Sadraj
1.UVOD22.ODGOVORNOST DRAVA ZA ZATITU MORSKOG
OKOLIA32.1.Odgovornost drava za protupravno
djelovanje32.2.Odgovornost drava bez protupravnosti43.PROTOKOL
MARPOL84.TEMELJI KAZNENOPRAVNE ODGOVORNOSTI ZA ONEIENJA MORA
BRODSKOG PODRIJETLA U PRAVU EUROPSKE UNIJE105.PRAVNI INSTRUMENTI
ZATITE SREDOZEMNOG MORA125.1.Primjena konvencije u zatiti
Jadranskog mora155.2.Osjetljivost podruja Jadranskog
mora176.ZAKLJUAK19LITERATURA20
1. UVOD
U radu e se objasniti odgovornost i jurisdikcija djelovanja
drava nad svojim teritorijem. Rastom stanovnitva dolazi i do
poveanja industrije, prometa i proizvodnje. Samim time su se
poveale i plovne rute i putovanja koristei obalni dio i dio na
otvorenim morima. Kako se gradi infrastruktura za prometnice te se
velika sredstva ulau po tom pitanju na primjeru morskog prijevoza
situacija je malo drugaija. Kod morskog prijevoza je dobro znano da
nije potrebna nikakva izgradnja cesta no zato na moru prometuju
puno vea prometala kao to su brodovi te sadraj na brodovima.Rastom
industrije dolo je do velikih zaguenja plovnih puteva isto tako i
zagaenja. U ovom radu objanjeno je djelovanje po pitanju kad nije
namjerno izazvano zagaenje kao i obrnuta situacija.U prvom
poglavlju detaljno su razraene odgovornosti. U meunarodno - pravnoj
odgovornosti drave, protupravno djelovanje postoji ako se
djelovanje drave sastoji od ina ili propusta koji se mogu pripisati
dravi te isto takvo djelovanje ini povredu meunarodne obveze.
Postojanje odgovornosti drava bez protupravnosti vezuje se s
djelatnostima s poveanom opasnou, tj. djelatnostima kod kojih se
rizik nastupanja tetnih posljedica ne moe eliminirati ni uz najveu
panju.Drugi dio seminarskog rada posveen je meunarodnoj konvencija
o sprjeavanju oneienja s brodova poznatoj po kratici MARPOL.Takoer
je vano napomenuti kaznenopravna odgovornost za oneienja mora s
brodova koja je prvi put na razini EU-a propisana Direktivom
2005/35/EC Europskog parlamenta i Vijea od 7. rujna 2005. godine
koja se spominje u treem poglavlju.U posljednjem poglavlju baziralo
se na stanje u Jadranskom moru te to je sve potrebno za njegovo
ouvanje.
2. ODGOVORNOST DRAVA ZA ZATITU MORSKOG OKOLIA
2.1. Odgovornost drava za protupravno djelovanje
Prema opem slaganju teorije i prakse, meunarodno - pravna
odgovornost drave za protupravno djelovanje postoji ako se
djelovanje drave sastoji od ina ili propusta koji se mogu pripisati
dravi i ako takvo djelovanje ini povredu meunarodne obveze. I
Komisija za meunarodno pravo, koja je o materiji odgovornosti drava
za protupravno djelovanje 2001. donijela konani nacrt nakon gotovo
pet desetljea rada, navodi spomenuta dva elementa
protupravnosti.Ako je, dakle, teta od oneienja posljedica
djelovanja drave koje je protivno meunarodnom pravu, takvo
protupravno djelovanje po opem meunarodnom pravu povlai za sobom
odgovornost drave i obvezu naknade tete.Proputanje drave da poduzme
sve potrebne mjere da sprijei tetu od oneienja odnosno oneienje
izvan podruja mora gdje vri suverenost i suverena prava jest
povreda meunarodne obveze koja za sobom povlai meunarodnopravnu
odgovornost. Naprotiv, ako je drava postupala s dunom panjom i
briljivou te poduzela sve potrebne mjere da ne doe do tete od
oneienja, a do te tete ipak doe, drava nee biti meunarodnopravno
odgovorna jer uzrokovanje prekogranine tete jer se po opem
meunarodnom pravu naelno nije protupravno.Kako u takvim sluajevima
nema protupravnog djelovanja, ni odgovornosti drava zbog
protupravnog ina, nema ni obveze naknade tete. Meutim, interesi
oteenika i u takvim sluajevima niziskuju naknadu tete te se
pokazuje potreba za odgovornou drava kod koje uzrona veza izmeu
doputene aktivnosti tijekom koje nije dolo do povrede meunarodne
obveze i nastale tete zamjenjuje protupravnost kao osnovu obveze na
naknadu tete.[footnoteRef:1] [1: Seri M, Meunarodnopravna zatita
morskog okolia, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2003. God, str.
200]
2.2. Odgovornost drava bez protupravnosti
Postojanje odgovornosti drava bez protupravnosti postavlja se u
prvom redu u vezi s djelatnostima s poveanom opasnou, tj.
djelatnostima kod kojih se rizik nastupanja tetnih posljedica ne
moe eliminirati ni uz najveu panju i briljivost. To su djelatnosti
kod kojih se unjihovu redovitom tijeku, ve po samoj njihovoj
tehnikoj prirodi i nainu obavljanja, stvara poveana opasnost za
okoli. Do nastanka tete moe doi a da se teta i ne moe pripisati
radnji neke osobe, jer teta nastupa zbog same poveane opasnosti. Od
djelatnosti s poveanom opasnou koje su vezane uz more posebno se
istiu npr. prijevoz nafte i drugihkodljivih tvari morem te vaenje
nafte iz podmorskih leita. Pri tomu valja istaknuti - imajui uvidu
razmjerno mali broj sluajeva oneienja od navedenih djelatnosti u
usporedbi s njihovomrairenou - da odreena aktivnost ne ulazi u
kategoriju djelatnosti s poveanom opasnou zato to postoji visok
stupanj vjerojatnosti da e se rizik ostvariti. Naprotiv, moe se
raditii o djelatnosti od kojih, zbog mjera sigurnosti koje se
poduzimaju, razmjerno rijetko nastupajutetne posljedice. Nije,
dakle, vana uestalost nastupanja tetnih posljedica, nego je bitno
da onemogu nastupiti usprkos tome to su poduzete sve potrebne mjere
opreza. S obzirom na tekarakteristike djelatnosti s poveanom
opasnou, u veini unutranjih prava stalo se na stajaliteda onaj tko
se bavi takvom djelatnou i stvara poveanu opasnost za okoli treba,
uz financijskukorist, snositi i sve druge posljedice. Stoga on
odgovara bez obzira na nepostojanje protupravnosti: dovoljno je da
se dokae uzrona veza izmeu tete i djelatnosti s poveanomopasnou.
Pokuavajui objasniti razloge zbog kojih se pobornici odgovornosti
drava bez obzira nanepostojanje protupravnosti pozivaju na primjere
iz meunarodne sudske i arbitrane prakse ukojima oito nije rije o
odgovornosti bez protupravnosti, nego o odgovornosti zbog
povredemeunarodne obveze, neki teoretiari upozoravaju na esta
pogrena izjednaavanjaodgovornosti bez obzira na nepostojanje
protupravnosti s odgovornou bez obzira nanepostojanje krivnje,
pogreno izjednaavanje odgovornosti moe doi samo ako to drave za
odreenu kategoriju sluajeva izriito predvide meunarodnim ugovorom.
Jedini jasan primjer takvog meunarodnog ugovora jest Konvencija o
meunarodnoj odgovornosti drava za tetu koju prouzroe svemirski
objekti iz1972. koja predvia obvezu drave lansiranja na naknadu
tete koju njen svemirski objekt prouzroi na povrini zemlje ili na
zrakoplovu u letu. Takoer je 1972. osnovana Konvencija o spreavanju
oneienja moraizbacivanjem (potapanjem) otpadaka i drugih tvari gdje
su se oneiivai podijelili u crne i sive tvari. Na slici 1. U tzv.
crnom popisu sadrane su vrlo opasne tvari za morski okoli pa je
njihovo potapanje u potpunosti zabranjeno.U sivom popisu nabrajaju
se tvari koje valja potapati uz posebne mjere opreza. Ta praznina u
opem meunarodnom pravu bila je i osnovni motiv Komisiji za
meunarodno pravo da u svoj rad ukljui materiju meunarodne
odgovornosti za tetne posljedice ina koji nisu zabranjeni
meunarodnim pravom. Stoga je 1974. pitanje meunarodne odgovornosti
za tetne posljedice to proistjeu iz ina koji nisu zabranjeni
meunarodnim pravom stavljeno u program rada Komisije kao poseban
predmet, god. 1978. imenovan je prvi posebni izvjestitelj za tu
materiju i Komisija se njome aktivno bavi od 1980, kada je posebni
izvjestitelj podnio prvo izvjee o predmetu.Kako je osnovni motiv
zbog kojeg je materija meunarodne odgovornosti za tetne posljedice
ina koji nisu zabranjeni meunarodnim pravom stavljena u zadatak
Komisiji bila potreba za ureenjem obveze naknade tete i u
sluajevima kad se ona ne zasniva na protupravnom djelovanju,
izgledalo je logino da se prouavanje u okviru nove materije u
programu rada Komisije usredotoi na odgovornost bez obzira na
nepostojanje protupravnosti,dakle na obvezu naknade tete u
sluajevima kad se ustanovi uzrona veza izmeu odreenedjelatnosti i
tete. Iako bi takva odgovornost na pravi nain nadopunila meunarodna
pravila oodgovornosti drava, Komisija nije pristupila izradi istog
modela odgovornosti drava bez obzira na nepostojanje
protupravnosti, nego je u okviru materije meunarodne odgovornosti
zatetne posljedice ina koji nisu zabranjeni meunarodnim pravom
izradila sustav pravila koji smjera na sveobuhvatno ureenje
prekograninih rizika, stavljajui naglasak na preventivnemjere i
naknadu tete. Objedinjavanje u okviru ove materije obveze
prevencije i obveze naknade tete u sluajevima nepostojanja
protupravnosti dovelo je do odreenih radikalnih, doktrina te
upitnih zahvata u obje te obveze pa je specifian reim obveza i
odgovornosti koji je izgradila Komisija ostavio otvorenima niz
fundamentalnih pitanja, to je izazvalo mnogobrojne kritike i
diskusije u teoriji.[footnoteRef:2] [2: Ibidem, str. 203]
Podjela pravnih propisa: Prema izvorima (medunarodni i
domicilni) Prema naravi (opci i specijalizirani) Prema ishoditu
onecicenja (s ishoditem na kopnu, brodovima, s nepomicnih uredaja
za istraivanje dna i podmorja, u atmosferi, s potopljenih objekata,
te djelatnostima na morskom dnu i podmorju) Podjela prema namjeni
(propisi o sprjecavanju onecicenja, o suzbijanju i ogranicenju
onecicenja i propisi represivne naravi)Na shemi 1 prikazat e se
vremenski tijek od osnivanja prve konvencije pa sve do 1978. Kad je
osmiljen MARPOL.Slika 1 - Konvencija o spreavanju oneienja
moraizbacivanjem (potapanjem) otpadaka i drugihtvari (London,
1972.)
Izvor: izradio autor seminarskog rada
Shema 1 - Popis medunarodnih konvencija koje sadre propise o
zatiti morskog okoliaIzvor: Izradio autor seminarskog rada3.
PROTOKOL MARPOL
Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja s brodova, poznata
po kratici MARPOL (od eng. Maritime polution) je meunarodni ugovor
kojem je cilj potpuno eliminiranje namjernog ili sluajnog oneienja
morskog okolia s brodova, svim tetnim tvarima za ljude, ostala iva
bia, i koritenje mora.MARPOL konvencija potpisana je 17. veljae
1973. u Londonu, meutim nije stupila na snagu. Preinaena je
Protokolom iz 1978. Sadanja Konvencijam kombinacija Konvencije iz
1973. i Protokola iz 1978., stupila je na snagu 2. listopada 1983.
Na dan 31. prosinca 2005. 136 drava ije flote predstavljaju 98%
svjetske brodske tonae, stranke su Konvencije (Hrvatska je stranka
Konvencije).[footnoteRef:3] [3:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_konvencija_o_sprje%C4%8Davanju_one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja_s_brodova,
(20. Svibanj 2014.)]
Pravila MARPOLA-a: Sprjeavanje oneienja mora uljima. Sprjeavanje
oneienja mora kemikalijama u rasutom stanju Sprjeavanje oneienja
mora tetnim opasnim tvarima u posebnim pakovanjima, kontejnerima
ili prijevoznim tankovima Sprjeavanje oneienja mora fekalijama s
brodova Sprjeavanje oneienja mora smeem i otpadom s brodova
Sprjeavanje oneienja atmosfere - emisijom dima i plinova s
brodovaProtokol MARPOL-a iz 1978 trai odvojene balastne tankove na
svim novim tankerima. Protokol trai da odvojeni balastni tankovi
svojim poloajem fizicki zaticuju tankove tereta. Druga je novina,
da se tankovi tereta ne peru vodom, vec sirovom naftom.Prilog I.
zabranjuje isputanje ulja u posebnim podrucjima.Izvan tih podrucja
doputa se isputanje nekodljive kolicine ulja u slucajevima kad:
brod nije unutar posebnog podrucja, mu je pozicija na vie od 50M od
najblie obale/otoka, brod nastavlja plovidbu,trenutacna brzina
isputanja ne prelazi 60 l/M, ukupna kolicina ispusta ne prelazi
1/15000 dio (za nove tankere 1/30000 dio) kolicine ukrcanog
odredenog tereta i tanker ima ugraden sustav za upravljanje i
nadzor isputanja ulja (cargo monitoring).
Prilog VI konvencije MARPOL se odnosi na :A - pravila o kontroli
emisije NH3 sa brodskih ureaja u atmosferuB - kontrola isputanja
duikovih oksida iz brodskih diesel motora (Nox)C - kontrola
isputanja O2 iz brodskih motora
Slika 2 Nadopunjeno izdanje iz 2002. Godine i 2011. godine
Izvor: http://www.docstoc.com/docs/46778901/MARPOL (12. Svibanj
2014.)
4. TEMELJI KAZNENOPRAVNE ODGOVORNOSTI ZA ONEIENJA MORA BRODSKOG
PODRIJETLA U PRAVU EUROPSKE UNIJE
Kaznenopravna odgovornost za oneienja moras brodova prvi je put
na razini EU-a propisana bila Direktivom 2005/35/EC Europskog
parlamenta i Vijea od 7. rujna 2005. Direktivu su donijeli Europski
parlament i Vijee EU kako bi se osigurao visok stupanj sigurnosti i
zatite okolia, to je mogue ostvariti samo pod uvjetom da svi
subjekti u prijevozu robe morem poduzmu sve mjere da se brodovi
koji plove u vodama Unije usklade sa svim pravovaljanim propisima i
standardima.Vanost je Direktive 2005/35/EC u injenici da se prvi
put na razni EU-a propisuje kaznenopravni sustav odgovornosti za
oneienja mora.5 Temeljno polazite kaznenopravne zatite mora od
oneienja jest postojanje uinkovitih, proporcionalnih i odvraajuih
kazna, iz kojega razloga treba u pravu EU-a definirati sadraj
povrede propisa, kazne i odgovornost, izuzea od kanjavanja i
institucija mjerodavnih za kanjavanje.Polazna je teza Direktive da
samo postojanje kazna i definiranje prije istaknutih elemenata za
njihovu provedbu u praksi moe dovesti do toga da se preventivno
djeluje na osobe koje mogu uzrokovati ili pridonesiti oneienju mora
(brodovlasnici, zapovjednici, vlasnici tereta, klasifikacijska
drutva ili bilo koja druga osoba ukljuena u oneienje mora).O svakoj
sumnji na oneienje mora i poinjen prekraj treba bez odgode
upozoriti drave lanice Unije i dravu kojoj pripada brod.Bitno je
istaknuti da se sve mjere koje propisuje Direktiva 2005/35/EC
moraju primjenjivati sukladno naelu proporcionalnosti, pazei da
teina zahvata, uz to to je oteavajua mjera podobna i potrebna za
ostvarenje cilja, bude razmjerna i vanosti cilja.6Uz potovanje
naela proporcionalnosti, Direktiva 2005/35/EC prihvaa i naelo
supsidijarnosti, sukladno kojemu su mjere zatite mora od oneienja
ograniene samo na one kojima se zatita moe uspjenije ostvariti na
razini EU-a nego na razini pojedinih drava lanica, jer one ne mogu
samostalno, na zadovoljavajui nain, ostvariti propisane ciljeve.Uz
naznaeno, drave lanice mogu propisati istroe mjere od propisanih
Direktivom 2005/35/EC protiv brodova s kojih nastane oneienje mora,
ali pritom one moraju biti u skladu s meunarodnim pravom, i to je
zbog toga to direktive uvijek propisuju samo minimum mjera
potrebnih za ujednaavanje prava, ostavljajui dravama mogunost da
donesu i stroe propise. Direktiva 2005/35/EC mjerodavna je za svako
oneienje mora koje je posljedica isputanja zabranjenih tvari s
broda, i ono se tretira kao kazneno djelo ako je poinjeno s
namjerom, bezobzirno ili s krajnjim nehajem u unutarnjim vodama
(ukljuujui i luke), u teritorijalnim vodama drava lanica, i
tjesnacima kojima se koristi za meunarodni prijevoz, a sukladno
Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, u iskljuivom
gospodarskom pojasu drava lanica ili na otvorenome moru.Direktiva
se odnosi na oneienja sa svih brodova bez obzira na njihovu dravnu
pripadnost, uz iskljuenje ratnih brodova, te javnih brodova i
brodova u vlasnitvu ili na upravljanju drava i vlada to slue samo
za nekomercijalne djelatnosti.Svako isputanje zabranjenih tvari s
broda koje se ne moe podvesti pod izuzea propisana Direktivom, ima
za posljedicu pokretanje postupka radi utvrivanja odgovorne osobe
za oneienje i izricanje primjerene kazne, i sve to u nepristranom
postupku, uz zajameno nispitivanje osumnjiene osobe i razmjernost
kaznenog djela i kazne u skladu s Poveljom temeljnih prava Europske
unije.Povelja temeljnih prava EU-a, prihvaena na meudravnoj
konferenciji u Nici 7. prosinca 2000. Kao jedno od temeljnih prava
graana Unije, navodi i pravo na poteno suenje propisujui da svatko
pri podizanju optunice za kazneno djelo, ima pravo da zakonom
ustanovljen neovisan i nepristran sud pravino, javno i u razumnom
roku ispita njegov sluaj, uz pravo na razmjernost kaznenog djela i
kazne, propisujui da teina kazne ne smije biti nerazmjerna kaznenom
djelu.Naznaeno je osobito bitno imajui u vidu da Povelja temeljnih
prava EU-a nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona od 13.
prosinca 2007. (Treaty of Lisbon amending the Treaty on European
Union and the Treaty establishing the European Community) dana 1.
12. 2009. - nije samo popis temeljnih ljudskih prava ve postaje dio
prava Europske unije, a time i osnova za zatitu pred njezinim
sudskim tijelima.Govorei o kaznenopravnim aspektima koje ureuje
Direktiva 2005/35/EC, valja istaknuti da kazne za oneienja mora
brodskog podrijetla nisu ni na koji nain povezane s graanskopravnom
odgovornou stranaka, slijedom ega ne podlijeu pravilima koja se
odnose na ograniavanje ili usmjeravanje odgovornosti, niti na bilo
koji nain ograniavaju uinkovitu odtetu rtvama oneienja. Bitna
pretpostavka za uinkovito kanjavanje oneienja mora svakako je i
suradnja drava lanica EU-a na otkrivanju kaznenih djela i
identificiranju poinitelja, a to je posljedino dovelo do osnivanja
Europske agencije za sigurnost pomorskog prometa (European Maritime
Safety Agency - EMSA).Agenciju su osnovali Europski parlament i
Vijee EU-a Uredbom br. 1406/2002. od 27. lipnja 2002. O osnivanju
Europske agencije za sigurnost pomorskog prometa, mjerodavne u
pitanjima razvijanja tehnikih rjeenja i pruanju tehnike pomoi na
implementaciji Direktive 2005/35/EC s pomou satelita, traganja,
nadzora i na pomaganju Komisiji EU-a u osiguranju uinkovite
primjene Direktive u praksi.Osnivanje Agencije i suradnja drava
lanica Unije pretpostavka su za uinkovitu razmjenu podataka iz
informacijskih sustava potrebnih za provedbu Direktive, uspostavu
uobiajenih praksa i smjernica na temelju ve postojeih na
meunarodnoj razini, osobito za praenje i ranu identifikaciju
brodova u krenju Direktive, ali i praenje oneiujuih tvari do tono
odreenoga broda.[footnoteRef:4] [4: Lovri J., Miloevi B.,Pearevi
M., O RIZIKU KONTAMINACIJE BRODSKIM VODENIM BALASTOM I PRAVNIM
ASPEKTIMA ZATITE JADRANA, Zbornik radova Pravnog fakulteta u
Splitu, Split 2005., str. 2]
5. PRAVNI INSTRUMENTI ZATITE SREDOZEMNOG MORA
Odredbe o poluzatvorena morima po prvim put nalazimo u
Konvenciji o pravu mora. Unesene su na zahtjev drava koje se nalaze
na obalama tih mora, a radi posebnog statusa koji imaju glede
ribolova, oneienja i sigurnosti plovidbe. Prema ovoj Konvenciji
okruena ili poluzatvorena mora su zaljev, uvala ili more:a) koje je
okrueno obalama dviju drava ili vie njih i spojeno s drugim morem
ili oceanom uskim prolazom; b) koje se u cijelosti ili preteno
sastoji od teritorijalnog mora i gospodarskih pojaseva dviju ili
vie drava. Konvencija o pravu mora upuuje drave koje se nalaze na
ovim morima na suradnju, a posebno radi:a) usklaivanja
gospodarenja, ouvanja, istraivanja i iskoritavanja ivih bogatstava
mora;b) usklaivanja ostvarivanja prava i dunosti u pogledu zatite i
ouvanja morskog okolia;c) usklaivanja politike znanstvenog
istraivanja i ostvarivanja zajednikih istraivakih programa;d)
ukljuivanja u suradnju drugih zainteresiranih drava i meunarodnih
organizacija. Pored toga to se kao poluzatvoreno more ubraja u
osobito osjetljiva ekoloka podruja Sredozemlje se ujedno smatra i
jednim od najprivlanijih turistikih podruja. Zbog svoje ljepote i
kulturno povijesnog nasljea privlai veliki broj
turista.Sedamdesetih godina prolog stoljea oneienje Sredozemlja iz
razliitih izvora postalo je ozbiljan problem. Zbog takve situacije,
a jo vie zbog atraktivnosti Sredozemlja, UNEP je odluio zapoeti
svoj program za regionalna mora. Slijedom toga 1975. godine
Sredozemne drave su u Barceloni osnovale Mediteranski akcijski plan
za zatitu Sredozemlja. Akcijski plan je obuhvaao etiri podruja: a)
povezano planiranje razvitka i upravljanja izvorima Sredozemljab)
koordinirano promatranje i istraivanje izvora i posljedica
oneienja;c) izradu pravnih okvira suradnje;d) pomone mjere kao to
su institucionalni i financijski sporazumi, tehnika suradnja i
sl.[footnoteRef:5] [5: Ibidem, str. 5]
Godinu dana nakon donoenja akcijskog plana mediteranske drave su
1976. godine usvojile Konvenciju o zatiti Sredozemnog mora s
pripadajuim Protokolima.Ova Konvencija je od posebnog znaaja za
Hrvatsku kao i za druge sredozemne drave jer prua mogunost suradnje
na gospodarskom, politikom i kulturnom planu sa ostalim sredozemnim
dravama.Osnovna obveza drava potpisnica Konvencije je poduzimanje
svih potrebnih mjera za sprjeavanje, smanjenje i suzbijanje
oneienja te zatita i unaprjeenje morskog okolia. to se podruja
primjene tie Konvencija se odnosi na sva podruja mora bez obzira na
pravni status, osim unutarnjih mora obalnih drava. Radi
osuvremenjivanja sustava za zatitu Sredozemlja i prihvaanja novih
tehnologija Mediteranske drave su 1995. godine prihvatile izmjenu
akcijskog plana i Barcelonske konvencije sa Protokolima.Novi
akcijski plan se sastoji od tri dijela:a) dijela koji se odnosi na
odrivi razvitak u Sredozemlju;b) dijela o pravnom okviru suradnje
ic) dijela o organizacijskim i financijskim aspektima.Bitna novina
u odnosu na dosadanji sustav je u prvom redu to novi sustav obuhvaa
pored reima za suzbijanje oneienja i reim zatite morskog okolia, a
u teritorijalnom smislu osim morskih prostora u zatitu je ukljueno
i obalno podruje dakle dijelovi kopnenog teritorija.[footnoteRef:6]
[6: Ibidem, str.5]
U sklopu izmjene Mediteranskog sustava 1995. godine usvojena je
izmijenjena i dopunjena Konvencija pod nazivom Konvencija o
spreavanju oneienja morskog okolia i obalnih podruja u Sredozemlju.
Uz Konvenciju doneseni su sljedei Protokoli:1) Protokol za
sprjeavanje i uklanjanje oneienja Sredozemnog mora potapanjem s 2)
Protokol o suradnji u sprjeavanju oneienja i u sluajevima nezgoda,
suzbijanju oneienja Sredozemnog mora; 3) Protokol o zatiti
Sredozemnog mora od oneienja kopnenim izvorima i aktivnostima; 4)
Protokol o osobito zatienim podrujima i biolokoj raznolikosti; 5)
Protokol o zatiti Sredozemnog mora od oneienja zbog istraivanja i
iskoritavanja epikontinetalnog pojasa morskog dna i podzemlja
5.1. Primjena konvencije u zatiti Jadranskog mora
Za Hrvatsku je ratifikacija i stroga primjena Konvencije svakako
pozitivan pristup sprjeavanju tetnih posljedica koje mogu nastati
prenoenjem organizama u vodenom balastu.Jadransko more je
duguljasti zaljev koji je sa Sredozemnim morem povezan Otrantskim
vratima irine svega 72 km s pragom dubine 741 m. Glavnina brodskog
prometa odvija se u talijanskom dijelu Jadrana, a talijanske luke
su i glavni receptori vodenog balasta. Hrvatske luke su uglavnom
uvoznog karaktera pa je isputanje vodenog balasta u njima jo uvijek
dosta ogranieno. Meutim, prenamjenom terminala u Omilju, osim za
uvoz i za izvoz nafte, ta bi se situacija znatno promijenila, a
Hrvatska bi postala vaan receptor vodenog balasta u Jadranu. U
obalnim je zonama sjevernog Jadrana tijekom zadnjih 30 godina
zabiljeen i potvren znaajan unos stranih vrsta i to 13 algi i 27
beskraljenjaka, nekoliko povremenih pojava fitoplanktonskih i
zooplanktonskih vrsta, kao i nekoliko toplovodnih vrsta riba.
Izvozom nafte iz luke Omialj na otoku Krku poveat e znatno rizik
unosa stranih vrsta u Jadran. Gospodarske tete nastale unosom
stranih vrsta mogu biti velike. Poznat je primjer iz Crnog mora, u
kojem je dolo do kolapsa ribarstva nakon unoenja rebraa Mnemiopsis
leidyi. Ova je vrsta unesena brodskim vodenim balastom poetkom
osamdesetih godina , a njen eksplozivni razvoj u ljeto 1988. godine
prouzroio je znaajne promjene u strukturi planktonske zajednice.
Drugi je primjer unos zebraste dagnje Dreissena polymorpha u obalne
vode istone obale Sjeverne Amerike . Ovaj se koljka proirio na
itavu istonu obalu Sjeverne Amerike, a na nekim je stanitima gustoa
dostizala i vie od 70 000 jedinki/m2. Velika gustoa populacije ovog
koljkaa izazvala je ogromne probleme na razliitim obalnim
instalacijama, kao to su zaepljenja usisa vode i filtracijskih
sustava. Procjenjuje se da su posljedice invazije ove vrste
uzrokuju financijske tete od preko 5 milijardi amerikih dolara
godinje. Svim ovim vrstama omogueno je irenje u nove prostore zbog
injenice da su znaajno narueni kompeticijski odnosi s drugim
vrstama pa domicilne vrste ostaju bez hrane, kisika i prostora za
ivot i razmnoavanje.U vezi s naprijed navedenim Konvencijom su
utvreni veliina i brojnost organizama koji se smiju nalaziti u
balastnoj vodi prilikom isputanja u luci. Pretpostavlja se, naime,
da takvo stanje nee ugroziti lokalni ekosustav. To, meutim,
pretpostavlja i postojanje posebnog ureaja za obradu balastne vode
prilikom njenog usisavanja ili isputanja. Ovdje treba upozoriti da
danas jo ne postoji niti jedna tehnologija obrade vodenog balasta
koja bi bila operativna i ija bi uinkovitost bila na neki nain
verificirana. ak nije definiran niti postupak takve jedne provjere.
Stoga Konvencija propisuje izmjenu vodenog balasta na otvorenom
moru tijekom plovidbe od luke iskrcaja do luke (ponovnog) ukrcaja
tereta. To je palijativna mjera koja ima za cilj smanjiti broj
organizama koji se vodenim balastom unose u akvatorij luke ukrcaja.
Izmjena vodenog balasta na otvorenom moru trebala bi smanjiti
vjerojatnost preivljavanja oceanskih i dubokomorskih morskih
organizama u znatno drugaijim uvjetima okolia kakvi su prisutni u
veini luka. U Konvenciji su razraena pravila kako treba postupati i
kako voditi (izdvojeni) brodski dnevnik u vezi s usisavanjem,
izmjenom i isputanjem vodenog balasta. Jedina kontrola koju
Konvencija u ovom sluaju predvia jest teorijska provjera
podudarnosti upisanih podataka s pozicijama na ruti (udaljenost od
obale, dubina) i s metodom i potrebnim vremenom za izmjenu. Ukoliko
luke vlasti ne otkriju inkonzistentnost u dnevnikim zapisima, ne
mogu uskratiti brodu doputenje za ispumpavanje balasta radi
ukrcavanja tereta. To je povjerenje na rije koje objektivno ne jami
zatitu akvatorija od kontaminacije. K tome, ako zapovjednik odlui
da, iz razloga sigurnosti, izmjenu balasta nije razumno poduzeti,
nije ju duan poduzeti i time se ne smatra se da je prekrio
Konvenciju.Izmjena vodenog balasta dozvoljena je na moru koje je od
najblieg kopna udaljeno 200 Nm i ima barem 200 m dubine. Ukoliko
nije mogue zadovoljiti ove uvjete vodeni balast moe se izmijeniti i
na 50 Nm udaljenosti od najblieg kopna, ali dubina i dalje treba
biti najmanje 200 m. Ove uvjete u Jadranu nije mogue
ostvariti.[footnoteRef:7] [7: Ibidem]
5.2. Osjetljivost podruja Jadranskog mora
Konvencija o brodskom vodenom balastu poziva drave, pogotovo one
na zatvorenim i poluzatvorenim morima, da, uzimajui u obzir
regionalne specifinosti, ojaaju regionalnu suradnju ukljuujui
sklapanje regionalnih sporazuma u skladu s Konvencijom. Mislimo da
bi u tom smislu drave na obalama Jadranskog mora trebale podnijeti
prijedlog Meunarodnoj pomorskoj organizaciji o proglaenju Jadrana
osobito osjetljivim podrujem (Particulary Sensitive Sea Area /
PSSA).Prema definiciji IMO-a osobito osjetljivo podruje je dio mora
kojemu je potrebna posebna zatita zbog priznatih osobitosti
ekoloke, socijalne, ekonomske i znanstvene prirode, a kojemu
prijeti opasnost od aktivnosti vezanih uz pomorski promet. Temelj
za proglaavanje osobito osjetljivih podruja nalazi se u Konvenciji
o pravu mora. Temelj za proglaenje Jadrana takvim podrujem sadran
je u Protokolu o posebno zatienim podrujima Sredozemlja donesenim
1982. godine.Posebno zatiena podruja Sredozemlja mogu se proglasiti
na temelju prirodnih karakteristika tih podruja i njihovog
povijesnog, kulturnog, estetskog, znanstvenog i obrazovnog znaaja.
U takvim podrujima moraju se poduzeti odgovarajue mjere kao to su
reguliranje plovidbe, ribolova, istraivanja podmorja i sl.U sklopu
izmjene Mediteranskog sustava 1995. donesen je Protokol o posebno
zatienim podrujima i biolokoj raznolikosti koji je zamijenio
Protokol iz 1982. Protokol se primjenjuje na sve morske prostore u
Sredozemlju bez obzira na pravni status. Odlukom stranaka Protokola
mogu se dijelovi mora pod nacionalnom jurisdikcijom, kao i dijelovi
otvorenog mora, proglasiti posebno zatienim podrujima vanim za
cijelo Sredozemlje. Odluku o proglaenju ovih podruja donijet e
suglasno drave ugovornice.Posebna podruja predviena su i MARPOL
Konvencijom kojom se propisuju mjere za zatitu tih podruja od
oneienja s brodova. Prema IMO-vim smjernicama iz 1999. godine
posebna podruja su podijeljena na posebna podruja (prema MARPOL
Konvenciji) i osobito osjetljiva podruja mora (PSSA).Kriterij za
utvrivanje osobito osjetljivih morskih podruja i kriterij za
utvrivanje posebnih podruja ne iskljuuju jedni druge. U nekim
sluajevima PSSA se moe utvrditi unutar posebno zatienog podruja. Do
danas je proglaeno 7 osobito osjetljivih morskih podruja, a
komisija za okoli IMO-a (MEPC) u naelu je prihvatila i sljedea
podruja, a to su: Torre tjesnac (Australia i Papua Nova Gvineja)
Baltiko more (osim ruskih voda), vode Kanarskih otoka (panjolska) i
Arhipelag Galapagos (Ecuador) s tim da e ih uvrstiti u dnevni red
jedne od sljedeih sjednica MEPC-a. [footnoteRef:8] [8: Ibidem, str.
7]
6. ZAKLJUAK
Zakljuno moemo rei da je dananja modernizacija, tehnologija i
poveanje stanovnita dovelo do velikog oneienja nae Zemlje.
Pokuavajui tome stati na kraj ljudi su kroz godine osmiljali
inovativnija i bolja rjeenja. Gledajui sa pravnog aspekta, drutva i
organizacija mogu pokrenuti ljudsku savjest motivirajui ili
kanjavajui. Tako da se kroz godine donio velik broj zakona, pravila
i ogranienja u korist prirode i drutva. Trenutano stanje razvoja
meunarodnog prava dovoljno je razvijeno da se putem njega oformi
obaveza odgovarajueg ili nadlenog tijela. Dosadanji zakoni imali su
dosta propusta to je bio poticaj da se osnuje Komisija za
meunarodno pravo te da u svoj rad ukljui materiju meunarodne
odgovornosti za sve tetne posljedice koje nastanu krei danim
pravilima.Kroz godine velik je utjecaj imao MARPOL koji je potpisan
davne 1973. U Londonu s namjerom sprijeavanja zagaenja okolia s
brodova. Ta konvencija se nadopunjuje svake godine te je do sada u
praksi stekla veliku korist.Na prethodnim dravama i morima navodilo
se zagaenje okolia industrijom te svim mazivima i plinovima koji se
veu uz industriju a na primjeru Jadranskog mora naveden je primjer
zagaenja prenoenja stranih jedinki u balastima kao npr. Dagnji ili
algi koji nakon donoenja na nove prostore toliko poremete trenutanu
biosferu da se i njih smatra jednim nainom kao zagaenje. S toga
potoje razne Konvencije koje utvuju svoja pravila kojih bi se svi
trebali pridravati kako bi ekosustav ostao ouvan i da nam slui jo
dugi niz godina.
LITERATURA
KNJIGE
1. Seri M.: Meunarodnopravna zatita morskog okolia; Pravni
fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003. g.
2. Lovri J., Miloevi B.,Pearevi M.: O riziku kontaminacije
brodskim vodenim balastom i pravnim aspektima zatite Jadrana;
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split 2005. g.
INTERNET
1.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_konvencija_o_sprje%C4%8Davanju_one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja_s_brodova,
(10.05.2014.)
2. http://www.docstoc.com/docs/46778901/MARPOL (10.05.2014.)
3.
http://www.hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32069
(14.05.2014.)
4.
http://www.pfst.hr/old/data/materijali/ZMMO-predavanje%2011.pdf
(10.05.2014.)
5. http://www.pravri.uniri.hr/hr/studij/ju/PZMO_dinp.pdf
(10.05.2014.)
20