This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Mobilize Social Business to Accelerate Achievement of Timor-Leste MDGs
Page 1/29
Repúblika Demokrátika Timor-Leste Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu
Nu’udar nasaun foun ida iha mundu, Timor-Leste halo susesu boot ona iha nia dalan ba demokratizasaun no kresimentu ekonómiku. Mezmuké iha ona susesu ne’e, Timor-Leste hela hanesan nasaun kiak liu ida iha mundu, ho serbisu barak atu halo tuir dalan atu realiza Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu (ODMs). At aselera realizasaun
ODM sira, Governu Timor-Leste no PNUD Timor-Leste halo kolaborasaun atu esplora dalan inovativu hodi mobiliza sektór privadu atu bele kontribui pró-ativamente ba dezenvolvimentu – ida-ne’e sei hala’o liuhosi
Objetivu projetu ida-ne’e nian mak atu promove empreza sosiál ho impaktu boot ne’ebé sei kontribui ba dezenvolvimentu sektór privadu nomós ba realizasaun ODM sira. Nu’udar rezultadu hosi projetu ida-ne’e,
empreza sosiál sei kontribui ba redusaun forma pobreza rendimentu no la’ós rendimentu nian iha área rurál iha Timor-Leste nomós ba kriasaun empregu rurál.
Grupu vulneravel, liuliu IDP sira, komunidade vulneravel ba dezastre, feto no joventude sira, hetan benefísiu hosi oportunidade ba manán-moris sustentavel.
Efeitu CPAP Antisipada
Efeitu 3: Grupu vulneravel sira iha asesu di’akliu ba manán-moris
Produsaun (sira) CPAP Antisipada
Produsaun 3.3: To’o 2013, iha ona númeru boot liu ba produtór sektór privadu ki’ik no kiak ne’ebé iha asesu ba kapitál, kapasidade tékniku no Negósiu, koñesimentu, servisu, inovasaun, no korrente valór foun ba redusaun pobreza
MYFF Liña Servisu no Rezultadu Sentrál
Parseiru Implementadór
PNUD
Parte Responsavel PNUD, Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu no instituisaun seluk tan ne’ebé seidauk determina
Arranju Jestaun Implementasaun Direta (DIM) Durasaun Projetu 2012-2015 (tinan 3) Orsamentu Totál USD 2,126,090 (porsentu 7 hosi GMS) Baze Konkordánsia nian: PNUD halo nia operasaun konforme tuir Akordu Asisténsia Bázika Padronizadu ne’ebé Governu Timor-Leste no Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu asina iha loron 20 fulan Maiu, 2002. Ajénsia ne’ebé ezekuta konkorda atu halo esforsu razoavel hotu hotu hodi asegura katak fundus PNUD ne’ebé simu halo tuir Dokumentu Projetu sei la uza atu fó suporte ba individuu ka entidade asosiadu ho terorizmu nomós katak resipiente ba montante osan saida de’it ne’ebé fornese liuhosi PNUD ne’e laiha laran lista ne’ebé Komité Konsellu Seguransa mak mantein ne’ebé estabelese konforme tuir Rezolusaun 1267 (1999). Lista ne’e bele asesa liuhosi http://www.un.org/Docs/sc/committees/1267/1267ListEng.htm. Provizaun ne’e tenke inklui iha sub-kontratu ka sub-akordu hotu hotu ne’ebé envigora iha okos Dokumentu Projetu ida-ne’e. Konkorda hosi Governu: _____________________________________________________ S.E Sr João Gonçalves, Ministru ba Ekonomia no Dezenvolvimentu Repúblika Demokrátika Timor Leste Konkorda hosi PNUD: _____________________________________________________ Ms Mikiko Tanaka, Diretór Nasionál Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu, Timor Leste
Urbanizasaun bele atribui iha parte ba dezempregu joventude urbanu nivel aas, iha-ne’ebé joven sira halo migrasaun buka serbisu no oportunidade sira-seluk ne’ebé la eziste iha área rurál. Maibé, maioria mane no feto joven sira hasoru desiluzaun tanba nivel asborsaun traballu menus liu iha área urbanu tanba falta ambiente ne’ebé fó dalan ba investimentu. Nivel dezempregu joventude nian aas liu iha Dili bele provoka konflítu sosiál no polítiku, ne’ebé, tuirmai, bele halo efeitu negativu ba investimentu. Atu kontra taxa urbanizasaun aas liu, sei Governu sei presiza fó suporte ba diversifikasaun boot liu ba atividade ekonómiku no foka liu ba área rurál iha sektór agrikultura no la’ós agrikultura. LFS 2010 hatudu katak porsentu 80 hosi maundobra mak define nu’udar “ho empregu vulneravel”, kompara ho porsentu 42 hosi populasaun urbanu, no nune’e nesesidade ba lubuk intervensaun koerente atu sektór privadu rurál la’ós agrikultura – inklui atividade umakain informál, empreza mikro, ki’ik no médiu, nomós kooperativa sira – bele sai viavel liu. Ema defisiente sira iha Timor-Leste mós hasoru marjinalizasaun hosi dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku. Halo tuir Sensus 2010, iha pelumenus ema na’in-48.243 ne’ebé moris ho defisiénsia. Iha sira-nia leet sei iha maizumenus ema na’in-13.308 ne’ebé moris ho defisiénsia mentál no ema na’in-29.488 ne’ebé iha impedimentu matan no ema na’in 17.672 ne’ebé moris ho problema tilun. Ho konsiderasaun ba reprezentasaun menus potensiál hosi populasaun ne’ebé iha defisiénsia, figura hirak-ne’e indika populasaun boot hosi ema ne’ebé moris ho defisiénsia iha Timor-Leste. Maske laiha dadus disponivel kona-ba persentajen ema defisiente ne’ebé moris iha kiak, iha rekoñesimentu katak kiak ne’e mak kauzu ba no efeitu hosi defisiénsia. Peskiza komparativu sujere katak prevalénsia kiak mak aas liu ba ema defisiente tanba faktór oioin, inklui falta asesu ba servisu sosiál no oportunidade adekuadu. Maske edukasaun no empregu mak konsidera hanesan meius atu sa’e hosi kiak, asesu ba edukasaun no empregu ba ema ho defisiénsia fíziku no mentál mak limitadu tebes. Iha mesak de’it eskola públiku espesializadu ba labarik ho defisiénsia no menus professor na’in-10 ne’ebé iha formasaun espesializadu kona-ba oinsá atu hanorin ema ne’ebé iha defisiénsia. Hanesan indika liuhosi kontestu ne’ebé ezbosa iha leten, dezafiu boot liu ne’ebé hasoru Timor-Leste daudaun mak promosaun kresimentu ekonómiku inkluzivu no sustentavel ba redusaun pobreza no atu hadi’ak ema nia manán-moris. Foku xave ida tenke haree ba oinsá atu aumenta viabilidade ba empreza mikro, ki’ik no médiu no kooperativa sira iha sektór rurál la’ós agrikultura, ne’ebé mós fornese ona manán-moris ba feto no joventude rurál barak. Área importante atu foka ba mak atu aumenta kapasidade produtivu ne’ebé iha ona liuhosi fornese suporte ba empreza sosiál iha aprosimasaun multi-sektorál. Ida-ne’e sei inklui suporte ba empreza sosiál viavel ne’ebé iha ona ho asesu ba empresta-kapitál, no harii kapasidade empreendedorizmu liuhosi lisaun ba prestadór servisu empreza no legál iha área rurál. Igualmente importante mak atu responde ba limitasaun sorin-oferta hosi rejime polítika no jurídiku no asesu ba finansas ne’ebé sei hetan resposta liuhosi estabelesimentu Fundu Empreza Sosiál ho kolaborasaun hamutuk ho Korporasaun Finansas Internasionál (IFC). Se karik aspektu hirak-hotu ne’e mak hetan resposta sistematikamente, entaun bele estabelese sektór empreza sosiál viavel no produtivu hodi halo kontribuisaun boot ba aselerasaun realizasaun ODM sira.
1.3 ANÁLIZE SITUASAUN 1.3.1 DEZENVOLVIMENTU SEKTÓR PRIVADU Iha oportunidade barak atu halo negósiu iha Timor-Leste. Sasán konsumu maioria mak importa maibé produtu importa barak iha potensiál ba produsaun iha rai-laran. Maibé sektór privadu hela iha faze foin moris, no iha foku ba industria gama limitadu. Simplisidade jerál atu halo Negósiu iha Timor-Leste sai di’akliu ona iha 2012halo tuir Banku Mundiál, maske rain ne’e hela hanesan fatin ho risku boot ba investimentu. Timor-Leste nia pozisaun númeru 168 hosi rain totál 183 mak atribui ba “lakuna iha: lei rai nian, rejistrasaun rai no propriedade, lokasaun finanseira no kolaterál, falénsia, lisensiamentu, kontabilidade no auditoria, polítika kompetisaun, direitu propriedade intelektuál, seguransa sosiál, no lejislasaun sektorál xave iha área turizmu, fabrikasaun no komérsiu”5. Maske iha organizasaun sira-ne’ebé serbisu atu hadi’a ambiente ba negósiu sira, sei iha nafatin prosesu rejistrasaun pasu-17. Rejime legál, inklui polítika presu no komérsiu, nafatin presiza hadi’ak atu bele asegura kompetisaun natoon no risku razoavel.
5 Korporasaun Finansas Internasionál no Banku Mundiál, Doing Business 2012 iha: http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/timor_leste/
1.3.2 DEZENVOLVIMENTU EMPREZA NO KOOPERATIVA Iha mundu tomak, empreza mikro, ki’ik no médiu (MSMEs) mak simu nu’udar motor importante ba kresimentu ekonómiku nomós atu promove kresimentu inkluzivu. Hirak-ne’e mak “viveiro” ba empreendedorizmu, dalabarak motivadu liuhosi kriatividade no inovasaun. Iha oportunidade barak ba produsaun lokál ne’ebé bele realiza liuhosi inovasaun perseveransa no asisténsia apropriadu. Suporte ba empreza sosiál no kresimentu inkluzivu sei fó valór ba sosiedade ne’ebé hakat liu interkámbiu bazeia-ba-merkadu. Ezersísiu mapamentu ida ne’ebé halo liuhosi Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu hatudu katak iha rai-laran tomak sei iha emprezáriu balu ne’ebé envolvidu iha gama luan ba empreza empreendedór inklui konstrusaun, fila-liman, produsaun agricultural valór-aumenta, artezanatu no empreza orienta ba servisu. Ho hanoin ba manán-moris no empreendedorizmu feto rurál nian, PNUD nia Mapamentu ba Inisiativu Empoderizasaun Ekonómiku ba Feto hetan katak iha grupu feto barak envolvidu iha atividade ekonómiku maibé maioria hala’o sira-nia operasaun iha vakuu laran no hela de’it marjinál. Iha kazu hirak-ne’ebé grupu feto sira iha ligasaun ba ONG Internasionál ida, problema hanesan dezenvolvimentu produtu, ligasaun ba merkadu, emblajen kualidade ladi’ak no fundus limitadu halo obstakulu ba grupu sira nia progresu. Grupu feto sira-ne’ebé simu subsídiu ki’ik hosi Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI) nia Programa Transferénsia Osan mak hatudu dezempeñu menus, tanba parese laiha asisténsia seluk ba grupu sira durante síklu Negósiu, hosi planeamentu Negósiu, estabelesimentu fasilidade produsaun no suporte serbisu tuirfalimai. Atu hanesan, kooperativa sira bele sai mekanizmu importante atu fasilita no fó suporte ba sektór la´ós agrikultura nia kresimentu iha área rurál liuhosi servisu finanseiru ne’ebé sira bele fornese ba MSMEs nomós liuhosi empreza kooperativa sira-nian. Ida-ne’e hanesan estratéjia xave ida iha okos Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku (PDE) 2011-2030 Governu nian ba dezenvolvimentu ekonómiku no rurál. Hosi Setembru 2011, númeru kooperativa sira iha Timor-Leste sa’e to’o 92, ho liu membru na’in-10,000 iha distritu 13. Hosi hirak-ne’e, porsentu 51 mak kooperativa finanseiru, no sira-seluk mak envolvidu iha produsaun no atividade relasiona ba servisu sira. Kooperativa finanseiru sira halo parte importante hodi fornese asesu ba kréditu ba komunidade sira. Kooperativa motiva hosi osan ne’ebé rai-hela no bazeia-ba-membru iha Timor-Leste aumenta ona sira-nia ativu kumulativu to’o liu $1,3 millaun. Kresimentu kooperativa sira-nian ne’e mosu prinsipalmente nu’udar rezultadu hosi programa governu ne’ebé fornese ekipamentu no meius produsaun ba kooperativa sira. Suporte ne’e sei kontinua iha tinan 2012 ho foku ba kapasitasaun rekursu umanu no institusionál, nomós atu fornese subsídiu em espésie (sasán/ka servisu) ba kooperativa sira-ne’ebé elijivel. Subsídiu sira mak disponivel ba ekipamentu ka alat em espésie sira-ne’ebé bele uza atu promove kualidade produtu, aumenta merkadu no promove produtu sira, nomós atu hadi’ak infraestrutura hanesan halo reabilitasaun ba edifísiu ba kooperativa sira-nia sede-jerál. Halo tuir Konstituisaun Timor-Leste, ekonomia mak organizadu iha okos Sektór Públiku, Sektór Privadu no Sektór Kooperativa. Lei Kooperativa sei regula governasaun, efisiénsia no operasaun kooperativa sira-nian. Iha okos Lei ne’e, prinsípiu matadalan ba kooperativa sira mak atu hadi’ak membru sira-nia moris-di’ak no atu partisipa iha dezenvolvimentu ekonomia nasionál. Kooperativa ida tenke estabelese ho mínimu membru 15, kapitál mínimu $1,000 no tenke iha liafuan “Kooperativa” iha sira-nia naran. Investimentu ba produtu no servisu sira, liuhosi MSMEs no kooperativa sira ne’ebé responde ba komunidade lokál sira-nia nesesidade sei harii ezijénsia (prokura) iha merkadu lokál, ne’ebé, tuirfali mai, sei motiva produsaun lokál, no ho efeitu multiplikadór sei halo impaktu ba komunidade sira-nia nivel rendimentu no sira-nia moris-di’ak jerál. 1.3.3 SUPORTE BA DEZENVOLVIMENTU SEKTÓR PRIVADU Instituisaun no organizasaun balu mak envolvidu iha dezenvolvimentu sektór privadu iha Timor-Leste, maske dala ida tan, dezenvolvimentu ekonómiku sei nafatin iha nia faze sedu nia laran. Institutu ba Apoiu Dezenvolvimentu Empreza (IADE) iha okos Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu sei oferese treinamentu. Liuhosi projetu Oportunidade Empreza no Servisu Apoiu (BOSS) ne’ebé iha suporte hosi Irlanda no ILO, IADE no nia rede Sentru Dezenvolvimentu Empreza fornese formasaun ba kontratór serbisu obras públiku lokál sira.
Kamara Komérsiu no Industria (CCI) ne’ebé nia membru sira mak konsentrada iha industria konstrusaun hahú ona atividade promosaun empreza no formasaun, no fornese asisténsia legál atu tulun empreza sira. CCI ne’e simu asisténsia daudaun hosi BFZ (Sentru Kapasitasaun hosi Emprezáriu Bavarianu) no IFC iha Timor-Leste. CCI sira iha distritu ho apoiu hosi BFZ hala’o forum ekonómiku lokál. Diresaun Nasionál ba Kooperativa sira (DNC) iha okos Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu iha mandatu atu operasionaliza lei kooperativa nian. Nia nafatin iha rekursu no kapasidade limitadu atu fó suporte efetivu ba formasaun no dezenvolvimentu sustentavel ba kooperativa sira. Nia simu asisténsia hosi GIZ no ajénsia sira-seluk. Diresaun Nasionál ba Dezenvolvimentu Rurál ho asisténsia hosi ILO hala’o ona dezenvolvimentu korrente valór lokál no forum ekonomia rurál iha distritu selesionadu. Sekretária Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) ne’e aloka iha okos Gabinete Primeiru Ministru no sei fornese formasaun kapasidade vokasionál no servisu empregu ba populasaun ho apoiu hosi parseiru dezenvolvimentu barak inklui Brazíl, Portugál no ILO. SEFOPE ne’e subkontrata Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Empreza (IADE) hodi fornese servisu apoiu ba empreza sira ba empreza sira iha nasaun tomak nia laran. Timor Leste nia Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI) mós fornese suporte dezenvolvimentu sektór privadu balu liuhosi sira-nia eskema Transferénsia Osan. Asosiasaun Empreza Feto nian mak kria ona no sei fornese servisu negósiu nian ba feto sira-nia empreza iha Timor-Leste. UN Women no parseiru dezenvolvimentu seluk balu fó suporte kontinuozu ba SEPI. Organizasaun Sosiedade Sívil balu inklui ONG sira no instituisaun relijiozu no projetu ho apoiu hosi doadór sira mós ativu iha fornesimentu servisu ba empreza sira, grupu rurál no kooperativa sira, inklui empreza sosiál iha Timor-Leste. Fundasaun Alola, Madre Canossiana, Empreza Di’ak, PARSIC ho asisténsia hosi JICA, projetu Mós Bele ho apoiu hosi IPAD, projetu dezenvolvimentu agrikultura komunitária ho apoiu hosi USAID/DAI hanesan ezemplu balu. 1.3.4 BARREIRA BA DEZENVOLVIMENTU SEKTÓR PRIVADU Atu bele promove potensiál ba dezenvolvimentu sektór privadu rurál, nomós atu halibur perísia doméstika hotu hotu ne’ebé iha ona, Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu no PNUD halo patrosíniu konjuntu ba ‘Forum Kresimentu Inkluzivu’ iha Fevereiru 2012. Forum ne’e mak halibur hamutuk membru 100 hosi MSME no kooperativa Timorense, hamutuk ho prestadór servisu ba empreza sira, Governu, asosiasaun komérsiu, peritu no pratikante no organizasaun dezenvolvimentu sira ho hanoin atu estabelese diálogu entre Governu, sektór privadu no parseiru dezenvolvimentu. Forum ida-ne’e inklui aprezentasaun kona-ba prátika negósiu di’akliu balu iha Timor-Leste atu haklakan potensiál ne’ebé eziste ona iha área rurál ba dezenvolvimentu empreza nomós atu liga empreza no kooperativa hirak-ne’e hamutuk ho atór sira-seluk ne’ebé envolve ona iha área ida-ne’e. Empreza 30 mak identifika nu’udar viavel no hatudu hela potensiál di’ak se karik simu suporte no matadalan nesesáriu (no empreza balu ne’e sei sai alvu ba projetu ida daudaun ne’e). Objetivu daruak hosi Forum ne’e mak atu identifika limitasaun ne’ebé empreza potensiál sira hasoru no atu hato’o limitasaun ne’e ba audiénsia ne’ebé inklui parte responsavel sira – ho objetivu ikus atu identifika solusaun ne’ebé posivel. Forum Kresimentu Inkluzivu ne’e fornese dalan ba kooperativa rurál no MSME sira atu hato’o informasaun kona-ba barreira ne’ebé sira hasoru hodi estabelese empreza sira, no hamosu série rekomendasaun sira ne’ebé bainhira hetan resposta bele fó dalan ba empreza sira atu dezenvolve. Jeralmente MSME no kooperativa sira bazeia iha Timor-Leste hasoru dezafiu sira hanesan falta asesu ba merkadu no kapitál no falta partisipasaun signifikativu iha korrente valór, asesu limitadu ba ativu produtivu, nesesidade ba kapasidade empreza prátiku, planeamentu Negósiu bazeia-ba-merkadu, dependénsia ba governu ka doadór no falta transporte no métodu distribuisaun ho folin razoavel. Padraun kualidade ladi’ak sei iha nafatin, hamutuk ho falta koñesimentu kona-ba merkadu alvejada no dezenvolvimentu produtu, nivel produsaun limitadu, asesu la adekuadu ba sentru distribuisaun no merkadu no maundobra ne’ebé falta kapasidade – hotu hotu ne’ebé afeita mobilizasaun ba ekonomia lokál. Iha preokupasaun espesífiku hirak-ne’e nia leten mak fallansu boot atu iha programa koerente no kompreensivu ida ne’ebé bele liga hamutuk servisu apoiu ba negósiu no emprezáriu sira, aumenta eskala produsaun, hasa’e profisionalizmu ba empreza sira no liga empreza sira ba merkadu lokál.
Tuir MSME no kooperativa Timorense sira-nia liafuan rasik ne’ebé sumarizadu iha livru Estratéjia Forum Kresimentu Inkluzivu, faktór tuirmai ne’e kontribui ba dezenvolvimentu neineik ba ekonomia inkluzivu ida: ASESU BA SERVISU FINANSEIRU Kapitál no Finansiamentu Obstakulu boot ida hasoru dezenvolvimentu no prosesu haboot negósiu ida iha Timor-Leste mak asesu ba kréditu ne’ebé boot liu nivel-mikro no ho folin ne’ebé empreza ki’ik liu bele hasoru. Hanesan resposta ida ba obstakulu ida-ne’e, governu foin lalais ne’e transforma Instituisaun Mikrofinansas Timor-Leste (IMFTL) atu sai Banku Komérsiu Nasionál Timor-Leste. Buat ne’ebé presiza agora daudaun mak Diseminasaun informasaun kona-ba opsaun ne’ebé eziste ona (IFMs, kooperativa kréditu, nst.) nomós estabelesimentu no diseminasaun kritériu no prosesu garantia padronizadu. Taxa osan-funan nivel aas nafatin hanesan barreira ba asesu finansiamentu ba empresta-osan ba negósiu ki’ik. Iha nesesidade atu kria sistema empresta-osan ne’ebé bele kaer aspektu kolaterál no risku hosi empresta-osan ba empreza ki’ik sira iha ambiente Timor-Leste nian. Mekanizmu finansiamentu garantia hosi Governu k doadór ida mak tékniku redusaun risku potensiál ida iha faze ulukliu sira atu bele avalia efikásia hosi sistema finanseiru ne’ebé disponivel. Iha mós proposta ba estabelesimentu liña kréditu hodi haboot atividade negósiu nomós/ka ba empreza ne’ebé eziste ona. Mikro-finansas Sektór mikrofinansas iha Timor-Leste sei evolve badadaun. Sektór ne’e kompostu hosi ONG espesializadu rua, uniaun kréditu balu no programa mikrofinansas oioin; maioria hosi organizasaun hirak-ne’e mak membru iha Asosiasaun Mikrofinansas iha Timor-Leste (AMFITIL). Moris Rasik mak estabelese iha 2000 no hanesan ONG mikrokréditu rurál boot liu hotu iha rai-laran. Ida-seluk mak Tuba Rai Metin ne’ebé sei hala’o hela programa mikrokréditu ba feto sira iha Dili no distritu loro-sa’e sira. Organizasaun rua-hotu prepara an atu sai Instituisaun Simu Depózitu Seluk, halo tuir lei relevante ne’ebé estabelesidu iha Dezembru 2010. Iha estimasaun ema na’in-275.300 (entre idade 15-64) ne’ebé presiza servisu mikrofinansas. Liuhosi projetu Finansas Inkluzivu ba Ekonomia Serve-Menus (INFUSE), Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD) no Ajénsia Australianu ba Dezenvolvimentu Internasionál (AusAID) sai parseiru hamutuk ho Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu hodi haforte kapasidade instituisaun mikrofinansas (IMF) sira-nian. LEI NO POLÍTIKA sira Governasaun Governu ne’ebé sentralizadu liu ho kapasidade limitadu hanesan faktór ida-ne’ebé kontribui ba konsentrasaun atividade ekonómiku iha kapitál Dili. Falta autoridade delegadu nomós/ka dezkonsentrasaun, kapasidade no rekursu sira iha nivel distritu halo limitasaun ba abilidade autoridade lokál sira atu halo parte signifikativu iha dezenvolvimentu lokál; maske esforsu kapasitasaun la’o seidauk hotu iha okos Ministériu Administrasaun Estadu no Ordenasaun Territóriu hodi haforte kapasidade distritu nian ba planeamentu no jestaun dezenvolvimentu lokál nu’udar pasu preparatóriu ba dezkonsentrasaun. Dezkonsentrasaun ne’e mak prevee ona iha Konstituisaun maibé nia implementasaun tomak mak atrazada to’o eleisaun nasionál 2012 nia rohan. Hamutuk ho ida-ne’e, koordenasaun inter-ministeriál iha nivel sentrál sei nesesita ezekusaun ba konformidade hodi asegura katak problema estruturál sira hetan resposta apropriadu nomós katak responsabilidade sira sai koerente ba atór Governmentál no la’ós-Governmentál. Lei sira Asuntu kona-ba direitu ba rai no reklame ba rai ne’e iha kompleksidade maka’as no hela kontensiozu tanba istória rejime legál oioin, ema nia dezlokasaun no rai komunidade tradisionál nia estatutu seidauk rezolve. Ho suporte hosi
parseiru internasionál sira, Governu ezbosa ona lei rai nian no hein katak ho nia aprovasaun bele iha kriasaun sistema ba rejistrasaun rai, ne’ebé esensiál hodi aumenta investimentu privadu. Prosesu estabelesimentu negósiu formál no formalizasaun sektór informal hanesan rekerimentu ida-ne’ebé identifika partikularmente liuhosi MSME sira. Solusaun ne’ebé sujere inklui implementasaun imediatu ba fatin-ida-de’it hodi simplifika no aselera prosesu rejistrasaun negósiu; ho hanoin ba ida-ne’e dekretu lei ida ba estabelesimentu fatin-ida-de’it ne’e mak foin aprova liuhosi Konsellu Ministru sira. Regulamentu sektorál ba MSME no Kooperativa sira mós identifika nu’udar asuntu ida. ABILIDADE no KAPASIDADE Servisu Dezenvolvimentu Negósiu Negósiu nia na’in no jerente kooperativa sira presiza atividade formasaun abilidade negósiu nian, inklui iha área planeamentu negósiu, jestaun rekursu umanu, jestaun produtu, komersializasaun no vendas, no jestaun finanseiru. Buat-ne’e tenke halo tuir maneira dezkonsentradu no bazeia ba kontestu lokál atu bele hato’o asisténsia ba área rurál sira. Oportunidade ba treinamentu on-line bele mós konsidera nu’udar apropriadu ho limitasaun rede nian. Treinamentu tenke akompaña ho akompañamentu no mentorizasaun kona-ba negósiu ba MSME no Kooperativa sira-hotu. Instituisaun sira hanesan IADE no SEFOPE fornese ona formasaun profisionál/vokasionál no negósiu nian ba traballadór sira ne’ebé MSME no Kooperativa sira bele hetan asesu ba. Orientasaun ba Merkadu MSME no kooperativa sira presiza peskiza merkadu vitál hodi oriente produtu no servisu sira ba merkadu. Kestaun krusiál relasiona ba kualkér tipu negósiu ka kooperativa mak kona-ba saida mak atu prodús ka fornese, ne’ebé sei presiza nivel perísia ruma iha komersializasaun – inklui presu merkadu, regulamentu, prosesu, ligasaun ba korrente valór no teknolojia. Barreira kulturál Emprezáriu feto sira hasoru limitasaun tanba obrigasaun famíliar no tradisionál nomós iha limitasaun tanba sira falta asesu ba kréditu, teknolojia no abilidade halo negósiu. Forma diskriminasaun sira-seluk, hanesan prátika liman-rohan no violénsia doméstika, mak prevalente. Esforsu dezenvolvimentu dalabarak haree ba aspektu ida-de’it no nune’e la fó resposta adekuadu ba limitasaun multi-dimensionál ba feto sira-nia partisipasaun ativu iha ekonomia. Laiha aprosimasaun koezivu ba integrasaun jéneru iha ekonomia iha sektór governmentál, ONG ka doadór sira-nia laran. Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade no Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu foin halo revizaun ba intervensaun potensiál ba feto sira iha agrikultura no empreendedorizmu. REDE sira/GRUPU INDUSTRIA sira Kapasidade atu halo rede entre na’in/lider empreza, MSME no Kooperativa iha área produtu kualidade konsistente, inovasaun, no kompetividade mós área esensiál ida ne’ebé presiza atensaun. Promosaun prosesu halo rede entre empreza sira no entre empreza no kooperativa sira hodi enkoraja identifikasaun ligasaun negósiu no kriasaun oportunidade ba negósiu sei fraku nafatin. Kriasaun relasaun entre negósiu sira ativu mós hanesan rekerimentu pertinente hodi tulun empreza ne’ebé eziste ona atu liga ho solusaun ne’ebé iha ona hodi hakat liu kedas barreira sira hasoru kresimentu. Ida-ne’e sei inklui suporte legál relasiona ba prosesu rejistrasaun no operasaun negósiu. Ideia sira ba atividade iha futuru inklui forma no enkoraja grupu industria sira atu prepara padraun relasiona ba industria, hanesan padraun no sertifikasaun ba kualidade, nomós atu envolve iha kampaña komersializasaun industria no esforsu sira-seluk hodi rezolve problema jeneralizadu ba industria sira. INFRAESTRUTURA Infraestrutura ladi’ak hanesan barreira boot ida atu hetan asesu ba merkadu no dezenvolvimentu ekonómiku rurál. MSME no kooperativa sira indika ona sira-nia hakarak atu serbisu hamutuk ho governu atu hadi’ak infraestrutura ne’ebé nesesáriu ba atividade ekonómiku iha área rurál sira (bee-moos, enerjia, komunikasaun, estrada, no dezeñu ba polítika sistema transporte nian). Infraestrutura no suporte mak la sufisiente iha parte transporte, armazenajen,
Prioridade sei fó ba empreza sosiál hirak-ne’ebé bele responde ba lakuna krítiku iha produtu no servisu ba ema kiak relasiona ba ODM sira. Estratéjia ne’e mós envolve engajamentu ho prestadór servisu sira hodi fasilita ligasaun orizontál-vertikál nomós asesu ba servisu sira-seluk atu responde ba defísitu informasaun, abilidade no teknolojia. Aumenta kapasidade ajénsia governu ne’ebé iha responsabilidade atu regula no fó-suporte ba sektór alvu sira, no fortelesimentu ba kolaborasaun entre parte-interesada sira iha governu, sektór privadu no organizasaun sosiedade sívil, nomós sira-nia parseiru dezenvolvimentu, ne’e importante atu bele sustenta dezenvolvimentu merkadu inkluzivu iha Timor-Leste.
Iha projetu nia rohan, sei iha rede kolaborativu forte hosi atór sektór públiku no privadu ne’ebé envolve ona iha prestasaun servisu tipu oioin ba empreza sosiál sira iha Timor-Leste. Liután sei iha mekanizmu finansiamentu funsionál ba empreza sosiál estabelese ona, hamutuk ho empreza sosiál balu ne’ebé sujeita ba prova-pilotu durante projetu nia implementasaun. Avaliasaun ikus liu ba projetu ne’e sei hatudu dalan bá oin ho definisaun klaru hodi aumenta tan empreza sosiál sira ba dezenvolvimentu ekonómiku rurál la’ós petróleu iha Timor-Leste. DIAGRAMA ESTRATÉJIA PROJETU Projetu ne’e sei haketak ba produtu 4 tuirmai ne’e, ne’ebé sei eloboradu tan durante períodu insepsaun projetu. 1) Ambiente ne’ebé fó-dalan ba dezenvolvimentu Empreza Sosiál iha Timor-Leste. Harii hela hosi rezultadu efeitu hosi Forum Kresimentu Inkluzivu iha Fevereiru 2012, projetu ida-ne’e sei fó asisténsia ba Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu no instituisaun governu relevante atu identifika no fó resposta ba obstakulu polítika, regulatóriu no programátiku ka iha merkadu nomós medida sira hodi kria ambiente ne’ebé sei fó-dalan ba kresimentu inkluzivu jeralmente no partikularmente ba dezenvolvimentu empreza sosiál sira. Ida-ne’e bele iha forma análize no konsellu polítika, suporte ba diálogu no formulasaun polítika, peskiza merkadu ba empreza sosiál relasiona ba oportunidade ODM iha Timor-Leste, monitorizasaun no dokumentasaun kona-ba empreza sosiál sira iha kontestu ekonómiku luan liu no sektór privadu ka kooperativa nian. Buat-ne’e sei mós responde ba asuntu sira hanesan igualdade jéneru, partisipasaun hosi joventude, aumenta oportunidade ba ema defisiente no populasaun vulneravel sira-seluk. Iha projetu nia rohan, rejime legál ka polítika ne’ebé nesesáriu ba empreza sosiál sira inklui Fundu Empreza Sosiál ba Timor-Leste ne’ebé esplika iha kraik, hamutuk ho kapasidade institusionál ne’ebé presiza, sei sai di’akliu ona, Pasu ida-ne’e sei asegura katak lisaun ne’ebé aprende hosi experimentasaun sei utiliza atu kria ambiente pozitivu hodi enkoraja empreza sosiál sira iha Timor-Leste.
Elementu krítiku ida iha inisiativa ida-ne’e mak Fundu Empreza Sosiál ida atu fornese finansiamentu ba empreza sosiál prospetivu. Atu asegura sustentabilidade, projetu ne’e sei serbisu hamutuk ho instituisaun finanseiru estabelesidu ne’ebé presta servisu ba distritu sira atu dezeña mekanizmu finansiamentu ne’ebé iha viabilidade komérsiu no asesivel ba MSME no kooperativa sira ne’ebé investe ba empreza sosiál sira. BNCTL no BNU hanesan parseiru posivel maibé selesaun parseiru (sira) sei halo liuhosi prosesu tenderizasaun kompetitivu. Opsaun ida-ne’ebé sei esplora mak atu serbisu hamutuk ho IFC nia Fasilidade Fahe Risku SME proposta ho banku komérsiu no atu kria liña kréditu espesiál ida ba Empreza Sosiál. Bainhira detallu hosi liña kréditu ne’ebé atu fornese iha projetu nia okos mak finalizadu ona, projetu ne’e sei fó fundus hodi fó garantia parsiál ba empresta-osan ne’ebé fó ba empreza sosiál hosi fundu ne’e. Fundu projetu nian sei utiliza nu’udar garantia ida iha faze ulukliu subsídiu empresta-osan hodi responde ba aspektu kolaterál no risku hosi empresta-osan ba empreza ki’ik iha ambiente Timor-Leste. Kritériu elijibilidade, termu no prosedura selesaun ba empresta-osan ne’e sei estabelese no proposta empreza sei hetan avaliasaun halodidi’ak durante tinan ulukliu. Estrutura governasaun ne’ebé nesesáriu ba fiskalizasaun no jestaun sei mós dezenvolve durante faze insepsaun. Liña kapitál segundu sei investiga tan durante tinan uluk implementasaun nian; investimentu kapitál hosi sektór privadu ba empreza sosiál sira. Ida-ne’e tuir modelu Yunus nian ida kona-ba finansiamentu empreza sosiál iha Bangladés. Proposta empreza sosiál sira sei fahe ba parte-interesada sira hosi sektór privadu ne’ebé halo operasaun iha Timor-Leste ka iha li’ur atu buka investimentu kapitál ho baze laiha-dividendu. Fundu Empreza Sosiál ida bele mós hatama osan persentajen hanesan de’it ho investimentu kapitál nu’udar medida garantia ba investadór privadu. Iha kazu rua-hotu, empreza sosiál sira sei hetan avaliasaun hosi peritu negósiu iha IADE ka Empreza Di’ak ho asisténsia tékniku se karik presiza. Empreza sosiál hirak-ne’e sei mós iha asesu ba servisu no rede negósiu nian iha okos Produsaun 3 no 4. Dezeñu no estrutura governasaun ba Fundu Empreza Sosiál ne’e importante ba nia viabilidade no sustentabilidade. Projetu ne’e sei serbisu hamutuk ho Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu, Ministériu Finansas, instituisaun finanseiru no parseiru sira hanesan IFC, ADB no UNCDF ba dezeñu no implementasaun pilotu ba Fundu Empreza Sosiál. Iha tinan terseiru projetu nian, ita hein Governu atu fó-suporte ba kontribuisaun orsamentu tama ba Fundu Empreza Sosiál hosi Orsamentu Estadu atu fó dalan ba expansaun no sustentabilidade. Produsaun ne’e nia aspirasaun mak atu identifika mekanizmu finansiamentu inovativu no rekursu nesesáriu hosi parseiru finansiamentu la’ós konvensionál atu fó-suporte ba dezenvolvimentu inisiativa mudansa sosiál ho impaktu boot no empreza produtivu fokadu ba sektór espesífiku ne’ebé kria empregu ne’ebé esensiál atu hadi’ak ema barak nia moris nomós atu aselera realizasaun ba ODM sira. 3) Kapasidade di’akliu ba prestadór servisu atu fornese suporte tékniku bazeia-ba-nesesidade ba Empreza Sosiál.
Ajénsia governmental, instituisaun finanseiru, ONG internasionál no nasionál, no parseiru dezenvolvimentu sira serbisu ona iha nivel lokál iha estensaun agríkola, fahe/transfere teknolojia, treinamemntu literasia finanseiru no prestasaun servisu ba negósiu sira, no asesu ba mikro-finansas no empresta-osan boot liu. Kooperativa sira ho membru envolvidu iha industria iha uma-laran no servisu sira, ho kapitál empresta hosi kooperativa ne’e mós simu asisténsia balu hosi Estadu no parseiru dezenvolvimentu sira. Iha nesesidade atu liga MSME no kooperativa sira ho merkadu, nomós ba prestadór servisu negósiu, treinamentu no teknolojia. Ministériu no organizasaun la’ós-governmentál sira ho programa ne’ebé halo impaktu ba sektór ne’e sei engaja iha projetu. Emprezáriu no kooperativa sira iha Timor-Leste presiza treinamentu iha área oioin, hanesan kalkula kustu no presu báziku, dezenvolvimentu produtu, komersializasaun, emblajen no aprezentasaun produtu, no planeamentu no jestaun negósiu. Ho rekoñesimentu ba parseiru hirak-ne’ebé presta ona servisu dezenvolvimentu negósiu iha Timor-Leste, projetu ne’e sei halo parseria ho prestadór servisu forte no fó suporte ba sira-nia prestasaun servisu ba individuu, grupu no kooperativa ne’ebé identifika nu’udar halo produtu ka presta servisu ne’ebé iha potensiál atu responde ba nesesidade merkadu ne’ebé identifika ona. Dezenvolvimentu produtu sei sai área intervensaun ida atu bele asegura empreededorizmu no kompetividade iha produtór sira-nia leet. Planeamentu produsaun no aumenta/fó treinamentu kapasidade bele mós tuir, hamutuk ho serbisu atu buka fonte kapitál no teknolojia liután se karik presiza. Servisu fó konsellu kona-ba jestaun empreza no asisténsia jurídiku kontinuozu sei fornese bá beibeik. Projetu ne’e sei fasilita koordenasaun entre entidade hirak-ne’e atu nune’e sira bele presta servisu temporanu no apropriadu ba partisipante sira iha distritu alvu sira. Mekanizmu garantia ba padraun kualidade no ijiene sei mós
dezenvolve durante projetu nia implementasaun. Sei iha mós esplorasaun kona-ba oinsá atu presta servisu inkluzivu ba kliente sira hosi populasaun dezvantajen hanesan ema ne’ebé hela iha área kiak no remota, feto, ema-defisiente no joventude. Projetu ne’e sei mós serbisu liuhosi no haforte kapasidade ba instituisaun kompetente iha Timor-Leste depende ba sira-nia área perísia no kobertura jeográfiku. Ida-ne’e bele inklui IADE, SEFOPE, CCI, Asosiasaun Empreza Feto, DNC, Empreza Di’ak. Objetivu boot liu mak atu utiliza oportunidade ne’ebé fó ona liuhosi atór dezenvolvimentu sira atu responde Espesifikamente ba nesesidade finanseiru no dezenvolvimentu kapasidade hosi mikro-empreza, kooperativa, empreza foin atu hahú ne’ebé iha potensiál boot, emprezáriu sosiál no korrente valór pró-kiak ne’ebé hatudu potensiál boot. 4) Koordenasaun no kriasaun rede di’akliu hosi investadór, prestadór servisu, korpu regulatóriu no Empreza Sosiál Forum ba Kresimentu Inkluzivu ne’ebé hala’o iha Fevereiru 6-7 halibur hamutuk MSME, kooperativa, governu, sektór privadu sira, no prestadór servisu treinamentu, peritu no pratikante ba dezenvolvimentu negósiu no parseiru dezenvolvimentu sira. Esperiénsia hatudu ona utilidade hosi fahe informasaun, diskusaun kona-ba asuntu komún no koordenasaun atividade. Projetu ne’e sei kontinua atu fasilita koordenasaun no kriasaun rede iha parte-interesada nia leet nomós fornesimentu suporte ba produsaun tolu ulukliu sira-ne’e. Komunidade lokál sira aprende di’akliu hosi ema ne’ebé iha perísia no ema seluk ne’ebé envolve ona iha atividade atu hanesan. Ligasaun tranzversál ba aprendizajen no fahe informasaun hanesan mekanizmu importante ba emprezáriu sira atu aprende. MSME no kooperativa sira bele sai ligadu ba malu nomós ho empreza eskala médiu no boot liu atu hakiak prosesu aprende ba malu. Maske agora daudaun kompostu hosi entidade marjinalizadu no fragmentadu, sektór MSME ne’e presiza entidade forte ida atu fó-suporte no dirije movimentu koletivu hodi harii ambiente komérsiu pozitivu no kultura empreededorizmu. Intervensaun alvejada bele mós prepara hodi promove interkámbiu koñesimentu entre feto sira ka ema defisiente. Tarefa-serbisu sira inklui advokásia hodi halo prosesu hetan lisensa negósiu fasil liu nomós atu liga emprezáriu sira ba prestadór Servisu Dezenvolvimentu Empreza. Ligasaun ba instituisaun no organizasaun sira-seluk ne’ebé iha ona projetu no programa iha área hanesan de’it sei enkoraja aprendizajen, fahe informasaun no oportunidade atu kria rede serbisu. Buat-ne’e hanesan parte importante hodi hakiak empreza sira no kultura empreededorizmu iha Timor-Leste. Kamara Komérsiu no Industria no Asosiasaun Empreza Feto bele serve papél hirak-ne’e. Diresaun Nasionál ba Kooperativa sira (DNC) iha responsabilidade ba polítika no promosaun kooperativa iha rai-laran. Ho 2012 hanesan Tinan Internasionál ba Kooperativas, DNC sei buka atu haforte nia kapasidade no atividade apoiu ba kooperativa sira. Kooperativa produsaun balu iha potensiál atu hala’o empreza sosiál viavel no DNC bele halo parte atu fó dalan ba dezenvolvimentu no kriasaun rede empreza sosiál iha kooperativa sira-nia leet. Projetu no parseiru sira hanesan Mós Bele ho suporte hosi IPAD, Empreza Di’ak, BFZ, GIZ, JICA, USAID mós hanesan ligasaun krítiku ba kriasaun rede no kooperasaun entre empreza no kooperativa sira. Pilár Dezenvolvimentu Ekonómiku iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku ne’e inklui sektór oioin no koordenasaun inter-ministeriál hanesan esensiál ba dezenvolvimentu no implementasaun polítika no asaun koezivu. Koordenasaun inter-ministeriál sei hetan suporte atu nune’e bele responde ba limitasaun no entidade Governu relevante sira bele serbisu hamutuk atu influénsa polítika, programa no servisu Governu nian. Plataforma no rede esternu sira sei mós envolvidu bainhira apropriadu atu lori ideia no perísia hosi rain sira-seluk nomós interese hosi sektór privadu, no emprezáriu sosiál atu invest no fó-suporte ba dezenvolvimentu empreza sosiál sira iha Timor-Leste. 1.4.2 ESTRATÉJIA PARSERIA PARSEIRU NASIONÁL sira
Kontraparte Governu prinsipál ba projetu ne’e mak Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu. Parseiru seluk iha Governu nia laran sei inklui Ministériu Turizmu, Komérsiu no Industria, Ministériu Agrikultura no Peskas, Ministériu
Finansas, Sekretária Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu no Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade. Iha Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu nia laran mak DNC ho responsabilidade ba dezenvolvimentu empreendedorizmu no dezenvolvimentu kooperativa nian, ne’ebé iha kapasidade bele mobiliza no dezenvolve iha projetu nia promosaun ba empreza sosiál. Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Empreza (IADE) iha MED nia okos no SEFOPE nia sentru formasaun vokasionál nu’udar instituisaun prinsipál rua ba formasaun ho patrosíniu hosi Governu.
Kamara Komérsiu Timor-Leste (no CCI distritál sira), Asosiasaun Empreza Feto hanesan parseiru sektór privadu balu ne’ebé envolve ona iha prestasaun servisu dezenvolvimentu negósiu. Instituisaun finanseiru ne’ebé presta servisu ba MSME no kooperativa sira inklui banku komérsiu no ONG mikrofinansas rua Moris Rasik no Tuba Rai Metin ne’ebé iha aspirasaun atu sai Instituisaun Simu Depózitu Seluk. Banku Nasionál ba Komérsiu iha Timor-Leste (BNCTL) nu’udar banku nasionál ulukliu iha Timor-Leste ne’ebé transforma hosi Institutu ba Mikrofinansas Timor-Leste. Kompañia Seguru Nasionál Timor-Leste (NITL) sei dezenvolve daudaun apólise-seguru mikro-kréditu ho apoiu hosi UNCDF, PNUD no ILO.
ONG no projetu hirak-ne’ebé serbisu iha rai-laran, liuliu hirak-ne’ebé identifika ona nu’udar prátika di’akliu durante mapamentu PNUD nian kona-ba feto sira-nia atividade dezenvolvimentu manán-moris, hanesan kandidatu atu sai parseiru ba projetu ne’e, inklui Sentru Dezenvolvimentu Komunitária iha Baucau, Organizasaun Haburas Moris iha Bobonaro no Mós Bele iha Maubara, Liquisa, nia perfíl bele hetan iha anéksu. Empreza Di’ak, Moris Rasik, Tuba Rai Metin nu’udar ONG hirak-ne’ebé bele fornese treinamentu no servisu negósiu ka finanseiru.
PARSEIRU INTERNASIONÁL sira
Iha ajénsia dezenvolvimentu no instituisaun finanseiru internasionál barak ne’ebé ativu ona iha dezenvolvimentu negósiu no empreza no ne’ebé fó-suporte ona ba instituisaun nasionál no projetu hirak-ne’ebé temi iha leten. Hirak-ne’e inklui Brazíl, BFZ, EU, GIZ, IFC, ILO, JICA, Portugál, UNCDF, UNIDO no USAID.
Iha PNUD nia laran, Sentru Polítika Seoul PNUD ba Parseria Dezenvolvimentu Globál nu’udar fasilitadór ba koñesimentu dezenvolvimentu no transferénsia/interkámbiu entre rain sira iha parte-Súl globál, ne’ebé harii ba esperiénsia no Istória susesu iha ekonomia Aziátika. Iha área dezenvolvimentu empreza sosiál, Sentru ne’e envolve nia an iha peskiza asaun ba parseria no ligasaun komérsiu foun hanesan ho emprezáriu, korporasaun komérsiu, fatin hanoin ideias no instituisaun akadémiku, no nia sei dezenvolve daudaun nia kapasidade atu sai sentru-serbisu no pontu sorumutu hakat PNUD nia Sede Nasionál sira-seluk nu’udar sede-jerál iha área ida-ne’e. Divizaun Sektór Privadu (DSP) iha Buro Parseria PNUD iha Nova Yorke engaja hela daudaun ho atór dezenvolvimentu foun sira ne’ebé serbisu buka re-integrasaun globál no rejionál boot liu ba ekonomia sira liuhosi dezenvolvimentu empreendedorizmu; iha sira-nia leet mak rai-Olanda nia Fundasaun Rede Negósiu iha Dezenvolvimentu (BiD). Bainhira sai ona operasionál, plataforma bazeia-iha-internet PNUD-BiD foun ne’e sei fó-dalan ba instituisaun lokál sira atu kria sira-nia komunidade on-line rasik ba emprezáriu, mentor no investadór sira. Projetu ne’e sei mós utiliza fasilidade sede-jerál ida-ne’e no hein katak partisipante projetu sira bele sai parte ba rede ida-ne’e no bele hetan benefísiu hosi nia akompañamentu iha negósiu no prestasaun servisu liga-malu.
Rede BiD ne’e bele fó asisténsia tuirmai ne’e ba rain ida-ne’e:
kompañia boot liu; • Buka individuu lokál ne’ebé riku ona no fó treinamentu ba sira atu sai Investadór Anju ba empreza sosiál sira hosi
kompetisaun ne’e; • Rede BiD sei konvense banku sira atu halo kolaborasaun hamutuk ho investadór Anju sira atu halo finansiamentu
konjuntu ba empreza sosiál sira. Sei mós buka atu dada banku sira-nia interese atu refere empreza sosiál ho risku ba plataforma rede-internet atu nune’e sira bele iha viabilidade di’akliu. Kliente sira hosi banku, ne’ebé iha deve barak liu sei aprezenta ba investadór Anju sira ba finansiamentu ekuidade. Depozitante boot ba banku sira bele mós simu treinamentu atu sai investadór Anju sira. Tuir dalan ne’e dala hira ona ho empreza sosiál, ikus liu banku ne’e bele simu empreza sosiál ne’e nu’udar kliente baibain. Nune’e empreza sosiál ne’e sai ona viavel nu’udar kliente ba banku.
• Iha tinan tolu nia ikus parseiru lokál ida tenke iha kapasidade atu kaer programa no halo jerasaun ba nia rendimentu rasik atu kobre maioria kustu.
1.4.3 BENEFISIÁRIU Sei identifika fatin projetu halo tuir tipu empreza ne’ebé selesiona nu’udar empreza sosiál viavel. Empreza hirak-ne’e sei hili durante faze insepsaun projetu ho konsultasaun hamutuk ho autoridade governu nasionál no lokál sira nomós ho parte-interesada sira-seluk inklui ONG nasionál no parseiru dezenvolvimentu internasionál. Kritériu ba selesaun sei inklui, hamutuk ho buat seluk tan, empreza ne’e nia viabilidade, prátika di’akliu iha dezenvolvimentu negósiu no nia objetivu sosiál nia relevánsia relasiona ba realizasaun alvu ODM sira. Prezensa hosi prestadór servisu dezenvolvimentu empreza nu’udar parseiru sei mós sai faktór ida. Benefisiáriu diretu ne’e hanesan maizumenus feto/mane/joven na’in-300 ne’ebé hetan empregu nu’udar rezultadu hosi projetu ne’e, partikularmente liuhosi empreza sosiál ne’ebé foin kria ka haforte. Membru feto/mane/joven na’in-200 tan hosi kooperativa no MSME rurál sei mós hetan benefísiu hosi prestasaun servisu iha área sira hanesan komersializasaun konjuntu, jestaun korrente valór, dezenvolvimentu abilidade negósiu, no hasa’e padraun kualidade produtu nian. Benefisiáriu diretu sira-seluk mak instituisaun governu no privadu ne’ebé mós sai parseiru iha prestasaun servisu, no benefisiáriu ba atividade harii rede-serbisu. Benefisiáriu indiretu ne’e hanesan populasaun rurál vulneravel liu iha Timor-Leste (feto, joven, IDP foin fila-fali, ema defisiente) nu’udar benefisiáriu ba servisu sosiál no produtu ne’ebé empreza sosiál sira-ne’e sei fornese. Emprezáriu no kooperativa sira ho interese ba empreza sosiál sei mós hetan benefísiu hosi projetu ne’e liuhosi sira-nia partisipasaun iha atividade projetu oioin. 1.4.4 OBJETIVU DEZENVOLVIMENTU NASIONÁL Projetu ne’e sei kontribui ba Planu Nasionál ba Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011-2030 (PDE) ne’ebé lansa liuhosi S.E. Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão iha 2011 ne’ebé ezbosa Vizaun ba Timor-Leste iha 2030. Objetivu primáriu mak atu sai rain rendimentu klaran-leten bazeia ba ekonomia diversifikadu laiha kiak todan. Agora daudaun nu’udar rain rendimentu menus konsentrada maka’as ba agrikultura subsisténsia, no ho reseitas petroliferas ne’ebé akumula iha Fundu Petróleu, Timor-Leste sei iha oportunidade barak atu diversifika nia estrutura ekonómiku, ne’ebé bele realiza liuhosi industria krítiku tolu hanesan agrikultura, turizmu no petróleu.
Kresimentu ekonómiku no redusaun pobreza ne’ebé prevee iha PDE sei kobre área prinsipál tolu, hanesan kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura no dezenvolvimentu ekonómiku. Pilár dezenvolvimentu ekonómiku inklui sektór xave sira hanesan dezenvolvimentu rurál, agrikultura, petróleu, turizmu no dezenvolvimentu sektór privadu no sei buka ba modernizasaun no diversifikasaun iha ekonomia prinsipalmente agríkola ne’ebé bele hamosu oportunidade ba Timor-oan sira-hotu/ PDE ne’e rekoñese katak iha ema barak liu iha área rurál ho empregu menus fali área urbanu, liuliu iha Dili. PDE ne’e fó prioridade ba dezenvolvimentu rurál, ho foku ba kriasaun empregu ba ema ne’ebé foin tama ba maundobra liuhosi enkoraja dezenvolvimentu sektór privadu, nomós liuhosi dezenvolve sektór empreza ki’ik no médiu. Kooperativa sira nu’udar meius ida atu estimula dezenvolvimentu rurál sektór privadu mós aliñadu ho PDE. Duké de’it kresimentu ekonómiku, dezenvolvimentu kapitál sosiál hanesan saúde no inkluzaun sosiál ba joven no feto sira mós hanesan prioridade iha PDE. Projetu ne’e mós aliñadu ho prioridade nasionál sira relasiona ba oinsá atu aumenta atividade ekonómiku iha área rurál sira liuhosi fó-suporte ba dezenvolvimentu kooperativa, produtór bazeia-iha-umakain no empreza mikro, ki’ik no médiu partikularmente iha produsaun la’ós agrikultura.
1.4.5 EFEITU DEZENVOLVIMENTU NASOENS UNIDAS Liuhosi mobilizasaun sektór privadu iha Timor-Leste, inklui emprezáriu mikro, ki’ik no médiu nomós sektór kooperativa ne’ebé envolvidu iha atividade produsaun iha sektór la’ós agrikultura rurál, projetu nia objetivu mak atu promove kontribuisaun hosi empreza sosiál ba redusaun forma pobreza rendimentu no la’ós-rendimentu iha área rurál sira iha Timor-Leste. Impaktu hosi efeitu iha leten ne’e sei hamosu progresu to’o alvu ODM 2015 iha Timor-Leste, liuliu (sujeita ba tipu empreza sosiál ne’ebé mosu liuhosi suporte projetu nian):
ODM 1: Halakon kiak estrema no hamlaha • Parte populasaun ne’ebé moris iha liña pobreza nasionál nia okos: porsentu 14
• Prevalénsia labarik isin-krekas ho idade menus tinan lima: porsentu 31 ODM 3: Promove igualdade no empoderizasaun jéneru ODM 5: Hadi’ak saúde maternál ODM 6: Kombate HIV/SIDA, malária no moras sira-seluk ODM 7: Asegura sustentabilidade ambientál • Parte rai ne’ebé iha kobertura ai-laran: porsentu 55 • Parte populasaun ne’ebé uza fasilidade saneamentu melloradu: porsentu 80 hosi populasaun urbanu no
porsentu 55 hosi populasaun rurál
Projetu ne’e mós aliñadu ho Enkuadramentu Asisténsia Dezenvolvimentu NU (UNDAF) no Programa Nasionál PNUD nia Planu Asaun (CPAP) ba 2009-2013. Projetu ne’e sei mós hetan konsiderasaun iha formulasaun UNDAF/CPAP subsekuente hosi 2014 bá oin. 1.4.6 MONITORIZASAUN NO AVALIASAUN Projetu ne’e sei prodús relatóriu progresu trimestre hodi haklakan progresu ne’ebé halo. Relatóriu anuál ida sei kaptura rezultadu foin mosu hosi kriasaun empreza sosiál, Fundu Empreza Sosiál no kriasaun empregu subsekuente. Liután revizaun médiu-termu ba programa ne’e sai hala’o iha tinan segundu implementasaun nian, hodi fó dalan ba parseiru sira-hotu atu bele halo revizaun ba rezultadu no propoin dalan bá oin.
Nivel dadus inisiais kona-ba atividade ekonómiku iha distritu ne’ebé partisipa sei sukat, i.e. taxa empregu-dezempregu, populasaun maundobra, ema empregu iha industria oioin no vulnerabilidade empregu nian, nsst atu informa projetu nia monitorizasaun no avaliasaun.
1.4.7 ANÁLIZE RISKU # Risku Medida mitigasaun
1 Mosu fali insidente violentu Sei presiza monitorizasaun didi’ak bá beibeik kona-ba situasaun seguransa.
2 Estigmatizasaun ba grupu vulneravel, hanesan feto no ema defisiente sira
Suporte ba kampaña konxiensializasaun bele promove persepsaun pozitivu hosi ema vulneravel nomós sei fornese resposta ba impaktu negativu hosi eskluzaun sosiál.
3 Envolvimentu fraku no jestaun ladi’ak hosi parseiru sira
Projetu ne’e sei promove envolvimentu ativu hosi parseiru ida ida atu bele fasilita transferénsia apropriadu ba kompeténsia no koñesimentu ba favór parseiru sira-nian. Projetu ne’e sei mós adota aprosimasaun bazeia ba dezempeñu ba Fundu Empreza Sosiál iha-ne’ebé proposta sira sei hetan avaliasaun halodidi’ak hosi peritu komérsiu.
4 Governu nia mudansa ba polítika no iha kompromisu fraku nu’udar rezultadu hosi eleisaun Prezidensiál no Parlamentár
8 Kriasaun munisipalidade ne’ebé halo interrupsaun temporáriu (tanba falta autoridade atu halo desizaun) ba progresu atividade projetu nian
Serbisu hamutuk ho prestadór servisu oioin, sektór privadu no ONG sira sei fó dalan ba kontinuasaun, maibé iha longu-prazu dezkonsentrasaun sei fó oportunidade ba intervensaun estadu lokalizadu.
1.4.8 ADMINISTRASAUN NO JESTAUN FINANSEIRU Projetu ne’e sei implementa halo tuir Modalidade Implementasaun Direta liuhosi Sede Nasionál PNUD iha Timor-Leste. Tanba projetu ne’e tuur iha klaran entre Governu no sektór privadu, unidade jestaun projetu ida sei estabelese ho pesoál maizumenus na’in-4 inklui: Xefe Asesór Tékniku (internasionál), Ofisiál Projetu Nasionál, Ofisiál Monitorizasaun no Avaliasaun, Asistente Finansas/Administrativu no Kondutór ida. Unidade jestaun projetu nia papél xave mak atu fó-suporte ba implementasaun projetu, kapasitasaun ba atór nasionál kriasaun ligasaun hamutuk ho parseiru internasionál nomós fasilita dokumentasaun koñesimentu no interkámbiu. Sede Nasionál PNUD sei iha responsabilidade ba jestaun rekursu umanu, jestaun finanseiru, reportajen no monitorizasaun kona-ba atividade projetu.
Estrutura jestaun ne’ebé deskreve iha figura iha kraik hanesan estrutura espesifikamente dezeñadu atu maneja projetu to’o nia rohan, no inklui papél no responsabilidade ne’ebé halibur hamutuk interese no abilidade oioin ne’ebé presiza ba projetu ne’e.
Komisaun Volante Projetu KVP ne’e nu’udar grupu responsavel ba fiskalizasaun projetu, desizaun jestaun ezekutivu no aprovasaun relasiona ba projetu, inklui aprovasaun ba revizaun projetu, Planu Serbisu Anuál no Relatóriu Anuál. KVP ne’e sei iha responsabilidade ba diresaun no jestaun jerál projetu. Termu Referénsia ba KVP ne’e sei ezbosa no endosa iha sorumutu KVP ba dalahuluk. Xefe Asesór Tékniku XAT internasionál ne’e sei iha autoridade atu hala’o projetu loron-loron halo tuir matadalan ne’ebé fornese liuhosi KVP. XAT ne’e sei iha responsabilidade ba jestaun no foti-desizaun loron-loron ba projetu. XAT nia responsabilidade prinsipál mak atu asegura katak projetu ne’e hamosu rezultadu espesífika iha dokumentu projetu, tuir padraun kualidade rekízitu nomós halo tuir limitasaun kustu no tempu. Termu Referénsia ba kada membru iha Ekipa Projetu sei prepara no sei iha prosesu Rekrutamentu kompetitivu. 1.4.8 ESTRATÉJIA SUSTENTABILIDADE
Tanba projetu ne’e sei introdús aprosimasaun no inisiativa relativamente foun, prosesu iterativu ba planeamentu no implementasaun bazeia ba faze no modulu sei utiliza. Ezaminasaun halodidi’ak ba instituisaun ne’ebé eziste sei presiza atu determina iha-ne’ebé komponente oioin bele hametin hela. Durante faze insepsaun fulan-neen iha projetu nia oin, atividade preparatóriu inklui avaliasaun kapasidade ba parseiru potensiál sei hala’o atu elabora planu serbisu no enkuadramentu rezultadu. Preokupasaun sustentabilidade sei mós inkorpora iha avaliasaun ne’e. Hamutuk ho Fundu Empreza Sosiál ne’ebé sei institusionaliza, ambiente ne’ebé fó dalan ba empreza sosiál atu moris iha Timor-Leste mak hanesan produsaun hosi komponente ida-ne/e, no sei integradu ba instituisaun suporte ba sektór privadu ne’ebé iha ona atu aumenta sustentabilidade. Mekanizmu halo rede-serbisu no koordenasaun ne’ebé estabelese iha okos Efeitu 4 sei monu iha laran instituisaun nasionál ne’ebé eziste hanesan CCI, nu’udar mekanizmu ba sustentabilidade. Monitorizasaun no avaliasaun kontinuozu kona-ba empreza sosiál rasik sei utiliza hodi halo dezeñu fali ba komponente ne’ebé la hetan susesu, ho hanoin atu buka modelu ho potensiál ba eskalasaun to’o iha projetu nia rohan.
1.4.9 PRAZU Projetu ne’e hanesan inisiativa inovativu ne’ebé sei implementa durante períodu tinan 3. Fulan neen ulukliu sei konstitui faze inisiasaun no insepsaun projetu iha-ne’ebé pesoál jestaun projetu prinsipál sei rekruta, estratéjia projetu no nia planu serbisu sei elabora no parseiru sira iha komponente oioin identifika tiha. Dadus Inisiais no indikadór ba projetu nia jestaun bazeia ba rezultadu sei hetan revizaun no definisaun tan durante períodu insepsaun.
2012 – Dezeña no inisia pilotu ba Fundu Empreza Sosiál. 2013 – Empreza Sosiál finansia hosi Pilotu Fundu Empreza Sosiál monitoriza ba risku no oportunidade. 2014- Fundu Empreza Sosiál estabelese ona nu’udar eskema finansiamentu sustentavel ho kontribuisaun hosi Governu.
2.1 Halo dezeñu ba pilotu estrutura institusionál no prosedura operasionál ba Fundu Empreza Sosiál Timor-Leste
PNUD, MED, Instituisaun finanseiru
Konsultór finanseiru $65,000 CTA (20%) $100,000
2.2 Pilotu ba fundu empreza sosiál ho empresta-osan (hosi sistema bankaria) ka fundu kapitál hahú (ho investimentu hosi sektór privadu) ba empreza sosiál viavel selesionada
PNUD, MED Osan inisiál ba Fundu Empreza Sosiál $500,000
2.3 Asisténsia tékniku ba jestaun fundu empreza sosiál
PARTE 3: ANÉKSU sira ESTUDU KAZU 1: SENTRU DEZENVOLVIMENTU KOMUNITÁRIU, BAUCAU Sentru Dezenvolvimentu Komunitáriu (SDK) Distritu Baucau SDK, ne’ebé hahú nu’udar ONG internasionál ida, daudaun ne’e rejista nu’udar ONG lokál ho foku ba projetu agrikultura ho kooperasaun hamutuk ho Organizasaun Ai-han no Agríkola (FAO). ONG ne’e mak hato’o asisténsia tékniku ba ema lokál sira ho objetivu atu fó dalan ba sira atu hamriik rasik. SDK ne’e mak hala’o ona grupu sanulu hosi ema, ne’ebé iha grupu feto 5. Grupu ida-ida kompostu ho maizumenus membru na’in-20 nu’udar benefisiáriu oioin, no to’o iha ema na’in-100 iha grupu ida-ida ne’ebé hetan benefísiu indiretu hodi grupu nia atividade sira. Gama idade iha grupu ida-ida jeneralmente hanesan tinan 25 to’o 45. Grupu Feto SDK nian mak treinadu atu prodús ai-han prosesa tiha ona, hanesan hodi-sona, compote no mina-nu’u. Ba grupu mane sira, sira simu instrusaun kona-ba abilidade produsaun ai-han hanesan tomate no ai-nanas, hamutuk ho abilidade artezanatu. Ema lokál sira forma grupu voluntáriu no hatama proposta ba SDK atu hahú projetu ida. Ba grupu ne’ebé hetan susesu, SDK ne’e fó sesaun treinamentu tékniku loron-tomak ba loron 5 atu asegura katak grupu sira iha treinamentu kompreensivu kona-ba oinsá atu prepara ai-han prosesa tiha. Hafoin simu asisténsia tékniku ne’e, iha treinamentu tuirfalimai relasiona ba kontabilidade no jestaun báziku inklui dezenvolvimentu estratéjia komersializasaun. Kurríkulu ba sesaun treinamentu ida-ida mak iha variasaun halo tuir edukasaun no esperiénsia vokasionál hosi membru grupu sira.
Maske feto sira-nia atividade jerasaun rendimentu mak enkoraja, iha obstakulu balu ne’ebé limita feto sira-nia potensiál; partikularmente dependénsia ba métodu produsaun tradisionál no manuál, ne’ebé impede kriasaun ekonomia eskala ne’ebé bele hamenus kustu produsaun, no hamosu presu ki’ik no kompetitivu liu. Jeralmente, feto sira serbisu de’it durante períodu bainhira rezerva sasán ne’ebé sira prodús komesa hamenus ka materiál brutu mak prontu atu prosesa. Aprosimasaun bazeia-ba-nesesidade ne’e sei iha vantajen tanba fleksibilidade tempu atu halo serbisu uma-laran, maske la fornese fonte rendimentu regulár ba umakain.
Barreira ba fornesimentu estavel no presu razoavel ba produtu hela nafatin problemátiku, Disponibilidade matérial brutu bele rezulta produsaun hapara, maske SDK kria ona grupu agrikultór, liga produtór sira ba ema ne’ebé prosesa no nune’e realiza nivel estabilidade iha fornesimentu matérial brutu. Solusaun ida-seluk mak atu halo mudansa ba liña produsaun tuir disponibilidade materiál, maske ida-ne’e sei iha dezvantajen atu halo prosesu produsaun efisiente liu, halo marka ba produtu no entrada ba merkadu. Materiál emblajen, hanesan botir vidru, matan no sela mak importa hosi Indonézia no tenke hola boron. Atu fó-resposta ba problema ne’e, SDK ne’e sei tenta atu uza fali botir vidru maske iha progresu uitoan de’it. Asesu ba merkadu ne’e hanesan problemátiku, ho impedimentu tanba infraestrutura ladi’ak ne’ebé halo susar atu hasoru oráriu fornesimentu regulár. Kustu transporte aas mós hasa’e tan presu. Ikus liu hotu hotu ne’e katak maske iha Satisfasaun kliente, fornesimentu la estavel sei impede vendas. SDK hala’o ona projetu bazeia-ba-grupu hirak ne’e ho susesu durante tinan lima, no hanoin nia serbisu nu’udar susesavel. SDK ne’e sei hatudu potensiál ba expansaun; maibé expansaun ne’e sei depende ba asesibilidade merkadu.
ESTUDU KAZU 2: MÓS BELE MAUBARA, LIQUISA Mós Bele Maubara, Liquisa Ho nia fatin iha rain nia sorin tasi-feto, maizumenus 32 km ba Loro-Monu hosi Dili mak distritu Liquisa no suco Maubara. Maubara ne’e tuur hela iha tasi-ibun fatuk barak no iha Pousada Portugués tuan ida. Hamutuk ho lian ofisiál rain nian (Tetum no Portugués), maioria populasaun sira sei ko’alia Tokodede. Nu’udar programa finansiadu liuhosi Cooperação Portuguesa hosi Governu Portugál, Mós Bele sei buka atu fó-suporte ba dezenvolvimentu sosio-ekonómiku hosi kraik sa’e liuhosi serbisu hamutuk ho komunidade sira iha atividade ne’ebé bele hadi’ak sira-nia asesu ba manán-moris no servisu sosiál sira.
Mós Bele ne’e sei kria oportunidade ba empreza no empregu ba mane no feto sira, inklui joventude. Ho nia fatin iha laran pousada tuan mak restaurant ida-ne’ebé fó empregu ba ema na’in-10 ne’ebé tuir treinamentu iha aspektu operasaun no jestaun hotu hotu. Hamutuk ho loja artezanatu ne’ebé fa’an hela bote, pasta, tais, joiallaria costume no sasán artezanatu seluk tan ne’ebé feto suco nian halo ho konsellu dezeñu no asisténsia ba kontrolu kualidade produtu. Estrada ida bá oin, iha loja internet ne’ebé fó asesu ba internet, no la dook tan sei iha sentru mini-komérsiu ne’ebé fó fatin ba salon, loja vestidu no espasu ba banku ida. Besik liu ba sentru suco ne’e mak Frutaria Maubara hanesan fatin iha-ne’ebé sira fa’an produtu ai-fuan lokál no sentru prosesamentu ai-han iha-ne’ebé feto sira halo compote hosi ai-
fuan tuir tempu. João Carvalho, Koordenadór Ezekutivu Jerál ba Mós Bele esplika hanesan ne’e, “To’o oras ne’e daudaun Timor-oan sira seidauk iha esperiénsia ho empregu formál... Entaun Mós Bele sei kria estrutura sira iha laran ne’ebé suco-na’in sira bele serbisu buka osan no aprende la’ós de’it abilidade vokasionál no negósiu maibé mós disiplina servisu formál nian.” Mane, feto no joventude sira ne’ebé sei hetan benefísiu hosi projetu mak identifika liuhosi xefe suco, no se karik ida mak mai serbisu tarde ka la mai serbisu beibeik , João mak fó-hatene xefe suco ne’ebé bele troka ema ne’e. Mós Bele mós fó resposta ba asuntu nutrisaun no edukasaun. Iha biblioteka ida ne’ebé iha livru 3,000 no eskola-infantíl ne’ebé fó oportunidade ba família sira atu lee ba sira-nia oan no hanorin labarik sira atu kose sira-nia nehan. Programa ne’e mós hanorin hela membru komunidade sira kona-ba ijiene no saneamentu no ema ne’ebé halo lutu ba sira-nia kintál uma no halo moos simu tinta azúl no mutin ba sira-nia uma. Sistema bee-moos mak estabelese hela. Ne’e hanesan modelu di’ak ba dezenvolvimentu komunitária ne’ebé ho foku ba kriasaun servisu iha komunidade nia laran, liuhosi no ba membru komunidade sira. Tanba nia fatin di’ak, Maubara mós bele sai fatin turizmu kapás. “Ami sei buka turista Timor-oan, la’ós ema tasi-balu sira, entaun ami nia lista hahán inklui buat ne’ebé iha folin ba merkadu lokál,” esplika Sr. João. Bikan han meiudia iha folin $3, maibé rolu ikan mak fa’an ho sentavu 5 no labarik sira iha komunidade laran sosa barak liu. Iha pousada nia laran iha fatin halimar ba labarik lokál sira atu goza, tali, tun-sa’e no fatin nani-sa’e ne’ebé halo hosi materiál lokál. Mós Bele ne’ebé mós halo feira anuál iha pousada laran atu halibur produtór Maubara sira hamutuk inklui kooperativa sira hosi distritu seluk atu promove Maubara nu’udar fatin turizmu. Bainhira ema komunidade sira hahú atu prodús ai-han no artezanatu di’akliu, Mós Bele sei fasilita produtór sira-nia asesu ba merkadu boot. Produtór ai-fuan no modo, nomós artezanatu sira, nia produtu mak fa’an la’ós de’it iha Pousada Maubara maibé iha supermerkadu iha Dili. Mós Bele nia slogan mak “Asesu=Transformasaun=Empoderizasaun,” no nia atividade halo posibilidade ba