavioznanstvenireferatThePsychicalMec-hanismofforgetfulnessukojemuanaliziraepizodusputovanjapremaKotoru.GdjejefreudnoćiouKotoru,nijenampoznato,alijesigurnodajeutomgraduusnuozanimljivsankojijepredmetanalizaunjegovudjeluTheinterpretationofdreams.EngleskaspisateljicaMoudeM.HolbachusvojojknjiziDalmatia, the landwhere
saznalidasunjegovipomorcibilislavnipocijelojBoki,adajebogatstvokojeposjedujugrađani,iodkojegaseidanasodržavaju,stečenotrgovinompoputonojuVeneciji.“Svoje impresije sputovanjaBokomkotorskomostavionam je i škotski novelist
JohnMacDougallHay,aistegodine,1912,unjegovudruštvuproputovaojeZaljevomiirskipisaciumjetnikJoyceArthurcarykojijesvojasjećanjanaovekrajevezapisaouknjiziMemoirofBobotes(tiskana1964,nakonautorovesmrti).BokukotorskuposjetiojeidiviojojseiGeorgeBernardShow,kojijebiomišljenjadabiovajzaljevpunoizgu-bionaljepotiivrijednostiakobipostaoturističkarivijera.Iupravotočegasepribojavaovelikiirskidramatičarseidogodilo.Nekadašnji skladprirodnih ljepota igraditeljskogumijećaunašedobaznatno je
narušen, amnoga područja Boke neprepoznatljiva su nakon nedavnih rasprodaja inekontroliranegradnje te razvojamasovnog turizma.OnoštosuBokelji stvorili krozmnogastoljećadevastiranojeunekolikoposljednjihdesetljeća.VećinadanaslutajućihBokelja,neprihvativšitakvenerazumnepromjene,pospremilajeusvojementalneška-fetineslikeBokekakvajebilauvrijemevlastitogdjetinjstva.PanamjeumislimauvijektakvaBoka,onjojgovorimo ipišemo. Idokmibokeljskidomorodciposljednjepro-mjenezavičajnogprostorasmatramoneizmjernimgubitkom,većininovihstanovnikaZaljeva(sobziromnaprethodneambijenteživljenja)isadašnjajeBokavelikidobitak.Ponekiodnjihnalikujumodernimosvajačima.štonijeuspjelonekadašnjimosvajačimaoružjem,kojisunepamćenibrojputatijekomdugepovijestiKotoraopsjedaliovajgrad,tojeuspjelosuvremenimosvajačimapranjemnovca.LogičnojedajebaćuškasvojepraonicepreselionaJadran,gdjejezbogpovoljneklimeivelikogbrojasunčanihdanaosiguranobržeijeftinijesušenje.No,vratimoseBokeljima,bokeljskojpovijestiistarojknjiževnostiBoke.Dramatičnostplanina,kojesu imdokidalehorizont iželjazaspoznajom izvanza-
bovimaiotkrićeprethistorijskihcrtežanespornisudokazdajeBokabilanastanjenajošumlađekamenoiranobrončanodoba.Kontinuitetživotanastavljaseugrčkom,ilirskom, rimskom razdoblju.Nakon bizantske vlasti Kotor podNemanjićimapostižeširokuautonomijutezahvaljujućirazvijenojtrgoviniizmeđuzaleđaiprimorjadoživljavasnažanekonomskiuspon,kojirezultiragraditeljskimzamahom.Nakonvladavinaugar-sko-hrvatskogkraljaLjudevita tebosanskogkraljaTvrtka,Kotor1391.ulaziu razdo-bljesamostalnosti,ponosnogTemporecatharinorum.Iscrpljenneprekidnimborbamasokolnim velikašima,pretendentimanagrad –Balšićima,crnojevićima,Hranićem isukobimasDubrovnikomteustrahuodturskogosvajanja,dobrovoljnoulazi1420.usastavMletačkeRepublike.Slijedestoljećateškihborbi,osobitonamorusgusarimaiTurcima,slavnihpobjeda,aliiteškihstradanja.OslobađanjemposljednjihdijelovaBokeodTurakakrajemXVII.st.Bokaulaziurazdobljeekonomskogprocvataiblagostanja.Snažanuzletdoživljavapomorska trgovina,pabogatipomorci i trgovcigradesvojepalače,kojeluksuznoopremajustilskimnamještajemiumjetničkimdjelimastranihido-maćihmajstora,anjihovokolišoplemenjujuuređenimvrtovima.NakonpadaVenecije
iIvanBolica-Kokoljić,AndrijaZmajević,aBudvaninKrstoIvanovićzaživotajeslavljenkaolibretist.Boved’oro(Zlatnotele)glavnojedjeloučenogbenediktincaTimotejaci-zile.Utomdjelu,pisanomnatalijanskomjeziku,ciziladonosiosobitozanimljiveopiseviteškihigaraizvankotorskihzidina,atakođeropiskotorskogpredgrađa:„...Napočet-kuravnicesvaimanjapripadajuplemićimaigrađanimaisvakogdanaihsvevišeuljep-šavajugrađevinama,vrtovima idrugim ljepotama.NesmijesepropustitiopisdoistaveličanstvenogiraskošnogvrtaGospodeKavaliraBolice,spalačomunjemu,kojisenalaziizvangradaKotora,zapravonaspramnjega.VrtjepodignutpremauzorimastarihRimljana,sribnjakomiraznimvrstamaribaunjemu.Tkotovidi,činimusedagledaVrtiliRajuživanja,zbogvelikeljepotestabalanaranačaicedrova,aistotakozbogobiljanajrazličitijegcvijećakojeseunjemunalazi.Ucjelini,vrtjepunsvihnebeskihdarovakojičinedaizgledauistinukaoraj,veomačuvenizaistaveličanstven.TuMnogopošto-vaniGospodinfranoBolicačestozalaziradiodmora,aponekaddolazibiskup,rektoridrugagospoda.Tojemjestoiznadsvakogaljudskogočekivanjazabavnoipunoveliči-neivještinekojujevelikodušnostBolicamoglaiznalasmisliti…“UXVIII. st., pišući pretežno na hrvatskom jeziku, snagom svog izraza prednjače
JulijeiAndrijaBalović,TripoVraćenipredsvimaIvanAntunNenadić,apotomAntunKojović,čijedjelosežeuXIX.st.,nakonkogauBokizamiruknjiževnitokovi.ObnavljajuseuXX.st.darujućinamnekolikosjajnihpjesničkihpojava.Dvojeodnjih-ViktoraViduiVjenceslavačižeka-povezujebremenitaljudskasudbinauemigraciji.ViktorVidaro-đenje1913.uKotoru,diplomiraojenafilozofskomfakultetuuZagrebu,gdjejeradiokaoknjižničarnaTalijanskominstitutu,apotomkaoprofesornamuškojrealnojgimna-ziji.TijekomratnihgodinaseliuRim,paprekoizbjegličkoglogorakrajNapuljaodlaziu siječnju 1948. u Argentinu. Težak život, na rubu neimaštine, daleko od domovineokončaojenedjeljnogrujanskogjutra1960.bacivšisepodjurećivlak.UsvomesejuBokaiBokeljiVidapiše:„Kadalađasotvorenamorauđekrozprvi
SudbinaVjenceslavačižekabilaje,akonegorča,onosvakakoteža.Njegovbezra-zložniprogonipatnjakojujepodnosiosvrstalagajeuvelikežrtvetotalitarnogrežima.Rođenje1929.ubokeljskommjestuĐenovići,diplomiraonafilozofskomfakultetuuSarajevu.Radiojekaoprofesorfilozofijeuistomegradu,skojegjemjestaosamputaotpuštan.Zbogsatiričnepjesmicejugoslavenskekomunističkevlastiosudilesuganapetgodina robije, koju je izdržavaouSremskojMitrovici.NakonHrvatskogproljećaemigriraojeuNjemačku,alisugaagentiUdbe1977.oteliivratiliuSarajevo,gdjejesljedećegodineosuđenna12godinatamnice.NastojanjimaudrugeAmnestyInterna-tional,hrvatskeinjemačkevladeoslobođenje1988.Uzeničkomzatvorujeoslijepio,anjegovizapisiiztamnicekasnijesutiskaniuknjiziUraljamazloduha.Nakonduge,teškebolestiumro je2000.uDortmundu.Evokako je,ovajbokeljskimučenik,vidiogradsvogdjetinjstva-Kotor:
samo spomenuti), ostavili značajne pisane tragove svoga putovanja Bokokotorskimzaljevom,moždanitkonijeostaviotakolijepaitakoslikovitaviđenjaBokekaofranoAlfirevićuknjiziPutopisiieseji(Zagreb,1942).Alfirevićpiše:„TajkrševitizalivJadranskogmora,gdjeseuskonebospuštanasa-
karstvasakralnetematikečijasenajboljadjelauBokinalazeuistojcrkvi.PrvijeKotora-nin(kojiizasredineXV.stoljećaselisvojuradionicuuDubrovnik),ranorenesansnislikarLovroMarinovDobričević,čijaBogorodicasdjetetomzauzimacentralnomjestosve-tištaGospeodškrpjela,naistoimenomotokupredPerastom.Drugi,Peraštanin(kojipočetkomXVIII.stoljećaselinaKorčulu),baroknislikarTripoKokoljautomjesvetištu,premazamislinadbiskupaAndrijeZmajevića,ostvariosvoježivotnodjelo–jedinstve-nimarijanskiciklusslikakojinašemokunudiprikazenajvažnijihmomenata izživotaBlaženeDjeviceMarije.Iakojecrkvagabaritimamala,nijeneumjestannazivkojimjekatkadakiteBokelji–malaSikstina.OdpočetkaXIX. stoljećaposjećivali suBoku i ondje stvarali značajnadjelabrojni
hrvatskislikari,međuinimaprofesorzagrebačkeUmjetničkeakademijeBrankošenoa,sinknjiževnikaAugustašenoe;LhoteovaučenicaisljedbenicaSlavonkaSonjaTajčević,suprugaKrešimiraKovačića,sina još jednogvelikoghrvatskogpisca-AnteKovačića.PosebnoseBokiodužilacataDujšin-Ribar,koja jenajljepšidiosvogdjetinjstvaondjeprovela.Značajanbrojradovasbokeljskimmotivimaostavilisunam,također,zagrebačkislikariNevenkaĐorđević,ikasnijeMilanBerbuč,VesnaSokolićiĐurđenaZaluški,tedvaslikaraBokeljakojistjecajemokolnostinisu rođeniuBoki–Tomislavciko iSlobodanVuličević.PosebnojedojmljivopusslikaraVaskaLipovca,rođenogKotoranina,kojinamnudiBokukaopiccolomondo-neodoljivoprivlačanmalisvijetukojembujaživot.No,najcjelovitijeopuseposvećeneBokiostavilisunamsupružniciAntuniMelitašojat.HrvatskislikarAntunšojat,rođenuPrčanju1911.,podigaojesvomzavičajuvječiti
pejzaže,najčešćeoneviđenesteraserodnekuće.nesumnjivo,najčešćimotivišoja-tovih„plavihsvjetova“suzidinegradaKotora,otokSv.JurjapredPerastom,svjetionikuVerigamaiposebnoprčanjskekuće.Samotnekućesnjegovihslika,puste,zbijenepodnobrda,uvečernjemsumraku,svjedočeoslikarevojsnažnojmelankolijiuzroko-vanojdoživljajembokeljskogpejzažakaoidjetinjstvompunimžudnjezaobiteljiizavi-čajem.Kućesanjegovihslikaživasustvorenja,tosunekatajanstvenabokeljskabićaizčijihsegrla(vrata)širekrikovidokimoči(prozori)vapeknebu.Nošojatnijeslikaorealnipejzaž,viđenesliketransformiralajenjegovajakaličnostuosobnilikovnido-življajili:njegovesuslikeemocionalnidoživljajsvijetakojigajeokruživao.Zatodanaskućenamnogimnjegovimslikamaneprepoznajemooblikomineuspijevamoihlocira-ti.NasliciKućauBokiiz1948.utamnomodrimtonovima,svojstvenimšojatovojpaleti,jednaosamljenakamenakućasmračnimprozorimasastrahomdočekujesumrak.Unju jeautorutkaocjelovitost svoje ličnosti: ljudske iumjetničke,panije slučajnodajeM.Peićsmatraumjetnikovimautoportretom.Atmosferazasićenamodrimtonovimabrdaimora,međukojimaizranjajusvjetlošćuobasjanizidovikamenihkućairuševinaponavljaseinaumjetnikovimplatnimanastalimšezdesetihipočetkomsedamdesetihgodina.NaplatnuStarekućeuBokinaslikanekamenekućenalikujulubanjamaizčijihšupljinakaodaserazliježukrici.Jezivostikompozicijedoprinositežinaidramatičnostneba,pacjelokupnostdjelabudiupromatračutamneslutnje.Namećenamsepitanjejeliautortomslikomnagovijestiosvojskorašnjiodlazak.Nakonnjeslikakompozicijuistoganaziva,noneuspijevajedovršiti.Nasliciserazvilatama:nekolikomodrihkućaobavijenihcrninom.Ijezivatišina.SlikarAntunšojatumrojeuZagrebu1974.ostavivšiizasebebogatilikovniopusposvećenžuđenomzavičaju–PrčanjuiBokikotorskoj.NjegovasuprugaZagrepčankaMelitaBošnjak(Zagreb,1917.-2009.)diplomirala je
koncila(1545.-1563.)kojomseobvezaložupnikedavodematičneknjigeidasvoježupljaneupisuju u njih imenom i prezimenom.Katolička je crkva u vrijemeObnove(Protureformacije)preuzelavrloznačajnusvjetovnuuloguvoditimatičneknjige(rođe-nih,vjenčanih iumrlih).UonovrijemeKatolička jecrkvavelikupozornostpoklanjalaevidencijisvojihvjernika,sprječavanjunepriličnihbrakovairazličitihutajapajepobližaoznakaidentitetabilaprijekapotreba.Odtogavremenaprezimenapostajustalna.Razneadministrativnemjeresuutjecale
Prezimena nastala od osobnog imena (odgovor na pripadnost)UHrvatasunekaddavanaisključivonarodnaimenaizstarohrvatskeimenskebašti-
ne.UtjecajemKatoličkecrkvepostupnoulazesvetačkaimenauhrvatskiimenskisustav,aosobitoposlijeodlukecrkvenaTridentskomkoncilu(1545.-63.)dasenovokrštenici-madajuisključivosvetačkaimena.Tajestegapostupnopopuštalauprvojpolovici20.st.dabisedanas,uzsvetačka,uvećembrojudavalaistarailinovanarodnaimena.Uskladusrečenim,razlikujemoprezimenanastalaodnarodnih(Ljubić,Zorić,cvitković,Milić,Stojić,itd.)isvetačkihimena(Ivanović,Ilić,Lovrić,Jurić,šimunovićitd.).Naša se prezimena tvore najčešće s nastavcima -ić i -ović, ali postoji imnoštvo
Prezimena nastala od osobnog nadimka (odgovor na vrstu osobine)Većinaljudivećumladostidobivanadimakkojimudajuosobeizokruženja-rodbi-
na,prijateljiisusjedi.Brojnaprezimenanastalasuodnadimakaivrlosuraznolika.Ljudiuvećinislučajevanadimkomopisujutjelesneiliduhovneznačajkenositelja.Nadimakčestoodnosiinanekakvuzgoduilianegdotuizživotanositelja,amožebitipoticajan,podrugljiv,uvredljiv…Utimslučajevimavrlojeteško,ačestoinemogućeodgonetnutimotivimenovanja.Nadimcičestonosešaljivuipodrugljivuporukukojamožebitiotvo-renoiliprikrivenoiskazana.Evo nekoliko prezimena koja su nastala od nadimka Ćorić/od Ćoro/, Ćosić/od
Prezimena prema zanimanju (odgovor na pitanje što radiš)Nekadjevelikavećinaljudipripadalaseljačkomstaležu.Međutim,uvijekjebilopo-
jedinacakojisusebaviliinekimdrugimzanimanjem.Takvičestodobivajuprezimepre-mazanimanju.Navestćemonekolicinutipičnihprezimenateskupine:Volarić,Kovač,Kolarić,Krznarić,Lončar,šnajder,čobanković,Mesarić,aliiSivrić,Samardžija...Ipak, često su potrebna mukotrpna i ozbiljna istraživanja kako bi se cjelo-
vito odgovorilo na pitanje o značenju prezimena. Mi ćemo se držati užeg po-dručja, odnosno onoga koje se odnosi na Brotnjo, odnosno, na Krehin Gradac.
Prezimena u Krehin GracuKarakterističnoselojeKrehinGradacuopćiničitluk(Hercegovačko-neretvanska
vajuuKrehinGracupojavilasuseposljednjihdesetljećaizaovutemunisuodlučujuća,kao ni prezimena:Boras,Grgić, Ivanović, Prskalo i Puljić i druga koja su stjecajemrazličitihokolnostiposljednjihgodinanašlauKrehinGracu.Onanisustarosjedilačkaiuvećininemajuovdjeprebivalište(zasad).NisupobrojanaprezimenakojasukratkovrijemepojavilauK.Gracu,kaonpr.:podstanara,izbjeglihiprognanihzavrijemeratatedrugihokolnosti(Uovomepopisunemažupnikanitinjihovihpomoćnika,učiteljaidrugihjavnihslužbenikakojisuobitavaliugraničnomprostoruizmeđuKrehinGracaiBlizanaca).
O nadimcimaGotovodajezaboravljenaanegdotaoIvanuMijătovićukojijeuMostarunapravio
nekineredtesuuselodošližandaridagapotraže,odnosno,privedu.Došavšiuza-selakMijatovića,zateklisujednogastarcapodmurvomuhladoviniipitaligapoznajelionIvanaMijatovića.Onjerekao:„JasamIvanMijatović.“Tebeitražimo,rekošežan-dariihtjedošepovestistarca.Međutim,staracnijebašmogaohodati.Utonaiđenekimlađičovjektegažandariupitašekakosezove.KadjerekaodajeonIvanMijatović,zastadošeihtjedošegapovesti,noonsepobunidanijebiogodinamauMostaru.Jošsuzaustaviliparljudiisvisusezvaliistimimenomiprezimenom.Tadajenastaoovdjepoznatipoziv:„SviIvanidođiteòvâmo!“Kažudaihseskupilodesetak,alikrivcanisunašli.Dasusežandariraspitalizanadimak,vjerojatnobiposaouradilibezpolamuke.Ovdje su se ljudi raspoznavali prema nadimku, više nego prema imenu.Danas,
međutim,manjejenadimakanegoranije.Kakonadimkeshvaćamokaoprethodnicuprezimena, odnosno, osobite epitete osobnim imenima radi lakšega prepoznavanjaosobakoježiveunekompodručju,pokušatćemonamalomuzorkupredstavitikakotoizgledauzbiljskomživotu.ProcjenajedasuuHercegovininadimcibiličestapojava.UBrotnju,usvimselima
mu je imemajci. Učenik je odgovorio: „Mâmà“. Kad se učitelj dosjetio da susjedniodjelpohađarođaktogučenika,tejepitaonjega.Tajjerođakodgovorio:„ImejojjeStrina“!2Vrlojestarobičajdamužsvojuženunezoveimenom.Kadbispomenuoženu,ne
4 šIMUNOVIĆ,P.:ToponimijaotokaBrača,Supetar1972.5 Dajemoosnovniuviduvažećeterminekojisevežuzatoponomastiku:Horonimisuimenapodručja,predjela(grč.khora‘zemlja,područje’).Hidronimi su imena voda (grč. hydor ‘voda’je zbirni naziv koji je dvojben, jer označava nazive svihtekućicaistajaćihvoda).Oronimisuimenauzvišica,odhumovadoplanina(grč.horos‘gora,planina’).Nesonimisuimenaotoka(grč.nesos‘otok’).Ojkonimi(ilietnonimi)suimenanaseljenihmjesta(grč.oikein‘stanovati’,oikos‘dom’itd.).Spomenutćemojošdvaizraza:etnikiktetik.Etnici (grč. ethnikós = koji pripada narodu) imena su stanovnika naseljena mjesta.Primjerice:Gračanin,Međugorčanin,čitlučanin,Blatničaninitd.Kododređivanjanazivaetnikapoštujeseonajnazivkojeganadjenumjesnistanovnici.Tajbisenazivtrebaopoklapatispravilnomhrvatskomtvorbom,no,kakavgoddajeonimaprvenstvo.Ktetici (grč. ktētikós= posvojni) su posvojni pridjevi izvedeni od imena naseljenamjesta. Ktetik jeopćenito pridjev koji označuje pripadnost. Nas zanima ktetik koji označuje pripadanje zajednici ilinaseljenommjestuHagionimi(ilisanktoremi)suimenamjestaizvedenaodsvetačkihimena(grč.hagios‘svet’).
maizdrugihselaipodručja.Uovomepopisu,naprimjer,nemamnogoinformacijaoprezimenima,nionihnadimakakojiupućujunatjelesnenedostatke(npr.:škrbo,Ćopo,Ćoso,Ćelo, Sprže i sl.), a također,malo je posuđenica imena za nadimke, osobitoodmuslimanskihimena,štouHercegovininijerijedakslučaj(npr.Meho,Lutvo,Mujo,Hasanidr.)kojaserabezanadimkeuglavnomupodrugljivomznačenju.Posuđenicaodsrpskihimena,naprotiv,imaunemalombroju.Malojenadimaka(aniprezimena)premazanimanju,tekpokoji.Nadalje,nemožeseneprimijetitidasunekinadimcipo-
A 3. Aktualna muška imena u Krehin GracuAndrija,Andre,Antonijo,Alen,Anđelko,Ante,Anton,Bariša,Benedikt,Berislav,Ber-nard, Blago, Boris, Borislav, Bosiljko, Bože, Branko, Bruno, cvitan, Dalibor, Damir,Dane,Danijel,Danilo,Davor,Darko,Dinko,Dragan,Drago,filip,frano,franjo,Gojko,Goran,Grgo,Hrvoje, Ilija, Ilko, Ivan, Ivica, Ivo, Jadranko, Jago, Jakov, Jerko, Josip,Jozo,Jure,Karlo,Kire,Krešo,Kristijan,Krunoslav,Luka,Ljubo,Marijan,Marinko,Mari-no,Marjo,Marko,Martin,Mate,Milan,Mile,Mirko,Miroslav,Mladen,Nevenko,Nikica,Niko,Nikola,Ninoslav,Patrik,Pavle,Pavo,Pero,Petar,Rade,Radmilo,Ratko,Robert,Silvestar,Slaven,Slavko,Stanislav,Stanko,Stipe,Stjepan,Stojan,šćepo,šimun,To-mislav,Tomo,Tonćo,Tonko,Veljko,Vencel,Venco,Veselko,Veso,Vice,Vidak,Vidomir,Vinko,Vlado,Vrane,Zdenko,Zdravko,Zlatan,Zlatko,Zoran,Zvjezdan,Zvonko,Žarko,Željko,Živko,
A 4. Aktualna ženska imena u Krehin GracuAna, Andrijana, Anđelka, Anica, Anita, Anka, Antonela, Ankica, Antonija, Bernadica,Bjanka,Blagica,Bojka,Bosiljka,Božena,Božica,Branka,cela,celka,cvija,cvita,Da-liborka,Danica,Danijela,Dara,Davorka,Delfa,Dinka,Doma,Dora,Draga,Dragica,Dubravka,Ema,Eva,filipa,finka,francika,franka,Gordana,Grozdana,Hani,Hele-na,Ilijana,Iva,Ivana,Ivanka,Ivica,Ivka,Ivona,Ilka,Ilonka,Jadranka,Jaka,Janja,Ja-sminka,Jela,Jerka,Josipa,Jugoslovenka,Julijana,Jurka,Kata,Katica,Kristina,Lela,Lenka,Lori,Luca,Ljerka,Ljilja,Ljiljanka,Ljuba,Ljubica,Magda,Magdalena,Manda,Mara,Marica,Marija,Marijana,Marijeta,Marlena,Marta,Martina,Matija,Melita,Mia,Mila,Milena,Milijana,Milka,Mira,Mirjana,Miroslava,Mladenka,Nada,Nevenka,Nikoli-na,Nina,Olga,Olgica,Ozana,Pavica,Pera,Rada,Radica,Ruža,Ružica,Sara,Silvana,Slađana,Slava,Slavica,Slavka,Smilja,Stana,Stanislava,Stoja,Stojka,šima,štefa,štefica, Terka, Tonka, Valentina, Vera, Veronika, Vesna, Vida, Vinka, Vlatka, Zdenka,Zdravka,Zlata,Zora,Zorica,Željka.
A 5. Stara hrvatska narodna imena Prema:NAPREDAK,Hrvatskinarodnikalendar,1939.Sarajevo,str.18.–SMIčIKLAS,T.Diplomatskizbornik,svezakVI.,dajemopreglednarodnihhrvatskihimenaiz13.stolje-ća(uzagradijegodinaspomenaimena):
RepubliciHrvatskojpostojiiračunovodstvenisustavneprofitnihorganizacija.Svazna-čajnapitanjakojaseodnosenaovopodručjekaonpr.knjigovodstveneisprave,poslov-neknjigeidr.reguliranasuzakonskimodredbama.NeprofitneorganizacijeuRepubliciHrvatskojsurazneudrugeisvedrugepravneosobekojimatemeljnjiciljosnivanjaidjelovanjanijestjecanjedobiti,tezakojeizposebnihpropisaproizlazidasuneprofitneorganizacije.Računovodstveni sustav neprofitnih organizacija u svojemuposlovanjuprimjenjujuistudentskicentri,čijeposlovanjepredstavljamouovomradu.KLJUčNERIJEčI:neprofitnaorganizacija,prihodi,izdatci,revizija,nepravilnosti
nizacijaodredbeUredbeseodnosenaudrugeinjihovesaveze,straneudruge,zakla-de,fondacije,ustanove,političkestranke,komore,sindikate,vjerskeidrugezajedniceisvedrugepravneosobekojimatemeljniciljosnivanjaidjelovanjanijestjecanjedobiti/profita, za koje izposebnihpropisaproizlazi da suneprofitneorganizacije i koje suupisaneuRegistruneprofitnihorganizacija.Spomenuti registarustrojava ivodiMini-starstvofinancija.Propisanisu islučajeviukojimaneprofitneorganizacijenisuobveznevoditidvoj-
noknjigovodstvo isastavljati tepredavati financijske izvještaje,a to jepremazakon-skimodredbamakojesunasnaziu2009.,akoimajuvrijednostimovineuzastopnouprethodnetrigodinemanjuod100.000,00knnarazinigodine.Odlukuotomedonosiosnivač za tekućuposlovnugodinuu rokupredviđenomzapodnošenje financijskihizvještajazaprethodnuposlovnugodinu,aonastalojpromjeniizvještavaMinistarstvofinancija.4
Studentski centri ustrojavaju i vodeposlovanjeu skladu sodredbamaspomenuteUredbe.Revizijafinancijskihizvještajaiposlovanjastudenskogcentrapodliježeobavlja-njurevizijenatemeljuodredabačlanaka4.i7.Zakonaodržavnojreviziji.Postupcirevi-zijeobavljajuseuskladusrevizijskimstandardimaMeđunarodneorganizacijevrhovnihrevizijskihinstitucija-INTOSAIrevizijskistandardiiKodeksomprofesionalneetikedržav-nihrevizora.ciljevirevizijestudentskogcentrabilisu:provjeritiistinitostivjerodostojnostfinancijskihizvještajazaodređenugodinu,ispitatiusklađenostposlovanjasazakonskimidrugimpropisima,analiziratiostvarenjeprihoda,izdatakaiostvarenjaplana,ispitatifi-nancijskeidrugetransakcijeusmisluekonomičnog,učinkovitogidjelotvornogtrošenjasredstava,terevizijskimpostupcimaobuhvatiticjelokupnoposlovanje.Priprovedbirevizijepotrebnojepromotritinepravilnostiuobavljenojrevizijiproma-
tranogsubjektauprethodnomvremenskom razdoblju iutvrditi kojesunepravilnostiispravljene,tepokojimnalozimajepromatranisubjektidaljedužanpostupati,odno-snoispravitinepravilnosti.Primjedbeinepravilnostikojesuseodnosilenaprethodnorazdobljesu,primjerice,dapostupakimenovanjaupravnogvijećacentranijeprovedenuskladusazakonskimodredbama,imenovanjeravnateljacentranijeizvršenonate-meljuprovedenogjavnognatječaja,Pravilnikoorganizaciji iustrojstvuradnihmjestanijebiodonesen,zapošljavanjedjelatnikacentranijebilo izvršenona temelju javnihnatječaja,posredovanjeprizapošljavanjuredovitihstudenatanijeseobavljalouskladusazakonskimodredbama,knjigamaterijalanijebilaustrojenauskladusazakonskimodredbama,zaključeniugovoriodjelupriposredovanjuuzapošljavanjuredovitihstu-
4 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, Narodnenovine7/2009,članak15.kojimseuUredbioračunovodstvuneprofitnihorganizacija(Narodnenovine10/2008),mijenjajuučlanku71.stavci1.12.
osnivanje,djelatnost,općeaktetedrugo.Studentskicentarkaoustanova,jeosnovanana temelju akta o osnivanju, koji je donio osnivač.Osnivač ustanovemože biti Re-publikaHrvatska,općina,grad,županija,visokoučilišteidrugi.Osnivačkapravanadstudentskimcentrimaimajusveučilištaiveleučilišta.Obavljanjemdjelatnosticentriosiguravajucjelovitost ipotrebitistandardkorisnika
stvuradnihmjesta.Udaljnjemtekstusedajeopisdonesenihakataiorganaupravljanja.Statut jedonijeloupravnovijećecentra,ana izmjenestatutadobivenajesuglasnostupravnogvijećaosnivača.Statutomjeutvrđenatvrtka,naziv, imeisjedišteosnivača,nazivisjedišteustanove,djelatnostustanoveistupanjeupravnipromet,organiusta-nove i upravljanje ustanovom, te vođenje njenih poslova, sredstva koja su ustanovipotrebnazarad,načinnjihovapribavljanjailiosiguravanja,načinraspolaganjadobiti,pokrivanjeeventualnoggubitkaustanove,ograničenjagledestjecanja,opterećivanjaiotuđivanjanekretninaidrugeimovineustanove,međusobnapravaiobvezeosnivačaiustanove,općiaktiustanove,tedrugapitanja(radnopravniodnosi,posebnapravakorisnikausluga,javnostradainadzornadradomustanoveidrugo).Organistudentskogcentrasuupravnovijeće, ravnatelj istručnivoditelj.Upravno
vijećemožeimatipetčlanova,kojejeuskladusodredbamastatutaimenovalouprav-novijećeosnivača.Upravnovijećedonosiprogramrada i razvojaustanove,nadzirenjihovoizvršenje,odlučujeofinancijskomplanuigodišnjemobračunu,predlažeosni-vačupromjenudjelatnosti,dajeosnivačuiravnateljuustanoveprijedlogeimišljenjaopojedinimpitanjima,donosistatut iopćeakteutvrđenestatutom, imenuje i razrješa-varavnateljaustanove,imenujeirazrješavastručnevoditelje,donosiodlukeonabaviosnovnihsredstavaiinvesticijačijajepojedinačnavrijednostprelazila200.000,00kn,donosiperiodičneigodišnjeobračune,odlučujeodrugomstupnjuizpodručjaradnihodnosa,tedonosiodlukeiobavljadrugeposloveodređenezakonom,aktomoosni-vanjuistatutomidrugimaktimaustanove.Premaodredbamastatuta,mandatčlanovaupravnogvijećatraječetirigodine.Upravnovijećedonosiakteutvrđenestatutom,aunašemprimjerujedonijeloPravilnikoorganizacijiiustrojstvuradnihmjesta.Ravnateljjevoditeljustanoveiodgovoranjezazakonitostrada.Ravnateljorganizira ivodiradiposlovanjeustanove,predstavljaizastupaustanovu,poduzimasvepravneradnjeuimeizaračunustanove,zastupaustanovuusvimpostupcimapredsudovima,uprav-
u registar, ilidruguevidencijuustanovakojuvodiministarstvo,kako je topropisanoodredbamačlanaka9.i76.Zakonaoustanovama.PremaodredbamanavedenogZa-kona,podružniceustanovaupisujuseusudskiregistarustanova,kaoiuregistar,od-nosnodruguevidencijuustanovakojuvodiministarstvoučijemjedjelokrugunadzornadobavljanjemdjelatnostizakojujeustanovaosnovana.Akonavedenonijeučinjeno,nalažeseradpodružnicecentrauskladitisodredbamaZakonaoustanovama.Studentskicentriorganizirajuprehranustudenata.Manjistudentskicentriusvojem
tijekugodine, testanjenadan31.prosinca i strukturuobveza.Unašemprimjeruuukupnomiznosuiskazanihobveza,kojesuucijelostikratkoročne,obvezepremado-bavljačimačine84,6%obveza,obvezestudentimazasubvencijeprivatnogsmještaja8,8%,doksedrugeobvezeodnosenaobvezečlanovimaupravnogvijećazanaknade,zaposlenimazanetoplaće,poreze,doprinoseidrugepristojbe,teobvezepremaugo-vorimaodjelu.Uukupnomiznosuiskazanihpotraživanjanadan31.prosinca,potraži-vanjaodMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportazapokrićedijelatroškovaprehraneismještajastudenataisubvencijeprivatnogsmještajastudenatačine98,5%doksusedrugapotraživanjaodnosilanapotraživanjazaprihodeodnaknadaprizapošljavanjuredovitihstudenataprekostudentskogservisa.Potrebno jeprovjeriti je listanjenov-čanihsredstvakoncemgodine,nažiroračunuiblagajniistovjetnostanjuiskazanomuknjigovodstvu.
renjaiodstupanjaodplaniranihprihoda.Promatrajućiostvarenjeprihodaunašempri-mjeru, zaključujemoda jenajznačajniji udjelprihoda izdržavnogproračuna,62,8%,zatimprihodaodvlastitedjelatnosti36,8%,izvanrednihprihoda,0,4%,azanemarivjeudjeldrugihprihoda.Prihodi iz državnog proračuna odnosili su se na prihode odMinistarstva znano-
siječnja2002.godinepravonapotporuostvarujustudenskom iskaznicom ili x-icom.Potporajenamijenjenazapokrićedijelatroškovaosobne,dnevneprehranestudenta.Studentiimajupravonapotporuzapokrićedijelatroškovaprehraneurazličitimizno-simaovisnoo raziniprava, kojaosiguravapotporuzaodgovarajućibroj kompletnihobrokadnevno.Spomenutu razinupravautvrđuje visokoučilište na temelju kriterijapropisanihodredbamaPravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata.PotporaMinistarstvazapokrićedijelatroškakompletnogobroka,pojedinačnogjela,
zapokrićetroškovasmještajastudenataustudentskimdomovimaiuprivatnomsmje-štaju.OstvarenisunatemeljuOdlukeMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportakojomjeutvrđenacijenasmještajaredovitihstudenataustudentskimdomovimateOdlukamaMinistarstvaoutvrđivanjupravanapotporuzaprivatnismještaj.cijena smještaja studenata u privatnom smještaju,OdlukomMinistarstva, bila je
drugenamjene,primjericezaplaćezaposlenika,potrebnojeutvrditidanavedenonijeuskladusodredbomčlanka10.Pravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata.PremaodredbinavedenogPravilnika,posrednicisudužnidobitostvarenuposredovanjemkoristitizapoboljšanjeirazvojsvojedjelatnostivezanezapoboljšanjei razvoj životnog i radnog standarda studenata. Tada senalažedobit ostvarenupo-sredovanjemprizapošljavanjustudenatakoristitiuskladusodredbamaPravilnikaoposredovanjuprizapošljavanjuredovitihstudenata.
uizvršenjuukupnihizdataka,teizvršavanjeizdatakauskladuszakonskimodredbama.Premaznačajnostiizvršeniizdatci,unašemprimjeru,seodnosenatransfere,69,9%,izdatkezazaposlene14,9%,usluge6,1%),izdatkeposlovanja5,4%,materijalneizdatke2,4%,investicije1,2%idrugeizdatkeposlovanja,0,1%.Uokviru transfera centar je evidentirao izdatke zaprehranu studenata i smještaj
ponuditeljazagrupeipodgrupeprehrambenihproizvoda,napitaka,idrugihproizvodazapotrebestudentskekantine i restorana.Snajpovoljnijimponuditeljimazagrupe ipodgrupeprehrambenihproizvoda,napitaka,idrugihproizvodazaključenisugodišnjiugovori. Prilikom isporuke robe dobavljači su ispostavljali otpremnice, a na temelju
njih račune.Račundobavljačasadržispecifikacijuvrste,količine icijene isporučenihproizvoda.Uočenojedasunabavljanipojediniproizvodikojinisubilinavedeniupo-nudi.Koddobavljačakojijebioodabranzaisporukuodređeneskupineproizvodautvr-đenojedajeizvršenanabavaproizvodakojinisubiliobuhvaćeniponudomuiznosu630.000,00kn.Revizijomjenaloženoisporukurobeuskladusponudomizaključenimugovorom.Prodajaprehrambenihproizvodaukantiniobavljalasenanačindasukorisniciza
vrijednosnebonovekupovalipotrebneprehrambeneproizvodeutraženimkoličinamakojenisubileograničene.centarnijedonioodlukukojomjepropisanadnevnaprodajaprehrambenihproizvodakorisnicima,štonijeuskladusodredbomčlanka6.Pravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenatakojomjepropisanodajepotporazapokriće troškovaprehranestudenatanamijenjenazapokrićedijela troškovaosobnednevneprehranekorisnika.UpostupkurevizijenaloženojedonošenjeodlukeuskladusodredbamaPravilnikaopotporizapokrićetroškovaprehranestudenata.Izdatci za subvencioniranje privatnog smještaja studenata izvršeni su u skladu s
OdlukomMinistarstvaznanostiitehnologijeiz2003.utvrđenajevisinadržavnesubven-cijezasmještajstudenata.Subvencijaseisplaćujestudentimaputemžiroračuna.cije-nasmještajastudenatapodstanaraiznosi210,00knpostudentumjesečno,odčegaje subvencijadržave kojupodmirujeMinistarstvo znanosti i tehnologije 147,00kn ili70,0%odpriznatecijene.Upostupkurevizijepotrebnojeutvrditizakolikostudenatajeodobrenasubvencija,tejelibilaisplaćenauskladuszakonskimodredbama.Takojeunašemprimjerusubvencijaodobrenazašeststudenatavišenegoštojeizvršenaisplatapremastudentimakojisuostvarilipravonasubvenciju.Postupakdodjelesub-vencijaprivatnogsmještajaprovodioseputemjavnognatječajaiuskladuskriterijimazadodjelusubvencijaprivatnogsmještaja.Kodizvršavanjaizdatakapotrebnojepozornostposvetitipostupcimajavnenabave.
Premazakonskimodredbama, trebalo jedonijetigodišnjiplannabave,što jecentariučinio.Potrebnojeutvrditiukojojvrijednostisunabavljenerobe,radoviiusluge,teusporeditisplanomnabave.Natemeljuprovedenogpostupkajavnognadmetanjaizvr-šenjeodabirnajpovoljnijihponuditeljazagrupeipodgrupeprehrambenihproizvoda,napitaka,idrugihproizvoda,nakončegasuzaključeniugovorisodabranimponudite-ljima.Nakonprovedenogpostupkanabave,tenakonzaključivanjaugovoraonabavis odabranim ponuditeljima, obavijesti o zaključenju ugovora nisu javno objavljivaneštonijebilouskladusodredbamaZakonaojavnojnabavi.centrujenaloženojavnoobjavljivanjeobavijestiozaključenjuugovorauskladusodredbamaZakonaojavnojnabavi.Propisaneevidencijepostupakajavnenabaveizaključenihugovoraonabaviroba, radova i uslugamale, te velike vrijednosti suustrojene.centar jedodostavioUreduzajavnunabavugodišnjeizvješćeozaključenimugovorimaonabaviuskladusodredbamaZakonaojavnojnabavi.Izdatcizazaposleneodnosesenanetoplaće,porezeidoprinoseizplaće,tedo-
temeljuispostavljenihračunadobavljača.Uokviruizdatakaposlovanjaevidentiranesunaknadečlanovimaupravnogvijećaiizdatcipremazaključenimugovorimaodjelu,na-knadezaposlenima,izdatcizadnevnicezaslužbenaputovanjaiprijevoznaslužbenomputu,poreziprireznadohodaknatemeljuugovoraodjeluiisplatačlanovimauprav-nogvijeća,bankarskeusluge, reprezentacija,premijeosiguranja i izvanredni izdatci.Isplatenaknadačlanovimaupravnogvijećaobavijalesusenatemeljukoeficijenta,kojisvakeakademskegodinedonosiupravnovijećeikojiseprimjenjujenaprosječnupla-ćuugospodarstvuRepublikeHrvatskezaposljednjihšestmjeseci,kakojeutvrđenoodredbamastatuta.Uslučajudaodlukuokoeficijentuzaakademskugodinuupravnovijeće nije donijelo, nalaže se donošenje odluke o visini koeficijenta za nagradu zaradčlanovimaupravnogvijećauskladusodredbamastatuta.Naknadazaposlenimaodnosisenaprijevoznaposaoisposla,božićnicu,uskrsnicuinaknaduzakorištenjegodišnjegodmoratepoklonedjeci.Naknadazaprijevoznaposaoisposlaisplaćujesenatemeljupotvrdeprijevoznikaocijenimjesečnekarte.Prijevoznaslužbenomputuisplaćivaosenatemeljuputnihnalogaučijemsupriloguračunizaprijevoz iuslugesmještaja.Naknadazauporabuosobnogautomobilauslužbenesvrheisplaćenajenatemeljuurednedokumentacije.
ve,kojojtemeljniciljosnivanjaidjelovanjanijestjecanjedobiti/profita,većzadovoljitipotrebesvojihkorisnika.Krozprikazstruktureostvarenihprihodauočilismosvrhuosni-vanjastudentskogcentra.Naime,ostvareniprihodizaprehranu,smještaj,zapošljava-njestudenataimajuisvojuunaprijedutvrđenunamjenu,štouočavamokodstruktureizvršenih izdataka.Ostvareniprihodimorajubitinamjenskiutrošeni, tetadamožemosmatratidajeposlovanjeuspješno,odnosnodajezadovoljenasvrhanjihovaosnivanja.Prihodiodosnivačanisubiliostvareni.Izdatcisuizvršavanisasvrhomiuciljudaosi-gurajupostojećepotrebestudenata.Stogajeovdjepotrebnozaključitidauspješnostposlovanja centra proizlazi iz načina na koji će racionalizacijom svojega poslovanjaiznaćimogućnostidaizpostojećihprihodapodmirisveizdatkekojeimapriobavljanjudjelatnosti.Upravoupoštivanjuzakonskihpropisa,prijesvegaupostupcimajavnena-bave,tedrugimpodručjima,mogućejeracionaliziratiposlovanje.Akobisepakželjelapoboljšatikvalitetauslugakojestudentskicentarpruža,trebalobiosiguratiznačajnijeizvoresredstavaizDržavnogproračunailiosnivača.
visinenalazesenasjeveruzapadneHercegovine,acijeliterenjeblagonagnutkajugo-istoku.Izuzetaksuravnipoljaizaravniukršu,tedolinaNeretve,kojasvojimkonkavnimoblikomutječenavelikuinsolaciju.Specifičnostlitološkogsastavastijenskogkomplek-sajesukarbonati,kojisvojomsvijetlombojomutječunaalbedoaliisvojomogoljelošćunaapsorpcijutoplote.Stanovitutjecajnamodifikacijuklime,makarumikroklimatskompogledu, ima izgrađenostvelikogbrojavodnihakumulacija,kakozapotrebehidroe-lektrananarijeciNeretvi,takoizavodoopskrbu.2VodneakumulacijenaNeretviutječutakoštosevodaakumuliranaujezerimatijekomljeta«nahranitoplotom»višihljetnihtemperatura,tetijekomzimskepolovicegodineutječenaisparavanjeipovećanozagri-javanjetijekomzime.
1 PodacioklimatskimelementimaprikupljenisuufederalnomMeteorološkomzavoduuSarajevu,zarazdoblje1971.-2000.godine.2 Premapodacima klimatološkihmjerenja u Tomislavgradu i Livnu, srednjagodišnje temperaturezrakauobamjesta,uperiodunakonpunjenjaakumulacijeBuškogjezera,jenižazaoko0,1°cuTomi-slavgraduioko0,2°cuLivnu.Mjesečnisrednjacisuuzimskimmjesecimapovećani,takodausiječnjunemavišenegativnihtemperatura,aotoplilisuiveljačaiožujak.IzgradnjomakumulacijeTribistovokodPosušja,zaočekivatijetakođermikroklimatskepromjene.(ZubčevićiSpahić,1987.)
stabilnoidugotrajnovedrovrijeme.Zimijeovoistopodručjepodpovremenimutjeca-jembure,kojatakođerdonosivedroisuhovrijeme.Mostarimajakovisokuinsolaciju.kojagodišnje iznosi 2321,4 sati.Može se tvrditi da je kompletnopodručje zapadneHercegovinepretežnojužnoeksponirano.Velikiudiouravnjenihpodručja(zavalepoljaukršuizaravni)takođerpridonosipo-
Grafikon 1. Srednje mjesečne temperature zraka (1971.-2000.)
Središnjagodišnjatemperaturapokazujepravilanrazvojzasjevernuzemljinupolut-kuiprostorumjerenihgeografskihširina.Najhladnijijemjesecsiječanj,anajtoplijisusrpanjikolovoz.Akosepođeodkriterijadajeamplitudaod20°cgranicamaritimnostiikontinentalnosti,ondaMostarimamaritimnukomponentuutemperaturi,kaoičapljina,širokiBrijegiPosušje.Temperaturasemalomijenjaodprosincadoveljače,kaoiodlipnjadokolovoza.Neštosuvećepromjeneuprijelaznimgodišnjimdobima.Uproljećese temperaturapostupnopovećava, dok seu jesennešto sporije snižava. Jesen jeznatnotoplijaodproljećauprosjekuza1,8°c.Ljetojenajtoplijegodišnjedoba,azimajegotovoduplohladnijaodproljeća.
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.
JakovelikiapsolutnimaksimumtemperatureMostarimazbogsvogkotlinskogpo-ložaja. Inače, 23. kolovoza2000. godine zabilježena je najviša temperaturana skalitermometra,aiznosilaje41,8°c.Najhladnijidanjezabilježen4.siječnja1979.godinesa temperaturomod-9,6°c.Uočljivo jedaniti jedanmjesecnemanegativnuvrijed-nost.Zaodređivanjemaritimnostiikontinentalnostikoristeseminimalneimaksimalnesrednjemjesečnetemperature.Ovdjesutosiječanjisrpanji,eventualno,kolovoz.Ovajtijek temperaturapodsjećanakontinentalnuklimu,ali jegodišnjaamplitudasrednjemjesečnetemperaturemanjaod20°c.Preuranjenost pojavemaksimalnih iminimalnih temperatura je specifičnost ovog
krajaitozbogvećegintenzitetazagrijavanjapodloge.Velikaprednostčitavogtogpro-stora,vezanozapreuranjenevisoketemperature,jestštopostojeidealniuvjetizaranusadnjuisjetvurazličitihagrarnihkultura,počemujeovajprostoripoznat.Golevapne-načkestijenebezvegetacijeljetisejakobrzozagriju.Morejeisamodovoljnotoplopanijeustanjureguliratitijektemperatura.Stijenskapodloga,kakojevećispomenuto,koja tijekomdanaprimavelikukoličinu toplote,neuspijevaseohladiti tijekomnoći,tesuvečeri jakovruće i teškopodnošljive.Opet tuvelikoznačenje imakotlinskipo-ložajMostara,kojidajespecifičnostsveukupnojklimiuusporedbisostalimmjestimauHercegovini iobližnjimnaseljima.Iuovomslučajusamgradimapunovrelijenoćiodsusjednihnaseljai«predgrađa»,kojasunaneštovećojnadmorskojvisini,tj.uzdi-gnutija,iliotvorenija.Takosemožeibezposebnihteškoćaosjetitina«golojkoži«datijekomnoći,uobližnjimnaseljimaBijelibrijegicim,temperaturazrakaznabitiido3°cmanjauistovrijeme.Naravno,trebanapomenutiibetonskupodloguusamomgradukojasečitavdanakumuliratoplotom,tejenoćuispušta,zarazlikuod, ipak,vegeta-cijombogatijih spomenutihnaselja.Zimi, budućidanemavegetacijeniti rastresitogpokrova, i toplota se veomabrzo smanjuje.Utjecaj Jadranskogmoraočituje se tekublažavanjemamplitudasrednjihgodišnjihtemperatura.Nadnevneamplitudeutječetopografskismještajigeografskipoložajmjernepostaje.PostajauMostaruzaklonjenajekompleksomzgrada,tesuiekstremiumanjeni.
Grafikon 2. Srednje godišnje temperature zraka u Mostaru (1971. – 2000.)Središnja godišnja temperature zraka
Najnižazabilježenatemperatura je13,6°c1976.godine.Te je istegodinezabilje-ženatemperaturaod-6,1°c(8.III.),testomvrijednošćuspadauprvihosamgodinapozabilježenomnajhladnijemdanu.Isprednjesu1979.(-9,6°c),1985.(8,8°c),2000.(-7,8°c),1987.(-7,°c),1980.(-7°c),1973.(-7°c)i1991.(-6,9°c).Najvišasredišnjagodišnjatemperaturajest1994.,16,2°c,ategodineje22.VIII.za-
Raspored relativne vlažnosti tijekom godine pokazuje kolebanja suprotno godišnjemhodutemperatura.Godišnjimaksimumvežesezarazdobljeminimalnihtemperaturazraka.ProstorHercegovine imanajvećurelativnuvlažnostustudenom iprosincu,anajmanjuusrpnjuikolovozu.NajsušnijijeMostar.Tijekrelativnevlažnostiovisiokišovitostipaseslažesrasporedompadalinatijekomgodine.Razlikujusemaritimniikontinentskitipvlažnosti.Zasvamjestačijajeprosječnarelativnavlažnostispod80%možeserećidasupodjačimma-ritimnimutjecajem.Mostarimanajmanjurelativnuvlažnostuusporedbisčapljinom,širokimBrijegom,Goricom,čitlukom,LjubuškimiPosušjemzbogsvogsmještajaukotlini,visokeinsolacijealiiutjecajaburekaosuhog,slapovitogvjetrakojiisušujezrak.DokazzaovojesvakakoniskavrijednostrelativnevlažnostisiječnjauMostarukojaiznosisvega65,4%.Vlažnostrasteodjugozapadakajugoistoku.Poznatojedasmaritimnošćurastei
savprostorHercegovine imavlažnostmanjuod65%,aMostarsamo52,6%.Visokainsolacija i vapnenački sastav terena,oskudnost vegetacije i rastresitogpokrova,alii anticiklonalno juga (ljetimožepuhati ipodesetdana)osnovnisučimbenici takvihodnosa.
nosti.Onanijeobvezatnoproporcionalnagodišnjoj raspodjelipadalina.ZapodručjezapadneHercegovinekarakterističanjestatičkitipoblačnosti.3Maksimalnuoblačnoststvarajuonioblacikojiuglavnomnedajupadaline.Upravostogamaksimalnajeoblač-nostkarakterističnazazimskemjesece.Utoplijojpolovicigodinenastajuoblaciuzla-znih struja, koji prouzrokujumanjuoblačnost, ali daju veću količinupadalina. Inačestatički tipoblačnostiopažasenadpodručjemnadkojimuhladnijojpolovicigodineprevladavaanticiklonalnovrijeme.
Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. God.
Maksimalnaoblačnost je u studenom i ožujku, aminimalnau kolovozu i srpnju.Minimalnetemperaturesuusiječnju,amaksimalnaoblačnostustudenom.Ovonesu-glasjetrebapripisatiburi,kojadonosivedro,alihladnovrijeme,štogovoriuprilogtomedasuvjetroviioblačnostusvojevrsnojvezi.Umjesecimakadajenajvećaoblačnostnajčešćijejugo,aburauvjetujepojavunajmanjeoblačnosti.OdtogodstupajuIjetnevedrineuvjetovaneanticiklonalnimvremenom.Oblačnost jemanjaujesenuodnosunaproljeće.MaglauHercegovinijejakorijetkapojava,arazlogtomujestvisokainsolacijaivje-
Tablica 10. prosječna količina padalina (mm)Izvor: Federalni meteorološki zavod, Sarajevo
Grafikon 4. Prosječna količina padalina u Mostaru (1971. – 2000.)
Minimalnaoblačnostjeukolovozuisrpnjuakoličinapadalinanajmanjajeusrpnju.Maksimalnakoličinapadalinajeulistopadu,studenomiprosincu.Zimajenajkišovitijegodišnjedoba,ajesendalekokišovitijaodproljeća,štoiznenađuje.Vjerojatnojetopo-sljedicaranihjesenjihkiša,kojeponekadznajupočetivećukolovozu.Godišnjadobaukojimadominirajuvjetrovijužnogkvadrantasukišovitija,jervidimodajeuproljećepro-sječnagodišnjaoblačnostvećanegoujesen,aipakjesenjeznatnokišovitijaodpro-ljeća.NacijelomprostoruzapadneHercegovine,iakoprosječanbrojpadalinaugodininijemali,zbogpropusnostikarbonatnepodloge,vladaoskudicavodom.Primjetnajegodišnjaneravnomjernostpadalina.Lipanj,srpanjikolovozobičnoimajuizmeđu50do65mmpadalina.Naime,ljetijeprostorHercegovinepodutjecajemazorskeanticikloneiuvjetizastvaranjepadalinasumali.Budućidasevećinapadalinaizlučujeuzimskojpolovicigodine,Hercegovinaimasredozemnipluviometrijskirežim.UHercegovinisekišauprosjekujavljatridopetputamjesečno,augodinijeokotrećinadanakišnih.Mo-starimavisokbrojkišnihdanauusporedbisostalimmjestimazapadneHercegovinezbogsvogkotlinskogpoložaja.Sušaseredovitojavljausrpnjuikolovozu.Torazdobljeobilježavajukonvekcijskekiše,kojesekarakterizirajuvelikim intenzitetom izlučivanjapadalina i povećanimpromjeromkišnih kapi, kojepadaju na vrlo prhko i suho tlo i
Veležisemožeprimijetitikaočestapojava,pogotovouslučajudagaimailipadasje-vernije,tj.uBosni.Snijegimaspecifičanutjecajnarazvojoblikaureljefuzbogvlaženjai kopnjenja, adodali bismo i zbog lokalnihčinitelja, to jestduljine trajanja snježnogpokrivača.DuljinasnježnogpokrivačauHercegovininemožedovestidoporemeća-jaradijacijskogbilance,jersesnijegjavljasvegašestdanauprosjeku.Najčešćijeusiječnjuiveljači.Odstupanjasuprisutna(kaonpr.1963.god.kadajevišeodmjesecdanapuhalabura,potompalakišaiMostardanimabiookovanledom),alionasamopotvrđujepravilo.Snijegseuglavnomnezadržavaduže,zbog toplog tla i,naravno,visokihtemperatura.Osimlošihposljedicanavegetaciju,nadrugeelementeutjecajseneosjeća.
Srednja srpanjska temperatura uvijek je iznad 22°c, dok je siječanjska temperaturaiznad3°c.Ljetasuvruća,štojeposljedicagolevapnenačkepodloge,azimesrelativ-nomvisokomtemperaturomzbogdužineosunčanosti.Mostarjepodutjecajemjužnejadranskeklime.3Ujužnojjadranskojklimisrednjago-
3 Rukopis doktorske disertacije R. Milosavljević "Klima BiH "(1973.). R.Milosavljevic je izdvojio ja-dranskuklimukaovarijantusredozemneklime.Unjezinomokvirurazlikujesjevernuijužnujadranskuvarijantuklime.Prostor južneHercegovine ima južnu jadranskuklimu,aprostorsjevernoodVranicaizmijenjenujadranskuklimu.
GalerijaufojničkomsamostanuFranjevački samostan Sv. Duha u Fojnici odavno je ne samo Božji hram već i hram kulture i bosanskohercegovačkog kultur-nog i historijskog nasljeđa
Dasunašifranjevačkisamostanivećodavnopočeliformiratiistalnopopunjavatisvojepinakoteke(zbirkeslika)čijisesadržajizlagaoposamostanskimodajama,dobronamjepoznato.Mi,povjesničariumjetnosti,otkrivalismotoblagoradećinaševelikedecenijske iautorskeretrospektivesvedoposljednjegdesetljećaproteklogstoljeća.Toblagojejednompokazanoinavelikojizložbipodnazivom«Blagofranjevačkihsa-mostanauBiH»,održanoj1988.godineusarajevskomcollegiumartisticumu.Samo-stanskihgalerija,otvorenihzajavnost,tadagotovodanijebilo.OtvarajusetekuovojprvomdesetljećuXXI.stoljeća.Takosmosamou2010.godinisvjedociotvaranjaitrećegaleriječijesueksponatesakupilifranjevci.Ljetossu,izgrađenekaoposebnimuzejskiobjekti,otvorenegalerijeprof.VjekeBožeJarkaunjegovurodnomseluPodkosi,izme-đuDomanovićaiStoca,iGalerijašimunuDubravama.VjekoJaraknekadajepripadaoovomsvećeničkomredu,bioprofesornafranjevačkojteologijiuNedžarićima,uSara-jevu,gdjejesvojimkolekcionarskimradomuspiomotiviratinekolicinudrugihučenikadasakupljajuumjetničkadjela,daangažirajuznačajnesuvremeneumjetnikenaizradidekoracijaiunovimiustarijimfranjevačkimcrkvamauBiH.JedanodtakomotiviranihjeifraStjepanPavić,zahvaljujućikojemsmodobiliGalerijušimun,adrugi,evoifraJanko Ljubos, spiritusmovens za otvaranje i ove galerije u fojničkom samostanu ukojemjezatekaovećovećuzbirkustarihmajstora,zbirkudjelaGabrijelaJurkićakojujesakupiofraBonošapina,teinekolikodrugihdonatoradjeladrugihautora.Ovakvegalerijeobičnopopunjavajudjelaonihumjetnikaskojimadonatoriiprijateljuju.franjevačkisamostanSv.DuhaufojniciodavnojenesamoBožjihramvećihram
kultureibosanskohercegovačkogkulturnogihistorijskognasljeđa.Važnijiodsvihdru-gih: i tozbogsvojeknjižnicespreko40.000naslova i13 inkunabula,zbogarhivasdokumentimapisanimnaturskomjezikuinašempisanihbosančicom,zbogplaštafraAnđelaZvizdovića,zbogAdhnameiz1463.godine,zbogfermanaBajazitaII.iz1483.godineinakrajufojničkoggrbovnika,štosvespadaunašeneprocjenjivokulturnoi
porijeklomizovogkraja,kojiseisambavislikarstvomikojise,živećiuNjemačkoj,upustioukolekcioniranjedjelaumjetnikaizbivšeDDR.Odtihautoraočekivalibismodominacijuvidljivogsvijeta,njegovuopisnostiprepoznatljivost,međutim,takvihjedjelateknekoliko.Višejeonihkojimadominiraosamostaljenamaterija,ritamstrukturaige-ste.Tinamautorijošnisupoznati,tektrebadaihotkrijemo,ali,podatacijiuzsignaturu,vidljivojedasuimdjelanastajalaneštomaloprijepadaBerlinskogzidatesuonadra-gocjenpodatakotomekakoseiumjetnošćunagovještavaloosvajanjeslobode.Središnjiprostor,galeriju iznadovogamfiteatra, zauzimajuslike i crtežiGabrijela
minulogskulptora,profesoranasarajevskojALU.Poznajemomuskulptorski icrtačkiopus, ali da je bio i tako izvanredan slikar, potpuna je nepoznanica.Ovaj segmentgalerijskogprostoraimajošjednuneobičnukarakteristiku.Onjejezgranekemalezavi-čajnezbirke,pritomemislimnapodručjeSBkantona/županije.Tizavičajcisu:RomanPetrović,slikarskagromadabih.umjetnostiprvepolovineXX.stoljeća,rođenuDonjemVakufu;PetarWaldegg, jedinigrafičarškolovannasarajevskojALUkojisemožepri-družitislavnojplejadibih.grafičaraizsedmogiosmogdesetljećaproteklogstoljeća,rođenuTravniku;AnkicaOprešnik,rođenauVitezu,uznjujeinjensuprugMilanKerac,Novosađaninkojije,često,snjomdolaziouovekrajeveinapraviočitavcikluscrtežaiakvarelaotravničkojpijaci.Ovisupružnicizajednosu1949.godinediplomiralinabe-ogradskojALUizajedničkiživotnastaviliuNovomSadu;onaseposvetilagrafici,kojukarakteriziranaglašenastilizacijaoblikaiprigušenapikturalnost,aonslikarstvu,temat-skiodređenimvojvođanskimljudimaipodnebljem.UtuzavičajnuzbirkuspadaiMirkočurić,dugogodišnjikonzervatoruUGBiHteislikarsakralnihtemaunekolicinicrkavauovimkrajevimagdjesepovukaoposlijeumirovljenjaipreminuo1997.OvdjejeizavičajMiroslavaBilaća,Travničaninakojijeod1959–1992.biostalniscenografKamernogteatra55uSarajevu,auzscenografijubavioseislikarstvomkojekarakterizirajednaodabranagamakojajerijetkodoživljavalabilokakvutransformaciju.Kadaje2004.go-dineupućenpozivdasepomognespašavanjublagakojesufranjevciBosneSrebrenestoljećimačuvaliusamostanuSv.Duhaufojnici,VeronikaBilać,suprugaovogslikara,pridružila seovompozivudonacijomod40Miroslavovih slikao teminašebaštine ivoda.Diotoglegatakojijebionamijenjeniprodaji,tj.onoštonijeprodano,smještenojeuboks lijevoodsredišnjeg.Središnji boks jegipsanimpločamapodijeljenudvadijelapajeudesnomsmještenazbirkastranihistarihmajstoraosakralnimtemama.OvazbirkanemaonukvalitetukakveimajuzbirkestarihmajstorauKraljevojSutjesci,Kreševu,GoriciiliGučojGori,paipak«Sv.AnaiMarija»jeslikakojasestavljauzbokdjelimaiznavedenihsamostanskihpinakoteka.Ovuzbirkutemeljitojeopisaoinanjuukazaodr.SmailTihić.Oštećenjakojajeondetektiraoidanasstoje,zahtijevajuhitnuiprijekopotrebnukonzervaciju,čakione4slikekojesuzbogizlaganjanaspomenutojizložbi«BlagofranjevačkihsamostanauBiH»tekovlašipriličnonestručnopopravljane.Kuriozitetovezbirke jest jednaslikamrtveprirode, rađene temperomnadasci,kojanasebiimarimskimbrojevimaispisanugodinu1328.Ukolikoovibrojevinisukasnijedopisani,ovobimoglabitinajstarijaslikakojasečuvauBiH.činjenicadajerađenatemperomnadascismještajeurazdobljedoprvepolovineXV.stoljeća,ainekigotičkidekorativnielementi,konkretnije,načinnakojijeprikazanolišće.Izovogprostoradvojavratanasvodeujošdvaomanjaboksa.Udesnomsumoder-
EkmekoveznameniteLikovnesekcijeuosnovnojškolicentarTuzla,čijisučlanovipisalipismapoznatimslikarimaex-YUmolećiihdapriložesvojeslikekaodarovezaotvaranjeGalerijejugoslavenskogportreta./Iuspjeliutome!/Osimsvega,EkmekjeĆazimubioiprofesorcrtanjauOsnovnojškolicentar i tuzlanskojGimnaziji. Inače,ĆazimjebioprednjakuorganiziranjunebrojenihprojekatakulturnogživotagradaTuzla,odgrupekojajerafiniranonamjeravalaintenziviratikulturniživotgradaikojasezvalaSunčanih99nadalje,snedvosmislenomnamjeromdaprostorlikovnostiivizualizacijeokruženjaosnažinesamou tuzlanskommiljeuveć išire.Tako jesAleksandromAdamovićemrođena,amnogimaidanasnespoznata,sintagmaTuzlaopenspace,kojujedijelomusvojiloirealiziraloULUTK–kaoTuzlaotvoreniprostor–dakako,zavizualizaciju.To spominjemokaonametljivu činjenicu, koju nemožemoprevidjeti: Tuzla ima
hendikepod vremenaaustrougarske aneksije, kao vremena intenziviraneeksploa-tacijeugljenaisoli.Tuzlajegradcrnihibijelihrudara!Intenziviranainekontroliranaeksploatacija ugljena, a posebno soli, izazvala je tonjenjeGrada, nestajanje starejezgre. Tuzlaci kao da su se borili protutežu naći u ljepoti, u radovima slikara, odprvog akademskog slikaraĐorđaMihajlovića i AdeleBehr Vukić, do IsmetaMuje-zinovića,MensuraDerviševićaMeme,MevludinaEkmečića iMeđunarodnegalerijeportreta Tuzla i nadalje:Galerije fabrike soli,GalerijeBosanskog kulturnog centraTuzla,umjetničkegalerijeKristianKrekovićufranjevačkomsamostanuSvetihPetraiPavlaTuzla,tebrojnihdrugihprostorakojislužeikaoizložbeni,holoviDomamladihTuzla,PrivrednebankaTuzla,etc.
nost,onjeoplemenjentimiskustvomispoznajama.KodSarajlića,kaoikodStojanaĆelića: slika semisli, jermislilo se i dok se slikalo! Ta vrstaĆazimovepronicljivostiomogućilamujebrojneelementeslikepojednostavitiidovestidostatusnihsimbolaisemantikelikovnoggovora.Valjaprihvatitidanijebilojednostavnodoćidotakverazineikrajnjeosobnoglikovnogizraza.Tosazrijevanjebilojedugoudruštvuiuslikaru,apreživiojesamounjegovojsliciitakopostaodokazomjednogvremenaidruštvenograzvojakojinemamopravopodcjenjivati.Usazrijevanjubitnojest,Sarajlićanitijedanutjecajnijeposveuzeopodsvoje,on
jeamalgamiraosvojesusretanjesnajznačajnijimumjetnicimainjihovomdjelimakaoosobnipoglednaslikarskemogućnosti,alijesačuvaoosobnisenzibilitet.Sličnihpri-mjera imamoupovijestiumjetnosti. IzpetnaestogodišnjegzajedničkogradaSezanaiPisaroaproizašlojetodasuizgradilivrlobliskeslikarsketehnike,ali jesvakiostaopotpunosvoj.Bili su ljudi snažneosobnedarovitosti.Uostalom,slično jebilo sVanGogomiGojom,dotragičnog.Riječjeoindividualnostimakojesemeđusobnomogusamopodcrtavatiurazlikama.Nadrugojstrani,samotakvopostignućekojejeĆazimdohvatio,možemonazvati
tor,znajusletjetiinanjegovstolzakojimručausvomvrtuibrižljivopokupitimrvice…ilastavicama,kojesesvakezimenepogrješivovraćajuprošlogodišnjimgnijezdima,ele-gantnonasnadlijećućiusvojimglisandima,unosećiblizinomipjevomradostunašasrca,budećiuspomeneizdjetinjstva,kadasmotakoprisnoprijateljevalisnjima…Vrtnašegaumjetnikaradoposjećujudobroćudnicrvendaći i ljupkesjenice,koje
Učemujebit?Nekolicina se likovnih umjetnika ujedinila u zajedničkoj zamis-li, kojoj je bio cilj “napraviti nešto”. Početno mjesto bio im je grad Ljubuški, u kojemu su, u Duhanskoj stanici, pripremili prvu izložbu pod ovim znakovitim nazivom...
“napravitinešto”.PočetnomjestobilonamjegradLjubuški,ukojemusmo,uDuhan-skojstanici,pripremiliprvuizložbupodovimznakovitimnazivom.Duhanskajestanicaodabranazatojernjezinomrtviloodajedojamtamnogačirakojistršiusredištugrada.Nasnekoliko (tada sveučilištarci) odlučili smoosmisliti njezineprostorije: prozračitiustajali ignjiležnizadahunjoj.Tomujevodilanebrigamjerodavnijihodnas.Složilismosedaprostoriježelimooplemenitilikovnimdjelima,čimebismounijeliplemenitupokretačkusnagu.Toseidogodilo.Pripremilismoizložbu,pozvaliidrugesveučilištar-cedaizlažusnama.Svesmotokataloškiosmisliliiokupilidostaonihkojisusezatozanimali,čimesmoodškrinulivratagradaLjubuškogaiučiniliihmakarmalootvoreni-jimzaovakveisličnesvečanosti.Poslijesmosamodogovaralizamisao,nadopunjujućitupočetnuzamisao“obnove”,aliovajputsamojošzahtjevniju,razrađujućizamisaotakodaonaprerasteusan,sankojisanjamosvimikojiživimosumjetnošćuikojiželi-moučiniti„nešto“zaovunašuzemlju.Utomujebit.Utomubi,upravilu,trebalabitibitnašegaškolovanjanaAkademijilikovnihumjet-
nosti.Našabitjeodabrati.Našaseosobnost,kaostvaratelja,trebanapunititolikodaimaštoponuditi,predstavitijavnostikojojtrebamoprenijetidionašeduhovneljepoteitakoseboritiprotivsumornesvakodnevice,zakojujeiakademskaslikaricaDraganaNuićVučković rekla da je“pretrpanašundom ibanalnošću”.Budućidanismopolitičarinitrgovinskistručnjaci,građevinariisl.,padaseborimonamještaljkama,priopćajnimus-poredbamailigraditeljskimnacrtima,zaboljedanasisutra,našejesamoonoštoostavljatragnaplatnu,kamenu,udrvetu,nagrafičkojpločiitd..Akojetajtragdopušten,zvuči,štoviše,zvoniiodjekuje,kaonajmoćnijitenor,imijenjasvakodnevicu.Samogatrebamogledatidabismomogli“čuti”,adabismomogligledati,trebamo,zatrenutak,zastati.
snonajave,mnogipitali,višeputa,učemujebit?,nesvjesnidasupitanjemiodgovo-rili.Naime,onisuzastalidabisezapitali.Potaknuti suvremenoga čovjeka, koji kaomoji prijatelji, živi većinom površno,
LučamikrokozmazemljehumskeIzložba Marina Topića u Galeriji “Centar“ pri Centru suvremene umjetnosti u Podgorici
NakonveomauspjelihmonografskihizložbiuMostaru,Dubrovniku,Splitu,ZagrebuiSarajevu,svjetlost„Zemljehumske“mostarskogaumjetnikaMarinaTopića,zabljesnulajeiucrnojGori,točnijeuPodgorici,uGaleriji„centar“.IzložbusuzajednoorganiziraliMaticahrvatskaMostaricentarsavremeneumjetnosticrneGore,podpokroviteljstvomcrnogorskogMinistarstvakulture.Bila je to,otkrivanamMarin,njegovanajujednačenija izložba– i tematski ikon-
cepcijski.Nadvadeset jednoj slici, kojesunastajaleuproteklihdvadesetakgodina,preovladavajuMarinoviomiljenimotivi–Humskikrisbaumiilidivljišipci–inačeukrascijelogaMediteranaiOblutciuNeretvi,„kotrljajućekamenje“ili„rollingstones“,kakoihumjetnikodmilanaziva.IzložbauPodgoriciobradovalameizmnogorazloga.crnaGorapoznatajekaozemlja
OdavdedovječnostiNedžad Ibrišimović, El – Hidrova knjiga, autorovo izdanje, 2011.
TrigodinečekalismodaNedžadIbrišimovićnapišesvršetakpričeoVječniku,čovje-kukojisedevetputaupettisućagodinapribližismrtinarukohvat,aondajojmisterio-znoumakne,nastavljajućiživjetinoviciklusživotaupotrazizaodgovoromnasamojed-nopitanje:zaštosveokonjeganestaje,asamoonostajetrajatiuvremenu?IbrišimovićjenapisaoEl–Hidrovuknjigu,pokušavajućiokončatiživotniputVječnika,aličinisedajenjegovaneuništivaprirodabilajačačakiodspisateljskemoćinjezinatvorca.Vječnik jeoddanaprvog izdanjabiovišeod romana, to jebilaknjigaukojoj je
Ibrišimovićpokušaosažetisvasvojacjeloživotnaumjetničkastremljenja,intelektualnepreokupacijeiemotivnedvojbe.Obuhvativšiupričiolutajućembesmrtnikupovijestčo-vječanstvaigeografijusvijeta,spisateljskimpostupkomneviđenimunašojknjiževnosti,Ibrišimovićje,gledanostrogoformalno,prešaoizhvaljeneinagrađivanemodernističkefazeu literarnipostmodernizam. Izgledada jeNedžaduIbrišimovićupošlozarukomdisperzirane,nekoherentneiraštrkaneproglaseumjetničkogpostmodernizmaobjedi-nitiujednomživomiprovokativnomknjiževnomdjelu.KadazaVječnikkonstatiramodajeprovokativan,nemislimouprvomredunapežorativnuupotrebuatributakojipodra-zumijevanekuvrstupolitičkikontroverzneprovokativnosti,većprijenaneuobičajenuihrabruformalnuorganiziranostromana,kojasugeriradaromanepistemološkinapuštasigurnost svoga književnoumjetničkog žanra i preobražava seu knjigu koja neskro-mnonastoji objasniti svijet. Vječnik,u svojoj želji za totalnošću,počinjenasamompočetkuljudskepovijestiilipovijestipismenogpamćenjakolektivnogpostojanja.PričaseodtogmjestasituiranogudrevnomEgipturaširilauvremenuiprostoru, jednakoonompovijesnorealnomkaoipotpunofantastičnomiimaginarnom.Nesmije,stoga,nikogazačuditibaroknostVječnika,jertoje,činise,jedinimogućnačindasegolemagrađaromananasuvisaonačinizloži.IsprepletenošćupovijesnogifiktivnogstvorenajeuVječnikudimenzijazbivanjaradnjekojasvojupripovjednulegitimnostpodjedna-kocrpiueksploatacijihistoriografskogifiktivnognasljeđa.Srušenajegranicaizmeđupovijestiipripovijestineteoretskimzahtjevomvećkompozicijomfabuleikarakterizaci-jomglavnogprotagonistapriče.Junak,kojiuromanuimanekolikoimena,zaistaima,
postmodernističkiproklamiranu,protejskuprirodu,ali na jedan,na razinipripovijestipromatran,prirodannačin.ProtejskouAbdulahovomslučajujednostavnojeobjašnji-vo.TojenekavrstainstinktivnemimikrijekojomseAbdulahkoristidabiprikriosvojuneumirućuprirodu.ZaAbdulahovudugovječnostjednakosuzaslužničudonjegovogslučajainjegovasposobnostpotpuneasimilacijeuozračjeukomejeprinuđenboraviti.Abdulahprihvaćairacionalnučinjenicudanemožeumrijeti,dokistodobnosnagusvojeracionalnostiuprežeuočuvanjesvogaživota,svjestandabinjegovabesmrtnostipakjednom,nekako,moglaiščeznuti.El - HidrovaknjiganastavakjepričeoVječniku.formalno isadržinskimnogoje
osjetljivija.To,uprvomredu,značidajepoljenjeneintertekstualnereferentnostimno-gomanje,anjenekulturalnevezespovijesnimifiktivnimpričamačovječanstvapunooskudnije.DokjeradnjaVječnikabiladistorziranauvremenuiprostoru,uElHidrovojknjiziNedžad Ibrišimovićpriču jekondenziraonaopsegommnogomanjiprostorno-vremenskiokvir. Izuzmemo li,barna trenutak,činjenicudase fabula romanaodvijadoslovnonastranicamaknjige–rukopisnogzapisakojijesačinioEl–Hidr,akojičitaAbdulah,možemoprostimuvidomutekstromanaustvrditidasefabulaodvijanamno-gomanjehronotopanegojetobioslučajsVječnikom.Poštofabularomananijezasno-vananaputovanjuipotrazi,kaoštojebioslučajuVječniku,iprirodajunakaAbdulahaneštojeizmijenjena.Onvišenijejunakavanturističkepriče,kojiživotnespoznajeotkri-vadešifrirajućimetaforeputovanja,uspoređujućirazličiteverzijesamogasebeurazliči-timpripovjednimsituacijama,većlikmnogobližijunacimaegzistencijalističkihromanakojiobjašnjenjazaenigmesvijetapokušavajunaćiudubinamaintrospekcije.ZatoseEl–hidrovaknjiga,kojuAbdulahčita,moraprvenstvenoshvatitikaometaforajunako-vepotragezasamimsobomusamomesebi.Uranjajućiuvlastitost,AbdulahMisrisesuočavasmnogovećimopasnostimaodonihkojejesusretaonasvojimfantastičnimputovanjima.čitajućiEl–Hidrovuknjigu,shvaćadajeupravoonsamnajvećineprijateljsvojojbesmrtnosti.štodubljebudezaranjaouknjigusvogapostojanja,bivatćemuočitijedasunajvećitakmacinjegovojbesmrtnostinjegoveljudskevrline.PrvišokkojiAbdulahMisridoživinaputovanjukrozsvojusavjestisvijestjestporažavajućaspoznajadazaboravljaajeteKur’ana,dazaboravljabrojrekjata,davišenijeustanjuprisjetitisenajednostavnijegavjerskogritualakakavjeuzimanjeabdesta.Njegovoudaljavanjeodispoljivihformiislamanijeprikazbezazleneamnezije;tojeslikaukojojAbdulahMisrishvaćadagubinesamovjerushvaćenukaometafizičkusigurnostnegoimoralkojionazagovaraikojijevjerojatnojedinijamacsmislenosticijelogpostojanja.Abdulahovopostajanječovjekomnastavljenojekršenjemsvihpravilanjegoveop-
stojnosti.JošjeuVječnikuAbdulahMisrishvatiodapovezivanjesljudimapredstavljapotencijalnuopasnostnjegovojdugovječnosti,dabitekuEl–Hidrovojknjizi idejuoopasnostiodljudinapokonformuliraoujeziku:“Dobrosampaziodasenikadaničim,štobibiloveće, ilimanjeodmene,neodredim,pabilo tozvanje,stanje, ilipoložajmeđu ljudima, jer bih se time ograničio i umro.“Neki bi kritičari,možda s pravom,ovajnavodprotumačilikaoAbdulahovopriznanjedasamoputsufijskogodricanjaodovozemaljskogsvijetamožečovjekaodvestiubesmrtnost.Ali,razvojfabuleopovrgavaovakvuinterpretacijuipojednostavljujefilozofijuživotakojuAbdulahMisriotkrivauEl–Hidrovojknjizi.AbdulahMisriizbjegavaljudeneizpobudakakvajenpr.sufijskiprijezirpremaživotu,većizstrahadabi ljudimogli istrošitiživotunjemu.Zato,kadasretne
pričeodugovjekomAbdulahuMisriju,uviđamodajeriječodvafenomenološkibitnorazličitateksta.Vječnikjemagijskairazigranapriča,gdjesekrozmetaforuprostornogputovanja razotkrivaju tajne svijeta. U Vječniku junak spoznaje kada nešto doznaje,definirasebeuvijekisamokadaseprepoznailineususretusdrugim.Putuje,slušaiučinastojećiotkritifenomensvogačudotvornogpostojanja.El–Hidrovaknjigajeme-taforajednogdrukčijegputovanja,onognakojemuseneprevalinitijedanrealanmetarprostora,akojijesloženiji,opasnijiipogibeljnijiodbilokakveavanture.Tojemetaforaputakojivodidosredištaljudskogbića,donjegovanajranjivijegainajvrednijegdijela–donjegovasrca.AbdulahMisri,čovjekkojijeobišaonajfantastičnijepredjeleljudskemašte,čitajućiEl–Hidrovuknjigu,shvatiojedajeputdoljudskogsrcadalekkolikoiputkojivodiodavdedovječnosti.
KnjiževnodjelokaoUdbinaUdbaSUŠAC, Mate, Sinovi i svjedoci, Zagreb: HUM, 2010.Kulturni četvrtak u Sesvetama, 27.10.2010. (srijeda) u 1830
MateSušac(1938.,čitluk–Brotnjo)dosadajeobjelodaniopetpjesničkihknjiga,četiriprozne,knjiguaforizama,knjiguepigrama,knjigukratkihprozailegendizadjecutetrojezičnupoetsko-proznuknjigureagiranjačetrnaestoricehrvatskihknjiževnikanaratnazbivanjauHrvatskojpodnaslovom«croatia–Vukovar».Nepripadajućinikakvomknjiževnomkrugu,najvećidiovremenaprovodiukućiuSesvetskimSelima,nesklonsamopromocijama,osuđendausvojoj72.godiniživotavećidioenergijeulažeuure-đivanjeipriređivanjesvojihnagomilanihrukopisa,negoliunovostvaranje.Svenaskojigapoznajemo,nakonvišegodišnjeganagovaranja,ugodno je iznenadiopristankomnapromocijuuokviruKulturnogačetvrtkauSesvetama,štogavećgotovodesetljećevodipjesnikiprevoditeljIvanBabić.Apovodsubiledvijenovoobjavljeneknjige–Ovdječuvamja,epigrami;Sinoviisvjedoci,pripovijesti–objeuokviruizdavačkekućeHUM.DugosamgodinabioonajkojijeuSuščevustvaralaštvusamokaočitateljuživao,a
ovojeprviputdapokušavamonjemuirazmišljati.OvogaputaprijesvegaoSušcukaopripovjedaču,kaoautorupripovjedneknjigeSinoviisvjedoci,kojusukaojedinstvenujednodušnoprihvatilisvikojisusesnjomdosadasusreli.Nezatodaoknjiziinjezinuautoruodmahisvebitnokažem,negovišeda,uimemnogih,autoruizrazimpriznanje,aknjizidobrodošlicu.Gledajući dosadašnji Suščev pripovjedni opus, prisjetimo se izvrsnoga, kod nas
usvijetukojijestoljećimapotkopavansilamasvakogazla.Tojejednaopćasentencakojajeujezgrisvakepriče,paisvakogaknjiževnogaumjetničkogadjela.Usvakomje književnomumjetničkomdjelu riječoborbi sa zlom,a za život.Nopričau svomnastankunemoženevezationokonkretno:prostorivrijeme,ljudeidogađaje.IkrozpričusaznajemodajeriječoHercegovini,ohrvatskomnarodu,adajezlokomunističkavlast,UDBA.KrozpričusaznajemozaDžanguru,šimacaJozaru,kumuAniku,Karla,šarcaitd.Povijestnamnastankaovihpriča,dakle,sugeriradajeunjihovuishodištusudbina
vijesnimoblicimaitakonasučinislijepimzanjegovuprisutnostsadaiovdje.Akoovuknjigushvatimosamokaosvjedočanstvoopatnjamahrvatskogačovjekakojejeiza-zvaokomunizamkaopovijesnioblikzla–ondaništa, ilibaremneonobitno,nismoshvatili.MnogisukojiidanasposvudavideUDBU,alipitanjeježelelividjetizlonadjeluičovjekakojitrpiiusudelisestvariimenovatipravimimenom.Nijepravopitanje,pačakniupedagoškomsmislu,štobihjačiniodasambionamjestušarca,nego–štojačinimsadaiovdje!Danas, kadamnogi ljudi olako ostaju bez posla imnogih drugih ljudskih prava,
suprotstavljenestrane,akonetakodakaoljudskobićeobjenosiusebi,kaokušnjuikaoborbu?!Nadođu i takveživotneokolnostiukojimačovjeknemožehtjetiništadrugodolipreživjeti.KakavbiromanosebinapisaoJudaIškariotskidajeunjemunakoncu,ipak,prevladaloopredjeljenjezaživot?Postojelitrenutciukojimajepreživjetigrijeh?JeliiUDBAimalasvojuUDBUuonimakojisukrozpatnjuiponiženjadošlidoprilikedaonjojsvjedočekaooblikuzla?Nasvatapitanjaovaknjiganudisamusebe–vjerodostojnoknjiževnoumjetničkodjelo–kaoodgovor.Odgovorkojijekolikoistino-santolikoispasonosan.OnastrpljivostibezinteresnostkojomjeSušacovuknjigunapisao,morabitiinaša
RezanješirineBilić, Mario: Prološko blago, Zavičajna udruga Proložana u Zagrebu „Sv. Mihovil“; Zagreb, 2009.
Odmahsemožerećikakosuovodjelazgusnuteumjetničke,idejno-estetskelje-pote koja duboko zasijeca čitateljevu intimu, pronalazi u njoj osjećaje ugode koječitateljusvajainosipoputskrivenihmoćikojegaopominjunablizinuskladazavičaja.Ovdjejezavičajkolijevka,beša,kakotepajutete,bakeiraznježenemajke.Ovdjesusudbine,psihologijeosoba,odabiriživotnihciljeva,skriveniporivikojenampjesnikrazotkrivačistoćomkojagovorisamobitno.Ovdjenemaopisneširine.Onajeodre-zana,poputzrelogavoćaodstabla.Alinikakodajojseneodredipripadnost,soč-nost,zemljopisnopodrijetlo,klimatskiugođaj,slastpodnebljakojemupripadasvomsnagomodredica.Ikavski idiom,prepoznatljivprvimsemiotičkimuvidomusamomnaslovu„malena
mista srcamoga“, određuju i toponim Imotske krajine, a sve ono što je krug bliže,Proložacje.Proložacjeipjesnikovodjetinjstvo,prvespoznajeiprvaotkrića,prveza-čudnostiiprvaočuđenjaodsvijetastvarnostikojemusenadrukčijinačin,pjesnički,želiizrećiljepotaonogaštoznajuilištotekotkrivaju:„Minakuli,akulavisoko./Gledašskule–zaboliteoko./Minakuli,akakoskule?/Prisloniskale,Đule!Đuuuleee!!!(9.str.).Ovaposljednjariječ,ovajuzvik,ključnoodređuje,aliiusložujeslojevitoznačenjeriječi.Možetobitidjevojče, ljubavkojudoziva?Možetobitipovijesni imitskiokviroposjedukojiodređuje topovskođule?Možebiti iopomena,upozorenjedasenetkoskloni?Možetobitisamoglasonogakojiočekujeeho?Ilijetoantifonskiglaskojinamgovori,ikojisamoutomtrenutkurazumijemo,kojipročišćavanutrinuiskojimzadovolj-noodlazimounovaiskustva?Oslobođenviška,sokolzadivljujućepodnosisvojutežinu,prilagođavajepotreba-
manenadmašnoglovca.BilićsokoletomnadPrološcomlapidarnouprizorujeljuvenetrenutkenezaborava.On,kojijedušomisrcemubitku,ostvarujenesvakidašnjusimbi-ozudrevnihznanostikrozpjesničkidar.TajdarImotedonosiosebujnostpjesničkogaumijećadamalimformamaostvarivelikaidejnaiestetskarješenja.Želećipokazatisvezanimljivetoponime,antropološki,krozsuodnossčovjekom,oncijepajezgruatomaifizijsko-fuzijskimučinkomreževišak,oslobađasetežinesuvišnihriječiiponovnonaszadivljuje:„Premanebunapetiluk:Mandićakuk“(11.str.).Toponimasemožedodatiantropološkikarakter,jernisusamopojašnjeniarhitekturno,fortifikacijskinegoiživot-no-uporabljivimprostorimasodlikamaljudskogdjelovanja isuživota,kaošto je tou
pjesmama:Velikamostina(12.str.)iMalamostina(13.str.):„SadćeuMostinuNikicaMikuljačin./EtoiIvkeKljakine.(12.str.).Vidljivojekakosuprirodnifenomeniiprirodnepotrebeuuskojvezisodređenimdogađajima, ljudskimpotrebamakoježivotznače.Jasnojedadvojesuprotnogspolatražejednodrugoidaimjeprostorpribježište,tre-nutakstrastiuosami.Bilićtočininenametljivo,gotovokaoslučajansusretkupačaljeti,aliispodsekrijesmisao.Pokazivanjehrabrostijesvojevrsnonadmetanjeuprimatima,udokazivanju sposobnosti u kojoj,posebiceumlađimgodinama, (žene)djevojčiceprednjače.Slažućivitraždjetinjstvaljepotomurođenemuikavice,izabirenajraznovrsnijestaklo
ozanimanjimakojatojesuiukojimaneprevladavamaterijalniučinak,negoljudskostostajeiznad.Usemiotičkomkomešanjuodnosapojavljujesefilozofijaživota,pojavljujeseprošlo,sadašnjeibudućeuuspostavibitkaizkojegaizrastamoralnavertikalačovje-ka:„Potkiva,otkiva,raskiva.Kova./Zlatneruke,vatrauprsima./Mojkrsnikum.Ačijinije?/Ćuća:munjakojajerazgorilaviganj.“(Ćuća,55.str.)Protočnostnekihpjesama jebliskanarodnimposkočicamanesumnjive trajnosti i
Djetinjomzaigranostiponireudubine(Aurelio Buletti, Osorna nepostojanost radosti, izd. Felsina, Zagreb 2010. Preveo s talijanskog izvornika Tvrtko Klarić, Biblioteka Rabarbara, Knjiga 2, str. 128, naslov-nica u boji: Karina Sladović: Čekanje zore (1998.), biografija i fotografija autora)
AurelioBuletti(Giubiasco,1946.)švicarskijepjesnikitalofonogpodručja.Poetajetojednostavan,lakorazumljiviempatičan,aopetdalekoodsvakebanalnosti;profinjenje,suptilan,lirskisentimentalan,subjektivan,originalan.Izbjegavasvehermetizamskemodernitete,mainstreame,kao i trivijalnedosjetke, trendoveneprati.Samodoneklesličanklasicima,utiresvojputslijedećirafinmanisimplificiranostzena,normalnoguhaikuima,kojimaje(nepoformi5–7–5)donekleisličan.Pregnantnost,konciznost,lišavanjesvegasuvišnogapratiseizpjesmeupjesmu.Ostajesamoononasušnopo-trebno.Napisaojepjesmeodsamodvastiha(Cestom,Treptaj,Pojašnjenje,Pojednostavlje-
podnošljiva lakoća postojanja, podijeljena je na četiri ciklusa, kao kvadrifolium:Nije svaka začudnost bezglasna,Osorna nepostojanost radosti,Makar i u skromnoj jasnoći bivanja,Stari porok sažetoga pisanja.Uposljednjemsetretirasamasuštinapisanja(pjesme),poetskaanalizapoložaja,
bitiilinebiti.Jednakoumiruiratu.Istoprevozećimrtvogprekoeuropaskihgranicaiis-pijajućipićaspogledomnapoželjnukonobaricu.Buhačjeodonihneuništivihduhovakojicjelokupnookruženjepokrećunakomunikaciju,akomunikacijajeinajvišizadatakinajvišismisaokulture,atakoitekstakaokulturnoikomunikacijskogpredloška.Skoro,pajedovoljansamnaslovknjigedashvatimocijelustvar:UMOSTARAKOKRENEš/Ili:MOJK/R/AMP/f/Riječiserazlažuipucajupošavovimasvihmogućihsmislovaiznače-nja,atoječistpjesničkiiodBogadatdar.SamomogupretpostavitidaMiljenkoBuhačtoštopišejošintenzivniježivi,pamiježaoštosenepoznajemoosobno,jerposjedujeenergijukojaotvarapotencijaleitobibilaizvrsnaprovjerazamene,osobno.Dakako,otvoreno i neskriveno /što je u izvjesnojmjeri uvijek rizično i primljeno s rezervom/Buhačgovoriobezbrojstvarikojenasneporecivoiantropološkigledanodefinirajuumikroimakrosmislu.
seslengom:Buldožder/sdvad/,Pometina,Smrdoljub,Guza,Bilder,šiljkut,Drnč,Va-nesa,Uskotračna,Predator,Ćoruša,Mlaćenica,Mrcina,Zakoljnjikov,Leši,Kukumav-ko,Milovino...što je istodobnoiprodubljenakarakterizacijanjegovih likova.Pričesunatopljeneduhomsuvremenosti,sočnimdijalozima,rezignacijamaiinatima,minulimratom,niskomcijenomživotaietikenajednosstraniinevjerojatnimhumanizomomkojinalazimonadnuljudskihpojava,kodkojihtonebismoočekivali,patekstoviupozora-vajunazloukojesunarodigurnutiibezrazložno,primitivnobačeni,ljudisedovijajunanevjerojatnenačinedabiljudskiizašlinakrajsneljudskimnedaćama.Naime,onamajeriječ.
***Dakako,MiljenkoBuhačnije tek imence i zvjezdicananašemknjiževnomnebu,
BlistaviprstennarucipjesnikinjeSonja Jurić, Nevidljivi prsten, Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2009.
ONevidljivomprstenu,drugojknjiziiprvojsamostalnojzbircipjesamaSonjeJurić,srazlogomseuposljednjevrijememnogopisalo.Višejeautorakritikaiosvrtaocijenilonjezinrad,aiznjihovihsuperaraslisamosuperlativi.Zaštojetotako,znajusvionikojisuistražilisadržajizaspomenutognaslova.Ovaknjigaobjavljena2009.usarajevsko-zagrebačkojnakladiSynopsisauokvirujeuspješnipoetskiangažmanmladeautoricekoja pjesme ranije predstavila u koautorskoj knjizi Let u TROstihu (DHKHBMostar2008.),brojnimpoznatimčasopisimauBosniiHercegoviniiHrvatskoj,tekrozmnogenastupenauglednimknjiževnimmanifestacijama,anekesujojpjesmeiprepjevanenaengleski,njemačkiislovenski,pajetakopostaladostupnaičitateljimadrugihgovornihpodručja.Poputprstena, knjigauvezuje i pjesničke kreacije kojima jeprije nekolikogodinaoduševilakaoprvonagrađenanašimićevimsusretima,kaoineobjavljenestiho-tvore,prviputtomprigodomotisnute.Udevetkraćihciklusa raspoređeni sunaslovi različite tematike,od ljubavnih,do
refleksivnih iduhovnih.Njezinnepresušnipoetski izvorsuunutarnjaproživljavanjatesvakodnevniživot,putrazličitihpoticaja.Itegobairadostiiživotnihborbi,i,posebice,ljubaviunjezinimnajljepšimoblicima.UpravoljubavnistihovipjesmeNevidljiviprsteniotvarajuistoimenuzbirkuiuvodenasusvijetizkojegrastepjesmaupuniniživota,kojijesmislen,akoseuživaitrpiudvoje.Posebnumagijuiljepotunosestihoviposvećenivoljenojosobi,poputonihupjesmiProstorzanas:Tražišputkmeni./Hvatačsnova/propušta/samotvojekorake.//Kažeš:/nemogugovoriti/aliznam//šutjetiTebe.Ra-zumjeti svoju bolju polovicu, odrastati zajedno s njom, odgajati ljubav – sigurne susmjernicekneprolaznom(Pečatstvaranja).Samismopolovični,nezaštićeniodzalaovogsvijeta.Zaštitimeodneba/bezijednezvijezde,/odkrikagaleba/kojibježipredolujom.Aolujajeuživotumnogo.Ilomova.Pjesnikinjahrabroprogovaraionajtežimtrenutcimakojedubokoproživljava,alineplačenadranama,razočarenjimaineostva-renimnadanjima,negotražinačinkakoihnadići,makarispoznajomdajeipadlet,dajeikorakunatragdioispravnogputa.SpoznatćemotajstavčitajućinaslovepoputIka-rovogletaiNedorečena.Optimizamjevidljiviutrenutcimakadživotneborbeoduzmusvusnagu.Pjesnikinjaitadanalazidovoljnorazlogazahvatanjeukoštacsneizvjesno-
stimaipreprekama(Životija).Ovajsestihotvor,zapaziojeprof.dr.AntunLučić,možezvatiiŽivotiimi.Utojpjesmi,izraslojnastarozavjetnojslicioSamsonu,svisekatkadmožemolakoprepoznati.Iako u zbirci prevladavaju pjesme intimističkog raspoloženja nastale u dubokom
zaronuunutra, ima i onih koje kritički podsjećaju kako je svijet oko nas često nalikpozornicisdavnopodjeljenimulogama iglumcimakojeJurićevametaforičkiodjevaurazličitekostime.Nekikaonašminkanelutkemehaničkistupajupojednoličnojcesti(Voštanefigure),doksudrugikameleonikojiselišenizadrškeimoralaprilagođavajutrendovimapribavljajućisinekuprolaznukorist(Kameleon).Uknjizisuipjesmeučijemjesredištužena.šapatženenaspodsjećakakoseusvakomtrenutkuunamaodigravaborbadobraizla,ananamajedaodlučimokojaćestranapobijediti.ZanimljivojedajepjesmuŽena–leptirnastalanakonjedneizložbe.NapisalajujeinspiriranaslikarskimostvarenjemMarkašaravanje,kojejeposlužilokaoilustracijanaslovniceknjigeLetuTROstihu.Ženajeikraljicakojauživausvojojodgovornojimnogostrukojživotnojulozi,aipjesnikinjakojasvojusvijetluriječnosikroztamnepredjeleovogsvijetaunadidaćeizanjeostatibartoplinakojaćeohrabritinekusrodnudušuumrakuprolaznosti.Stiho-veoblikujekratkim,jezgrovitimrečenicama,igromriječi,originalnimmetaforama...Dokkoračaupovorcilučonoša,Jurićseprisjećaionihkojisusvojimsvjetlomza-
uvijek obogatili naše umove i srca. U ciklusu posvećenom velikimmajstorima stihapozabavila se „procesom“ rađanja poezije i pjesničkog poslanja u svijetu.Neke odključnihmotivaTinaUjevića,Dobrišecesarića,MakaDizdara,A.B.šimića iNikolešopaoživjujenasvoj,originalannačinitako,krozverse,vodineobičanpoetskirazgo-vorsvelikanimakojimasedivi.UpjesmiposvećenojUjevićuprogovaraosvojojriječi,ustihovimazaMakaDizdaraoneprolaznostistvaranja,anaslovčuvaritajne,posvećenšimiću,donosisvojevrsnuformulupjesničkogputasatkanogodtraganja,tišine,usuda,trenutka,slasti,gorčine,čuđenja,ogoljenosti iodvojenosti.Gazimokrozplavunoć./Izanaskaravaneljudi./PrednamaTišina.Uvijenau/Trenutak.//Ubisagamazvjezdaniprah.Doksašimićemumislimagaziukaravanionihkojisuseusvijetučudiliprijenje,ovamladapjesnikinjagradivlastiti,prepoznatljivizraz,kojićejojzasigurnoostavititrajantragnadomaćemknjiževnomnebu.
Svojepjesničkoposlanjeautorpronalazi uprojekcijimogućeperspektive, čije jeishodišteunjemusamome,akojupokušava razoritipodmetanjembombematema-tičkogdeterminizma, na kome je zasnovanpostojeći svijet – religija, gdje zamaštumnogomjestanema.Kaoštoukorijenusvakepromjeneležirevolucija,daklenasilje,namatrici –pretekstu (vrlo vješto, ali snažnopoetski intoniranom)pjesnik izvjesnim«reverzibilnim»postupkom,pokušavavratitiDuhubocu.Bocaje,naravno,virtualnaaDuhhtonski,štostvaraantinomijualiinjenoukidanje,tepologicistvari,SimoneVej,–
nestajeonevječno«nerješiveproturječnostiizmeđubožanskeintervencijeiuniverzalnenužnosti».U ovom, kao i svakomdrugom «sumnjivom» slučaju, ostajemovens, za poeziju
životvorno kretanje, te «holoturija», uprkosGurdžanijevu prijekompogledu, uspijevapremostitiponorkojijedijelinadvoje,dabinadrugojobalidosegnulaljepotučijepori-jekloje,ineznajući,nosilausebi.VrhunskomartificijelnošćupjesnikbacarukavicusamomPlatonu,poništavajući
njegovuontološku razliku izmeđuuzora i slike (mimezis).Odrazpoezije u vlastitomogledalunedonosinikakavnovismisao,negosamotranscendirasliku–model.AutorjesadapotpunoGadamerov,onajkojipravi,potvrđujućida«riječ imaneograničenumoćiidealnuperfekcijuadapjesništvoinemadrugogsmislaosimpostojanjasamogposebi».Negdjeuslijepimkutovimairacionalnogtinjasumnjauopravdanostekvilibristike,koja
jekt.Ilidajebartakosvepočelo.Aondaje,svremenom,isamomautorupostalojasnodajeteškoizmaćipodsvjesnom(ilinadsvjesnom)afektivnomelementu,čimenjegovočedo,odnosnotekst,zadobivavlastituvolju.Moždaključnopitanje,kojesesamonameće,akoje jesvojevremenopostavio i
genomautkanogupisanjuSveteKnjigeMuslimana, teško jedetektirati nekudrugu«graditeljsku»inovaciju,testogatrebaodatipriznanjeinventivnostiautora(pjesnika...kritičara...filozofa...?),kojiuprkos,iteoretskimimaterijalnimkočnicama,uspijevapomi-ritinaizglednespojivesintaktičko–estetskevalencijeriječi.Sagledavajućizaumnimokompredstavljenunamekvilibristiku,decidansudmože
univerzitetsepotomširio,pratiojevelikiprivredniusponNjemačkenaprijelazuizXIX.uXX. stoljeće, izgrađeno je i nekolikobolnica (mehrererKliniken), i nekolikodrugihfakulteta.Posebnoseizdvajaispominje1944.godina,ukojojsutokomzračnihnapadara-
I, tako,brošurapričadalje,pobrajagodinekojesuuslijedilenakonDrugogsvjet-skograta,spominjemnogefakultetekojisuosnovaniupedesetim,šezdesetim ise-damdesetimgodinamaXX.stoljeća,udobaobnoveNjemačke.DatjeiopisdanašnjestruktureLMU-a,slijedestraniceofakultetima,naprvommjestuspomenutjeKatoličkiteološkifakultet(Katholische-Theologische Fakultät),anadrugomEvangeličkiteološ-ki fakultet (Evangelisch-Theologische Fakultät)...Takosve ide,stranicazastranicom,kratakopisfakultetazafakultetom,sveusvemunjihosamnaest,potomslijedipopisuniverzitetskihustanova,istraživačkihcentara,nudisepregledrežimastudiranja,itd.SajednestraniceprospektaosmijehsaslikerektoraprofesoradrBerndaHubera,kojiusvojojkratkojbesjedikažedasadaLMUima45000(četrdesetpethiljadastudena-ta),660(šestošezdesetprofesora)ipribližno3300(trihiljadeitristotine)akademskogosoblja,neračunajućionekojiradenaKliniciMinhenskoguniverziteta...RektorBerndHuberjošspominjedasesadanaLMUnudiširokrangkursevakoji
Uprvojiudrugojpolovinioktobra2008.godinepočeosamdržatičasoveinaLMUinaInstitüt für den Nahen und Mittleren Osten(Orijentalnominstitutu),ponedjeljkomiutorkom.Tako,odpočetkaoktobra2008.dosredinejula2009.godine,svakogponedjeljka
predavaonicaLMU-a,ikadsenađemoudnuširokihstepeništa(naličanosjećajimamoikadsenađemoispredimpozantnihstepenicaBavarskeDržavneBiblioteke):Naukajeozbiljnaivažnastvar,uspinjanjenjenimsferamanalikjeuspinjanjuuzmnogeskaline:dopetsedođeprekočetiriprve,dodeseteprekodevetprethodnih.Samogamotrišnogamjesta, sa ruba ProfessorHubert Platza, uvijekmi je bilo
4 Tokomljetnjegsemestra,uakademskoj2009.godinidržaosampredavanjaotemiTwentieth Cen-tury Islamic Thought in the Balkans (Islamsko mišljenje na Balkanu tokom XX. stoljeća).5 SredinomdecembrapožaliosamseprofesoruarapskogjezikaMuhammaduRahimu(rodomizEgipta)damijenaulicihladno,premdasamseoblačiodobro,nosiosam“jači“dugikaput.Mu-
Ali,sasjetomzapisujem:decembar, januar i februar... rijetkosumedarivaliprili-kamadaduljezastanemnakrajuVeterinärstraße,danamirupogledamprekoširokeulice,ponadstotinaistotinakola,jureutrismjerasoveitrismjerasonestrane.SmojedesnestraneidupremaSchwabingu,asonedruge,lijeve,premasamomcentruMünchena,MarienPlatzu.
dija,kojisenalazenatrećojiličetvrtojgodinistudija.Hauptseminarisuspecijalističkiiodržavajuseumanjimgrupama,tuistudentisareferatimaaktivnoučestvujuuradu,inakrajupišuzavršni rad (Hausarbeit, seminarski rad)sakojimpolažu jedan ispit.Upravilu pristupovimHauptseminarimadopuštase idrugima,anesamo“pravimstudentima“,alipravoreferataipolaganjaimajusamostudenti,kojisusteklipravozapolaganje“glavnih“ispita.DabiseprisustvovaloHauptseminarumorasepoložitigene-ralniispitnakonotprilikedvijegodinestudija.
trivažnaklasaislama,dajetovjera,kulturaicivilizacija.Naravno,politikuidanasnastranicama teKnjige otkrivaju izprijekenužde, iz ljutnje, izpovrijeđenosti, izprote-sta...Slijedilasutako,svedosredinefebruara2009.godine,moja“apokrifna“predava-
njaokulturiislamainjezinimbrojnimzonama,geografskim,lingvističkim,klimatskim,sinkretskim,tradicionalnim,rubnim,dijasporalnim...Govorio samstudentimao tomeda subrojne “ekonomije“ islamske ishrane, i o
Za28.oktobar2008.u19hplaniranojemojejavno(nastupno)predavanjeNarodni islam u Bosni i Hercegovini(Popular Islam in Bosnia and Herzegovina),događajsezbiosa lijepimugođajem,punasala,potom tripozdravnagovora,od (ili ispred) instancikojesumeipozvalenaLMU:Predsjednik(rektor)LMU,potomAllianzGroupinapo-konfakultetzakulturalneznanosti(die Fakultät für Kulturwissenschaften-mojmatičnifakultet).8Bilojesvetakosvečano,desilosedasamjapeti(jubilarni!)gostujućiAllianzprofesorzaislamskestudije,9prvijebioprof.drEkmeleddinIhsanoglu,sadageneralnisekretarOrganizacijeIslamskeKonferencije.Tuvečer28.oktobrapredsalomMO14,desetakminutaprijemogasvečanogpre-
Pogledaosamizloženeknjige,nalijevojstraniizdvajalasedebelaknjiganaarap-skomTārikhu l-Qur'ān (Povijest Kur'ana)odThedoraNöldekea.GospođoSaal,kolikokoštaovaknjiga?Pišenapoleđini,pogledajte!NamalojnaljepnicipisalojeNöldeke,Die Geschichte des Korans,48.–Euro.Kupiobihknjigu,alinoćasne.Nemaproblema, evo, vidite, tamo jemoja knjižara, pozadi glavne univerzitetske
zgrade...Saprozora saleMO14gospođaHeleneSaal pokazivalami je na ulicuAmalien-
panasjeprimiojedanstarifratar.Ublagovaonicijebilougodno,lijeposmopočašćeni,afratarjesvevrijeme,nekakodobrodušnoipitomo,gledaonašežene,časjednučasdrugu,ananasdvojicugotovodainijeobraćaopažnju,aimisenismoprevišetrsilidajeizazovemo.OBobiinjezinumozaikuuVinarijisvejeznao,apotomionjezinojočevojimajčinojobitelji.BobinajemajkaodKokića;starifratarnamjerekaodajetaloza,taobiteljimalabaremjednogfratrausvakojgeneraciji.SvećenikjeuzeoBobinuruku i rekao:“Je limogućedasuženskerukemoglenapravitionakavmozaik.”Kadsmoizašliizblagovaoniceinašliseispredcrkvejasamgapočeozapitkivatiogradnjicrkveisamostana,oslavnojširokobriješkojgimnaziji,o“kitnjastomhrastu”podkojimsusenekaddržalemise,teomnogimdetaljimaiimenima;biosamdobropotkovan,jersamutovrijemejošradionaromanuVrataodutrobe,pasamjedvačekaopovratakkućidabihnastaviospisanjem.NesamostarifratarnegoiKišbijašezačuđenmojimpoznavanjempovijestisakralnihgrađevinautomdijeluHercegovine.Jošdavnosamnaišao na priču kako su crkvuUznesenjaMarijina počeli graditi talijanskimajstori iHrvati izDalmacije, ali uz njih su klesarski zanat izučili hercegovački čobani koji sunadmašilisvojeučiteljeiposlijeradiliuDalmacijiiItaliji;otudanekedalmatinskeobiteljivukukorijene izHercegovine.Kakosebijahosvemu tome raspričao,a rabiosam iturcizme,pasamvišeputaumjestoriječiklesargovoriotaščija,štojefratranavelodamiduhovitoponudiposaovodičaitumača.Onnasjedoveodojedneograde,tusmostajaliipromatralikrajolik.“Svedokleokommožetevidjeti,nekadjebilocrkveno,asadjeničije”,rekaojefratar,apotomnamjepokazaosmokvuispodkamenogzidakojujekaomladićsamposadio.Smokvajebilapunaplodova.Stajalismoipromatralitolijeporaskošnostablo,svetokolikoimaslina.Starifratarpričaojeosortamasmokavaina-metnicimakojinapadajustabloiplodove,apotomiosimbolicitogadrveta.“Nekameovostablonadživi,datćeBog.Nebihgavoliovidjetisasušenog.SasušenosmokvinostablopredstavljaSinagogukojanepriznajeKrista.Aplodovanemožebitinagranamakojejeherezasasušila.”OsjetiosamDanilovuodbojnostprematimriječima,alismoseuljudnopozdravilisfratromkojimijenarastankurekao:“čuvajteovunašunevjestu.MiHrvatiuvijekdajemoononajboljeinajljepše,Bogomnadareno,avalanamsesvetovraćakakonetreba,kakoneželimoikakonebismjelo.”Urokovniku‘75pronašaosamuzostaloijedanmalizapis:“Danilojestajaoispodsmokve,otkinuojejedanširokilist,apotomgajespustioispodtrbuhahinećiAdama,zauzeojepozunevinašcaistidljivcakojipokrivasvojuintimu.Smokvejošnisubilezrele;tojenjihovo‘drugobacanje’,kakojerekaofratar.‘Držitelisvinje?’upitahga.‘Ne.Nedržimo’,rečefratar.‘Akraveiliovce?’upitah.‘Ništaživonesmijemodržati,čaknikokoške.Otjeralonasdalekoupolje.Priop-ćilonamdajezabranjenodržatistokuugradu.Ađesmomi,đejegrad’,reče.”Mislimdasamturečenicu:ađesmomi,đejegrad,upotrijebiouromanuVrataodutrobe.
(Iz rukopisa u nastajanju, koji autor žanrovski određuje kao „roman-memoari“)
Ljudi,mjesta,događaji…I u ovome broju Motrišta donosimo putopisne reportaže, kolumne i osvrte, predsjed-nika Matice hrvatske Mostar, odvjetnika Josipa Muselimovića, koje su objavljivane u Večernjem listu BiH tijekom prosinca, siječnja i veljače. Muselimović nas vodi na čarobna putovanja i otkriva nepoznate detalje i zanimljivosti iz sadašnjosti i davnih vremena Crne Gore i Boke kotorske, grada Zadra, Vatikana; podsjeća na osobe iz slavne nam prošlosti poput fra Grge Martića i fra Petra Bakule, otkriva malo poznate detalje o zeničkoj kaznionici, donosi priču o velikom povijenom i arheološkom bla-gu, kao i prirodnim ljepotama koje se prostire na području Čapljine. Upozorava na nemar i nebrigu čelnih ljudi Mostara prema gradu koji, unatoč davno minulom ratu, i dalje grca u ruševinama i bespravno sagrađenim objektima… Pod-sjeća na zaboravljenu biskupiju i Biskupski dvor, koji se, napokon, obnavlja… U svojim kolumnama, Muselimović najavljuje veliki povratak Krleže u Mostar, na daskama koje život znače. Naime, novo Mostarsko proljeće donosi nam kultnu „Gospodu Glembajeve“ u izvedbi beogradskog Ateljea 212…
dijamantnojpoezijiMirePetrovića iDraganaMarijanovića i šarmantnommodeliranjupjesnikinjeinovinarkeMisijaneBrkić-Milinković,osjećalismosekaonapuštenagrad-ska,županijskaidržavnasiročad-ubijelomesvijetu,bezikogasvoga.Ujutrorano,upodgoričkojZračnojluci,sačekaosamizaslanstvoHrvatskeodvjet-
ničkekomoreisnjimapošaoputKotoranaproslavuDanacrnogorskogodvjetništva.čekajućidoletzrakoplova, još jednomshvatihnašusurovustvarnost.Podgorica,
Na Trgu od oružjaPodolaskuuKotorsmjestilismouHotelu„cataro“,apotompošlinaTrgodoruž-
ja,nasusrete skolegama izLjubljane iMaribora,Zagreba iDubrovnika,Sarajeva iSkoplja,NovogaSadaiBeograda.NaravnoiskolegamaizcrneGore,domaćinimanašegatrodnevnogdruženja.Prviput,uBokukotorskuinaoveprofesionalnesusretedošlajeikolegicaAnaPrimorac,odvjetnicaizMostara.Došao je i IlijaRadulović,dijeteKotora i legendarnibeogradskiodvjetnik,pisac i
cezom,mladomodvjetnicomkćerkomMilicom.MilostjeBožjapoznavatiiprijateljevatisovim,pomnogočemu,jedinstvenimčovjekom.Nakon što seprimirio protokol prvih susreta imeđusobnihpozdravljanja, zastao
ževnik, nastojao je zaustavitiMiloševićev suludipohod,nastojao jeprizemljiti zrako-plove,zaustavititopoveitenkove,urazumitinišandžijeisnajperiste.Zasvojživotiovu„zlatnu“knjigu,dr.BeljanskizaslužujeNobelovopriznanjeisvakopoštovanje.PisatioKotoru,Prčanju,Perastu,RisnuiOtokuGospeodškrpjela,nijelako.Toje
se drevni pomorski gradić Perast, prava riznica dragocjenih djela bokeljske kulture,povijesneiumjetničkebaštine,crkavaikapelica,vitkihzvonikaijošvitkijihčempresa,raskošnihkućaijošraskošnijihpalača.Predovimpomorskimdraguljem,kaodvastražara,stojedvaotoka;jedanprirodnii
Sve vi idete drugim pravcima i u susret drugim rijekama, samo ja plovim ovimputemisamoseja,svakogadanaisvakenoći,grlimsplavetnilomjugaiJadranskogmora.Jainitkoviše!Kadasenabunskommostuodvojiteodširegagradskogpodručjaipođetemagi-
Na litici - Grad Irijekaježiviorganizamkojistoljećimamijenjasvojeoblikeipravceputovanja.Podzidineovogadrvenoggradanekadasudolazile rimskegalije, tusevezale i
Pisatioovim lokalitetimazahtijevalobieseje i romane.OtvorilebiseznanstvenepretpostavkemeksičkogarheologaRobertaSalinasaPrajsa;otvorilebisepretpostav-kedase,bašnaovomemjestu,nalazisredišteTroje.Unašimrazmišljanjima,spunopokrićaiargumenata,postavilobisepitanjarevizije
povijestiljudskogrodauopće.Mistikačapljinsko-hutovsko-metkovskogbazenamoralabi se promatrati i kroz povijest Vida-Narone,mjesta smještenih odmah iza aktualnebosanskohercegovačkedržavnegranice.čapljina,mediteranskigrad,skladniharhitektonskih rješenja,smještena jesvojim
čvrstu i skladnuurbanucjelinu.Uvijek jebilougodnopogledatipodšišaneparkove,obrezanenasade,zasađeneiodnjegovanecvjetnealeje.Zadesetljećanesebičneljubavi,prioblikovanjuhortikulturegrada,dr.JakovuPe-
dovikujesesJadranskimmoremisvojompoviješćunaslanjanastotinestoljeća,odu-vijekjebioizanavijekćebitiželjaljudskihstaništa.U južnom dijelu Bosne i Hercegovine, u neposrednoj blizini čapljine, u njenom
svijeta, teostalaprirodnasvojstvaParkaprirode,ovaj krajmoguodvesti do statusaprepoznatljiveturističkedestinacije.ZaonekojiodlazepremaJadranskommoruilisesnjegavraćaju.Prijenekolikogodina,svekolikujavnostuzbudilesuvijestionalazimaamforaiosta-
kada zasviraglazba i zavijore zastave, kada seuključe kamere talijanske televizije ikadasesnestrpljenjemočekujeizlazakSv.Ocainjegov„Urbietorbi“,sebisamupući-vaoistiprijekor-paniovegodinenisiotišao.Prijekorisubilisveozbiljniji,apotrebazaVATIKANSKIMbožićnimugođajem,rasla
ra.Joškojimjesecilidva,donjenogparkingai„dvorišta“,putnikanamjernikavoditćesuvremenoizgrađenaiopremljenačetverotračnacesta.VozećiseovomsuvremenomcestomipromatrajućiprizorepredZračnomlukom,uulozigradonačelnika,županailinarodnogpredvodnika,nebisemogaougodnoosjećati.Sramzatvorenemostarskezračne luke iderutnebrdskestazeodMostaradoMeđugorja,nadvladaobiosjećajponosaiblagdanskograspoloženja.Kiša,mutnioblaciineverin,nisumogliporemetitiraspoloženjeugodnogputovanja
doRimaitamošnjeZračnelukeLeonardodaVinci.Ukrašene jelke i prolazi, okićeneprodavaonice i restorani, radost na licima ljudi,
Svi putevi vode u RimLegendakažedasustariiliprastariRimljani,prvipočelipravitiputevezasvojepotrebe.Smatralisudajetakolakšestićidonekogaodredištaizaštitiseodnapadaonihkoji
zatekaoprijestotinu,prijetisućuilidvijetisućegodina,moraznatidajeuprilicirazgle-datipovijesno,umjetničko i spomeničkoblagosvjetskih razmjera.Umjetničkoblagokakvosenigdjenemožesresti.Obdarenismislomzaracionalnostipreuzimanjadostignućadrugihnaroda,naročito
postignućagrčkekultureicivilizacije,stariRimljaniostavilisunamforume,amfiteatre,bazilikeislavolukepredkojimasvakomposjetiteljumorazastatidah.Nijednaputopi-snareportažanemožeopisatiraskošovihobjekata,nitijedanromaninijedanfilm,pamakarseonzvaoi„ArivederciRoma“nemožekazati-evojasamsveopisao.Sve,bašsvemožebitisamopokušaj.Kakodrugačijeobjasniti činjenicuda je rimskicoloseum,amfiteatar flavijevaca
sovačkog reda, postao je profesormatematike, astrologije i geodezije.Onovremenipapa,zabrinutzapomjeranjekupolenabaziliciSv.Petra,razaslaojevijestpobijelomsvijetuitražioznanstvenikaimajstorakojibitajproblemmogaoriješiti.Nitkonijeimao
kojgalerijiipođetepremaPrivaljuiPosušju,slijeveidesnestraneputa,uneprekidnomnizu,pratitćevasraskošneobiteljskekuće,hoteli,pizzerije,kafićiirestorani.Pratitćevasi lanacsuvremenih trgovačkihradnji i prodavaonica,servisa luksuznihvozila,grafičke,kamenorezačke i ine radnje.. Ipredstavništvabrojnihdomaćih i inozemnih trgovačkih iproizvodnihtvrtki.Uzsvakuobiteljskukućumožetevidjetiponekireklamnipanoipoziv.Ipovršnompro-
matračumorabitijasnodaseutimmodernimurbanimkućamastanuje,radi,proizvodiitrguje.Naravno,isvakomobjektivnompromatračumorabitijasnodasuovekuće,hoteli,ugostiteljskeradnjeiproizvodnehale,nastalemaromradinihivrijednihljudi.Ibezstabilnedruštvenezajednice,bezdomaćegbankarskogsustava,ugodinamaporaćaisvakojakihkoalicijskihnebulozainadmudrivanjapolitičkih„mudraca“i„spasitelja“.Nekoliko desetljeća njemačkoga, austrijskog i švicarskog gastarajterstva, nekoliko
desetljeća „dotjerivanja“ inače urođenih radnih osobina ljudi ovoga kraja vidljivi su nasvakomkoraku.Napočetkusvojeodvjetničkekarijerečestosamprolazioovimputem.Sjećamsedajetobilopustohercegovačkopoljesmakadamskimputemisamojednomjedinomkućomuizgradnji.Negdjenapoloviciputa,nakonštosvozilomsavladatenekolikokrivinaiusponabrda
protektoratu i aneksiji, o vremenustare i noveJugoslavije, oposljednjemDomovin-skomratuinjegovimranama,svejemanje-višepoznato.Iunatočsvemu,Posušjeseoporaviloiživijedannovisamostalnijigospodarski,odgojniidoneklepolitičkiživot.
pregledaomatičneknjigeodMostaradoDubrovnika,odDubrovnikadoZadraiVati-kana.Utomenismouspjeli.Pretpostavitijedabiprezimemogloimatikorijenuriječi„bakula“ što je,unekaprastara vremena, značilomjerenjepodužini i širini štapomodređenih dimenzija. Kako se radi o plemenu naglašenog intelektualnoggena, nijeteškopretpostavitidajenetkoodpra-pradjedovabiobakula,ilimjernik,odnosnoovo-vremenigeometar.Tubisemoglakritienig-maetimologijeprezimenaBakula.UposuškojRastovači,24.siječnja1822.godine,rođenje fraGrgoMartić, franje-
vački svećenik,pjesnik,preporodni književnik,prevoditelj,poliglot, kulturni ipolitičkidjelatnik.Uzsvojmaternji jezik,govorio je iprevodios latinskoga, talijanskog, francuskog,
turskog injemačkog jezika.Usvomedugomživotu fraGrga(umrouKreševu1905.godine), izdao je višesamostalnihdjelauprozi i stihu.Duboko razočaranpolitikomAustrougarskemonarhije,povukaoseutišinusamostanskihzidina i tudočekaokrajsvogauzbudljivogživotnogputa.Uznaksjećanjanaovogavelikogizaslužnogsveće-nikauKreševu,podokriljemobiteljiStanić,održavajuseknjiževnisusretiidodjeljujunagradezanajboljaliterarnailipoetskaostvarenja.
Staroinovogrobljespojenisuujednuvelikuograđenucjelinudovoljnuzaovoidola-zećestoljeće.Odulaznihvratadopokopnekapeliceudaljenestotinjakmetara,vodivasširoki i
polu i žuti križ na vrhu. Sjećam se posjeta pravoslavnoj, kalvinskoj, grkokatoličkoj irusinskojcrkvi.Ižidovskojsinagodi.TrgoviikućeuVukovaru,parkoviidrvoredi,obaleipristaništa,odisalisu maromibrigomgraditelja.Odisalisuneponovljivimurbanimskladom.Miteleuropaupravomsmisluriječi.Prvisusretsprelijepimgradomostaomijeutrajnomsjećanju.Kadaseupustiteurazgledanjegrada,ponosniVukovarciupozoritćeVasnasvog
legendarnoggraditelja,naarhitektuGelisa,kojijepodigaobrojnekuće,vileidomove,isveihukrasioraskošnimkupolama.Prijesvega,uputitćevasnarazgledanjeponosagrada,narazgledanjedvorcagrofaElza,velebnogzdanjaskonca18.stoljeća,svo-jevremene glazbene škole, gimnazije i Vukovarskogmuzeja. U ovome drevnom hr-vatskomgradu,mirno,skladnoispokojno,stoljećimasuživjelanjemačka,mađarska,srpska,židovska,slovačka,češka,rusinskaidrugaprezimena,čijejepodrijetloteškoiutvrditi.Takojebilodomjesecasvibnja1991.godine.RatnisukobiuBorovomSelu iulične
borbeuVukovaru,gradsupretvorileuprahipepeo,anjegovežiteljerastjeralinasvestranesvijeta.Kroničarratnihzbivanjapišedajezavrijemepetomjesečnihborbi,nagradispaljenostotinetisućaprojektila.Vukovarsjeseni1991.godine,usvemujepodsjećaonaspaljeniDresdensproljeća1945.godine.Silinurazaranjateškojepojmitiisamomsebiobjasniti.Slicazemljenestalesuobiteljskekuće,palačeivile,nestalecrkveisinagoge,nestaojedvoracgrofaEltza.Drvoredizlatnihkestenailegendarnivukovarskitornjevi,pokušavajuzaliječitisvojeraneiratneožiljke.Gradjepretvorenuzgarišteljudskogbezumlja.Prije nekoliko dana, uobičajenu atmosferu umomuredu, prekinuo je telefonski
Uzatvorujesveodređenoisvepropisano.Takoivrijemeidužinatelefonskograz-govora.Nisamželioprekidatizapočeti razgovor inašnenadanisusretzavršio je uzpozdravinekolikokurtoaznihriječi.Nekolikotrenutakakasnije,navratimauredazarazgovore,pojavisekorpulentni
četrdesetogodišnjak.BiojetoTihomirPurda,vukovarskibranitelj.Uobičajena atmosfera upoznavanja i razgovora o svemu i svačemu.Malo zatim,
Tihomirjezapočeosvojupriču:
• Rođen sam1969.Godine.Rat uVukovaru zatekaome je u 22. godini života.Rodnigradbiojebrutalnonapadnut.Pridružiosamsekolegamaiprijateljimaipošaogabraniti.Ujesen1991.godine,prilikenabojišnicibilesuneizdržive.Uzavršnimoperacijama,granatesupadalekaoštoznapadatipljusakkiše.Ginulosenasvestrane.Jednogadana,dobilismoobavijestdaseunašojblizini,prak-tičnoususjednojulici,nalazinekoliko ljudskih leševa.Došlismona tomjestoividjelidajesamojedanvojnikdavaoznakeživota.Uzelismoga,postavilinadrvenavrataiponijeliusanitet.Željelismomuspasitiživot.Dasmomitoučinili,iovogavojnikališilibiživota.Uklonilibisvakitragovogdogađaja.Nebivaljdaspašavaliživotčovjekukojibisutramogaobitisvjedokprotivmeneimojihsu-boraca-udahurečemi.
Hrvatske iSrbije.Naslućivaosamdabi iovajslučajmogaobitipredmetrazgovora imogućihdogovora.Vraćajući se iz Zenice, pažljivo samslušao vijesti koje su sustizale jednadrugu.
Udugojpovijestizeničkekaznionice,ostalojezabilježenoimeinženjeraPlohovića,autorabrojnihpatenataisvakojakihnapravazamučenjezatvorenika.Najzlokobnije subile tzv. Isusovealke.Osuđenik jemorao čučnuti, provući ruke
mogaoizdržativišeodnekolikominuta.Bilajetoteška,bolnaineizdrživatortura,odkoje su i kosti znalepopucati. Isusovealke, ili tzv. vješanjenapodu,moglose obavljati samo u nazočnosti liječnika jer je onomoglo dovesti i do smrtnogishoda.
stanju,uMariborskoj kaznionici, ada jeu“blistavoj“ sedamnaestogodišnjoj zeničkojkarijeri, svojom rukomobjesio 108osuđenika i poslao ihnaonajdrugi „bezbrižniji“svijet.Urazgovorima,gospodinHartznaojereći:
pravilasvojodnospremaaktualnojvlasti, iako jeonajmrtvacbio„miran“nastoluupodrumu,njegovotijelobilobipredanoobiteljinadalju“skrbiupravljanje“.Nekizatvorenici,onizakojenitkonijepokazivaointeres,bilisupokapaninaZatvor-
KrozKazneno-popravnizatvorprolazilisukriminalciirazbojnici,neprijateljiaktual-nihdruštvenihsustava,čestoipjesnici,umjetniciirazninesretnici.MedjuneprijateljimaAustrougarskemonarhije,našaoseinašnobelovacIvoAndrić.Zatojenajednommje-stuinapisao:• Tamnovanje u Zenici pomoglomi je da upoznam svijet iza rešetaka, osuđenike,hapsandžije,bezosjećajnećelije,ipodmuklupravdu...
Inače,mojaprivatnaislužbenadruženjasvećimjadranskimgradovimazavršavalasusDubrovnikominjegovimLjetnimigrama,saSplitominjegovimkulturnimLjetom,„Hajdukom“ i tamošnjimsudovima.Vrijemegodišnjihodmorabilo je rezerviranozamojGradaciMakarskurivijeru.NikadanisamudovoljnojmjeriupoznaogradZadar.Atamosuživjelipjesniciidragi
Grad ZadarZato,prisvakomputovanjupremaZagrebu,Rijeciiliinozemstvu,trebapronaćivri-
jeme,zastatiirazgledatigradkojijenasvomistokuizapadu,nasjeveruijugu,jedanveliki,jošneistraženiarheološkiprostor.Dvadesetak kilometaramagistralnog odvojka, s jedne i druge strane, otvorile su
godina,svojomljepotomimediteranskomklimom,Zadarneprestajebitizanimanjemdomaćih i inozemnihpovjesničara,pisaca i kulturnihdjelatnika.Bogataspomeničkabaština,nizspecifičnihznamenitostismještenihustarojgradskojjezgri,nemoguosta-vitiravnodušnimnijednognjenogposjetitelja.RimskiforumizI.stoljeća,crkvaSv.Donata,najpoznatijasrednjevjekovnabazilika,
romaničnacrkvaSv.Kršovanaiz12.stoljeća,zvonikSv.Marijeiz1105.godine,Narodnitrgsgradskomstražomiz16.stoljeća,Trg3iTrg5bunarainizdrugihobjekata,svrsta-vajuZadaruniskumediteranskihbisera.Zadarjeigradiznimnekulturnepovijesti.Još1396.Godine, tamo jedjelovalosveučilište.Umonografiji od tisućustranica
ČUDNA JADA OD MOSTARA GRADASredinomosamdesetihgodinaprošlogastoljeća,TelevizijaSarajevo,nedjeljomuve-
čer,predpočetaksredišnjegdnevnika,imalajejednuustaljenuemisiju.Emisijukojajegovorilaonapuštenimizapuštenimspomenicimakulturnebaštine.Bilajetogledanaemisija.Reporterisuobilazilizaboravljenamjestanašeprošlosti.OnanaRadimljikodStoca,naBobovcukodVarešaiKraljeveSutjeske,kuleiutvrdeokoLivnaiBihaća,ukorovuzaraslesakralneobjekte,porušenecarskeikraljevskepalače.Svakenedjelje,snagomsvojejavneriječi,televizijskireporteriukazivalisunanebriguospomenicima„kojiživotznače“.Istina,životminulihstoljeća,bezkojegasenemožesagledatinivri-jemeukojemuživimoikojemusvjedočimo.U to vrijeme,kaoodvjetnik, zastupaosamMostarsko-duvanjskubiskupiju i imao
vića i tajnikadonAnteLuburića,slušaosamopovijestigradnjebiskupskogdvoraunaseljuBalinovac.Ali,istotako,ineprilikamavezanimzastaru,oduzetupalačuicijeli„biskupovgrad“.
njegovomkompleksu.Vidjelesusenamjerelaganogisvakojakogprisvajanja.ZamoliosamfotoreporteradazabilježeatmosferuraspalogPetrofa.Ujednomkutu,nasamomvrhu,dvijemacenašlesusvojeutočište,bezbrižnosuspavaleiodmaralese.Nadrugomkrajuglasovira,pozornost jenametalaovećaposuda-šerpaukojoj je
jednakokanosila i legla svoja jaja.Znam,teško jepovjerovati uovu i ovakvepriče.Stoganekavamsvakusumnjuotkloniovapriloženafotografija.TelevizijskareportažaokonfisciranojBiskupovojpalači,glasoviruikompleksu,izazvalajezgražanjekulturneisvekolikejavnosti.Prijedesetakgodina,Maticahrvatskaželjelajepotaknutirazmišljanjeoneophodno-
iustupiograđevinskestrojeve.Jednogaprijepodneva,uzbukuutovarivača,bagera i teretnih vozila, toneotpada
otišlesunadrugedestinacije.ProstorokoBiskupovepalačebio jeočišćen i sve jeizgledalodrugačije,uljudnijeiciviliziranije.Nakonovesvojevrsne radneakcije,ponovno jenastupilodesetogodišnjezatišje.
ulazauzgraduVladeHercegovačko-neretvanskežupanije,dočekalamejejednaruše-vinaijednaružnaslika.Prijenekolikomjeseci,vjerojatnouproljećeprošlegodine,jedanbespravnigraditeljsrušiojesvojobjekt,itu,nalicumjesta,svenahrpi,ostavio.Zaboravio jeodvestiotpad. Ion tumjesecimačeka, čeka–nebi li senetkood
mjerodavnihkomunalnihslužbisjetioda to, ipak, trebaodvesti iukloniti ispredočijugrađana.Stotinjakmetaradalje,nauglujedneodnajprometnijihulica,uUlicikraljaZvonimi-
ra, istaslika.Dvabespravnagraditelja,sasvojihobjekataskinulisuiodvezlipokrov.Bezpokrova, bez vrata i prozora, ovadvaobjektamjesecima sablasnoplaše svojeprolaznikeipitaju-imaliuovomgraduitkotkobimogaonaložitiuspostavustanjakakojetobilonekada.
Nisammogao odgovoriti na ovo pitanje, ali sam odlučio prihvatiti ljubazni poziv„Ateljea212“i4.veljačeovegodinebitinjihovgostnapremijernojizvedbi.Imaosamijednudodatnuobvezu.UimeInternacionalneligehumanistatrebaosamposjetitiUredpredsjednikaSrbijeiobavitinekedogovore.Prijeputanapremijernuizvedbu,zamoliosamdr.SlavkaMusuidr.LjerkuOstojić,
danasat-dvaostavesvojeordinacijeikatedre,teda,kaoizaslanstvoMaticehrvatske,posjetimojednoganašegsponzoraividimokakvesumogućnostidaonizasvojedje-latnike,poslovnepartnereisugrađaneotkupeovupredstavu.Želio sam znati kakomogu razgovarati s dugogodišnjim prijateljima u „Ateljeu
precrtavajuinajmanjiizdatak,kakopovezujugostovanjeuRijeciiSplitu,kakosetrudedanjihovdolazakbudeštojednostavnijiitroškovištojegodmogućemanji.• Kada već putuje „Atelje“,mogli bi Mostarskomproljeću darovati još jednu izvr-snupredstavu.Moglibidarovati„čekaonicu“kojaje,nasvimnatjecanjima,pobralasamepohvaleipljesak.Ansambljemali,samočetiriglumca,vjerojatnojeikodvasuBosniiHercegovinizanimljivatemaprivatizacije,propastipoduzećaiotpustarad-nika-udahurečeravnateljMladenović.
kadasampošaouprvirazredosnovneškole,tepregledamštosetodesilouSarajevu,Mostaru,BanjaLuci,Zenici,Tuzli i imalištoomomKonjicu,koji jetadaimaosvega5.000stanovnika.Ovakvimjavnimuvidomuprošlostmoždabismoidanašnjevrijemedoživljavaliioblikovalidrukčije.
rimalbumima, fotografijama, negativima, fotoaparatimakoji sugapratili nanjegovuumjetničkomputu.OtvaraojeĆiroalbumeuspomena,govoriopolakoosvomeumjet-ničkomputu,ajaupijalasvakunjegovuriječ.Višeodpola stoljeća,ĆiroRaič i njegov fotoaparatbili sunezaobilazandio svih
osjećajempravogaumjetnika,ponireusržmotiva i razlučujebitnoodnebitnogauzpomoćfotokamere.Onserazlikujeodmnogihkojismatrajufotografijusamoobičnomkopijom i reprodukcijomstvarnosti,predmeta,događaja ilizbivanja izsvakidašnjegaživota–zapisaojemr.AnđelkoZelenikaupredgovoruĆirinefotomonografijeĆirilĆiroRaičiHercegovina.Nanjegovimfotografijama,zavječnost,ostatćeutisnutiprizorisvegaštogajeokru-
KulturnadogađanjauMostaruprosinac2010.–15.veljače2011.1.12. – 4.12. Otvorena prodajna izložba radova učenika Osnovne škola za djecu s posebnim potrebama Mostar uProdajnomcentruMostar.
2. 12. Izvedena monodrama «Ne ja» autora Samuela Becketta,aizvelajujeMartinaKujundžićĐakovićuOKcAbrašević.
3. 12. Održan koncert pijanistice Višnje Bakalar umuzičkomcentruPavarotti.GostnakoncertubilajeviolončelisticaBelmaAlić.
3. 12. Otvorena prodajna izložba Dječjeg centra NazaretuGalerijikraljiceKatarineKosača.
5. 12. Održan svečani Božićni koncert u izvedbiHKUDRodoč iHKUDJesenicauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.
6. 12. – 10. 12. Održan Tjedan slovenskog filma u OKC- u AbraševićusuradnjisOpencentromizSarajeva.
6. 12. Odigrana dječja predstava u povodu sv. Nikole uGaleriji kraljice KatarineKosača.
7. 12. Podnazivom«Srce u rukama» otvorena je izložba islamskih rukopisa i tiska iz kolekcije Safveta-bega Bešagića,auvlasništvuUniverzitetskebibliotekeizBratislave.IzložbujeotvorioveleposlanikSlovačkeRepublikeuBiHMiroslavMojžitauGalerijiMM.
8. 12. Otvorena humanitarna izložba Udruženja likovnih umjetnika Ars_ nova u zgra-di HKD «Napredak».PosjetiteljimaseobratiofraAndrijaNikićuimeHKD«Napredak».
8. 12. priređena prodajna izložba «Umjetnici za prijatelje» uamfiteatruEkonomskogfakultetaSveučilištauMostaru.Izložbajepriređenausuradnjiudrugegrađana«Prijate-lji»MostarimeđunarodnestudentskeorganizacijeAIESEc.
8. 12. Održana studentska tribina pod nazivom «Značenje umjetnosti i kulture mla-dih u Mostaru»uorganizacijiStudentskogzboraSveučilištauMostaruuGalerijikralji-ceKatarineKosača.
9. 12.U povodu obilježavanja dvadesete obljetnice obnove rada HKD «Napredak» Mostarodržana60. Napretkova božićnica pod nazivom «Radujte se narodi» uHr-vatskomdomuhercegaStjepanaKosače.
10. 12. Održanaknjiževnavečerkrozcjelovečernje druženje s književnikom Gora-nom Sarićem uKlubu«Aleksa».
10. 12. Održan tradicionalni Božićni koncert «Gradu s ljubavlju»Hrvatskogkulturno-umjetničkogdruštva«Sv.Antecim»uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.
10. 12. Predstavljena knjiga «Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi» autoraLaureVrljenHerceg,AniteRončevićiBogomilaKarlavarisauprostorijamafakultetaprirodoslovno-matematičkihiodgojnihznanostiSveučilištauMostaru.
13. 12. Otvorena izložba likovnih radova studenata završnih godina i apsolvenata s visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH uGalerijikraljiceKatarineKosača.Izlož-bujeotvorilaministricafederalnogministarstvaobrazovanjainaukeMalihaAlić.
15. 12. Održana projekcija dokumentarnog filma i prezentacija norveške kulturne tradicije i baštineuorganizacijiNorveškeambasadeuGalerijikraljiceKatarineKosača.
15. 12. Održan Svečani Božićni koncert Hrvatske glazbe Mostar uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Uprogramusujošnastupili:RomeoNikolić,ŽeljkaBošnjak,JosipBilać,NebojšaGvozdenović,MiaTadićiJosipaVukoja.
16. 12. Predstavljena knjiga dr. Nedjeljka Mihanovića «Tuđmanova baština».Oknji-zisugovorilidr.sc.MileLasić,predsjednikHIZuBiH,ŽeljkoRaguž,ravnateljRadijaHerceg-Bosne,Vladimiršoljić,predsjednikGlavnogvijećaHZHB,AnteMarić,direktorizdavačkekućeDetectaiautordr.sc.NedjeljkoMihanovićuGalerijikraljiceKatarineKosača.
17. 12. Otvorena izložba mostarskog umjetnika Ivice Džebe Grofa uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Umjetnikjepoznatpotomeštosvojeslikeradiuglav-nomnadrvetu.
20. 12. Održana premijera dokumentarnog filma «Hercegovačko srce» naMedicinskomfakultetuSveučilištauMostaru.DokumentaracjerađenuprodukcijiUdrugezaunaprjeđenježivota«futura»izMostaraiOdjelazakardiokirurgijuSveučilišnekliničkebolniceMostar.
21. 12. Predstavljena knjiga «U Mostar ako kreneš»autoraMiljenkaBuhačauGalerijikraljiceKatarineKosača.Poredautorasudjelovalisu:DraganMarijanović,MarioVran-kićiAnaMarijaDedić.
28. 12. Održana promocija prva dva sveska «Rječnika bosanskog jezika»autoraDževadaJahićanafakultetuhumanističkihznanostiUniverziteta«DžemalBijedić»uMostaru.ORječnikusu,poredautora,govoriliprof.dr.HusnijaMuratagićTuna,prof.dr.ElbisaUstamujićiprof.dr.SafetSarić.
7. 1. UpovodupravoslavnogBožićaSPKD «Prosvjeta» Mostar organiziralo je prijem u kući Svetozara ćorovića. TimpovodompostavljenajeizložbacrtežaZoranaPetrov-skogizSarajeva,amostarskiglumcirecitiralisustihoveAleksešantića.
8.1. Održan Božićni koncert u povodu pravoslavnog BožićauorganizacijiSPcOMostariSPKUDGusleMostaruHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.
11. 1. Predstavljena zbirka pjesama «Nevidljivi prsten»autoriceSonjeJurić.Knjigusupredstaviliprof.dr.AntunLučić,pjesnikinjainovinarkaVesnaHlavačekiautoricauprepunojGalerijikraljiceKatarineKosača.
14. 1. Upriličen performans «Kriv» autora i izvođačaBorisa Kadina uOKc «Abra-šević».Riječ jeo javnom iščitavanjuoptužnicezazločinekonomskoggenocidanadčovječanstvom.
22. 1. Odigrana romantična komedija pod nazivom «Prekidi»u izvedbiKazalištaPlanetArt izZagrebauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Glumci:NatašaJanjićiAmarBukvićurežijiMarkaTorjanca.
25. 1. Otvorena dokumentarno-povijesna izložba starih fotografija iz burne prošlo-sti Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski Mostar pod nazivom «Zrinjski- uspomene» uorganizacijiAluminijad.d.MostariUdrugeprijateljašportskeobiteljiZrinjskiMostaruKlubuAluminij.
3. 2.VeleposlanikRepublikeHrvatskeodržao predavanje o temi »Diplomacija Repu-blike Hrvatske- Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i BiH»nafilozofskomfakul-tetuSveučilištauMostaru.
5. 2.Svečanomplesnomrevijomiturniromumodernimplesovimapodnazivom«Mo-star dance 2011» Hrvatski športski plesni klub «Romantik» obilježiojedesetgodinapostojanjauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.
7. 2.- 10. 2. Održan Tjedan španjolskog filma uOKcAbrašević.
7. 2. Predstavljena knjiga prof. dr. Vlade Majstorovića «Projektni menadžment». Knjigusupredstaviliprof.dr.MarinBuble,prof.dr.BrankoKatalinić iprof.dr.BranoMarkićnafakultetustrojarstvairačunarstvaSveučilištauMostaru.
8. 2. Održao predavanjeBrankoKatalinić,profesorsTehničkoguniverzitetauBečuotemi«Društvo znanja, izazovi, šanse i rizici» naGrađevinskomfakultetuSveučilištauMostaru.
10. 2.UorganizacijiVeleposlanstvaSADuBiH,NarodneknjižniceHNŽMostariGimna-zijeMostarveleposlanik SAD u BiH Patric Moon otvorio nove prostorije Američkog kutka u Gimnaziji Mostaruznazočnostbrojnihosobaizkulturnog,javnogidruštve-nogživotagrada.
10. 2. Otvorena prva samostalna izložba slika Jusufa Turkovića,akademskogslikaraizStoca,uzpotporufondacijezascensko-glazbenuumjetnostucentruzakulturu.
11. 2. Praizvedba predstave «U traganju za bojom kestena» autoraSafetaPlakalanaeMTeeM-ovojGradskojsceniToniPehar,urežijiStevanaBodrože.
Književnunagradu«fraGrgoMartić»utemeljila je istoimenaZaklada/fondacija,sciljempoticanjaknjiževnogstvaralaštvatepoboljšanjamaterijalnogpoložajaknjiževnihstvaralaca.
biti ispisanašifra,aukuvertipriloženiadresa, telefon,kopijaosobne iskaznice/ličnekarteautoraikratkebio-bibliografskebilješke.UomotnicimorabitiicDskompletnimrukopisomknjige.Kuvertespodacimaoautorimaotvarajusekomisijski,uprisutnostisvihčlanovaOcjenjivačkogsuda/Žirija,nakonštoOcjenjivačkisud/Žiridoneseodlukuonagrađenimrukopisima.
zaklada/fondacija «fraGrgoMartić», Polje b.b. (Zgrada «Boreasa»), 71260Kreševo,BosnaiHercegovina,snaznakom:ZaKnjiževnunagradu«fraGrgoMartić»(kategorije1do6)iliZaknjiževnustipendiju„Writersinresidence“(kategorija7).
Izložba Marina Topića u Crnoj Gori
U petak, 10. prosinca u 19 sati, u Galeriji “Centar“ pri Centru suvremene umjetnosti u Podgorici, otvorena je izložba uglednog mostarskog slikara Marina Topića pod nazivom “Zemlja humska“. Izložba je priređena u organizaciji Matice hrvatske Mostar i Centra savremene umjetnosti Crne Gore, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture CrneGore.