IDEJNA SKICA PROJEKTA ISTRAIVANJAna temu: Normativne odredbe
sistema politikih izbora u (naziv drave ili druge odredbe prostora)
u periodu od____ do ____1. Demonstracija izrade izvedbenog projekta
istraivanja
1.1. FORMULACIJA PROBLEMA1. opte odredbe i osnovni hipotetiki
stavovi 1.1 opte odredbe istraivakog problema:
Osnovni problemi svakog izbornog sistema proistiu iz njegove
vieste-pene i raznovrsne sloenosti koju ine odnosi izmeu osnovnih
aksiomatskih postavki, principa, polazita, teorija, konceptualnih
ideja s jedne; propisa, normativnih odredaba kao sistema,
podsistema i njihovih inilaca s druge i izborne prakse, faktikih
izbornih aktivnosti i izbornih ponaanja s tree strane. S obzirom na
troslojnost odredaba izbornog procesa i izbornog sistema nuno se
javljaju odreeni stepeni saglasnosti i nesa-glasnosti izmeu
pobrojanih slojeva i unutar njih. Te saglasnosti i nesa-glasnosti
izraavaju (manifestuju) se u oblasti strukture, funkcija, odnosa i
veza, sadraja i oblika, namera i ostvarenja namjera, zamisli i
stvarnosti.Normativne odredbe izbornog politikog sistema imaju
dvojni karakter. One su istovremeno oblik ostvarenja
konceptualno-teorijske zamisli (modela) u odreenoj meri i
projekcija (projektivni model) izbornog drutvenog i politikog
aktiviteta i ponaanja u stvarnosti.
Uloga normativnih odredaba takoe je, u ovom sluaju, dvojaka,
prvo, one imaju ulogu konkretizujueg posrednika u odnosu na
konceptual-no-teorijsku zamisao (model); drugo, one imaju kao
sistem, usmerava-juu ulogu u odnosu na praksu.
Shodno tome, istraivaki problem je, u ovom sluaju, otkrivanje
sadrajnih i formalnih svojstava sistema normatibnih odredaba i
njihovih odnosa i ocena njihove sposobnosti da ostvaruju posredujuu
i usmer-avajuu ulogu.
U formulisanju problema istraivanja u projektu istraivanja (u
idejnoj skici projekta) polo se od opteg odreenja problema sa
osloncem na:
1. opti teorijski model izbornog procesa;
2. odredbe projektnog zadatka.
Tek potom slijede osnovni hipotetiki stavovi.
Bilo je mogue i drugo rjeenje u sistematizaciji ovog teksta.
Mogli smo prvo izloiti osnovne hipotetike stavove, pa kao njihov
rezime, izvesti opte odredbe istraivakog problema. Ovaj nain vie je
primjeren situaciji u kojoj idejna skica prethodi prvoj verziji
projekta istraivanja.
4.1.1. Osnovni hipotetiki stavovi
1)Hipotetiki stav o strukturnim problemima:
Raznovrsnost inilaca strukture izbornog politikog sistema,
mani-festovana kroz razne vrste sistema normi i raznovrsne
normativne odredbe, u hijerarhijskom poetku, nuno dovodi do
odreenih saglas-nosti-nesaglasnosti cjelina (pojedinih normativnih
sistema) i (ili) njihovih dijelova do proimanja,
instrumentalizovanja, podrke, upotpunjavanja, konkretizovanja, pa i
sukobljavanja i protivurjenosti.
Bitan problem je u tome to je faktiki izborni proces kao
drutvena i politika praksa ira i bogatija od normativnog sistema i
to struktura normativnog sistema nije u svemu komunikabilna sa
praksom.
2)Hipotetiki stav o fukcionalnim problemima:
Hijerarhijski odnos normativnih sistema determinie njihove uloge
i funkcije. Funkcija posredovanja i usmjeravanja izbornih propisa u
nor-mativnoj i empirijskoj praksi s jedne strane ostvaruje, najveim
dijelom, osnovnu konceptualnu zamisao ali i odstupa od nje pod
pritiskom konkurentskih normativnih sistema i faktike empirijske
situacije prak-tikovanja izbornog procesa.
Bitan problem je dominantno preteno ostvarivanje funkcija kao
sistema funkcija nadmonog nad neizbenim disfunkcijama (normativnim
odredbama).
3) Hipotetiki stav o vezama i odnosima
Normativne odredbe politikog izbornog sistema nalaze se u
odnosima nune hijerarhijske povezanosti, uslovljenosti i, ak,
uzronosti, kao i genetike veze. Meutim, odnosi i veze su razliite
neposrednosti, te su, po njima, razne normativne odredbe u odnosima
raznog stepena bliskosti odnosno udaljenosti, pa u odreenim
sluajevima, i odreene suprotnosti. Bitan problem je konstruisanje
sistema odnosa i veza funkcionalne saglasnosti normativnih odredaba
kao dominantno pre-ovladujuih i kao bitne odredbe izbornog
politikog sistema.
Izloenim osnovnim hipotetikim stavovima blie smo odredili
problem koji se javlja u drutvenoj stvarnosti i koji je zbog toga
postao i problem istraivanja. To je i osnova za odreenje problema
istraivanja koji je drutvene, prvenstveno politiko-pravne
prirode.
4.1.2. Znaaj istraivanja 1) Nauni znaaj istraivanja
Nauni znaaj ovog istraivanja proizilazi iz znaaja teme problema
i mogueg predmeta istraivanja, s jedne i karakteristika ovog
istraivanja s druge strane.
Izborni politiki sistem postoji u svakoj danas postojeoj dravi,
kao i politiki izbori kao oblik politike borbe-u nekakvom obliku i
sa nekakvim karakteristikama. Bitno svojstvo XX veka je da su
izborni politiki sistemi ureeni zakonskim i drugim propisima u koje
su manje-vie ukljueni i drugi regulativni sistemi i s kojima se u
odnosu saglasnosti i konkurencije nalaze i drugi normativni
sistemi. Kako izborni sistemi presudno ili bar najznaajnije utiu na
konstituisanje i funkcionisan-je vlasti, to je trajan predmet
politike nauke, zadovoljena su dva kljuna kriterijuma znaaja
istraivakog problema: njegova rasprostranjenost i optost s jedne i
njegov faktiki znaaj, pa time i nauni znaaj.
Dodajmo tome i argument tenje za promjenama i mijenjanjem
modaliteta izbornog sistema.
Ovo politikoloko, prevashodno empirijsko, ali teorijski
zasnovano, preteno dijagnostiko istraivanje, jednostavno-bez
podprojekata ili posebnih projekata unutar osnovnog projekta,
jednokratno-usmereno na odreeni period, ima odlike izgraivanja
osnove za istraivanje izborne prakse kroz formiranje
teorijsko-metodolokog normativnog modela.
2) Drutveni znaaj istraivanja
Drutveni znaaj istraivanja proizilazi iz: disperzivnosti,
trajnosti i znaaja uticaja izbornog sistema i izbora za drutveni
ivot i drutveni razvoj kao i iz neposredne primenjivosti
istraivanja na praksu reg-ulisanja izbornog politikog sistema.
4.1.3. Rezultati prethodnih istraivanja
Na ovu temu i s ovde odreenim istraivakim problemom u nas u
poslednjih deset godina, nije bilo naunih istraivanja. Kako se u
tom periodu iz osnova izmenio izborni politiki sistem, to nam
ranija istraivanja ne mogu biti od koristi. Ni inostrana
istraivanja zbog specifinosti ukupnog politikog sistema zemlje i
izbornog politikog sistema ne mogu nam ponuditi valjana polazina
saznanja.
Ovo istraivanje zasnivamo prvenstveno na:
1. rezultatima predistraivanja koje je imalo svojstva
orjentacionog istraivanja;
2. saznanja iz opte literature o politikim sistemima i izbornim
politikim sistemima, koju navodimo u prilogu.
U tom smislu ovo istraivanje je originalno i u nas
pionirsko.
4.2. ODREENJE PREDMETA ISTRAIVANJA1. teorijska odreenja predmeta
istraivanja 1.1 nauno verifikovano saznanje
Osnovne kategorijalne odredbe naeg predmeta istraivanja su:
izbori (politiki) i norme iz kojih se izvode sloeniji pojmovi kao
to su izborni politiki sistem, izborni propisi, izborne norme,
normativni sistem, izborna praksa, itd...
1) Nauno verifikovano saznanje
Predmet naeg istraivanja, najstroije odreen, jeste sadraj forma
i odnosi propisa (zakonskih i podzakonskih), tj. normativne odredbe
ovih propisa, njihovih sadraja, formi i odnosa. Ovi propisi ne
istrauju se kao izolovani, samostalni i posebni, ve kao sastavni,
funkcionalni dijelovi izbornog politikog sistema. Izborni politiki
sistem takoe se shvata kao poseban dio ukupnog politikog sistema i
poretka jedne zemlje (drave) ali kao dio manje ili vie samostalan,
meunarodnog poretka i u odreenom stepenu izloen njegovim
raznovrsnim uticajima-uz eventualno povratno dejstvo.
Normativne odredbe su, nesumnjivo, i dio pravnog sistema. U
odreivanju predmeta istraivanja u ovom projektu polazi se od
teorijske postavke da je politika drutvena pojava-proces kojim se
utvruju i odreuju opti legitimni i legalni interesi i nain njihovog
ostvarivanja unutar odreenog drutva i prema drugim drutvima, a u
tome su drava i pravo, kao i razne politike, dravne i pravne
institucije instrumenti ostvarivanja politike.
izborni proces i izborna regulativa kao sastavni dio tog procesa
samo su procesi, naini i instrumenti otkrivanja politike. Izborna
regulativa, tj. normativne odredbe izbornog politikog sistema u
funkciji su:
a) normiranja;
b) organizovanja;
c) ostvarivanja odreenih politikih odnosa u konstruisanju vlasti
kao bitnog sredstva politike.
Izborni proces je samo jedan od mnogih vanih politikih procesa
koji ulaze u strukturu i ine bit politike, te zbog toga mora imati
priblino istu strukturu. Normativne odredbe izbornog sistema samo
su jedan-istina bitan-uslov izbornog politikog ponaanja. Kao takav,
ovaj sistem mora sadravati odredbe koje svojim sadrajem odgovaraju
("pokrivaju", "obuhvataju") izborni proces u neophodnoj meri. Tako
normativne odredbe za svoj sadraj imaju najmanje dva sloja sadrina.
Prvo, njihov sadraj ine segmenti i inioci stvarnog procesa tanije
stavova o njima, kao to su stavovi o: uslovima regulisanja, ,
raspisivanja, odravanja izbora i utvrivanja i proglaavanja
rezultata izbora; subjek-tima-akterima izbora; motivima,
interesima, ciljevima raspisivanja i spro-voenja izbora, utvrivanja
i proglaavanja izbornih rezultata; aktivnosti aktera-subjekata
izbornog procesa; metode i sredstva koje u svojim aktivnostima
koriste i, na kraju efekte njihovihaktivnosti kao rezultantu svih
inilaca i njihovih odnosa u procesu. Drugi sloj su sadraji odredaba
kao to su: afirmisanje i obezvreivanje, podsticanje i potiskivanje,
upuivanje i poduavanje, usmjeravanje, nareivanje i zabranjivanje,
obezbjeivanje, kazne i nagrade, itd.
Povezane i uslovljene ovim sadrajem, u okviru osnovnih oblika
pravnih normi (lan, stav, alinea) i bez osvrtanja na druge postojee
klasifikacije javljaju se i odreene forme kao to su: deklarativne,
naredbodavne, zabranjujue, upuujue i druge norme.
Sve te normativne odredbe mogu biti meusobno, unutar propisa i
unutar sebe u odreenom segmentu saglasne odnosno nesaglasne. Nauni
zakon je da svaka konkretizacija opteg u drutvenim naukama i u
drutvenoj praksi nuno vodi odreenom odstupanju.
2)Nauno evidentirano, ali ne i verifikovano saznanje
Nauno i praktino je poznato da su normativne odredbe relativno
potpune, ali ne i apsolutno potpune tako da obuhvataju sve
varijetete prakse. Upravo obuhvatnost i potpunost normativnih
odredaba jedan je od bitnih segmenata naeg predmeta
istraivanja.
Takoer, nauno je evidentirano da su propisi i njihove normativne
odredbe u osnovi saglasne (u protivnom ne bi mogle initi sistem)
ali se stepen i nain saglasnosti ne znaju te je i to predmet
istraivanja.
Primjenjivost sistema propisa, normativnih odredaba je takoe
nauno provjerena injenica, ali stepen primjenjivosti nije poznat,
kao to nije poznat ni stepen funkcionalnosti, te je i to istinski
predmet ovog istraivanja.
I na kraju, razmjere sadraja i formi normativnih odredaba takoer
nisu poznati, te ih treba istraiti.
3)Pojmovni sistem
Osnovni kategorijalni pojmovi u ovom istraivanju su, kao to smo
ve rekli, politika, izbori i norme iz kojih i na osnovu kojih
izvodimo i tumaimo sve ostale pojmove i termine ovom prilikom.
Izbore shvatamo u najirem znaenju kao stvarnu mogunost
opredjeljivanja za jednu od postojeih mogunosti u bilo kojoj
oblasti ivota. U tom smislu to su opredjeljenja za odreene ciljeve,
djelanja, vjerovanja i uvjerenja, za poklanjanje povjerenja
odreenim ljudima, stupanje u odreene zajednice, ili njihovo
naputanje, itd. itav ljudski ivot protie u stalnom vrenju izmeu
raznih mogunosti na osnovu osjeanja potreba, racionalnih saznanja i
proverenih iskustava, emocija, prihvaenih orjentacionih
vreijdnosti, uvjerenja, vjerovanja i drugih postulata i inioca.
Izbori u politikom smislu rijei samo su specijalan sluaj izbora
uopte. Ako politiku shvatamo u znaenju koje smo odredili u
prethodnim izlaganjima, naroito prilikom formiranja opteg
teorijskog modela politikog procesa i teorijskog modela izbornog
politikog procesa (kao upravljanje optim interesima) onda je pravo
znaenje politikih izbora mogue definisati karakteristinom
definicijom na sljedei nain: "politiki izbori su proces biranja
ljudi kojima se povjeravaju funkcije upravljanja optim interesima
odreenih drutvenih zajednica (odreene drutvene zajednice) u
utvrenim okvirima prava, dunosti i odgovornosti". Na odreenom nivou
drutvenog razvoja na kome se javlja i razvija drava kao
politiko-pravna organizacija i institucija, konstituie se politiki
sistem odreenih karakteristika. Njegov bitan dio, kroz koji se
izraavaju i vane osobenosti vlasti, jeste i izborni sistem kojim se
obezbjeuje orga-nizovan i ureen proces odabiranja nekih od mnogih
moguih kandidata kojima se povjerava vrenje politikih funkcija.
U pojmu politike sadran je pojam norme. Politika se ostvaruje i
utvrivanjem pravila u skladu sa onim to zahtijeva utvrivanje optih
interesa i upravljanje njima. Dio tih pravila ima svojstva izbornih
ori-jentacionih vrijednosti nastalih kroz ivotnu praksu zajednice u
obliku odredaba (shvatanja, vjerovanja, uvjerenja, itd.) o dobru i
zlu, doputenom i nedoputenom, vrlini i mani, itd. u obliku
tradicionalnog, obiajnog, moralnog (etikog), religijskog i drugog
poretka nastalog spontano, proizalo iz prakse, iskustva i
kolektivnog uma drutvene zajednice. Drugi, danas vei dio, ine
pravila koja dravna vlast propisuje kao obavezna i ije izvravanje
garantuje i mogua primjena odnosno primjena monopola fizikog
nasHja. To su zakonski propisi, podzakonski propisi i slino. I
obiajno, moralno itd. pravo i zakonski regulisano pravo sadre mnoge
ue, pojedinane odredbe o djelanju i ponaanju u odreenim
situacijama. Te posebne i pojedinane odredbe nazivamo normama. Te
norme (ua, posebna i pojedinana pravila) konstruisana su u celine
koje imaju svojstva manje ili vie koherentnih i konzistentnih,
unutar sebe preteno saglasnih sistema. U ureenoj dravi te norme,
drutveno-politikog sadraja iskazane su kao pravne u obliku propisa,
ustava, zakona, podza-konskih akata-uredbi, optih i posebnih
odluka, pravila, uputstava, itd. kao i u obliku njihovih dijelova
koja to su lanovi propisa, stavovi lanova, amineje stavova ili u
obliku irih dijelova koji obuhvataju lanove kao to su preambule,
glave propisa, itd. U tom smislu treba shvatiti i tumaenja propisa,
sudske presedane, ustaljenu sudsku praksu, itd.Bitna sadrina svake
norme (i propisa-pravila kao celine), pored materije na koju se
odnose, jesu naredbe, zabrane, doputanja, sugesti-je-upudvanja,
itd. U ovom projektu istraivanja shvatamo navedene pojmove u
sljedeim znaenjima:
1. naredbe-u znaenju da se djela, ponaa, postupa u skladu sa
izriitim zahtjevom iskazanim u normi-normativnoj odredbi-koja sadri
i obeanje nagrade odnosno prijetnju kaznom ako se ponaa suprotno u
neskladu sa tim zahtjevom. Sankcije, odnosno nagrade i kazne mogu
da budu: moralne, materijalne, gubitak odreenih prava i lienje
slobode;
2. zabrane-u znaenju da se neka djelanja i ponaanja po izreci
norme ne mogu odnosno ne smiju initi, a ako se ine slijedi kazna
koja moe biti kao i u prethodnom stavu, a u sutini znai nanoenje
odreene srazmjerne tete u moralnom, materijalnom ili nekom drugom
pogledu. Cilj sankcija je da se sprijei ponaanje i vrenje radnji
nesaglasnih' sa odredbama normi.
3. Doputanje-se shvata u dva smisla, prvo, kao odsustvo izriite
naredbe odnosno zabrane, to omoguuje slobodan izbor radnji i
ponaanja. Naprimjer, bira moe glasati ili ne glasati, moe se
kandi-dovati ili ne kandidovati jer to nije ni nareeno, a ni
zabranjeno (osim u odreenim, izuzetnim sluajevima). Drugo,
doputanje razumijemo i kao utvrenu mogunost da se odstupi od opteg,
tipskog reenja sadranog u normi u nekim situacijama koje se znatno
razlikuju od onih koje su u skladu sa normativnim odredbama,
normalne;
4. Upuivanje u ovom sluaju shvatamo kao odredbe koje ne sadre
izriite naredbe i zabrane, nagrade i kazne, ve iskazuju odreena
polazita, kriterijume ispravnog i poeljnog djelanja i ponaanja,
odnosno sugeriraju odreena djelanja i ponaanja.
Polazei od teorijskog modela izbornog politikog procesa, u ovom
projektu izborni politiki sistem shvatamo kao relativno stabilan
organi-zovani proces iji se inioci (segmentarni i elementarni)
nalaze u unutranjim funkcionalnim odredbama, a koji se, kao
podsistem politikog sistema, nalazi u funkcionalnom odnosu sa
njim.
Strukturne inioce izbornog sistema kao organizovanog procesa
shvatamo:
1. uslove kao: uslove u kojima se izborni proces faktiki
odigrava, to nije na predmet istraivanja, normativne odredbe kao
dio faktikih uslova-to je znatnim dijelom sastavni dio naeg
predmeta istraivanja; uslove koji su sadraj normi i predmet
njihovog regulisanja, to je stvarni predmet naeg istraivanja.
Pritom jasno razlikujemo: uslove koje treba ispuniti da bi se
izborni proces mogao zapoeti, sprovesti i izvriti od uslova
(predvienih i nepredvienih normama) u kojima e se izborni proces
ostvarivati.
2.subjekte- kao sve subjekte koje normativne odredbe predviaju
kaoaktere izbora u raznim ulogama, pri emu jasno razlikujemo:
izborneorgane, kolektivne organizovane subjekte koji su nosioci
odreenihizbornih prava i odgovornosti (naprimjer politike partije,
pokreti, koali-cije) i one koji nisu neposredni nosioci izbornih
prava i dunosti(naprimjer udrenja graana, sindikati, itd.); organe
nadzora iobezbeenja, organe drugostepenog i konanog odluivanja, kao
i indi-vidualne subjekte koji su nosioci prava i dunosti kao akteri
izbora.
S obzirom na postojanje teorijskog modela izbora, pojmom
subjekata izbora obuhvatamo i subjekte stvarne aktere izbora koje
normativne odredbe izbornog sistema ne predviaju, ali koji su ipak
faktiki izborni akteri. Tako dobijamo dvije posebne grupe stvarnih
aktera izbora: one koje normativne odredbe imenuju i one koje ne
imenuju. Iz normativnih odredaba se ne mogu saznati svi faktiki
akteri izbora.
3.motive, interese i ciljeve, u standardnim politikolokim
znaenjima,u ovom projektu shvatamo kao:
a) motivi za donoenje propisa odnosno kao motivi za utvrivanje
normativnih odredaba o izbornom procesu;
b) motivi koji su sadrani u normativnim odredbama i kroz njih se
izraavaju;
a) Interesi koji su osnov za regulisanje izbornog procesa;
b) Interesi koji su izraeni kroz sadraj i oblik normi;
a) Ciljevi (deklarisani i implidtni) regulisanja izbornog
procesa propisima;
b) Ciljevi koji su sadrani u normativnim odredbama.
Motivi, interesi i ciljevi su vezani za subjekte i samo se kao
njihovi shvataju. Meutim, predmet istraivanja u ovom sluaju
prvenstveno motivi, interesi i ciljevi subjekata sadranih i
imenovanih u normativnim odredbama.
4.Aktivnosti shvatamo u optem znaenju kao politiko, izborno
dje-lanje i ponaanje sadrano u iskazima normi i propisa i to
sadraja,oblika, uestalosti, usmjerenja i odnosa izmeu njih. Predmet
istraivanja su prvenstveno aktivnosti subjekata koje normativne
odredbe imenuju i navode.
S obzirom da normativne odredbe ne navode sve, ve samo bitne
aktivnosti kao i da postoji eksplicirani teorijski model izbornih
aktivnosti, to u prvi predmet istraivanja spadaju i one aktivnosti
koje nisu eksplicitno iskazane u normativnim odredbama, ali su
sadrane u modelu. To nam omoguuje da kompariramo teorijski model
izbornog procesa sa normativnim modelom sadranim u normativnim
odredbama izbornih propisa.
5. Metode i sredstva primjenjiva u izbornom procesu takoe
shvatamo prvenstveno kao naine postupanja i materijalno-finansijska
sredstva koja normativne odredbe utvruju kao nareena, zabranjena,
doputena ili preporuena eksplicitnim iskazima.
6. Efekti se u ovom projektu, kao predmet istraivanja, shvataju
u dva znaenja:
a)u znaenju stvarnih rezultata regulisanja izbornog procesa u
smislupotpunosti, konzistentnosti, koherentnosti sistema
normativnih odredaba;
b)u znaenju izbornih efekata koje sadre normativne odredbe.
Dakle, u predmet istraivanja ne spadaju pretpostavljeni izborni
efekti (osim u mjeri u kojoj su sadrani u ciljevima) kao ni stvarni
izborni efekti faktiki odranih izbora.
Normativne odredbe shvataju izbore kao proces, te eksplicitno i
implicitno naroito kroz odredbe o aktivnostima i utvrivanje efekata
sadre iskaze o fazama (etapama) odigravanja ovog procesa, to je,
takoe na predmet istraivanja.
Izborni proces ima sva svojstva sistema sastavljenog od
podsistema: informativno-propagandnog, sistema odluivanja,
organizacionog, komuniciranja i vrednovanja, to je izraeno kroz
naredbodavne, zabranjujue, doputajue i upuujue normativne odredbe,
pa je i to na pravi predmet istraivanja.
Blia konkretizacija predmeta istraivanja bie izvrena u dijelu
projekta istraivanja s podnaslovom: "Operacionalno odreenje
predmeta istraivanja", koji slijedi.
Prethodna dva dijela nacrta naune zamisli-projekta istraivanja
kao dokumenta, ostvaruju, izraavaju iskljuivo svojstvo naunog
dokumenta. Oni se, kao to se vidi bave naunom teorijom, naunim
pojmovima (definicijama i definisanjem), stavovima, sudovima i
zakljucima. U tom smislu njihova svojstva su bitno nauno teorijska,
u toliko prije to su usmjerena na izvoenje problema i predmeta
istraivanja iz teorijskih modela.
4.3. Izrada-izvoenje hipoteza za temu: Normativne odredbe
izbornog (politikog) sistema
Neophodno je da prije pristupanju izradi hipoteza konstatujemo
bar sljedea polazita (pretpostavke):
1. Postavljamo hipoteze u okviru projekta istraivanja i one su i
same sastavni deo projekta istraivanja. Njihova teorijska osnova je
dvostruka: (l)njihovu teorijsku osnovu ine teorija politike,
politikog sistema i posebno teorija izbornog politikog sistema.
(2)Formulacija problema i teorijsko odreenje predmeta istraivanja u
projektu istraivanja.
2. Istraivanje je prevashodno empirijsko, s mnogim svojstvima
teorijskog. Empirijsko zbog toga to su izborni politiki sistemi
njegove norme-normativne odredbe-dio drutvene i politike stvarnosti
i mogu se identifikovati kao realitetiu obliku iskaza odreenog
oblika, sadraja i predmetnog znaenja.
3. U postavljanju, izvoenju, izradi hipoteza polazimo od ve
formiranih naunih saznanja koja su izraena kroz: (l)opti teorijski
model politikog procesa odnosno tipski predmet politikolokih
istraivanja; (2) teorijski model izbornog politikog procesa;
(3)teorijsku zamisao u teorijskom odreenju predmeta istraivanja;
(4)operacionalno odreenje predmeta istraivanja; (5)naune i drutvene
ciljeve istraivanja.
4. Istraivanje je jednostavno i jednokratno te se hipoteze ovog
istraivanja ne moraju neposredno povezivati sa hipotezama
generalnog projekta, samostalnih projekata ili podprojekata u
okviru generalnog projekta. Stoga se mora izgraditi cio sistem
hipoteza. Hipoteze su radne, sistematizovane po optosti i sadraju.
Nivo pretpostavljenog saznanja je za sve hipoteze u ovom sluaju
isti.
5.Sadraj hipoteza determinisan je operacionalnim
predmetomistraivanja koji glasi:
U okviru teme (preliminarnog odreenja predmeta) istraivae se
oblik i sadraj normativnih odredaba dravnih propisa kojima se
reguliu izborni politiki procesi i to: obuhvatnost normativnih
odredaba, meusobna saglasnost, vrijednosno-orijentaciona
zasnovanost i pretpostavljena primjenjivost. U tom smislu istraie
se:
1. Uslovi ostvarivanja izbornog procesa predvieni normativnim
odredbama dravnih propisa, i to:
1.1.Uslovi rasputanja izbora;
1.2.Uslovi sprovoenja raspisanih izbora;
1.3.Uslovi utvrivanja i proglaavanje izbornih rezultata;
1.4.Uslovi ponitavanja izbora;
1.5.Uslovi ponavljanja izbora;
1.6.Uslovi izmene normativnih akata i normi koje reguliu
izbore;
1.7.Ostale politike i drutvene uslove ostvarivanja izbornog
procesa
2.Izborni subjekti predvieni normativnim odredbama, i to:
2.1. Izborni subjekti ovlaeni da donose odluke i da po njima
pripreme normativne i organizacone preduslove za stvaranje
izbora;
2.2. Izborni subjekti uesnici u izbornom procesu u ulogama
biraa-glasaa(sa aktivnim birakim pravom) i kandidata(sa pasivnim
birakim pravom);
2.3. Subjekti ovlaeni ili duni da ostvaruju informativnu odnosno
propagandnu djelatnost;
2.4. Subjekti ovlaeni i odgovorni za nadzor i obezbjeivanje
regularnog toka izbora;
2.5. Subjekte ovlaene i odgovorne za odluivanje po albamai
prigovorima;
2.6. Subjekti nadleni, ovlaeni da utvruju i proglaavaju
rezultate izbora;
2.7.Ostale subjekte izbornog procesa;
3.Razlozi i ciljevi izbornog politikog sistema sadrani u
normativn-im odredbama:
3.1. Razlozi i ciljevi deklarisani u normama koje daju osnovne
bitne karakteristike izbornog sistema(reprezentativni, viestranaki,
itd.);
3.2. Principi i vrijednosti kao ciljevi i razlozi sadrani u
normativnim odredbama izbornog politikog sistema
3.3. Politiki i drutveni odnosi i drutvena situacija kao razlozi
i ciljevi sadrani u normativnim odredbama;
3.4. Drugi razlozi i ciljevi sadrani u u normativnim
odredbama.
4.Izborne aktivnosti sadrane u normativnim
odredbama:4.1.Aktivnosti utvrivanja potreba i uslova za
regulisanje-ponovo reg-ulisanje izbora;
4.2. Aktivnosti utvrivanja potreba i uslova za raspisivanje
izbora:
4.3. Raspisivanje izbora(radnje, procedura, sadraj, forma,
distribucija);
4.4. Pripreme za realizaciju izbora(funansijske, tehnike,
organizacione);
4.5.Aktivnosti(radnje, procedure, ponaanja) tokom izbora
(aktivnos-ti sprovoenja izbora);
4.6.Aktivnosti kontrole i obezbjeivanja regularnosti izbora;
4.7.Aktivnosti odluivanja i sprovoenja odluka po albama,
prigov-orima i utvrenim nedostacima;
4.8. Aktivnosti utvrivanja i proglaavanja rezultata izbora;
4.9. Informativno-propagandne aktivnosti;
4.10.Ostale izborne aktivnosti .
5.Metodi i sredstva izbornih aktivnosti sadranih u
normativnimodredbama;
5.1.Deklarativne norme:
1) polazita
2) principi
3) vrijednosti
5.2.Stimulirajue norme-afirmisanje, upuivanje, sugerisanje
izbornogponaanja;
5.3. Zabranjujue norme(norme koje predviaju sankcije);
5.4. Ostale norme-normativni sadraj.
6.Efekti u sadrani normativnim odredbama izbornog politikog
sistema;
6.1. Efekti u sferi primjene i u sprovoenju odredana normi;
6.2. Efekti u obliku ostvarenih izbornih rezultata;
6.3. Efekti ostvareni u postizbornoj politikoj i drutvenoj
situaciji.
Iz prikazanog sadraja operacionog odreenja predmeta istraivanja
jasno se vide razlike izmeu istraivanja normativnih odredbi u
fakrikom drutvenom procesu i realnog drutvenog procesa. To je
najevidentnije u segmentu o metodama i sredstvima. U ovom sluaju se
radi ometo-dama i sredstvima samih propisa-to su norme odreenog
tipa i njihovogodnosa sa stvarnim metodima i sredstvima koje se
primjenjuju u realnom procesu izbornih aktivnosti. Slino je i sa
odnosom ciljeva i efekata normativnih odredaba i realnog izbornog
procesa.
Poseban problem u ovakvim istraivanjima je to to se normativne
odredbe mogu shvatiti ue i ire. Ue shvatanje obuhvata samo norme
propisa, njihove sadraje, forme i odnose;ire shvatanje obuhvata
polazita, principe-naela, koncepcijui obrazloenja, pa, ponekad, i
potvrdu odnosno kritiku saznate prakse. Na prvi pogled, bar na
osnovu obima, predmet istraivanja je manje sloen i laki za
istraivanje, ali je stalno prisutna opasnost da se ne pronikne u
istinsko znaenje, ciljeve, svrhe prouavane regulative. To je bitan
razlog naeg zalaganja da se kako cjelina shvate normativni dio
propisa njegovo obrazloenje, kao uvodno izlaganje-uvodni deo koji
prethodi normativnom djelu.
4.4. Demostracija formulisanja hipoteza i izbora indikatora
Napomena: Naziv hipotetiko-teorijski okvir u konkretnom sluaju
nije korektan. Naime, teorijski okvir dat je ve kroz
konceptualizaciju (izbor teme, projektni zadatak, idejnu skicu
projekta istraivanja) i kroz formulaciju problema i odreenje
predmeta istraivanja u projektu. Ispravniji je naziv hipotetiki
okvir ili samo hipoteze. Ako je naziv hipotetiki okvir, onda on
upuuje na stav da navedene hipoteze nisu sve mogue ni poeljne
hipoteze koje se mogu formulisati u vezi sa predmetom istraivanja.
Naziv hipoteze takoe ne tvrdi da su sve hipoteze koje se mogu
izvesti u vezi sa predmetom izvedene, ve samo da su o
opera-cionalnom odreenju (a preko njega o cjelini) predmeta
istraivanja u datom projektu istraivanja formirane sve bitne
potrebne hipoteze.
I Opta (generalna) hipoteza:
Normativne odredbe propisa koji reguliu izborni sistem
obuhvataju svojim sadrajem sve bitne inioce izbornog politikog
procesa u pravnoj formi, u osnovi koherentno i meusobno saglasno (i
u skladu sa osnovnom teorijsko-politikom koncepcijom). Ova
hipoteza, bez ukljuivanja stava o teorijsko-politikoj koncepciji,
ne zahtijeva izuavanje i te koncepcije.
1. Posebna hipoteza o uslovima sadranim u normativnim
odredbama
Normativne odredbe propisuju sve bitne i nune uslove za
raspisivanje i odravanje izbora eksplicitnom pravnom normom.
Ova hipoteza odnosi se na segment o uslovima izbora i to o
pravnim, pravno deBnisanim uslovima. Ona ne pretpostavlja da
normativne odredbe propisuju i politike, ekonomske, socijalne i
druge uslove za raspisivanje i odravanje izbora, ali ne iskljuuje
mogunost da ti uslovi budu sadrani i implicitno izraeni u
sintetikom stavu pravno-norna-tivnog iskaza.
1.1.Pojedinana hipoteza o uslovima
Normativne odredbe propisuju bitne pravne uslove za raspisivanje
redovnih, vanrednih, ponovljenih, dopusnih i pomtenih-ponovljenih
izbora.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku naredbe, doputanja,
zabrane i u drugim formama o uslovima koji treba da budu ispunjeni
da bi se izbori raspisali (istek mandata, ostavka vlade, rasputanje
skuptine, zahtjev odreenog broja biraa, itd.), ili o uslovima koji
nisu osnov za raspisivanje izbora.
1.2.Pojedinana hipoteza o uslovima
Normativne odredbe propisuju bitne pravne, administrativne,
organizacione i druge uslove sprovoenju pravno valjanih izbora
(redovnih, vanrednih)
Indikatori: pisani (pismeni)iskazi u pravno oblikovanim
naredbama, doputanjima, zabranama, preporukama i drugim formama o:
evidenci-ji(biraki spiskovi, prijave uea stranaka, kandidati, itd.)
organizacionom mehanizmu, finansijama i drugim uslovima odravanja
pravno valjanih izbora.
1.3.Pojedinana hipoteza o uslovima
Normativne odredbe u tanine propisuju uslove pristupanja
utvrivanju, utvrivanja i proglaavanja izbornih rezultata.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku pravnih normi u
propisima i usmeni iskazi kompetentnih subjekata sa odgovarajuim
iskustvima.
1.4.Pojedinana hipoteza o uslovima
Uslovi ponitavanja izbora precizirani su u detalje i bez
praznina.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku normi i propisa;
usmeni iskazi kompetentnih subjekata sa odgovarajuim iskustvom;
demonstrirana praksa ponitavanja izbora u vrijeme vaenja ovih
odredaba.
1.5.Pojedinana hipoteza o uslovima
Uslovi ponavljanja izbora su do tanina utvreni normativnim
odredbama propisa koji reguliu izbore.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi propisa u obliku pravnih
normi i usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
1.6.Pojedinana hipoteza o uslovima
Normativne odredbe izbornog sistema odreuju bitne formalno
pravne uslove izmjene normativnih akata i normi kojima se reguliu
izborne aktivnosti i njihova procedura.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi propisa u obliku pravnih
normi i usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
1.7.Pojedinana hipoteza o uslovima
Normativne odredbe propisa reguliu i druge pravne i politike
uslove raspisivanja i sprovoenja izbora.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi propisa u obliku pravnih
normi i usmeni iskazi kompetentih subjekata.
U ovom sluaju mogue je dodati jo jednu hipotezu koja e govoriti
o odnosu i kvalitetu ovih odredaba. Ona nije nuna jer je predmetom
utvreno da e biti istraena koherentnost i konzistentnost
normativnih odredaba, odnos saglasnosti-nesaglasnosti izmeu normi
kao i usmjerenost tih normi. Ta hipoteza bi eventualno mogla da
glasi: "Normativne odredbe propisa koji reguliu izborni sistem
meusobno su saglasne po sadrajnoj usmjerenosti." Indikatori su isti
kao kod ostalih navedenih hipoteza. Mogua je i trea solucija koja
takoe nije nuna. Naime, bilo je mogue u svih sedam pojedinanih i
posebnu hipotezu ukljue iskazi: ..."Meusobno su saglasni po sadrim
i usmjerenosti", ali bi to optereivalo tekst.
Ovdje prikazane hipoteze su deskriptivne hipoteze, primjerene
naunom cilju odreenom kao nauna deskripcija. U ovom sluaju za sve
hipoteze jedna je nezavisna varijabla oznaena sa X. To su
normativne odredbe-koje sadre, propisuju, imaju odnose, imaju
svojstva, imaju oblike. Hipoteze o uslovima koje utvruju-propisuju
normativne odredbe mogu se formuklisati i na drugi nain, a da ipak
ostanu deskriptivne. Naprimjer posebna hipoteza bi se mogla
formulisati polazei od osnovne sadrine, usmjerenosti i svojstava na
sljedei nain:
Normativne odredbe utvruju (propisuju) pravnim normama sve bitne
uslove raspisivanja i sprovoenja izbornog procesa i sadre naredbe,
doputanja, upuivanja i zabrane koje se, odnose podjednako na sve
uesnike u izborima.
Ovako formulisana hipoteza samo naglaava ravnopravnost u
izbornom procesu, to se, prema predmetu istraivanja i generalnoj
hipotezi takoe odreuje kao sadraj. Meutim, sve prikazane hipoteze
su deskriptivne i zahtijevaju da se opiu: normativne odredbe i kroz
njih izborni sistem koji one propisuju. To se, dalje, obezbjeuje,
nainom istraivanja.
Osim deskriptivnih hipoteza, determinisanih naunim ciljem
istraivanja, mogu se postaviti i hipoteze determinisane naunim
ciljem odreenim kao nauna klasifikacija i tipologizaja. U tom
sluaju generalna hipoteza mogla bi da glasi: normativne odredbe u
propisima koje reguliu izborni sistem su potpune, koherentne i
konzistentne demokratske i funkcionalne.
Da bi se ovakva hipoteza mogla postaviti, neophodno je u
odreenju predmeta istraivanja (teorijskom i operacionalnom)
prikazati model demokratskog izbornog sistema ili u nainu
istraivanja odrediti takav model ili bar kriterijume koji su mogu
primijeniti u vrednovanju normi (klasifikovanju).
Razumjivo je da sve hipoteze koje slijede moraju imati svojstva
sadrana u generalnoj hipotezi. Tako bi prva posebna hipoteza o
uslovima glasila:
Normativne odredbe koje reguliu izborni sistem odreuju uslove
raspisivanja i sprovoenja izbora u potpunosti kao demokratski
ravnopravne, meusobno su saglasne, koherentne, konzistentne i
funkcionalne.
Jasno je da se iz ove posebne hipoteze, kao i u prvom sluaju,
izvode pojedinane hipoteze. Generalno uzev, i ovdje su indikatori
iskazi (pisani prvenstveno i eventualno usmeni) ako se ne istrauje
i faktika primena.
Da li je za predmetni cilj istraivanja mogue i cjelishodno
odrediti nauno otkrie i formulisati heoristike hipoteze? U traenju
odgovora na ovo pitanje moramo poi od sljedeih injenica: prvo,
predmet istraivanja su normativne odredbe propisa i sistema koji ve
postoji; drugo, normativne odredbe su u principu jasne,
eksplicitne, decidirane; tree, u dokumentima koji su prethodili i u
obrazloenju, a ako je ve bilo primena tih normi (normativnih
odredaba) poznata je i vjerovatno istraivana praktina strana
njihove primene. Dakle, postavlja se pitanje ta bi znaio zahtjev za
naunim otkriem?Predmet istraivanja, kako smo ga ovde postavili, ne
insistira, bez izvjesne pre formulacije, na naunim ciljevima: nauno
otkrie i nauna prognoza. Nauno otkrie se u velikoj mjeri, ako ne u
potpunosti, real-izuje kroz naunu eksplikaciju, kao i kroz naunu
deskripciju i naunu klasifikaciju i tipologizaciju. Ako je izborni
sistem ve primijenjen (primjenjivan) onda se nauna prognoza o
karakteristikama i primjenjivosti odnosno efektivnosti tog sistema
(njegovih normativnih odredaba) ne moe smatrati
potrebnom-efektivnost je ve poznata. Nauno otkrie bi imalo osnovu
kako nauni cilj ako bi predmet istraivanja bio odnos izmeu
normativnih odredaba propisa izbornog sistema s jedne i raznih
teorijskih, religioznih, moralnih i drugih koncepata, shvatanja,
zamisli, itd. ili ako bi se teilo otkriu za osnovanosti normativnih
odredaba na obiajnom pravu, politikoj izbornoj tradiciji. No, to je
drugi i drukiji predmet istraivanja, a po svojstvima je preteno
teorijski.
Samo u jednom sluaju opravdano je utvrditi nauno otkrie kao
nauni cilj ovako formulisanog predmeta istraivanja. Ako se radi o
normativnim odredbama sistema koji do momenta istraivanja nije
prijmenjivan, bilo opravdano postaviti za nauni cilj bilo nauno
otkrie, bilo naunu prognozu.
Nauna eksplikacija-nauno objanjenje kao cilj istraivanja
predmeta koji smo na prikazani nain odredili, moe se prihvatiti.
Meutim, nauno objanjenje u ovom sluaju moe da bude samo teleoloko,
ti. moe da bude izvedeno samo na osnovu ciljeva i svrha donoenja
propisa sa normativnim odradbama koje sadre i svrhe, odnosno
oekivanja koja donosilac propisa ima. Saznanja o praksi primjene
propisa i efektima te prakse verifikuju-potvruju valjanost
oekivanja, ti. prognostike stavove sadrane u ciljevima.
Meutim, na predmet ne obuhvata praksu primjene i efekte te
prakse. Stoga se nae nauno (teleoloko) objanjenje svodi na sistem
stavova kojima se tvrdi da je tvorac normativnih odredaba htio (bio
mu je cilj) da uspostavi cjelovit normativno odreen siste,
koherentan i konzistentan, demokratski, pravedan, itd. polazei od
odreenih prepisa (aksioma, teorijskih pretpostavki, moralnih
vrednosti, itd.) koji moe da bude primjenjiv. Efekti se, u naem
sluaju, svode na ostvarenja tih (navedenih) ciljeva.
Naa nauno osnovana eksplikacijska generalna hipoteza mogla bi
glasiti: normativne odredbe propisa koje reguliu izborni sistem
posljedica su prihvatanja orijentacije i opredjeljenja za graansku,
demokratsku, parlamentarnu dravu, opte i jednako pravo glasa.
Orijentacija i opredjeljenja u ovom sluaju su razlog-uzrok
normativnih odredaba u datom poretku i odnosu normi, njihovog
sadraja, obima, forme i broja i njih kao sistema odreenih
svojstava.
Vratimo se izvoenju-postavljanju deskriptivnih hipoteza o
formulisanom predmetu istraivanja i u okviru zapoetog hipotetikog
sistema.
2.. Posebna hipoteza o subjektima sadranim u normativnim
odredbama
Normativne odredbe propisa koje reguliu izborni sistem
taksativno nabrajaju (navode) sve bitne subjekte izbornog procesa i
njihove uloge.
2.1.Prva pojedinana hipoteza o subjektima
Normativne odredbe taksativno navode nadlene za donoenje odluka
i pripremanje normativnih i organizacionih preduslova za
raspisivanje i sprovoenje izbora, precizirajui njihova ovlaenja i
odgovornosti.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u odgovarajuim propisima o
subjektima, njihovim nadlenostima, ovlaenjima i odgovornostima i
usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
2.2.Draga pojedinana hipoteza o subjektima
Normativne odredbe propisa propisuju ko moe sudjelovati na
izborima u ulozi subjekta koji kandiduje, koji se kandiduje, i koji
bira (koji glasa)-odnosno nosoce aktivnog i pasivnog birakog
prava.
Indikatori: pisani iskazi odgovarajueg sadraja i oblika u
odgovarajuim propisima i usmeni iskazi kompetentnih osoba.
2.3.Trea pojedinana hipoteza o subjektima
Prava i dunosti subjekata koji ostvaruju informativnu funkciju u
izbornom procesu veinom su odreeni i njihova bitna prava i dunosti
su okvirno odreeni kroz naredbe, upuivanja i zabrane.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u normama odgovarajuih
propisa i usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
2.4.etvrta pojedinana hipoteza o subjektima
Subjekti ovlaeni i odgovorni za obezbjeivanje normalnog toka
izbora i vrenje nadzora nad izbornim tokovima, taksativno su
pobrojani sa strogo definisanim ovlaenjima i odgovornstima.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u normama odgovarajuih
propisa i usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
2.5.Peta pojedinana hipoteza o subjektima
Normativne odredbe strogo odreuju i navode subjekte odgovorne i
ovlaene da odluuju o albama i prigovorima i subjekte koji imaju
pravo albe i prigovora i definiu njihove uloge.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u normama odgovarajuih
propisa i usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
2.6.esta pojedinana hipoteza o subjektima
Subjekti ovlaeni i odgovorni da utvruju i proglaavaju rezultate
glasanja na izborima odnosno izborne rezultate strogo su
propisani-decidi-rano odreeni normama odgovarajuih propisa.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u normama odgovarajuih
propisa i usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
2.7.Sedma pojedinana hipoteza o subjektima
U izbornoj praksi, uz uesnike navedene u normativnim odredbama,
propisima, javljaju se i subjekti ije uee nije izriito zabranjeno,
ali nije ni izriito dozvoljeno vaeim normativnim odredbama.
Ova hipoteza moe se formulisati i:
Normativne odredbe omoguavaju pojavu izbornih subjekata koje
norme ne pominju decidirano.
Indikatori (podjednako vae za obe formulacije hipoteza): pisani
(pismeni) iskazi u normama propisa, iskustvena evidencija organa
koji su primenjivali postojee normatine odredbe u prethodnim
izborima, iskaza kompetentnih subjekata.
I ove hipoteze se mogu postaviti kao klasifikatorski-tipoloke
ili eksp-likacijske.
3. Posebna hipoteza o ciljevima sadranim u normativnim odredbama
propisa koji reguliu izborni sistem o ciljevima
Generalni cilj normativnih odredaba o izbornom sistemu je da
urede izborni proces saglasno zahtjevima vladajueg ustavno pravnog
i politiko-drutvenog poretka i da ostale posebne i konkretne
ciljeve izrazi normativno kroz odgovarajue akte i norme.
Ovu posebno, deskriptivnu hipotezu mogue je odrediti i drukije.
Ona bi mogla da glasi: normativne odredbe propisa koje reguliu
izborni sistem iskazuju opti, posebne i pojedinane ciljeve
drutveno-politikog, ustavno pravnog i izbornog sistema, kao i
subjekata tog sistema, sistemom eksplicitno i implicitno iskazanih
pravnih normi. U prvoj varijanti vie je naglaen sadraj cilja, a
druga vie formalno-pravni poredak. Mogue su i druge varijante ove
hipoteze poev od onih koje tvrde da normativne odredbe definiu
ciljeve sistema do onih koje tvrde da one na jedan ili drugi nain
utvruju (omoguavaju ili onemoguavaju) ciljeve odreenih aktera. I
ove detaljnije varijante hipoteza ne mogu se smatrati nekorisnim,
ali je njihova mana to zahtijevaju mnotvo pojedinanih hipoteza.
3.1.Prva pojedinana hipoteza o ciljevima normativnih
odredaba
Ostvarivanje odreenih bitnih karakteristika drutveno-politikog i
ustavno pravnog kao graanskog, demokratskog, viestranakog,
multi-nacionalnog i multikonfesionalnog normativne odredbe propisa
dijelom eksplicitno deklariu, a dijelom neposredno propisuju
naredbama, doputanjem, zabranama i sankcijama.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u odgovarajuim propisima;
iskazi u aktama koja su prethodila dotinim propisima i u
obrazloenjima; usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
3.2.Draga pojedinana hipoteza o ciljevima
Sadrinom i formom normativne odredbe operacionalizuju i utvruju
kao ciljeve koje treba ostvariti odreene principe
drutveno-politikih odnosa i izbornog ponaanja i drutveno-politikih
vrijednosti koje treba ostvariti izbornim procesom.
Indikatori: Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u odgovarajuim
normama; pisani iskazi u aktima koji su prethodili propisima i
usmeni iskazi kompetentnih subjekata.
3.3.Trea pojedinana hipoteza o ciljevima
Kao posebnu vrstu operativnih ciljeva normativne odredbe
propisuju odreene konkretne odredbe i ponaanja, drutvene situacije
i okolnosti u skladu sa principima i vrednostima ciljno
odreenim.Indikatori: pisara (pismeni) iskazi u normama propisa,
aktima koji su im prethodili i u obrazloenjima; usmeni iskazi
kompetentnih iskaza
4. Posebna hipoteza o izbornim aktivnostima sadranim u
normativnim odredbama propisa koji reguliu izborni sistem
Normativne odredbe izbornih propisa reguliu bitne izborne
aktivnosti subjekata koje ti propisi odreuju (imenuju) u propisanim
ulogama i funkcijama.
X=Normativne odredbe ...(reguliu)...
Y=Izborne aktivnosti...do kraja...
Z=Izbomi propisi... antecedentna (izborni propisi prethode ili
su istovremeni sa normativnim odredbama; B: interpretativna)
varijanta B) Postojale su i obiajne i vrednosne norme i njihove
odredbe.
U vezi sa ovom hipotezom treba napomenuti:
1. ona sadri stav da postoje subjekti izbornog procesa koji su
normama predvienji i ije su uloge propisane, ali ne tvrdi da nema
sub-jekata-aktera u izbornom procesu koje norme ne pominju i iju
ulogu ne reguliu. To su na primer: inostrani subjekti; iligalni
subjekti; subjekti bez birakog prava, itd.
2. Stav hipoteze je da su regulisane samo bitne aktivnosti, a ne
i sve aktivnosti, to znai da odreeni subjekti mogu kreirati i
kreiraju i aktivnosti koje nisu normirane. To dalje znai da te
aktivnosti mogu da budu u potpunom skladu sa normama, ali i da mogu
u odreenoj meri, pa i u potpunosti (naprimjer inostranih i
ilegalnih subjekata) da odstupaju od njih.
1. Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Normativne odredbe propisuju obavezne aktivnosti odreenih
subjekata pri utvrivanju potreba za donoenje novih ili izmjenu
postojeih propisa o izborima.
Skraena varijanta:
Normativne odredbe propisuju obavezne aktivnosti utvrivanja
potreba za inovacijama izbornih propisa.
X normativne odredbe propisuju^ Y obavezne aktivnosti
Nema intervenirajue varijable Z
2.Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Normativne odredbe propisuju obavezne, nune radnje, postupke i
procedure, nadlenosti, ovlaenja i odgovornosti propisima utvrenih
subjekata u iniciranju i raspisivanju izbora za odreene organe i
izborne jedinice.
Skraena varijanta:
Normativne odredbe propisuju obavezne delatnosti raspisivanja
izbora. X normativne odredbe propisujuobavezne delatnosti... Nema
intervenirajue Z
3.Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Normativne odredbe propisuju obavezne aktivnosti odreenih
subjekata u raspisivanju izbora
Skraena varijanta:
Normativne odredbe propisuju obavezne aktivnosti raspisivanja
izbora. X normativne odredbe propisuju... Y obavezne aktivnosti
4.Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Pripreme za sprovodenje izbora normativne odredbe propisuju za
dravne subjekte kao obavezne, a mnotvo aktivnosti drugih subjekata
ne obuhvataju.
Skraena verzija:
Normativne odredbe propisuju obavezne aktivnosti na pripremama
izbora samo za dravne subjekte.
X normativne odredbe propisuju ... Y moemo li da shvatimo kao
intervenirajuu Z varijablu "samo za dravne subjekte"
Trea varijanta: normativne odredbe samo za dravne subjekte
propisuju obavezne aktivnosti.
Tri znaenja hipoteza:
1. ... ne reguliu za nedravne subjekte2. .. ne reguliu obavezno
aktivnosti za nedravne
3. ...obavezne aktivnosti imaju samo nedravni subjekti
5.Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Normativne odredbe odgovarajuih propisa do detalja propisuju
ponaanja i delanja svih propisima imenovanih subjekata u
organizo-vanju birakih mesta, zatiti i distribuciji
biraakog-glasakog materijala, kandidovanju, glasanju i drugim
bitnim radnjama i postupcima, u formi naredbi, doputanja i zabrana
i uz predvianje sankcija.
Skraena varijanta:
Normativne odredbe do detalja propisuju bitne aktivnosti
realizacije izbora.
X normativne odredbe propisuju Y aktivnosti realizacije izbora Z
do detalja (koincidirajue-? interpretirajue?)
6.Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Nain nadzora nad pravilnou i obezbeivanju pravilnosti izbora,
nadlenost, ovlaenja i odgovornosti subjekata decidirano utvruju
normativne odredbe.
Skraena verzija:
Normativne odredbe decidirano utvruju (propisuju) aktivnosti
nadzora i obezbeivanja pravilnosti toka izbora.
A:X normativne odredbe^>Y=Y} nain nadzora Y2 nain
obezbeivanja Z=decidirano Zj ovlaenja Z2 odgovornosti
B:X normativne odredbe utvruju... Y aktivnosti nadzora Y^
aktivnosti obezbjeivanja
7.Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Ovlaenja, odgovornosti, nadlenosti, prava i dunosti odreenih
subjekata do detalja su regulisane normativnim odredbama u oblasti
oluivanja i sprovoenja odluka po albama i prigovorima u izbornom
procesu uz predvianje sankcija.
Skraena verzija:
Normativne odredbe detaljno, uz predvianje sankcija, propisuju
aktivnosti odluivanja i sprovoenja odluka po albama i
prigovorima.
A: X normativnim odredbama regulisane...Y= aktivnosti:
Yj= ovlaenja Y2= odgovornosti Y^= nadlenosti Y^= prava
dunosti (Z-? Z}=odluivanje Z2= sprovoenje odluka Zg= albe Z^=
prigovori sankcije-predvianje)
: X normativne odredbe propisuju... Y aktivnosti Yj odluivanja
Y2 sprovoenja odluka Z: Zj po albama, Z2 po prigovorima
8. Pojedinana hipoteza o aktivnostima
Normativne odredbe propisa koji reguliu izborni sistem odreuju
proceduru, sadrinu, forme, nadlenosti, ovlaenja, i odgovornosti
subjekata ija su prava i dunosti da utvruju i proglaavaju rezultate
glasan-ja-izbora.
Skraena verzija:
Normativne odredbe odreuju aktivnosti utvrivanja i proglaavanja
izbornih rezultata.
X normativne odredbe odreuju... Y aktivnosti Y^ aktivnosti
utvrivanja Y2 aktivnosti proglaavanja.
Skup ili niz izloenih hipoteza o normativnim odredbama koje se
odnose (reguliu) izborne aktivnosti (sadraje i forme) sugerira
da:
1. nije sva materija izbornih aktivnosti podjednako obuhvaena
pravnim propisima, niti samo neposrednim izbornim pravnim
propisima;
2. Da normativne odredbe neke aktivnosti propisuju kao
obavezne-nareuju njihovo izvrenje uz prijetnju sankcija, dok druge
zabranjuju uz prijetnju sankcija;
3. Da je izborna materija regulisana raznovrsnim normama-onima
koje precizno nareuju, zabranjuju, onima koje sadre sankcije i
onima koje ih ne sadre;
4. Sve hipoteze su dijagnostike, a indikatori empirijski;
5. Sve hipoteze su deskriptivne-konstatuju postojanje pojava
(normi) i njihovih svojstava.
Pri razmatranju hipoteza o normativnim odredbama koje sadre
uslove izbornih procesa, konstatovali smo da je:
1. kao nauni cilj ovog istraivanja mogue prihvatiti i naunu
klasifikaciju i tipologizaciju kao i nauno objanjenje (naunu
eksplikaciju), ali ne i nauno otkrie i naunu prognozu.
Izborne aktivnosti su kao sadraj regulisane normativnim
odredbama znatno tei zadatak od regulisanja uslova za ostvarivanje
izbornog procesa. Nesporno je da postoji mnotvo aktivnosti koje su
direktno ili indirektno aktivnosti od uticaja i znaaja za izborni
proces. Taksativno nabrajanje svih aktivnosti, modaliteta i
usmjerenosti tih aktivnosti u normativnim odredbama propisa nije
mogue, a ni svrsishodno. Da li je ono mogue i potrebno u projektu
(predmetu i hipotezama) istraivan-ja?
Ponoviemo da je izgraen detaljan model (teorijsko-empirijski)
izbornog procesa koji sadri popis izbornih aktivnosti. To je prvi
razlog to ne treba previe detaljisanja u predmetu i hipotezama, ve
navoenje samo posebnih bitnih odredaba. One obuhvataju svojom
pojmovnom sadrinom i obimom aktivnosti koje imamo evidentne u
modelu. S druge strane, pri formulisanju predmeta i hipoteza
istraivanja, mi jo uvijek ne znamo ni koji sve regulativni izborni
akti postoje-mada nam je poznato postojanje ustavnih, zakonskih i
podzakonskih odredaba, a jo manje znamo kakve su i ta sve sadre
odnosno ne sadre te odredbe. Na osnovu pomenutog modela i opteg
uvida u propise, kao i iskustvenog saznanja o izborima (a oni imaju
manje-vie standardnu strukturu), mi samo pretpostavljamo da u
odreenim propisima neki broj normi odreenih karakteristika sadri
odredbe o odreenim aktivnostima u toku izbora. Kada zavrimo
istraivanje saznaemo: koji propisi reguliu izbornu materiju, koliko
odredaba i kakvih se odnosi na izborne aktivnosti i ta se u vezi s
njima propisuje-imaemo listu propisa, listu normi odreenog sadraja
i oblika i listu regulisanih aktivnosti sa njihovim bitnim
odreenjima.
Namee nam se pitanje: da li se u vezi sa predmetom istraivanja
koji je faktiki sistem postojeih normi koje reguliu izborne
aktivnosti mogu postaviti klasifikatorsko-tipoloke ili
eksplikacijske hipoteze. Na ta bi se one odnosile?
Oigledno je da normativne odredbe odreenog sadraja i forme ve
postoje. Dakle, one su evidentirale i vrednovale odreene aktivnosti
i izrazile stav prema njima odreujui ih kao obavezne i nareujui
njihovo izvrenje-ili ih zabranjujui prijetei kaznom ako se ipak
budu vrile. Ako je tako, zaista bismo mogli da postavimo
klasifikatorsko-tipoloke hipoteze o tome koje aktivnosti su
regulisane normativnim odredbama odreene vrste. Naprimjer: "izborne
aktivnosti su preteno regulisane zakonom o izborima normama koje
sadre naredbu i zabranu i odgovarajue kazne za odstupanje od
zabrane i naredbe".
U ovom sluaju nije neophodna klasifikatorsko-tipoloka ve prosta
deskriptivna hipoteza zato to podaci o vrstama normi i njihovom
sadraju normalno slijede, a njihova obrada nuno vodi opisu
svojstava i klasifikaciji.
Mogua je i varijanta tipoloke hipoteze koja bi se odnosila
na:
1.tip izbornog sistema u cjelini iskazan kroz normativne
odredbe;
2. na tipove normi i odnosa normi sadranih u propisima odnosno u
sistemu normativnih odredaba, to je prije predmet pravnih nego
politikih nauka;
3. na tip odnosa pravne regulative i politike, to bi prevashodno
spadalo u domen filozofije nauke, ali i u pravne i politike
nauke;
4.na tipove politikih izbornih djelatnosti.
U svim navedenim i drugim moguim sluajevima izgleda da je
produktivnije izvesti model metodom modelovanja na osnovu potpune i
precizne deskripcije i prikupljenih podataka, nego postavljati
tipoloke hipoteze. Ovo tim pre to samo jedno empirijsko istraivanje
nije dovoljno za odreivanje-konstruisanje tipova. Za postavljanje
eksplikaci-jskih hipoteza vai sve to smo ve rekli pri razmatrnju
segmenta (posebne hipoteze) o uslovima.
5. Posebna hipoteza o metodama i sredstvima izbornih aktivnosti
sadranih u normativnim odredbama izbornih propisa:
Raznovrsnim normativnim odredbama propisimase korienjaodreenih
metoda i sredstava u svim fazama izbornogprocesa stimuli-raju se i
destimuliraju, nareuju i zabranjuju, afirmiui diskvalifikuju,a
naroito se favorizuju pozitivne metode i sredstva.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u odgovarajuim propisima,
njima preth-odeim aktima i obrazloenjima; usmeni iskazi
kompetentnih subjekata.
5.1.Prva pojedinana hipoteza o metodama i sredstvima
normativn-im deklarativnim odredbama favorizuju se principi,
polazita human-istike, demokratske i egalitaristike orijentacije
(opte pravo glasa, izbor-na ravnopravnost, itd.).
Indikatori: kao u prethodnoj hipotezi.
5.2.Druga pojedinana hipoteza o metodama i sredstvima
Stimulirajuim- upuujuim normama normativne odredbe sugeriraju
tolerantnost, legalno i demokratsko ponaanje i aktivnosti i
korienje odgovarajuih sredstava.
Indikatori: kao u prethodnoj hipotezi.
5.3.Trea pojedinana hipoteza o metodama i sredstvima
Sankcije su sredstvo obezbjeivanja propisanog obaveznog izbornog
ponaanja za sve subjekte izbornog procesa, sadrane u naredbodavnim
normama (nareenja) u normativnim odredbama izbornih propisa.
Indikatori: kao u prethodnoj hipotezi.
5.4.etvrta pojedinana hipoteza o metodama i sredstvima
Normativne odredbe decidiranim zabranama i sankcijama obezbjeuju
izborni proces od aktivnosti i ponaanja suprotnih zabranama.
Indikatori: kao u prethodnoj hipotezi.
5.5.Peta pojedinana hipoteza o metodama i sredstvima
Odreenim normativnim odredbama u propisima koji se ne tiu
neposredno i iskljuivo izbornog procesa reguliu se i odreeno
pribavljanje i upotreba sredstava i prijmena odreenih metoda.
Ovjde se misli u prvom redu na propise kojima se reguliu:
finan-sije, trgovina, informativna delatnost, krivina i prekrajna
djela, saobraaj itd. Veoma rairena, a krivinim zakonom
sankcionisana djela nelegalnih finansijskih transakcija (mito,
korupcija) i djela klevete preko glasila i glasina.
Najraireniji i najei tzv. manipulativni metodi i sredstva u
izbornom procesu sadrani su u pominjanom modelu, pa se ne moraju
detaljno navoditi u hipotezama.
6. Posebna hipoteza o efektima normativnih odredaba u
regulisanju izbornog sistema sadrani u njima samima
Normativne odredbe propisa koje reguliu izborni sistem sadre
norma-tivno-pravno-polinke efekte koji se iskazuju implicitno,
efekte koji se ostvaruju u stvarnom izbornom procesu, a koji se
izraavaju i eksplicitno.
6.1. Prva pojedinana hipoteza o efektima
Normativne odredbe propisa koje reguliu izborni sistem
decidirano odreuju pozitivne i negativne efekte u sferi primjene i
sprovoenja utvrenih normi.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi propisa, njima prethodeih
akata i obrazloenja o kaznama, ponitenjima izbornih rezultata,
iskljuenjima iz izbornih procesa, ponavljanju izbora,
intervencijama i neredima i eksces-nim ponaanjima; usmeni iskazi
kompetentnih subjekata.
6.2.Draga pojedinana hipoteza o efektima
Valjani izborni izborni rezultati su detaljno propisani
normativnim odredbama odgovarajuih propisa kroz odredbe o proceduri
utvrivanja rezultata glasanja, reavanja albi i prigovora u raznim
stepenima i proglaavanju izbornih rezultata.
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u odgovarajuim propisima,
njima preth-odeim aktima i obrazloenjima; usmeni iskazi
kompetentnih subjekata.6.3.Trea pojedinana hipoteza o efektima
Normativne odredbe pravno reguliu samo tehniko-proceduralni deo
postizbornih efekata koji je samo poslednja faza izbornog
procesa.
Indikatori: kao za prethodnu hipotezu.6.4.etvrta pojedinana
hipoteza o efektima
Normativne odredbe propisa koje reguliu izborni sistem svojom
obuhvatnou, meusobnom saglasnou i povezanou, svojim sadrajem i
formom obezbjeuju funkcionalnost i demokratinost izbornog sistema,
legitimnost i legalnost ostvarivanja izbornog procesa.
Indikatori: saraj i oblik normativnih odredaba, obuhvata izborne
materije, odnos meu normativnim odredbama i usmeni iskazi
kompetentnih subjekata.
etvrta pojedinana hipoteza nema neposredan osnov u iskazanom
sadraju operacionalnog odreenja predmeta, ali je implicitno sadrana
u njegovom segmentu o efektima. Naime, efekat svakog normativneg
sistema moe se dvostruko posmatrati. Prvo, kao saglasnost principa
i ciljeva regulative meusobno, pa onda saglasnost operacionalnih
normi koje se primjenjuju ili ih treba primijeniti u izbornoj
praksi. Osnovna pitanja u ovom aspektu utvrivanja efekata su: da li
normativne odredbe obuh-vataju sve bitne inioce i svojstva procesa
(obuhvatnost); da li su propisi i norme meusobno saglasni,
koherentni i konzistentni (nema "sukoba nadlenosti"); da li su
normativne odredbe dovoljno jasne, odreene i precizne tako da nema
mogunosti za razumijevanje i pridavanje raznih znaenja; da li su
svi rokovi, procedure, akti, subjekti i postupci dovoljno i jasno
odreeni. Ako su odgovori na ova pitanja pozitivni, moe se opravdano
ocijeniti da su efekti (rezultati) normativnih odredaba pozitivni
jer su kroz njih zadovoljeni zahtjevi principa i ciljeva
regulisanja izbornog sistema. Izgraen je namjeravam normativno
definisan izborni sistem. Upravo to tvrdi etvrta pojedinana
hipoteza o efektima.
Naalost, utvrivanje ovog efekta stvarno se svodi na manje ili
vie objektiviziranu (i subjektivnu, pristrasnu) ocjenu normativnog
sistema.
Drugi aspekt konstatovanja efekata normativnih odredaba, njihove
funkcionalnosti i primjenjivosti su faktika ostvarivanja izbornog
sistema u praksi. Odmah moramo da naglasimo da te praktine efekte
ne moraju isto da vrednuju svi subjekti izbornog procesa, a po
pravilu, svi ga isto i ne vrednuju. Najvee razlike u konstatacijama
o svojstvima normativnog izbornog sistema javljaju se izmeu
pobjednika i gubitnika na izborima, kao i izmeu objektivnih
istraivaa naunika i politiara, naroito onih ostraenih. Nauni
istraiva je duan da razlikuje praktinu primjenu sistema (koja moe
da ga oplemeni ili da ga deformie i zloupotrebi) od normativno
utvrenog sistema i mogunosti njegove primene sadranim u njemu.
Ovo je veoma sloeno pitanje, koje nije predmet ovog projekta
istraivanja, zbog mnotva raznovrsnih inilaca od uticaja na
koncipiranje, normativnu i praktinu realizaciju izbornog
sistema.
4.5. Nain istraivanja u projektu istraivanja
Cjelina jedne naune zamisli sadri i zamisao kao da, kojim
metodama, tehnikama, postupcima, instrumentima emo se sluiti da
bismo doli do odgovarajueg, (istinitog, itd.) naunog saznanja.
Formulacija problema, odreenje predmeta istraivanja odredili su
bitne komponente sadraja na koje e se saznanje odnositi, ciljevi
istraivanja su odredili nivoe oekivanog naunog saznanja, a
indikatori povezani sa hipotezama, opredjeljuju metode, tehnike,
instrumente i postupke koji e biti primjenjivani u praksi
istraivanja.
Nae istraivanje na temu: "normativne odredbe izbornog politikog
sistema" odredili smo kao preteno empirijsko jer izborni politiki
sistem postoji kao cjelovit dio politike prakse, a njegove
empirijske manifestacije su:
1) postojei propisi koji reguliu izborni proces i izborni sistem
kao deo ukupnog politiko-pravnog sistema;
2) pisani iskazi u obliku normi-normativnih odredaba tj. lanova,
stavova i drugih oblika teksta pravne forme;
3) usmeni iskazi subjekata koji imaju iskustvo i saznanje o
sadraju, formama, svojstvima i praktikovanju normativnih
odredaba.
Iskazi sadrani u propisima i usmeni iskazi o njima zahtijevaju
da nain istraivanja, kao dio naeg projekta istraivanja, oformimo na
sljedei nain:
1) Opta metodoloko-teorijska orijentacija je integralna, dakle,
svojevrsno povezivanje metodolokih postavki i rjeenja savremenih
teori-jsko-metodolokih pravaca i koncepcija koja su se afirmisala
pozitivno rezultatima u istraivakoj praksi.
2) Optenauni koje emo primijeniti su:
2)1. metod modelovanja Ovaj metod primjenjujemo viestruko:
2)1.1. provjeravamo postojei teorijski model politikih izbora
posredstvom iskaza normativnih odredaba i iskaza kompetentnih
subjekata kao svojevrsnih empirijskih manifestacija.
2)1.2. otkrivamo normativni model izbornog politikog sistema
sadran u propisima i normativnim odredbama.
2)1.3. formiramo saznajnu osnovu za:
A) formiranje prognostikog modela praktinog izbornog
ponaanja;
B) kompariranje:
a) normativnog modela i praktinog izbornog ponaanja;
b) raznih modela meusobno;
C)izmjenu i poboljanja modela primjenom simulacija.2)2.
Statistiki metod
Razlozi za primjenu ovog metoda su proizilaze iz injenice da vie
propisa raznih vrsta reguliu izbornu materiju direktno ili
indirektno, da su propisi sastavljeni iz mnotva normi i normativnih
odredaba raznovrsnih sadraja, formi i odnosa i da postoji mnotvo
kompetentnih subjekata. Sve to podrazumeva odreenja
prebrojavanja-kvantifikacija i kvantitativnih iskaza.
Konkretizacija primjene ovog metoda vri se kroz izradu
konkretnih instrumenata istraivanja i planove obrade.
2)3. Hipotetiko-deduktivni metod kao konstruisano iskustveno
saznanje uopteno i sadrano u iroko prihvaenim stavovima koji glase:
"po pravilu je...", "najee je...", "uobiajeno je..." itd. koja
imaju neka svojstva aksiomatizacije odnosno teorema.
3) Osnovne metode: sve osnovne metode e biti primijenjene u ovom
istraivanju, ali e naglasak biti na analizi, klasifikaciji i
generalizaciji. Primjena ovih metoda posebno e biti konkretizovana
prilikom izrade instrumenata upuivanja na odreene postupke i
prilikom izrade planova istraivanja.
4) Nain prikupljanja podataka: indikatori nam nameu dvije
metode-jednu operativnu i jednu metodu prikupljanja podataka.
4)1. Operativna metoda koju emo primijeniti je analiza
(sadraja)
dokumenata koji imaju svojstva dravnih propisa. U ovom
istraivanju bie primijenjene kvalitativna i kvantitativna
analiza.
Kvantitativna e biti primijenjena kao prethodna u cilju izrade
kodeksa pojmova i ifara i izrade evidentnog obrasca.
Kodeks ifara za kvantitativnu analizu ima svojstva elastinog,
sukcesivnog kodeksa koji se obrauje-dopunjava-revidira posle
analize svakog pojedinanog propisa.
4)2. Ispitivanje-tipa blagog ispitivanja, primjenom
neusmjerenog, slobodnog intervjua. Mada neusmjereni intervju ne
zahtijeva prethonu izradu osnove za razgovor, u naem sluaju bie
pripremljen podsjetnik za nauni razgovor koji e sadrati sva bitna
pitanja o normativnim odredbama i propisima koji reguliu izbornu
materiju.
5. Uzorci istraivanja
5.1. Uzorak argumenata koji e biti podvrgnuti analizi se formira
po pravilima namernog uzorka. U uzorak se izdvajaju:
1. Ustav i Ustavni zakon (aktuelno vaei);
2. zakoni koji neposredno reguliu izborni proces;
3. zakoni koji indirektno reguliu izborni proces;
4. podzakonski akti;
5. meunarodni akti (akti meunarodne zajednice);
6. slubena glasila;
7. nauna istraivanja na temu domaih izbora.
Na osnovu identifikacije osnovne sadrine i svojstava dokumenata,
formira se lista dokumenata koji se podvrgavaju analizi, sa
obrazloenjem.
Svaki dokument u listi sadri osnovne identifikacione podatke o
sebi.
5.2. Uzorak ispitanika obuhvata 1000 ispitanika iz reda:
1.politiara koji su uestvovali u donoenju i inovacijama
propisa,kao i u njihovom tumaenju; 200
2. pravnih strunjaka koji su takoe uestvovali u istom procesu
200
3. politikologa-strunjaka za izbornu materiju 100
4.funkcionera u raznim organima za pripremu, sprovoenje, nadzori
utvrivanje i proglaavanje rezultata izbora 450
5.naunika-istraivaa izbora 50
Pri formiranju uzorka vodie se rauna o proporcionalnoj
zastupljenosti po polu i starosti prema ueu u prethodnih pet
grupa.
4.6. Nauna i drutvena opravdanost istraivanja
1. Nauna opradavost ovog istraivanja proizilazi iz njegovog
naunog znaaja i svojstava normativnih odredaba politikih izbora
odnosno izbornog sisitema. Normativne odredbe izbornog politikog
sistema u stalnom su, manje ili vie dinamikom procesu mijenjanja
pod uticajem naunog saznanja o njegovom svojstvima, o odnosu
subjekata, njihovih ciljeva, aktivnosti i efekata. To zahtijeva
sistematska teorijska i empirijska istraivanja verifikatorskog
tipa. Ovo istraivanje normativnih odredaba izbornog politikog
sistema omoguava naunu kritiku i usavravanje naunih saznanja o
aktuelnom normativno ureenom sistemu i njihovu implementaciju u
naunu teoriju i praksu. Istovremeno, jedna dimenzija opradavnosti
svoj osnov nalazi u provjeri i usavravanju metoda istraivanja,
metodolko teorijskih postupaka, izbora metoda i procedura izrade i
primjene instrumenata istraivanja.
2. Drutvena opravdanost proizilazi iz dvije osnove. Jedna je
nauno saznanje o predmetu istraivanja, a druga je neposredna
primjena naunog saznaj a u procesima izmjene normativnog sistema i
njegovoj primjeni u cilju otklanjanja diskrepancije izmeu
deklaracije, teorije i izborne prakse. Bitne odredbe aktuelne
sloene situacije naglaavaju potrebu za sistematikim naunim
istraivanjima ove vrste, ime dokazuju njihovu potpunu drutvenu
opravdanost.