-
Krešimir KEKEZ, PA-EL d.o.o., Dubrovčan 33 A, 49214 Veliko
Trgovišće Ivan STOJANOVIĆ, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Ivana Lučića 5, 10000 Zagreb
Dražen PAŽMETA, PA-EL d.o.o., Dubrovčan 33 A, 49214 Veliko
Trgovišće
MONITORING SYSTEM FOR SACRIFICIAL ANODES CATHODIC PROTECTION
Summary
During its life time the ship is challenging a several
influences that can cause
destruction of protective coatings, leading to the initiation of
corrosion processes which are very progressive in maritime
environment. For this reason it is necessary to apply a cathodic
protection system as a secondary corrosion protection. Cathodic
protection is an electrochemical method of corrosion protection
wherein an electrochemical potential of metal is shifted on more
negative (cathodic) values. This leads metal to immunity state so
thermodynamically seen, corrosion affinity is suppressed. It can be
achieved with sacrificial anodes or impressed current system.
Cathodic protection with sacrificial anodes plays an important role
in outfitting process after launching, when some underwater parts
of the ship are not protected and can be subject to significant
corrosion attack by both, electrochemical corrosion and stray
current corrosion due to welding and outfitting. Insufficient
cathodic protection may result in corrosion, while inappropriate
high cathodic protection may result in coating delamination. That
is the reason why cathodic protection has to be measured and
controlled.
Key words: shipbuilding, corrosion, cathodic protection, stray
current, monitoring
SUSTAV ZA PRAĆENJE RADA KATODNE ZAŠTITE ŽRTVOVANIM ANODAMA
Sažetak
Brod u svojem radnom vijeku izložen je različitim utjecajima
koji mogu dovesti do oštećenja zaštitnih premaza, kada dolazi do
pokretanja korozijskih procesa koji su u morskom okolišu izrazito
brzi i opasni. Stoga se uz zaštitu premazima redovito primjenjuje i
katodna zaštita koja kao sekundarni sustav zaštite od korozije
štiti nezaštićena mjesta na konstrukciji. Katodna zaštita je
elektrokemijska metoda zaštite kojom se potencijal konstrukcije
pomiče katodno na vrijednosti negativnije od korozijskog
potencijala čime konstrukcija postaje katoda pa afinitet za
koroziju nestaje, a izvodi se žrtvovanim anodama i narinutom
strujom. Veliku ulogu katodna zaštita protektorima ima i u fazi
opremanja broda kada su pojedini podvodni dijelovi trupa broda
nezaštićeni i kada postoji velika opasnost od lutajućih struja u
opremnom bazenu uslijed zavarivanja i instalacije opreme.
Nedostatna katodna zaštita može rezultirati pojavom korozije, a
preintenzivna pojavom prezaštićenosti konstrukcije zbog čega je
potrebno njezin rad kontrolirati.
Ključne riječi: brodogradnja, korozija, katodna zaštita,
lutajuće struje, kontrola rada
-
XX Symposium SORTA2012 Sustav za praćenje rada katodne zaštite
žrtvovanim anodama
2
1. Uvod
Korozija je nepoželjno trošenje konstrukcijskih materijala
kemijskim djelovanjem okoline [1]. Uzrokuje materijalne gubitke u
privredi, poskupljuje održavanje, ugrožava sigurnost konstrukcije i
smanjuje efikasnost rada. Zbog kompleksnosti broda kao proizvoda,
velikog broja tehnologija koje se koriste pri izradi i održavanju
kao i zbog agresivnosti morskog okoliša, na brodu je moguća pojava
gotovo svih mehanizma korozije. Najčešća su to opća, lokalna,
selektivna i interkristalna korozija. Izbor materijala pogodnog za
rad konstrukcije u morskoj sredini, kao što su to brod ili
platforma je vrlo složen zadatak zbog namjene samih konstrukcija,
ali i agresivnosti okoliša koji znatno utječe na intenzitet
korozijskog napada. Za pravilan izbor materijala sa stajališta
korozijske postojanosti, potrebno je detaljno poznavati procese i
faktore koji odreñuju korozijsko ponašanje morske sredine, te
ograničenja pojedinih skupina materijala. Slika 1 prikazuje
različitost djelovanja vanjskih utjecaja na pomorsku konstrukciju,
što uvelike otežava projektiranje odgovarajućeg sustava zaštite od
korozije.
Fig. 1 Corrosion intensity by influence zones
Slika 1. Prikaz intenziteta korozije po zonama utjecaja [2]
Korozija se sprečava principijelno na pet različitih načina
[3]:
1. zaštita prevlačenjem, 2. katodna zaštita, 3. zaštita
inhibitorima korozije, 4. primjena korozijski postojanih
materijala, 5. konstrukcijsko - tehnološke mjere.
-
Sustav za praćenje rada katodne zaštite XX Symposium SORTA2012
žrtvovanim anodama
3
2. Katodna zaštita
Katodna zaštita, uz zaštitu premazima je najčešća metoda zaštite
od korozije ukopanih i uronjenih konstrukcija. Najbolje rezultate
daje u kombinaciji sa sustavima premaza, gdje zaštitni sloj
prevlake odvaja materijal od okoline, a katodna zaštita poništava
tendenciju metala prema koroziji. Na brodu se elektrokemijske
korozijske reakcije najčešće mogu očekivati u području izmeñu
propelera te okolnog čelika, izmeñu aluminijskih te čeličnih
dijelova broda i općenito, izmeñu galvanski nekompatibilnih
dijelova. Povišene temperature i salinitet morske vode kao i
turbulencija dodatno mogu pojačati već postojeće korozijske
procese.
Katodna zaštita je elektrokemijska metoda zaštite od korozije
kod kojeg se istosmjernom električnom strujom provodi katodna
polarizacija konstrukcije, dovodeći do toga da metal u elektrolitu
ne korodira, ako mu se potencijal pomakne do ravnotežnog
potencijala anoda korozijskih članaka [1]. Takva katodna
polarizacija metala naziva se katodnom zaštitom, a može se postići
kontaktom s neplemenitijim metalom ili spajanjem s negativnim polom
vanjskog izvora struje u zatvorenom strujnom krugu.
2.1. Zaštita žrtvovanim anodama
Kod katodne zaštite žrtvovanim anodama (protektorima)
konstrukcija se spaja u galvanski članak sa elektrodom od
materijala elektronegativnijeg nego što je materijal konstrukcije.
Anoda se počinje otapati, a na konstrukciji se uspostavlja
elektrodni potencijal pri kojem se odvija katodna reakcija. Katodna
zaštita žrtvovanim anodama spada u jeftinije tehnologije zaštite od
korozije, ali anode su ograničenog trajanja i teško im je točno
predvidjeti vijek funkcioniranja. Na slici 2 su prikazani primjeri
katodne zaštite žrtvovanim anodama.
Fig. 2 Cathodic protection with sacrificial anodes Slika 2.
Katodna zaštita žrtvovanim anodama
Kod odabira odgovarajućeg materijala anode potrebno je da on
bude manje plemenit, te da nije nosivi dio konstrukcije. Anode
moraju imati dug radni vijek, visoki kapacitet (u amper satima po
jedinici mase) te ne smiju biti sklone pasivaciji. Trošenje anoda
mora biti jednoliko [4, 5].
U brodogradnji se primjenjuju žrtvovane anode od cinka,
aluminija i magnezija. Za razliku od cinka, koji mora biti vrlo
visoke čistoće, aluminij i magnezij se legiraju s drugim metalima
[5].
-
XX Symposium SORTA2012 Sustav za praćenje rada katodne zaštite
žrtvovanim anodama
4
Cink je metal koji se kod nas najčešće koristi kao anodni
materijal. Ima visoki kapacitet, iskoristivost i nije sklon
pasivaciji. Aluminij ima veći kapacitet (tablica 1), pa anode od
aluminija dulje traju. Ipak, promjenom saliniteta može doći do
pasivacije. Magnezij se vrlo rijetko koristi za katodnu zaštitu u
morskoj vodi, najčešće kao predanoda kada se želi postići
prepolarizacija koja stvara kompaktni kalcitni sloj koji pak dalje,
smanjuje zahtjev za zaštitnom strujom. U slatkoj vodi magnezij daje
dobar učinak.
Table 1 Electrochemical parameters of different anode materials.
Tablica 1. Elektrokemijski parametri različitih anodnih materijala
[6].
Materijal anode
Korozijski potencijal (vs. Cu/CuSO4), mV
Kapacitet, Ah/kg Iskoristivost, %
cink – 1170 738 90
aluminij – 1220 2833 95
magnezij – 1620 1100 50
Za pogodnu raspodjelu zaštitne struje potrebno je anode pravilno
rasporediti po zaštićenoj površini. Anode se postavljaju prema
tablicama i iskustvu, a rjeñe se koriste analitička rješenja kroz
projekte. Postoje i razvijeni softveri koji računaju raspodjelu
zaštitne struje pa se na taj način mogu koristiti za odreñivanje
broja i pozicije anoda (Beasy, Elsyca…).
Anode se postavljaju na bočnom upuštenom dijelu da se izbjegne
oštećenje pri pristajanju broda uz obalu, na pramcu se postavljaju
koso da slijede tok strujanja, ali treba paziti da ih ne ošteti
lanac sidra. Pri rasporedu anoda treba paziti da propeler ne bude u
području vrtloga koji uzrokuju anode. Na brodsko kormilo anode se
postavljaju s obje strane (slika 3).
Fig 3 Anode arrangement on chemical tanker
Slika 3. Raspored anoda na brodu za prijevoz za kemikalija
Anode se obično dimenzioniraju na način da pružaju katodnu
zaštitu za vrijeme izmeñu dva suha dokovanja. To može biti period
od 3 godine i u tom ciklusu se vrši zamjena anoda, bez obzira jesu
li potrošene ili ne. U tablici 2 dane su preporučene vrijednosti
količine
-
Sustav za praćenje rada katodne zaštite XX Symposium SORTA2012
žrtvovanim anodama
5
anoda u odnosu na oplakanu površinu obojenog brodskog trupa, za
vrijeme zaštite od 1 godinu.
Table 2 Relation of anode quantities and wetted ship surface for
1 year cathodic protection.
Tablica 2. Odnos količine anoda i oplakane površine broda za
vrijeme zaštite od 1 godinu [6].
Oplakana površina Anode na trupu Anode na krmi do 28 m2 (300
ft2) morska voda 2 x 4,0 kg Zn 2 x 1,0 kg Zn do 28 m2 (300 ft2)
slatka voda 4 x 1,5 kg Mg 2 x 0,3 kg Mg 28,1 - 56 m2 (>600 ft2 )
morska voda 4 x 3,5 kg Zn 2 x 1,0 kg Zn 28,1 - 56 m2 (>600 ft2 )
slatka voda 4 x 3,5 kg Mg 2 x 0,3 kg Mg 56,1 - 84 m2 (>900 ft2 )
morska voda 4 x 4,0 kg Zn 2 x 1,0 kg Zn 56,1 - 84 m2 (>900 ft2)
slatka voda 4 x 3,5 kg Mg 2 x 0,3 kg Mg 84,1 - 102 m2 (>1100
ft2) morska voda 4 x 6,5 kg Zn 2 x 2,2 kg Zn 84,1 - 102 m2
(>1100 ft2 ) slatka voda 6 x 4,5 kg Mg 2 x 0,7 kg Mg 102,1 - 148
m2 (>1600 ft2) t) morska voda 6 x 6,5 kg Zn 2 x 2,2 kg Zn
2.2. Katodna zaštita s vanjskim izvorom struje
Katodna zaštita narinutom strujom (slika 4) koristi se najčešće
na velikim stacionarnim konstrukcijama te na konstrukcijama koje
rade u okolišu slabije vodljivosti kao što je to tlo i slatka voda.
Danas se sve više zbog dugotrajnosti i sigurnosti redovito
primjenjuje i na brodovima, pri čemu je brodski trup na minus pol
izvora istosmjerne struje, dok su na plus pol spojene korozijski
stabilne anode koje se zbog mogućih oštećenja ugrañuju u oplatu
broda.
Anode se izrañuju od plemenitih postojanih materijala (platina,
vodljivi poliplasti, smjesa metalnih oksida i dr.). Područje
brodskog trupa oko postavljenih anoda treba biti zaštićeno posebnim
premazima. Struja i napon katodne zaštite mijenjaju se u ovisnosti
o veličini broda, udjelu oštećene površine zaštitnih premaza,
brzini broda, salinitetu morske vode, broju i položaju anoda.
Fig. 4 Impressed current cathodic protection
Slika 4. Katodna zaštita narinutom strujom [7].
Prednosti sustava zaštite sa narinutom su: minimalni zahtjevi za
održavanjem, visoka pouzdanost i mogućnost kontinuirane regulacije
parametara zaštite, izostanak periodičke zamjene anoda.
-
XX Symposium SORTA2012 Sustav za praćenje rada katodne zaštite
žrtvovanim anodama
6
Nedostatci su: početni visoki troškovi (povrat troškova unutar
nekoliko godina), mogućnost pogrešnog spajanja sustava što uzrokuje
brzo i intenzivno korozijsko oštećivanje brodskog trupa, te prejaka
struja zaštite koja oštećuje zaštitne premaze.
3. Kriteriji katodne zaštite
Kriterij katodne zaštite čelika i ostalih metala u morskoj vodi
definiran je normom EN 12473:2000 Opća načela katodne zaštite u
morskoj vodi [8]. Smatra se da je niskougljični čelik potpuno
katodno zaštićen ako mu se potencijal nalazi u intervalu od +250 mV
do –50 mV, mjereno prema referentnoj elektrodi Zn-morska voda,
slika 5.
Fig. 5 Voltage interval of corrosion, cathodic protection and
overprotection for low carbon steel measured against Ag/AgCl and Zn
reference cells.
Slika 5. Interval potencijala korozije, katodne zaštite i
prepolarizacije niskougljičnog čelika mjerena prema
Ag/AgCl odnosno Zn referentnoj elektrodi [8]
Katodna zaštita nehrñajućeg čelika, bronce, bakra i aluminija
zahtjeva katodni pomak potencijala od 100 mV u odnosu na korozijski
potencijal. Vrlo je važno naglasiti kako je aluminij posebno
osjetljiv na katodnu prepolarizaciju (tzv. prezaštićenost) uslijed
koje dolazi do alkalne korozije aluminija, tako da je potrebno
obratiti posebnu pozornost na dizajn i monitoring katodne zaštite
aluminija u smislu katodne prepolarizacije koju svakako treba
izbjeći [4].
Podvodna brodska konstrukcija redovito se sastoji od
elektrokemijski nekompatibilnih metala i legura. Propeleri se
uglavnom izrañuju od bronce, osovine od visokolegiranih Cr-Ni
čelika, dok se brodski trup izrañuje od čelika i aluminija koji su
elektrokemijski negativniji. U
-
Sustav za praćenje rada katodne zaštite XX Symposium SORTA2012
žrtvovanim anodama
7
takvim slučajevima kriterij katodne zaštite postavlja
najneplemenitiji metal jer on zahtjeva najveći katodni pomak.
Jednako kao što je važno pratiti rad katodne zaštite na
plinovodima, naftovodima, spremnicima i ostalim on shore
instalacijama važno je pratiti rad katodne zaštite i na brodovima.
U Hrvatskoj se mali i srednji brodovi najčešće štite žrtvovanim
anodama od cinka (cink protektori), a rjeñe aluminijskim
protektorima. Periodika zamjene protektora veže se uz redoviti
servis broda, ali ne i za samo stanje protektora. Validacija stanja
anoda i nivoa katodne zaštite postiže se jedino mjerenjem
potencijala brodske konstrukcije prema referentnoj elektrodi, čime
bi se dobio stvaran uvid u djelotvornost i stanje katodne zaštite.
4. Oprema za nadzor rada katodne zaštite
Ispravan rad anoda u katodnoj zaštiti utvrñuje se mjerenjem
elektrokemijskog potencijala predmetne konstrukcije prema
referentnoj elektrodi (HRN EN 12473:2000 - Opća načela katodne
zaštite u morskoj vodi). Norma navodi dvije vrste referentnih
elektroda pogodnih za morsku vodu:
• cink/morska voda (Zn-SW) elektroda; robusno izvedena
kvazielektroda koja koristi
morsku vodu kao vlastiti elektrolit; točnost elektrode je unutar
30 mV (slika 6), • srebro/srebreni klorid/morska voda (Ag/AgCl-SW)
elektroda; kvazielektroda koja
takoñer koristi morsku vodu kao vlastiti elektrolit; u mjerenju
preciznija od Zn-SW meñutim i kraćega vijeka zbog podložnosti
onečišćenju (slika 7).
Pojam kvazielektroda znači da je riječ o elektrodi koja koristi
okolišni ambijent kao vlastiti elektrolit, za razliku od pravih
referentnih elektroda koje koriste zasićenu otopinu soli (Cu u
zasićenoj otopini Cu/SO4 i sl.). One su nešto manje preciznosti,
ali s druge strane su jednostavnije za primjenu tj. ne zahtijevaju
zamjenu elektrolita. Od dvije navedene elektrode, češće se koristi
cink/morska voda (Zn-SW), radi robusne izvedbe i manje
osjetljivosti na onečišćenja.
Fig. 6 Zinc/sea water (Zn-SW) electrode
Slika 6. Cink/morska voda (Zn-SW) elektroda
Fig. 7 Silver/silver chloride/sea water (Ag/AgCl-
SW) electrode
Slika 7. Srebro/srebreni klorid/morska voda (Ag/AgCl-SW)
elektroda
Mjerenje potencijala vrši se pomoću voltmetra visoke ulazne
impedancije (> 10 MΩ) [9]. Mjerenje se može izvesti i
specijaliziranom opremom sa pripremljenom skalom za svako
-
XX Symposium SORTA2012 Sustav za praćenje rada katodne zaštite
žrtvovanim anodama
8
stanje u kojem se metalna konstrukcija može naći; katodna
zaštita, korozija i prezaštita. Jedan od takvih ureñaja ima
trgovački naziv RODON 1000, a sučelje je prikazano na slici 8.
Fig. 8 Cathodic protection monitoring unit RODON 1000
Slika 8. Ureñaj za monitoring rada katodne zaštite RODON
1000
Kod rada sa takvim ureñajem, rezultat se ne očitava u brojčanoj
vrijednosti već samo kao stanje, a indicira se paljenjem lampice.
Mjerenje na ovakav način je “user friendly”, odnosno jednostavno je
i prilagoñeno ne samo za sve korisnike sustava katodne zaštite.
Ureñaj može biti trajno ugrañen u kokpit broda a postoji i izvedba
prijenosnog ureñaja. U posljednje vrijeme trend je ugradnja
indikatora korozije na komandnu ploču broda. U oba slučaja na (–)
pol spaja se referentna elektroda a na (+) pol instrumenta masa
broda (slika 9).
Fig. 9 Measurements of protective potential on the ship with: a)
voltmeter b) installed corrosion indicator
Slika 9. Mjerenje zaštitnog potencijala na brodu: a) voltmetrom
b) ugrañenim indikatorom korozije
Ukoliko je riječ o nemetalnim brodovima tada se katodno štiti
osovina i propeler, pa je jedna mjerna točka dovoljna. Kada se
provjerava rad katode zaštite metalnog trupa broda tada se, ovisno
u dužini broda, uzima nekoliko mjernih točaka uzduž broda, na
pramcu i na krmi.
5. Nadzor rada katodne zaštite na brodu
-
Sustav za praćenje rada katodne zaštite XX Symposium SORTA2012
žrtvovanim anodama
9
5.1. Nadzor rada privremene katodne zaštite broda za prijevoz
kemikalija
Nakon porinuća, u fazi opremanja broda u opremnom bazenu postoji
mogućnost korozije nezaštićenih podvodnih dijelova brodskog trupa
(područja ispod potklada) i oštećenja uslijed pojave lutajućih
struja. Kako bi se spriječila navedena oštećenja, primjenjuje se
privremena katodna zaštita žrtvenim anodama. Anode se mogu
privremeno zavariti na brodski trup, što iziskuje popravke u doku
ili se mogu koristiti viseće anode. Viseće anode se stezaljkama
pričvršćuju na linicu broda i spuštaju uz oplatu u more na dubinu
otprilike jednakoj polovici gaza (slika 10) te ravnomjerno
rasporeñuju na oba boka broda, s nešto gušćim rasporedom na krmi.
Najčešće se koriste viseće anode od cinka.
Fig. 10 Temporary cathodic protection with hanging anodes
Slika 10. Privremena katodna zaštita visećim anodama
Nakon postavljanja, potrebno je redovito mjeriti potencijal
privremene katodne zaštite kako bi se utvrdila njegova dostatnost
po cijelom trupu broda. Takoñer, takvim mjerenjem može se utvrditi
postoje li lutajuće struje koje se prazne preko trupa broda i
uzrokuju koroziju (na mjernom setu uočava se pomak ka pozitivnijim
vrijednostima), što je posebno slučaj kod radova opremanja i
zavarivanja na brodu u opremnom bazenu.
Slika 11 prikazuje izmjerene vrijednosti potencijala trupa broda
prema Zn-SW
referentnoj elektrodi na brodu za prijevoz kemikalija.
Privremena katodna zaštita izvedena je cinkovim žrtvujućim anodama.
Smatra se da je željezo/niskougljični čelik pod punom katodnom
zaštitom ako se vrijednost potencijala nañe u intervalu + 250 do –
50 mV, mjereno prema Zn-SW referentnoj elektrodi [8].
-
XX Symposium SORTA2012 Sustav za praćenje rada katodne zaštite
žrtvovanim anodama
10
Fig. 11 Measured values of potential in mV vs. Zn-SW reference
electrode on the chemical tanker
Slika 11. Izmjerene vrijednosti potencijala u mV prema Zn-SW
referentnoj elektrodi na tankeru za prijevoz
kemikalija 5.2. Nadzor rada katodne zaštite aluminijskog
patrolnog broda
Nakon porinuća patrolnog aluminijskog broda u more, na zahtjev
proizvoñača, provedeno je mjerenje zaštitnog potencijala (slika
12). Mjerenje je izvršeno prijenosnom referentnom elektrodom Zn-SW,
koja se spaja u voltmetar na minus pol. Masa broda se preko
hvataljke spaja na plus pol instrumenta.
Uz sustav zaštitnih premaza, brod je zaštićen katodnom zaštitom
žrtvovanim anodama od aluminijske legure. Izmjereni rezultati u mV
prikazani su shematski na slici 13.
-12
-5
-17 -16 -23 -25
-10
+2 -15 -13 -17
Fig. 12 Aluminium patrol ship
Slika 12. Aluminijski patrolni brod
Fig. 13 Measured values of potential in mV vs. Zn-SW
reference
electrode on the patrol ship
Slika 13. Izmjerene vrijednosti potencijala u mV prema Zn-SW
referentnoj elektrodi na patrolnom brodu
Smatra se da je aluminij pod punom katodnom zaštitom ako se
vrijednost potencijala nañe u intervalu + 150 do – 50 mV, mjereno
prema Zn-SW referentnoj elektrodi [8]. 5.3. Rasprava
Iz rezultata mjerenja, vidljivo je kako su oba broda pod
sustavom katodne zaštite, tj. zaštitni potencijali pomaknuti su
katodno u odnosu na korozijske potencijale čelika odnosno
aluminija. Na aluminijskoj brodici izmjereni potencijali su u
gornjem dijelu zaštite (dakle blizu gornje granice) što je i za
očekivati jer su anode nove, a raspored zadovoljavajući. Na tankeru
za prijevoz kemikalija, izmjereni potencijali se kreću od +150 mV
do +280 mV, prelazeći time iz donjeg dijela zaštite u djelomičnu
zaštitu za otprilike 30 mV, što ukazuje na potrebu povećanja broja
anoda u krmenom dijelu u doglednom vremenu, osobito ako mjerenja u
idućem periodu pokažu trend pada zaštite. U oba slučaja proveden je
nadzor sustava katodne zaštite i interpretacija u skladu sa normom
HRN EN 12473:2000. 6. ZAKLJU ČAK
Uz zaštitu premazima, katodna zaštita je neizostavna metoda
zaštite od korozije u brodogradnji koja mijenja vanjske činitelje
oštećivanja smanjenjem pokretne sile korozijskih procesa. Katodna
zaštita žrtvovanim anodama spada u jednostavnije i jeftinije
tehnologije
-
Sustav za praćenje rada katodne zaštite XX Symposium SORTA2012
žrtvovanim anodama
11
zaštite podvodnih konstrukcija od korozije, ali anode su
ograničenog trajanja i potrebno ih je periodički mijenjati.
U radu su prikazane teorijske osnove rada sustava katodne
zaštite kao neizostavne metode u borbi protiv korozije. Posebno je
istaknuta nužnost mjerenja potencijala katodne zaštite, a sve u
smjeru ocjene rezultata mjerenja, tj. radi li sustav dobro, ima li
korozije i treba li mijenjati anode, odnosno povećati ili pak
smanjiti njihov broj. Nedostatna zaštita s vremenom može uzrokovati
korozijska oštećenja, čak i izmeñu dva redovita dokovanja broda.
Previsoka zaštita uzrokuje odvajanje premaza od metalne podloge te
nepotrebno brzu potrošnju anoda, što povećava troškove održavanja.
Iz svega navednoga, postoji dovoljno ekonomskih razloga da se
sustav katodne zaštite na brodovima pravovaljano nadzire.
7. LITERATURA
[1] ESIH, I.: „Osnove površinske zaštite“, Fakultet strojarstva
i brodogradnje, Zagreb, 2010.
[2] ASM Handbook, Vol. 13A, Corrosion: Fundamentals, Testing,
and Protection, ASM International, USA, 2003.
[3] I. JURAGA, L. LINARDON, V. ŠIMUNOVIĆ, I. STOJANOVIĆ: Zaštita
od korozije u brodogradnji, Meñunarodno savjetovanje "Zavarivanje u
pomorstvu", HDTZ, Hvar, 2004.
[4] B. JARIĆ, A. REŠETIĆ: "Korozija – Elektrokemijske osnove i
katodna zaštita", Korexpert, Zagreb, 2003.
[5] HRVATSKI REGISTAR BRODOVA, Nemetalni materijali, 2005. [6]
John C. Payne: Understanding Boat Corrosion, Lighting Protection
and Interference,
Sheridan House, USA, 2004 [7] WARREN N.: „Metal corrosion in
boats“, Sheridan house, USA, 1998. [8] HRN EN 12473:2000, Opća
načela katodne zaštite u morskoj vodi [9] HRN EN 12954:2001,
Katodna zaštita ukopanih ili uronjenih metalnih objekata- opća
načela i primjena na cjevovode