Mjesto Immanuela Kanta u mišljenju ideje univerziteta · Branko Despot tezu postavlja još radikalnije ... očekivao, ta knjiga ne odaje dojam konzistencije i cjelovitosti na kakvu

PregledničlanakUDK1:387.1Kant,I.Primljeno15.3.2013.

Igor EterovićSveučilišteuRijeci,Medicinskifakultet,Katedrazadruštveneihumanističkeznanostiumedicini,

BraćeBranchetta20,HR–[email protected]

Mjesto Immanuela Kanta u mišljenju ideje univerziteta

SažetakIdeja univerziteta uzima se kao temeljna u artikulaciji pojma univerziteta i njegove institu­cionalne ostvarivosti, a u tom se kontekstu u prvi plan stavlja Immanuel Kant kao nezaobi­lazan mislitelj te ideje. Radi lakšeg razumijevanja njegove artikulacije ideje univerziteta, na početku se ukratko predstavljaju osnovne značajke Humboldtove vizije univerziteta kroz koje se može pratiti Kantov doprinos i utjecaj na njihovo artikuliranje. Centralni je Kantov spis pri tome Sporfakulteta, u kojemu ne samo da je ponudio koncept sveučilišta kao insti­tucije temeljne za razvoj učenosti nego je po nekima možda i posljednji mislio samu ideju univerziteta. Kako analiza pokazuje, ta ideja u historijskome smislu predstavlja artikulaciju klasične ideje modernog, humboldtovskog tipa sveučilišta, no u nju su također utkani broj­ni elementi koji posjeduju trajnu aktualnost (npr. jurisdikcija pojedinih područja znanja, pretenzije pojedinih znanosti, autonomija znanostî i fakultetâ, odnosi pojedinih fakulteta itd.). Uzimanjem u obzir čitava Kantova opusa, pokazuje se da je u Sporufakulteta Kant ponudio proširenje svoga prosvjetiteljskoga projekta, dao dopunu svojoj filozofiji politike i prava (javna i privatna upotreba uma), odnosno filozofiji povijesti (univerziteti kao karika u progresu čovječanstva uopće), te dodao i značajne dopune svojoj filozofskoj antropologiji (univerzitet kao medij razvoja čovjekovih moći) i filozofiji odgoja (univerzitet kao neophod­na dimenzija u odgajanju čovjeka kao osobe, kao građanina i kao čovjeka uopće). S druge se strane demonstrira nužnost svih tih ostalih dijelova njegova filozofskog opusa za potpuno razumijevanje njegove misli, a napose čitanje ideje univerziteta u antropološkom ključu. Umjesto zaključka, evaluiraju se rezultati prethodne analize u kontekstu pokušaja odgovora na pitanje o Kantovoj trajnoj aktualnosti i njegovu posebnu mjestu u povijesti ideja, a s obzirom na mišljenje ideje univerziteta.

Ključne riječiImmanuelKant,idejasveučilišta,Spor fakulteta,modernosveučilište

Uvod

Kadagovorimoouniverzitetu,tadatrebamogovoritioidejiuniverzitetakojakonstituira sampojamuniverziteta.1Nezaobilazna je ličnostumišljenju te

1

BrankoDespottezupostavljajošradikalnijegovoreći o misliteljima univerziteta: »Lakojeuvidjeti,dajekriterijnjihova‘izbora’idejauniverziteta,aneneštoizvanjsko,pukohisto­rijsko ili empirijsko, što uvijek već, znajućitoiline,idejupretpostavlja.Postavilisepi­tanjeuniverziteta‘danas’,ondanamnikako­vostanjestvari,cirkulirajućeteorijeilipukepotrebemakojesfere,nemogupružitipraviodgovor.Govorouniverzitetuiborbazanje­ga,bezuvidauidejuuniverziteta,istoještoi

duhovnosljepilo.«Despot,Branko,»Predgo­vor–Univerzitetkaoznanstvenaustanovailičovjekkaoznanstveno robovanje«,u:Kant,I.;Schelling,F.W.J.;Nietzsche,F.,Ideja uni­verziteta,izabrao,preveoipredgovornapisaoB.Despot,Globus,Zagreb1991.,str.13,bilj.1.Diskursoidejiuniverzitetanajraširenijijeurazmatranjuuniverzitetainjegazapotrebeovogaradanetrebaposebnoobrazlagati.Me­đutimtrebabaremkratkoupozoritidaposto­je inekinjegovikritičarikoji,nastupajući s

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta474

idejeImmanuelKant.NekićeautoričakisticatiKantakaoposljednjeg,upra­vomsmislutihriječi,misliteljaidejeuniverziteta,čovjekakrozkojegaje»pos-ljednjiputprogovorilaidejauniverziteta«.2Pokazatćemokakoje,kaotakav,Kantupravonezaobilaznakarikauformiranjuuniverzitetahumboldtovskogtipa,kojejepredstavljalorevolucijuuobrazovanju,aliiznanstvenomistraži­vanju,odnosnoakademskurevolucijuucjelini.IakojenesumnjivodajeKantovodjeloSpor fakultetacentralnozatematikukojomseovdjebavimo,ipakćesepokazatinužnimposezanjezanjegovimdrugimdjelimaradipotpunijegrazumijevanjaKantoveidejeuniverziteta,atimeipravilnijegocjenjivanjanjegovevažnostiurazvojuidejeiutjecajunakasnijemislitelje.NoprijenegolikrenemonaistraživanjeKantoveartikulacijeidejeuniverzite­ta,potrebnojeučinitimanjudigresijuipredstavitiukratkopraktičnoozbilje­njeteidejekojejeproveoWilhelmvonHumboldt.NaimetadaćesetekmoćipotpunijeocjenjivatiKantovomjestonaputukozbiljenjuteideje,atimeinjegovznačajutomeprocesu.OsimtogaHumboldtovakakoteorijskatakoipraktičkaartikulacijateidejemnogojepreciznijaijasnijapaujednonudiosnovnepojmovezarazmatranjesameKantovemisli.

Humboldt i praktično ozbiljenje ideje univerziteta

Kojajeveličinaimjestoteznačajneličnosti,kojunitkokasnijenijenadmašiopoonomeštojeostvarenonapoljuvisokogobrazovanjaiznanstvenogusavr­šavanja,najboljejesažeoBrankoDespot:»KarlWilhelmFreiherrvonHumboldt tu je idejuuniverzitetapraktičkiformulirao iozbiljiosvjesnokaopraviutemeljiteljUniverzitetauBerlinu.Kasniji suuniverziteti slika,odraz,nakoncujošjedvavidljivtragtogautemeljenja.«3

Štobičinilookosnicuuniverzitetahumboldtovskogtipa,kojajezapravosu­štinamodernoguniverziteta,pokušaojepokazatiMarekKwiek,locirajućiiartikulirajući tri temeljnaprincipakojaležeutemeljuhumboldtovskeidejeuniverziteta:»Prvi jeprincipjedinstvoistraživanjaipodučavanja(die Einheit von Forschung und Lehre);drugijezaštitaakademskeslobode:slobodepodučavanja(Lehrfreiheit)islobodeučenja(Lern­freiheit);trećijesredišnjavažnostfilozofskogfakulteta.«4

PrekotajetriprincipamogućeiščitavatiKantovoznačenjenanjihovoformi­ranje,alitakođer,štojezasigurnoivažnije,aktualiziratiznačenjeKantaitihnačelazanašesuvremenodoba.Naimeprvijeprincip(jedinstvoistraživanjaipodučavanja)idaljevodiljaufunkcioniranjuuniverziteta(iakoneiopćenitousektoruvisokogobrazovanja),nodrugijeprincip(akademskasloboda)podozbiljnimnapadimakakourazvijenimtakoiuzemljamaurazvoju, i to izrazličitihsmjerova(oddržavnogupletanjadoupletanjakapitala).Trećijepakprincip(središnjemjestofilozofijeufunkcioniranjuuniverziteta)najugrože­niji,akonevećipotpunonapušten,iuteorijiiupraksi.5Akoostanemopriidejiuniverziteta,atimeiprisvaovatritemeljnaprincipakojiuneraskidivojveziartikulirajutuideju,ondajedefinitivnodošlovrijemeukojemuje ta idejaozbiljnougrožena.Zanjenoponovno(stalno!)promi­šljanjenajvećuobvezuimajuupravofilozofi,aunajmanjujerukučudnodafilozofiodtogapromišljanjaodustaju.PosvejestogarazumljivaprimjedbaM.Kwiekadaje

»…moždainteresantnoprimijetitidasenitrenutnafilozofijanifilozofinečinesklonipovratkupitanju budućnosti univerziteta (a kamoli budućnosti ideje univerziteta).Uistinu vrlo rijetkosuvremenifilozofidiskutirajuoovompitanju,uusporedbikakojetobilouprošlosti.«6

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta475

Toponovnopromišljanjeidejesveučilišta,istraživanjemogućnostipovratkaizvornoj ideji,mišljenjebudućnosti univerziteta, odnosno, da seKantovimrječnikomizrazimo,mišljenjeuvjetamogućnostiuniverzitetakao instituci­jekojajepraktičkoozbiljenjeidejeuniverzitetaidanasjejednaodobvezaprvenstvenofilozofa.7Nozatopromišljanjesvakakose trebavratiti izvor­nimmisliteljimaoveteme,aKantje,iakouHumboldtovojsjeni,definitiv­nokamentemeljacpromišljanjimaoidejiuniverziteta,kojasenakonnjegarazbuktala u njemačkojmisaonoj tradiciji iznjedrivši vrhunce promišljanjao toj temi.8Nakrajukrajeva, jedino idejauniverzitetamožebiti regulativ­navodiljaostvarenjuuniverzitetakaoinstitucije,jertrebamobitineprestanosvjesnidaje»zbiljnostuvijekograničenijaodidejekojanjezinojizvedbislužikaouzor«9tedasuideje»pojmoviuma(…)kojiimajusavršenstvokojemsedoduševazdamožepribližavati,aligasenikadnemožepotpunopostići«.10Upravounjenojregulativnostiležisnagaidejeuniverziteta.

pozicijeutilitarnogčitanjafunkcijeiznačenjauniverziteta,kritizirajuovajdiskursucijelos-ti. O »diskursu ideje univerziteta« i nekimkritikamav.Williams,JeffreyJ.,»Historyasa Challenge to the Idea of the University«,JAC: A Journal of Rhetoric, Culture and Poli­tics,sv.25,br.1(2005),str.55–74.Tekritiketrebabaremimatinaumukaopodsjetnikdaidejauniverziteta jestnužna, ali kao regula­tivna za ostvarenje konkretnih univerzitetakaoinstitucija.

2

Despot,B.,»Predgovor«,str.13.

3

Isto,str.14.

4

Kwiek,Marek,»TheClassicalGerman IdeaoftheUniversityRevisited,orontheNatio-nalization of the Modern Institution«, The Center for Public Policy Studies Research Papers Series, sv. 1, Poznan, 2006., str. 5(dostupnona:http://www.cpp.amu.edu.pl/pu­blications.htm,pristup:14.6.2012.).Dioovestudije tiskan je pod naslovom »RevisitingtheClassicalGermanIdeaoftheUniversity:OntheNationalizationoftheModernInstitu­tion«,Polish Journal of Philosophy,sv.2,br.1(2008),str.55–78.

5

Usp.Kwiek,M.,»TheClassicalGermanIdeaoftheUniversityRevisited«,str.5–6.

6

Isto,str.6,bilj.6.Utomesmislu trebaista­knutikakojeskup»Idejasveučilišta«,održanuorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštvau sklopu21.Dana Frane Petrićaod23.do26. rujna 2012., svijetao primjer da se i hr­vatskaakademska(uprvomredufilozofska)zajednicauključujeutarijetkanastojanja.Naskupujepromišljanoiraspravljanoouzroci­ma,naraviimogućimposljedicamakrizesve­učilišta.V.Zagorac,Ivana;Martinović,Ivica,21. Dani Frane Petrića,Hrvatskofilozofskodruštvo, Zagreb 2012., i Babel, Krešimir,

»The Idea of UniversitySymposium«,Synthe-sis Philosophica,53,god.27,br.1(2012),str.187–189.

7

Kantovskom,odnosnoterminologijomtrans-cendentalnog idealizma, to može biti izra­ženo na sljedeći način: ideja univerzitetapredstavlja svojevrsnu regulativnu ideju,kojajekaotakvauvjetmogućnostiozbiljenjauniverziteta kao institucije. U ovome kon­tekstupostajesasvimjasnaranijespomenutaprimjedbaBrankaDespota da se univerzitetmora temeljiti na ideji univerziteta, a ne nanekimkontingentnim,historijskimokolnosti­maiuvjetima.Upravojeidejaglavnipromo­torpromjenetihokolnostiinapredovanjakasavršenijem svijetu, u ovome slučaju ka sa­vršenijempristupanjusvijetuučenostiinjenucjelovitijemrazvoju.

8

Dovoljno je tu spomenuti, kronološkim re­dom,J.G.Fichtea,F.Schleiermachera,F.W.J.vonSchellinga,spomenutogWilhelmavonHumboldta,zatimneštokasnijeKarlaJasper­sa itd.O svimspomenutimmisliteljimakaomisliteljima ideje univerziteta detaljnije ras-pravljaMarekKwiekucitiranojstudiji.

9

Kant,Immanuel,Antropologija u pragmatič­nom pogledu,NakladaBreza,Zagreb2003.,str.60[7:173].Kantovasedjelaovdjecitirajupremakorištenimprijevodima,auuglatojza­gradidonosiseistandardnapaginacijapremabrojusveskaistraniceuKantovimsabranimdjelima,Kants gesammelte Schriften, uređe­nim od strane Königliche Preußische (sadaDeutsche) Akademie der Wissenschaften,GeorgReimer(sadaWalterDeGruyter),Ber­lin1902–.,kakojeiuobičajenopripozivanjunanjegovadjela.

10

Kant, I.,Antropologija u pragmatičnom po­gledu,str.85[7:199–200].

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta476

Kantova ideja univerziteta: Spor fakulteta – centralni spis za temu

Spor fakulteta nesumnjivo je polazno mjesto u razmatranju Kantove ide­jeuniverziteta.Kant je tuknjiguobjavio1798. ikoncipirao je trodijelnouoblikurazmatranjatrispora:nižeg–filozofskog–fakulteta,sostalatriviša–teološkim,pravnimimedicinskim–fakulteta,kakojeinasloviopojedinapoglavlja.Ipak,suprotnoonomeštobinajvjerojatniječitateljKantovihdjelaočekivao, taknjiganeodajedojamkonzistencije i cjelovitostinakakvu ječitateljKantovihdjelanaviknut.Notomepostojeijasnirazlozikojisushvat­ljiviizpovijesnogkontekstaukojemujeknjiganastala.NaimeKantjevećinuknjigenapisaoranijeuoblikučlanakazaobjavljivanjenadrugimmjestimatejemoždatadaiimaonamjeruobjaviticjelovituknjiguotemi.Međutim,moraoječekatismrtpruskogkraljakakobijeobjavio,sobziromdajesadr­žavalamislioreligiji,azakojejeodistogakraljadobiozabranuobjavljivanjatijekomnjegovevladavine.11

Okolnostinastankaknjige–objavljivanjeudijelovimasrazličitimsvrhama,avjerojatnoistarostautora,kojagajetjeraladaizdatekstneovisnoomo­gućimmanjkavostima−utjecale sunakrajnji rezultat, što sumiraStephenPalmquist:

»Nažalost,Kantovplanzaovuknjigubiojevišeidealnegolirealnostkojujeučinkovitoostva­rio.Umjestotoga,jedinidiokojijetretiranupunojsuglasnostispostavljenimciljem(atojepokazatikakofilozofskifakultet,krozsvojnaglasaknaracionalnojsamokritici,možeprodubitiiunaprijeditiuvideostalihfakulteta, istovremenoumanjujućinjihovepogreške) jestprvidioknjige,oteološkomfakultetu.Ostaladvadijela,kojisuesejinapisaniranijezaobjavljivanjedrugdje,samodijelomdotičuspecifičniproblemsporaizmeđufilozofairelevantnihprofesio­nalaca(tj.pravnikailiječnika).«12

Stoga je zapravonajrelevantniji upravoprvi dio spomenute knjige i on ćezaokupitinajvećupažnjuurazmatranjuteme.

Ideja univerziteta – početne artikulacije i njeno ozbiljenje kroz instituciju

Nasamompočetku»Uvoda«Kanthvaliosnivanjeuniverzitetakaomoder­neinstitucijekojajeučenostodlučilapodvrćijednojdiobirada,svojstvenojtvorničkomnačinurada,ukojojbisekolikoznanstvenihstrukaimatolikoiučenihljudipostavilozabavljenjenjima.Odmahunastavkudajedefinicijuuniverzitetakaozajednice

»…javnihučitelja,profesora,(…)kojibizajednosačinjavalinekuvrstučenogzajedništva,na­zvanoguniverzitet(takođervisokaškola),kojibiimaosvojuautonomiju(jeroučenjacimakaotakvimamogusamoučenjacisuditi);kojibiotudaposredstvomsvojihfakulteta(malih,premarazličitostiglavnihstrukaučenosti,ukojeseuniverzitetskiučenjacidijele,različitihdruštava)imaopravodijelomprihvaćatiučenikeiznižihškolakojiteženavišepremanjemu,dijelomislobodne(kojinesačinjavajunjegovočlanstvo)učitelje,zvanedoktorima,nakonprethodnogispita,izvlastitemoći,snabdijevati(dodjeljivatiimstupanj)srangompriznatimodsvakoga,tj.njihkreirati.«13

Izoveprverečeniceknjigeodmahjerazvidnosljedeće.Prvo,diobajezna­nostisvakakopohvalna,očitojevećizsamekoličineznanjainjegoverazno­vrsnosti.Drugo, tadiobanapravinačinmožebitipostignuta isključivonauniverzitetukojijezajednicaučenjakaizrazličitihznanstvenihpodručja.Tre­će,kaoinstitucijataidejazajedniceučenjakapraktičkiozbiljenamoraimatiodređenu institucionalnu strukturu (podjelana fakultete),uvjeteprimanja i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta477

napredovanja(kriteriji)ihijerarhiju(rangiranjeučenjakapremaopćimpravi­limateučenjačkezajednice).Posljednje,alizapravoključno,formiranjetihpraktičkihoblikafunkcioniranjauniverziteta–dakleuniverzitetakaoinstitu­cije–morabitiautonomno:učenjacimatrebadopustitidaslobodnomeđuso­bomdođudoopćegslaganjaokostrukturnepodjele,uvjetaidobivanjamjestauhijerarhijiuniverziteta.Kantodmahunastavkudodajeda,osimpripadnikauniverzitetakojisudiojednogposebnog(profesorskog)ceha,postojeidrugisudioniciucjelokup-nojučenosti.Jedniobrađujutekmanjidiocjelokupneučenostiisačinjavajuodređeneslobodnekorporacije(akademijeiliznanstvenadruštva),dokdrugimogubititakoreći»slobodniučenjaci«kojiproširujuučenostbezdioništvaunekojinstitucijikaoljubiteljiučenosti.14

Napominjedatrebaodučenjakarazlikovatiiliterate(školovane),koji,iakodijelommorajuproćiobrazovanjenauniverzitetu,većinutogamoguizabo­raviti,zadržavajućionolikokolikojepotrebnozagrađanskuslužbu.Unjihspadajusvećenici,sudskislužbeniciiliječnici,aliinarodniučitelji.15Onisuoruđavladeiimajunajvećiutjecajnapublikuteradinormalnogfunkcionira­njadržavevladananjihmoraimatiutjecajateihograničavatinatajnačindapratijesulinjihovanaučavanjauskladusfakultetskimučenjima.16

Drugimriječima,fakultetisutudaslobodno,bezcenzurepropitujutemeljnapitanjaida,nakonusuglašavanjaokonekihodnjih,nudespomenutimprofe­sionalcimaujavnojslužbiodređenesadržajekojićebiti»udžbeničkogkarak­tera«,zakojenijenanjimadagadaljepropituju,izvanfakultetskeustanove,jernesamodamogutimezbunitipuknegoujednoinapravitikaosugrađan­skomfunkcioniranju,čimebiugrozilivlast.Sdrugepakstraneupravozatofakultetikaodiouniverzitetamorajuimatipunuslobodurazvijanjaučenosti,kojaće svremenomsvevišemjestanalaziti iuudžbeničkimmaterijalimazapuk,odnosnouškolskoj literaturi.Toosobitopostaje jasnimuKantovukasnijemobjašnjenju:

»Samoseposlenicimaonihvišihfakulteta (svećenicima,pravnicimai liječnicima)možeda­kakozabranitidajavnoprotivurječenaučavanjimakojasuimodvladepovjerenazaiznošenjeuobavljanjunjihovogposla,idasedrznuizigravatifilozofa:jertomožebitidopuštenosamofakultetima,anečinovnicimakojevladanamješta;jerovisvojeznanjeimajusamooddotičnih.Potonjinaime,npr.propovjedniciipravnici,akobiimseprohtjelosvojeprimjedbeisumnjeprotivduhovnogilisvjetovnogzakonodavstvauputitinanarod,timebigapodstrekivaliprotiv

11

Usp.Palmquist,Stephen,»Kant’sIdealoftheUniversityasaModelforWorldPeace«,bilj.26 (dostupno na: http://staffweb.hkbu.edu.hk/ppp/srp/arts/KIUMWP.htm,pristup:14.6.2012.).OzabranikraljaFriedrichaWilhelmaII. i Kantovu pokušaju obrazloženja svogastajališta v. Kantov predgovor samoj knjizi.Kant, Immanuel,Spor fakulteta, u:Kant, I.;Schelling,F.W. J,;Nietzsche,F., Ideja uni­verziteta,str.25–30[7:5–11].

12

Palmquist,S.,»Kant’sIdealoftheUniversityasaModelforWorldPeace«,pogl.3.

13

Kant,I.,Spor fakulteta,str.33[7:17].

14

Usp.isto,str.33[7:18].

15

Dokprvetriprofesijespominjeusamomna­stavku (usp.Kant, I.,Spor fakulteta, str. 34[7:18]),onarodnimučiteljimagovoriranije,u»Predgovoru«,kadasenasvomeprimjerubraniodoptužbedakvarimladež,upravotučineći ključnu distinkciju između narodnihučitelja i fakultetskih učenjaka, objašnjava­jućida jeposljednjeu igrikadasegovoriosamomautoru,aliiintendiranojpublicikojauopćemože razumjeti njegove spisekoji sunaudaruoptužbi(usp.Kant,I.,Spor fakulte­ta,str.27–28[7:7–8]).

16

Usp.isto,str.33[7:18]i27–28[7:7–8].

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta478

vlade.Naprotiv,fakultetiihupućujusamojedninadruge,kaoučene,štonarodpraktičkiuopćeneprimjećuje,čakniondaakozatoisazna,jersezadovoljavatime,daumovanjenijenjegovastvar,iotudaseosjećaobveznim,držatisesamoonoga,štomusesaopćavaputemzatonamje­štenihvladinihčinovnika.«17

UovomopširnompasusuKantelaboriraonoštojeprijeteknaznačio.Naimeumovanje,propitivanjenajdubljihpitanja ioštrakritikasvojstvenisusamofakultetima–ondje se, radi istine, testira ipotvrđujeodređenidiokorpusaznanjaiondjesedolazidospoznaja.Učenjacinafakultetuonisukojiuna­pređujuučenost,alisujediniiosposobljenizato.Njimasezatoitrebado­pustitiakademskaslobodakakobipridonosilisvevećemrazvitkuučenosti.Sdrugepakstraneonikojisutekodređenistupanjpostiglinafakultetu,alinisukrenulidaljeusvijetznanosti(učenosti),prijespomenutitzv.»literati«,18osposobljenisutekzapojedinedržavneslužbeinanjimanijedapropitujuznanjadobivenaodstraneučenihljudisfakulteta.Njimajejasnoodvladepropisanodapoučavajuono što jevladauzelaod fakultetakaoposljednjuriječznanostiiučenosti.Uprotivnomnesamodabibespotrebnoopterećivalipukumovanjemkojegaionakonezanimanegogaidodatnozbunjivalipačaki,kaokrajnjuposljedicu,nagoniliprotivvlade.KolikogodseovakvomnijenječiniloprotivnoidejiprosvjetiteljstvakakvuzagovarasamKant,onojenaprotivjediniputdaseprosvjetiteljstvonarodaostvari postupno jednim evolutivnimputemkroz slobodan razvoj učenostikojaćesepostupnopretakatiuširemase.OvakavsudzapravojepokazateljKantovetrezvenostiipragmatičneracionalnosti(razboritosti),jerrevolucijakaodavanjevlastiurukemasamanajčešćeseizjalovi,»progutasvojudjecu«iodvedeusmjeruprotivnomtemeljnimnamjerama.Vrločestoonauništi ionovrijednoštojepostojalouprethodnomsustavuanatemizirajućisveštojeplod»prošlihvremena«.19Naprotiv,naobrazba(usmisluBildung20)pojedin­ca,aliicijelenacije,postupanjeproceskojiseodvijakroznekolikostupnjeva(discipliniranje,kultiviranje,civiliziranje,moraliziranje).21

Struktura univerziteta (o podjeli fakulteta)

Kantpreuzimapostojećupodjelufakultetasvogavremenanatrivišafakultetai jedanniži.Uvišefakultetespadajuteološki,medicinskiipravni,aunižifilozofski.Takvupodjelu,odnosnonazive,Kantobjašnjavačinjenicomdasuvišifakultetiodvećevažnostisamojvlasti,odnosnopresudnizafunkcionira­njedržave,doknižifakultetmanjeinteresiravlast,sobziromdaseon»imabrinutisamozainteresznanosti«izato»možesasvojimstavovimapostupati,kakosmatradajedobro«.22Noupravozatoštokroznjihvlastostvarujenaj­većiutjecajnanarod,onaučenja»višihfakultetasamasankcionira;učenjanižegprepuštaonavlastitomeumuučenognaroda«.23Osimtoga,samnaroduzimavišefakultetekaovrednije,jerseonnepovodizaslobodom,većzapri­rodnimsvrhama(vječnoblaženstvo,materijalniposjed,tjelesnozdravlje).24Iakosetakomoždačinidajedinofilozofskifakultetimaautonomiju,ipakiovifakultetizadržavajusvojuautonomijuusmislunaučavanja,aograničava­jusejedinoujavnomiznošenju(ovisnootomeštoseprocijenikaoneprimje­renoiličakštetnozasamnarodusmislunegativnautjecajanafunkcioniranjedržave).Kantnaimenaglašavadakadabisevlada»bavilaučenjima,dakleiproširenjemilipoboljšanjemznanosti,itimesama,unajvišojosobi,htjelaizigravatiučenjaka,tombipedanterijomsamoizgubilapoštovanjekojejojseduguje«.25Vlastjetudavlada,aliuzpomoćznanjakojeosiguravajufakul­teti!

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta479

Nesamodasevladanebismjelamiješatiuslobodnorazvijanjeučenostinafakultetunegojojosiguranjeslobodeutakvudjelovanju,odnosnomaterijal­nihidrugihsredstavazatakvoslobodnodjelovanje,jedinomožekoristiti,kaoneštoštojediorazvojačovječanstvauglobalnomerazmjeru,štoKantističeujednomdrugomspisu:

»Premda(…)našisvjetskivladarizasadnisuvoljnidatinovaczajavneobrazovneustanove,nitiuopćezaneštoštobibilonajboljezacijelisvijet(…),ipakćevidjetisvojuosobnukoristutomedabaremnesputavajumakarinejakeisporenaporesvoganarodautompogledu.«26

Kantovdjepokušavaukratkovećocrtatirješenjeproblemakakopomiritiauto­nomijuuniverzitetaivrhovništvovladeuformiranju,nadgledanjuisankcioni­ranjuuniverziteta27kojisuipaknastalipodnjenimokriljemizakojeonatrebaskrbiti.Sjednestranepostojisnažanpaternalizamvladedasvojimediktimaidrugimpropisimazapovijedaštopodučavati,asdrugestranepotpunaslobodadjelovanjafakultetakaoneophodnazarazvijanjeučenosti.Pomirbatihdvijusferazapravojetemeljsvihdaljnjihpromišljanjaoidejiuniverziteta28iupra­

17

Isto,str.43[7:29].

18

Usp. bilj. 15 i pripadajući tekst (v. isto, str.34[7:18]).

19

Kantovstavorevolucijikaonegativnojpoja­vi,odnosnouvjerenjedasuprogresivnerefor­memnogoefikasnijekadasupostavljeneodvrhavlasti,itoupostepenimkoracima,izra­žen je na nekolikomjesta u njegovuopusu.Usp.Kant, Immanuel,Metafizika ćudoređa,Maticahrvatska,Zagreb1999., str.113–114[6:321–322],Kant, I.,Spor fakulteta, str.94[7:85]i101–102[7:92–93].

20

Vrlo je važno barem ukratko (koliko je zapotrebe ovoga rada i dovoljno) uputiti naznačenje pojma Bildung kod prosvjetitelj­skih mislitelja, a napose kod Kanta. Ovajpojam podrazumijeva s jedne strane kulti­vaciju samoga sebe temeljem vlastitihmoći(samorazvoj,samoostvarenje),asdrugepakoblikovanje pojedinca kao ličnosti, građani­na, čovjeka uopće (kao moralnog, umskogbića) pod utjecajem vanjskih faktora: odgo­ja,politike,kultureopćenito.Stogatajpojamčesto i srećemo kao istoznačan pojmovimakultura (shvaćenakaoproces,kaokultivaci­ja),oblikovanje,formacija,izgradnja,razvoj.Bildung upućuje na formaciju čovječnosti upojedinoj osobi, odnosno odgoj u najširemsmislu riječi.Tajpojamtakođerobjedinjuje,uzodgoj(obrazovanje,naobrazbu,izobrazbuitd.),idrugeelementekojičinekulturuuop­će, kao proces potpunog razvijanja ljudskihsposobnosti. (Usp.Kwiek,M., »TheClassi­calGermanIdeaoftheUniversityRevisited«,str.8,9,14 i26).Svaovaznačenjakoja tajpojamsasobomnositrebaimatinaumuiprirazumijevanjuovogateksta,odnosnorazumi­jevanjuidejeuniverzitetainjegovamjestaučovjekovuBildungukaobiću,kaograđaninu

ikaočovjeku(kaomoralnom,umskombiću,slobodnomdjelatniku).

21

Kantseelaboraciji tihstupnjevanajvišepo-svetio u svojim predavanjima o pedagogiji,odnosnofilozofijiodgoja.Usp.Kant,Imma­nuel,Lectures on Pedagogy,u:Zöller,Gün­ther;Louden,PeterB.(ur.),Immanuel Kant: Anthropology, History and Education,Cam-bridge University Press, Cambridge 2007.,str.437–485[9:437–499].

22

Kant,I.,Spor fakulteta,str.34[7:18–19].

23

Isto,str.34[7:19].

24

Usp.isto,str.44[7:30].

25

Isto,str.35[7:19].

26

Kant,Immanuel,»Idejaopćepovijestisgle­dištasvjetskogagrađanstva«,u:Kant,Imma­nuel,Pravno-politički spisi,izabrao,preveoipredgovornapisaoZvonkoPosavec,Političkakultura,Zagreb2000.,str.29[8:28].

27

Vlastjenaprostouvjetfunkcioniranjauniver­zitetauzmemolisamouobzirčinjenicudaodnjeproistječu financijska ipolitičkapotporazafunkcioniranjeuniverziteta(potrebnanov­čana sredstva, prikladni zakoni, opća nacio­nalna strategija po pogledu visokoškolskogobrazovanja, promocija učenosti u javnostiitd.).

28

Može se reći da sumislitelji ideje univerzi­teta, odKanta pado suvremenogdoba, kaotemeljnuzadaćuuzimaliartikulacijuovepo­mirbe.Otimpokušajimapomirbeautoritativ­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta480

vojenjenapraktičkaartikulacijaudjeluWilhelmavonHumboldtadobivenakasnijesamimosnivanjemberlinskogauniverziteta.29

Kantovodgovornatopitanjepomirbenalazimomoždanajjasnijeartikuliranunjegovojdistinkcijiprivatneijavneupotrebeuma.Stogajebaremukratkovažnouputitinaspisoprosvjetiteljstvu,ukojemuobrazlažetudistinkciju.Pi­tajućise»kojeograničenjesmetaprosvjetiteljstvu,akojemunesmeta,negomujeustvaričakipotrebno?«,30Kantodgovara:»[J]avnaupotrebačovjekovaumamorausvakodobabitislobodna,ijedinoonamožeostvaritiprosvjetiteljstvomeđuljudima;noprivatnaupotrebaumasmiječešćebitijakouskoograničenaada se zato ipakneodmognenapredakprosvjetiteljstva.Pod javnomupotrebomčovjekovavlastitaumapodrazumijevamonukojunetko,kaoznanstvenik,činiodnjegapredsvekolikomčitalačkom publikom.Privatnomupotrebomnazivamonukojuonodsvogaumasmiječinitiuizvjesnimgrađanskim službama,ilionimakojesumupovjerene.Ponekimposlovimakojizadi­ruuintereszajednicepotrebanjesiguranmehanizamčijimseposredovanjemnekolikonjegovihčlanovamoraponašatiisključivopasivnokakobiihvladaumjetnomjednodušnošćuupravljalanajavnesvrhe,iliihbaremzadržalaodrazaranjatihsvrha.«31

Kant, suprotnoočekivanjunakojeupućujekolokvijalnaupotrebapojmovajavno i privatno, dopuštena ograničenja stavlja na privatnu upotrebu uma,asloboduproklamirazanjegovujavnuupotrebu.Podprivatnimonmislinaupotrebukojaseodnosinapojedinčevobavljenjeodređenimzanimanjemiliposlom,32dokpodjavnomgovorioznanstvenomobrazlaganjusvojihstavovainjihovuiznošenjupredočijavnosti,gdjejeprijesvegariječoipakužojpubli-ci,kojamožebitiprijemčivazatakveinformacije.Kantnaglašavakakobi,štoviše,biloopasnoupojedinimdržavnimslužbamaiskazivatislobodukojukarakterizirajavnaupotreba,jerbitomoglonaštetitifunkcioniranjučitavo­gasustava.Sdrugepakstrane,aukonteksturaspraveouniverzitetu,javnajeupotrebaizuzetnobitnakaouvjetmogućnostirazvitkaučenosti,a timeiobrazovnog/kulturnog/civilizacijskograzvitka(Bildung)samenacije,odnos-nopoticanjaprosvjetiteljstva.UnastavkuSpora fakultetaKantnagovješćujeposebnomjesto filozofskogfakulteta,kojijedinouapsolutnojslobodimožeegzistiratiipridonositicjelo­kupnojučenosti:»Poredučenogzajedništvabezuvjetnomoranauniverzitetupostojati još jedanfakultet,koji,upogledusvojihučenjaozapovijestimavladeneovisno,imaslobodu,neizdavatizapovijesti,ali ipak samprosuđivati,koji imaposlazaznanstvenim interesom, tj. interesom istine,gdjeummoraimatipravojavnogovoriti;jerbeztakovogfakultetaistina(naštetusamevlade)nebiizašlanavidjelo,aumjeposvojojprirodislobodan,ineprimanikakavcredo,osimcredaslobode).–Dasepaktakavfakultet,bezobziranatovelikopreimućstvo(slobode)ipaknazivanižim,tomesemoženaćiuzrokuprirodičovjeka:danaimeonaj,kojimožezapovijedati,makarje samoponizni sluganekogdrugog, sebi izgleda ipakotmjeniji,negodrugi,koji jedodušeslobodan,alinemanikogakomubizapovijedao.«33

Dakle,iakojeonposamomnazivunižifakultet,posvojojjezadaćiipaknaj­važnijinauniverzitetuzbogsamesvojenaravi,atoječisti interes za istinu.Međutimtakavjenazivipaktemeljennaautoritetudrugihfakulteta,anenanjihovojrealnojsupremacijinadfilozofskimfakultetompopogledudoprino­saučenosti,štoćeKantunastavkudetaljnijeipokazati.Kantobrazlažezaštovladaprijesvegakoristzasvojesvrhevidiutrimavi­šimfakultetima.Njenesupobudepremareduvrijednostisljedeće:osigurativječnu dobrobit svakogapojedinca,njegovugrađansku dobrobit kao članadruštva i naposljetku tjelesnu dobrobit (dugo živjeti i biti zdrav).Teološkifakultetupravoslužidapopitanjuprvogavladaostvari»utjecajčakinaonounutrašnje,misliinajskrivenijavoljnamnijenjapodanika«,pravnipakslužidavladapomoćunjegovihučenjamožeponašanjepodanika»držatinauzdi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta481

javnih zakona«, amedicinski joj pak treba »osigurati egzistenciju jakog ibrojnog naroda, naroda kakovog smatra upotrebljivim za svoje nakane«.34Kantnapominjedabiserangiranjepobudakojevladakoristizasvojesvrhepremaumutakođerkretaloovimredomnavođenjafakulteta,međutimpremaprirodnom je instinktu ipak red obrnut i liječnik postaje svakome čovjekunajvažniji,jermuonipakprodužuježivot.35

Središnja važnost filozofskog fakulteta i njegova autonomija

Nakonštojeukratkoocrtaoosobitostitrijuvišihfakulteta,naznačujućinjiho­veslabostiivrline,36Kantseneštovišeusredotočionafilozofskifakultet,kojiimaposebnomjestokaosvojevrsnoinstitucionalnoozbiljenjeuma:»Možnostpakdasepremaautonomiji, tj.slobodno(primjerenoprincipimamišljenjauopće)sudi,nazivaseum.Daklefilozofskifakultetćese,zato,jeronmorajamčitizaistinunaučavanja,kojaonimaprihvatiti,iliisamoodobriti,utolikomoratizamišljatikaoslobodanisamopodzakonodavstvomumastojeći,anepodzakonodavstvomvlade.«37

Kaotakav,filozofskifakultetimazaKantaspecifičnuijedinstvenufunkcijuuodnosupremadrugimfakultetima:

»Uodnosunatrivišaslužiontomedaihkontroliraiupravotimebudenjimaodkoristi,jersenaistinu(bitniiprviuvjetučenostiuopće)svesvodi;akorisnost,kojuvišifakultetiobećajuvladi,samojemomentdrugogreda.«38

nostidržaveiautonomnostiuniverzitetapri­sutneuklasičnojnjemačkojidejiuniverzitetapredstavljenukrozraspravuizmeđuJaspersaiHabermasav.višeuKwiek,M.,»TheClassi­calGermanIdeaoftheUniversityRevisited«,str.14–25.

29

Humboldtu je ta pomirba najbolje pošla zarukom iz nekoliko razloga, od kojih se kaoglavni ističu jasnoća njegova razmišljanja,političkamoćkojujeimaokaopruskimini­stardajeprovedeudjeloipovijesneokolnos-tikojesuozrelilezajednutemeljituobrazov­nureformu.TrebameđutimutomekontekstutakođeristaknutidaunatočtomeštosezbogspomenutihreformiupravoHumboldtstavljauprviplan,najvećimujedioposlabiopri­ređenupravoartikulacijomidejeuniverziteta,za kojumožemo tvrditi da je, umodernomsmislu,otpočelasKantom.Usp.Kwiek,M.,»TheClassicalGermanIdeaoftheUniversityRevisited«,str.29.

30

Kant,Immanuel,»Odgovornapitanje:Štojeprosvjetiteljstvo?«, u:Kant, I.,Pravno-poli­tički spisi,str.36[8:37].

31

Isto,str.36–37[8:37].

32

Ovdjejeriječ,prijesvega,oposlovimaudr­žavnim(»građanskim«)službama,kaoštojeKant jasno dao naslutiti iz gore spomenutihmjestauSporu fakulteta:svećenički,pravni,liječničkiiučiteljskipozivuprvomsuplanu.

33

Kant,I.,Spor fakulteta,str.35[7:19–20].

34

Isto,str.36[7:21–22].

35

Usp.isto,str.36–37[7:22].

36

Dok teološki svojevrsni stabilni oslonac na­lazi u nepromjenjivosti i shvaćanju svetihspisakaoonihzaključnih,pravnipovremenomorazakonepodvrgavatiizmjeniuslijedbo­ljih uvida koje pruži iskustvo, amedicinskifakultet pak potpuno svoje uvide crpiti ne­posredno izprirode same.Sdrugepak stra­neteološki jezatvorenudogmatizamsvetihspisa koji karakterizira njegovo naučavanje,pravni ipak dopušta tumačenje u najvišimpravnim instancama, dok medicinski fakul­tetpak imanajvišeslobode i»blisko jesro­dan filozofskom: da, što se njegovih učenjatiče,kojimaseliječniciobrazuju,potpunomaslobodan, jer za njega nemože biti nikako­vihputemnajvišegautoritetasankcioniranihknjiga,negosamoonihcrpljenih izprirode,nitiikakovihzapravozakona(akosepodtimpodrazumijevanepromjenljivavoljazakono­davca), nego samo propisa (edikta)«. Usp.isto,str.38–41[7:23–27].

37

Isto,str.42[7:27].

38

Isto,str.42[7:28].

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta482

DakleKantjasnoizdvajafilozofskifakultet,kojijekaoinstitucionalnoozbi­ljenjeumazapravosvojevrstankontrolnisustavučenostiuopće.Onjenaimevođenistinomkaoprviminajvećimprincipomučenosti,asveostaledobro­biti,kaoštosuraznorazniobliciempirijskekoristi,teksuvrijednostidrugogareda,instrumentalnevrijednosti,tekizvedeneilirazumljivesobziromnain­trinzičnevrijednostiunutarvrijednosnogasustava.Istina,odnosnonastojanjekistini,takvajeintrinzičnavrijednostkojunjegujuučeniljudiionamorabitinitvodiljasvakomučenjaku.Nakonkratkeraspraveopodjelifilozofskogfakulteta,39Kantprodubljujeza­početarazmišljanjaofilozofskomfakultetu,upućujućinadaljnjerazlogezanjegovprimatusvijetuučenosti:

»Filozofskifakultetmožedaklepolagatipravonasvanaučavanja,edabinjihovuistinupodvrg-nuoispitivanju.Njemusenemožeodvlade,adaovanepostupisuprotnosvojojpravoj,bitnojnakaniizdatiinterdikt,avišifakultetimorajutrpjetinjegoveprimjedbeisumnje,kojeonjavnoiznosi,štobidotičnidodušesvakakomoglismatratitegobnim,jerbionibeztakovihkritičara,unjihovom,mapodkojimtonaslovombilo,jednomstečenomposjedumoglinesmetanomirovatiipritomjošdespotskizapovijedati.«40

Kantzaključujedaposvojojnaravifilozofskifakultetjedinimožebitikontro­lorcjelokupneučenosti,štoznačistalnakritičkaperspektivazasveostalefa­kultete,aupravomuzbogtenjegovenaravivladaimoraostavitiuvjetezanje­govrazvoj,atojemaksimalna sloboda (autonomija).41Naimetektakomožeostvarivatisvojusvrhuipridonositinanajboljimogućinačinvladipodižućicjelokupnurazinuučenostinjenihpodanika,prijesvegavladinihčinovnika:

»Aliovasloboda,kojasenižemufakultetunesmijesuziti,imazaposljedicudavišifakulteti(samiboljepoučeni)svevišedovodečinovnikenakolosijekistine,kojionda,sasvojestrane,iosvojojdužnostiboljeobaviješteni,uizmjeniizlaganjanećevidjetismetnju.«42

Kanttimezaključujerazmatranjeomjestufilozofskogfakultetanauniverzi­tetuiupravounjemuležiokosnicaidejeuniverziteta,atojesredišnja važnost filozofskog fakulteta.Naimeondržidajedinokritičnostfilozofskogfakultetaislobodnoumovanjemožedovestiuredcjelokupnoznanje,jerjedinofilo­zofskifakultetradiisključivoradiistineitimejedinimožeitrebabitivodiljaostalimučenjacima.Sadaseotvarajunekanovapitanja,kojasemoguiskoristitiudaljnjojaktu­alizacijiteme.Činjenicajedanaovakvogledištesviostalifakultetigledajunepovoljnoivideufilozofskomejedino»smetnju«.MeđutimKantjetuza­pravonagovijestioidejudananekinačinsvakiučenjakmoraproćisvojevrs-nufilozofskunaobrazbu,odnosnorazvitikritičkomišljenje,kojega jedinoosposobljavakaodionikaučenogasvijeta,onogakojistremiistini.43

Kanttakođerlucidnonapominjedanijesamofilozofija,tj.čistaumnaspo­znaja,jedinadiofilozofskogfakulteta,negojekaodrugiodsjektuonajhisto­rijskihspoznaja.Postavljajućisipitanjeoaktualnosti jedneovakvepodjeledanas,možemosdozomoprezapristupititomeusmislusameinstitucionalneorganizacije,međutimusamojidejičinisedajeKantpogodiobit.Naime,nesamodasvakaznanostilidioljudskogznanjaposjedujeipotrebujeprostorčisteumskespoznaje,ukrajnjojlinijikaosamorefleksijuiizvorsamokritikeradicjelovitijespoznaje,negosvakopodručjeljudskogznanjaposjedujesvo­juhistoriju(nesamopovijest!44).Drugimriječima,mogućejeodavdegradititezudajezapravosvaznanostnesamofilozofijomprotkananegoujednosvo­jomvlastitomhistorijom,historijskimnastankomirazvitkomobremenjena,apočestoiodređena.Tujelociranodgovornabrojnenedoumiceokopitanjajurisdikcijepojedinihznanostiiupadana»tuđiteritorij«.45

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta483

OvimuvidimaKantdodajenaokotekusputnuprimjedbudafilozofskifakul­tet,osimtadvaodsjeka,sadržii»obadijelaučenostiunjihovomuzajamnomodnošajujednogspramdrugog«.46Isprepletenostfilozofskogihistorijskognaputupremaistiniovdjejedobilasvojemjestokrozjednukratkuopaskukojasetimepokazujeizuzetnoznačajnom.Iztogasemožedaljegraditimisaooisprepletenostifilozofijeihistorijetenjihzajednosasvimostalimpodručjimaznanjaiučenosti.Kritičkipotencijalkojiimajuobaodsjekaneophodanjezafunkcioniranjeučenostiucjelini,patakoiuniverziteta.

39

Kantdijelifilozofskifakultetnadvaodsjeka:onajhistorijskespoznajeionajčistihumskihspoznajasnapomenomdasupodnjimsadr­žanai»obadijelaučenostiunjihovomuzaja­mnomodnošajujednogspramdrugog«.Isto,str.42[7:28].O(ne)adekvatnostiovepodjelebitćeriječineštokasnije.

40

Isto,str.43[7:28].

41

Kaonajvitalnijidio fakultetau smislu regu­liranjaiusmjeravanjapremaistini,filozofskijefakultetnatajnačinkamentemeljacjednekarakteristikeuniverzitetakojaseidan-danasozbiljno uzima, a to je njegova autonomija.Moždaizgledačudnovatokakoseidaljein­zistira na autonomiji, a primat filozofskogfakulteta nitko više ne uzima za ozbiljno,međutimtomerazlogevjerojatnotrebatražitiu složenimpovijesnimokolnostima razvitkauniverziteta koje su ga udaljile od njegoveizvorneideje.

42

Isto,str.43[7:29].

43

Ovopitanjemjestaiulogefilozofijenafilozof­skomfakultetu,aliiucijelomsustavuznanosti,konciznopredstavljaTimothyBahti:»Pristajelifilozofijauzostale,historijske(historische)vrste znanja i istraživanja, ili ona ‘prelazi’ utedrugegranekakobiihučinilaprikladnima?Gdjefilozofijapripada(gehören)nauniverzi­tetu,unutarsvog‘odsjeka’ilicjelinifakulteta?Ili, ako jednomuređenakaoodsjek,može liizbjećipostajanješablonskim–danasbinet­komogaoreći‘analitičkim’–formalizmom?Može li univerzitet biti utemeljen (gestiftet)nakritičkomodsjekufilozofije,ilijetomanjedezideratumnegolikontradikcija?«Bahti,Ti­mothy,»HistoriesoftheUniversity:KantandHumboldt«,MLN: Modern Language Notes,sv. 102, br. 3 (1987), str. 457–458. Daljnjarazradasamoovihpitanja,akamolipokušajodgovorananjih,zahtijevalibiposebnoistra­živanjekojedalekopremašujeokvireovogarada.

44

Prateći terminologijuprijevodaKantovaSpo-ra fakulteta,dokbihistorijasačinjavalasve-ukupnostprošlihzbivanjakaotakva,povijest

bibilatekjednaodznanostikojatomepred­metupristupanasvojposebannačin.SamjeKantbiosvjestantedistinkcijesobziromdajeubrajaouhistorijskespoznaje(historische Erkenntnis)isamupovijest(Geschichte)sku­pa sa zemljopisom, učenim jezikoslovljem,humanistikom i prirodoznanstvom. Usp.Kant,I.,Spor fakulteta,str.42[7:28].Uovimmislima treba tražiti dioKantova doprinosapovijesnoj znanosti, a napose je aktualnostnjegovemislividljivauzmemoliuobzirči­njenicudadanasnesamovećinaakademskihgrađananegoisamihistoriografi ipovijesniznanstvenici često previde ovu važnu dis­tinkciju izjednačavajući historiju s povijesti(povijesnom znanošću). Međutim treba bitioprezanudefiniranjutermina,jerjetoidaljeotvorenopitanjekojeponekadideupotpunosuprotnomsmjeruspramneposrednonavede­nogterminološkogizbora.Takvodrugačiječi­tanjeovedistinkcijev.primjericeu:Bahti,T.,»HistoriesoftheUniversity«,str.453–455,iBenić,Kristian,»Filozofijahistorijskeznanos-ti u suvremenoj hrvatskoj historiografiji?«,Klepsidra,sv.1,br.2(2007),str.222–224.

45

Nijeničudodaseupravoizovepotrebesva­keznanostidaponikneusvojuhistoriju,aliislabostiunemogućnostidasdrugestranepre­pustitajposaofilozofskomfakultetu,stvarajuraznorazne,unajmanjurukudiskutabilne,po­javepoputprimjericeproglašavanjapovijestimedicine granom u području biomedicine izdravstva, a u polju temeljnih biomedicin­skihznanosti.(Usp.Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i grana­ma, NN 182/2009.) Činjenica jest da bi toproizvelo u organizacijskom smislu ponekepoteškoće(dodatnomedicinskousavršavanjeprofesora povijesti ili pak povijesnoznan­stvenousavršavanjezdravstvenihdjelatnika,gostovanje profesora s filozofskog fakultetanamedicinskom,dodatanposaokadrovskimslužbamauobračunavanjuplaćeitd.),među­timteempirijskepoteškoćenikakonemogubiti svrha organizaciji univerziteta, već se unjimatrebajutražitinovarješenjazaozbilje­njesameidejeuniverziteta(!).

46

Kant,I.,Spor fakulteta,str.42[7:28].

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta484

Čakkadasečlanoviostalihfakultetaiuspavajutesepojaviopasnostda»ne­smetanomiruju«ufoteljamasvogapodručjabavljenja,tunascenutrebastupi­tifilozofskifakultet,kojemujejedinasvrhadaneprestanopropitujeikritizirasvapitanja,patakoipitanjefunkcioniranjafakultetasamih.Onjetudabudepredvodnikreformi,daupućujenamanjkavosti,daupunomesmislustalnoradinausavršavanjuuniverzitetakaoinstitucionalnoglocusaučenosti.47

Spor fakulteta

Za razumijevanje idejeuniverziteta, odnosnoosobitosti pojedinih fakultetausklopunjega,važnojebaremukratkoocrtatiučemusesastojispormeđunjima.Prijesvegariječjeosporusvihtrijuvišihfakultetasnižim,štojenanekinačinirazumljivosobziromnasvrhufilozofskogfakultetadanadgledai propitujeujedno i učenja svih (drugih) fakulteta.Spor se fakulteta»vodiokoutjecajananarod,atajutjecajmoguzadobitisamo,ukolikosvakiodnjihmožeuvjeritinarod,daonumijenajboljepromicatinjegovusreću«.48Akomalopreformuliramoiu izvođenjuučinimodaljnjikorak,riječ jenaprostoosvojevrsnojborbizamoćmeđufakultetima.Tumoćnadpukomposebiceostvarujuvišifakulteti,sobziromdapuksvojusrećunevidiuslobodi(štojepromičeiozbiljujefilozofskifakultet),većuprirodnimsvrhama(vječnomživotu,materijalnomposjeduitjelesnomzdravlju).Pukuopćeneuviđanitigazanimatodasezapravofilozofskifakultetupravopomoćuuputstavauzetih izumadržionogaštočovjekna temeljuvlastitihsnagamože dokučiti, a nit je vodilja, odnosno barembi trebala biti, svimostalimtrimafakultetima:

»…pošteno živjeti,nikomenečinitinepravdu,ponašatises mjeromuužitku ipodnosećiubolestima,računajućipritomosobitonasamopomoćprirode«.49

Iakotonezahtijevaprevelikuučenost,puknijeustanjupotruditiseisamdoćidotihspoznaja.Naprotiv,»[n]arodhoćebitivođen,tj.(ujezikudemagoga)bitiprevaren«.50

Stogapuk,poticantežnjomkaprirodnimsvrhama,sklonuživanju,alineitru­dudaseokotoguživanjapotrudi,odfakultetatražinadomjestaktejenjegovopćistavsljedeći:

»Štovifilozofitubrbljate,znaosamjaodavnosamodsebe;aliodvaskaoučenihhoćuznati:kakobih,akosamibezbožnoživio,ipakmogaouposljednjemčasusebipriskrbitiulaznicuunebeskocarstvo,kakobih,akoinisam u pravu,ipakmogaodobitisvojuparnicu,ikakobih,iakosamisvojetjelesnesnagedomilevoljezlorabio,ipakmogaoostatizdravidugoživjeti.«51

Akosivišifakultetiuobrazedaćetonaroduiponuditi,ondaonipoputnekihčudotvoracamamenaroditakvapraksanesamodajenedopustivanegojetrebaiskorijeniti.Jedinofilozofskifakultetimatajpotencijaldastanenakrajtakvojpraksi:

»Aliposlenicitrijuvišihfakultetasvagdasutakovičudotvorci,akosefilozofskomnedopusti,da javno radi protiv njih, ne da bi oborio njihova naučavanja, nego samoda bi protusloviomagičnojsnazi,kojunjimaipropisimastimepovezanimsvijetpraznovjernopripisuje,kaodaćepripasivnomprepuštanjutakovimumješnimvođamabitipošteđensvakogsamočinjenjaisvelikomlagodnošćuvećbitipomoćunjihvođenkdosizanjuonihsvrhakojesumunasrcu.«52

Upravojeuovomeprosvjetiteljskafunkcijafilozofskogfakulteta!On,kojijetemeljennaslobodi,boriseprotivzatupljivanjačovjekovedjelotvornemoćiikorištenja(uprvomredupraktičkog)umauopće.Onjeprotivpasivizacijepukakojiželiinstant-rješenjaumjestodaseokopostizanjapojedinihsvrha

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta485

sampotrudi,jertakvojeponašanjepotpunoprotivnosamorazvojučovjekovu(Bildung) koje je ukontekstukulture (kultivacije) jedini put doostvarenjakrajnjesvrhečovjekakaoumskogbića.53Potporutakvučitanjunajboljedajejedanulomak izdrugogKantova spisa znakovitognaslova–»Odgovornapitanje:Štojeprosvjetiteljstvo?«:

»Akoimamknjigukojamisliumjestomene,dušebrižnikakojiumjestomeneimasavjest,liječ­nikakojimipropisujedijetuitd.,onda,zacijelo,nijepotrebnodasesamtrudim.Nemapotrebedamislimkadmogusamoplatiti;netkodrugićevećzamenepoduzetimrskiposao.«54

Kantdakleoštroosuđujeovakavoblikljudskekomocijekojigasičovjekovedispozicijezarazvitkomsvihnjegovihmoćiionemogućujepotpunorazvija­njeuslobodi,atimeiudaljavanjeodsamesvrhečovjekakaoumnogbića.55

47

Ako netko pak otvori pitanje o tome tko bitrebaokontroliratifilozofskifakultet,ondabiKantvjerojatnoodgovoriodasipremasvojojvlastitojsvrsifilozofskifakultetnesmijedo­pustitiizostanaksamokritikejerbitimeizne­vjeriotemeljesvogafunkcioniranjaipotpunoseudaljioodsvojebiti.Iakobiovovjerojatnobilookarakteriziranokaoprevišeidealističkogledanje,nažalost,činisedajetojedinimogu­ćiodgovorirješenjezarazvitakuniverziteta,jerfilozofskifakultetjediniimadovoljnosna­žankritičkipotencijalkojiomogućujesamo­kritiku. Pitanje časnoga sudjelovanja u radufilozofskogfakultetaiiznevjeravanjenjegovebitiodstranepojedinacazaposlenihnanjemuposvejedrugopitanjeitičeseopćeintelek­tualnekrizekojanagrizatajfakultet,atimeicijeliuniverzitet.Određeneznakovetekrizemožemoiščitavatimoždaupravouizostankuozbiljnijihpromišljanja idejeuniverzitetaodonih koji bi to najviše trebali činiti, a to sufilozofi.Sdrugepak strane treba ipak imatinaumudaunašoj zemlji najsnažniji kritič­kiimpulsipotezimavlade,odnosnovlada,upitanjimaregulacijeznanosti(Zakon o znano­sti)iuređenjaznanstveneinfrastrukture(npr.situacija sa znanstvenim časopisima u koji­ma se upravo humanistički časopisi sustav­nodegradiraju)dolazeupravosFilozofskogfakulteta. Za potvrdu kritičkog senzibilitetaigrađanskehrabrosti,kakozaposlenikatakostudenata spomenutog fakulteta, dovoljno jesamo kratko pregledati vijesti objavljene namrežnim stranicamaUdruge za razvoj viso­kog školstva »Universitas« s popratnim sa­držajima (rezolucije, izjave, novinski članciitd.) pod označnicom ‘Filozofski fakultet uZagrebu’ (dostupnona:http://www.universi­tas.hr/tag/ffzg/,pristup:6.3.2013.).

48

Kant,I.,Spor fakulteta,str.44[7:29–30].

49

Isto,str.44[7:30].

50

Isto,str.45[7:31].

51

Isto,str.44–45[7:30].

52

Isto,str.45[7:31].

53

Radi pojašnjenja treba reći da se ovdje naumutrebaimati,azapotrebejeovogaradatodovoljno,baremdvijetočkeizKantovaopu­sa.PrvajeKantovteleološkiargumentuko­jemuizformalnesvrhovitostinašihspoznaj­nihmoćipostupnodolazimodokulturekaoposljednjesvrheprirodikojojodgovarajedi­nobezuvjetnavrijednostslobodekaokrajnjasvrha prirode (odnosno svih naših djelova­njau sferimoralnostikaodijela teprirode).Usp.Kant,Immanuel,Kritika moći suđenja,Naprijed,Zagreb1976.,passim, a zakratkopredstavljanje samog teleološkog argumentav. Eterović, Igor, »Kantova teleologija kaopodlogaorijentiranjuuekologiji«,Filozofska istraživanja,sv.31,br.2(2011),str.300–301.DrugajetočkaKantovoupućivanjenavlasti­tosavršenstvokaosvrhukojajeujednoduž­nost,odnosnodužnostčovjekadausavršavasvesvojemoćiuopće.Usp.Kant,I.,Metafizi­ka ćudoređa,str.178–180.

54

Kant,I.,»Odgovornapitanje:Štojeprosvje­titeljstvo?«,str.35[8:35].

55

Kantova kritika lijenosti ljudi u korištenjuvlastitogumakoji ljudekaoosobe svodinapodređene (subalterne) najbolje dolazi doizražajanajednomdrugommjestu,ukonteks-tuantropološkihrazmatranja:»Subalterninemorajuumovati(rezonirati)zatoštoimprin­cip po kojem se treba djelovati često morabiti promašen, baremmože ostati nepoznat.Alinepravednojezahtijevatidasetakozvanilaici (Laicus) u stvarima religije, budući daseonamoracijenitikaomoral,neslužesvo­jimvlastitimumom,negodatrebajuslijeditiovlaštenoga duhovnika (Clericus), a time ituđium:budućidauonommoralnomsvat­komoraodgovaratizasvojedjeloipropust,aduhovnikizvješćeotomenećepreuzetinasvojuvlastituopasnostniti to takođermože.Aliutimslučajevimaljudisusklonivišesi­gurnostizasvojuosobunalazitiutomedasesuzdržeodsvakevlastiteupotrebeumaidase

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta486

ČitavovajsporKantnazivaprotivzakonitimjersetemeljinasubjektivnimpokretačkimuzrocima, koji zapravo,može se reći, svoje izvorište imajuuempirijskomdijeluljudskeprirode.Kantjevrlosvjestantogantropološkogmomenta.Iakonamjespomenutispornajinteresantnijiidirektnovodiunekeantropo­loškepostavkekojeležeuidejifakulteta,trebabaremspomenutidapostojiizakonitisporfakultetakojiproizlazi izsamenaravifilozofskogfakulteta.Naimenjegovjeposaoispitivanjeistineistalnakritika,stogajeglavnioslo­nacvladiuizradiraznoraznihpropisazačitavuniverzitet(uključivoostalefakultete).Nokaotakavonimadužnoststalnopropitivatištojeistinaitakodolaziusukobsostalimfakultetima.Tajjesporvođennekolicinomformalnihnačela:1)vođenjeumomkaojedinimsucemuprocesu;2)trajanjeinikadaneprestaje;3)nikadanemožebitinauštrbugleduvlade;4)možepredstav­ljatijedinstvounačelimadjelovanjaiučeneigrađanskesredinetetakopro-uzročitistalannapredakpremakonačnomeukidanjusvihograničenjaslobodeodstranevlade.56

Jedinstvo istraživanja i podučavanja?

OautonomijiisredišnjojulozifilozofskogfakultetaKantjemnogogovoriokrozsvojespise.Međutimčinisedao trećojokosnicikasnijegahumbold­tovskoga univerziteta nije govorio otvoreno u svojim spisima, baremne uonimacentralnimazatemu.Ipak,postojisnažanrazlogzauočavanjenjegovadoprinosauartikulacijiupravoovedimenzije,noonasevišepokazalakroznjegovupraksu,negolikrozpisanadjela.Kantjenaimezavrijemepisanjavećinespominjanihdjelaizasebevećimaozaistaimpresivnuprofesorskukarijerukaopredavač,alijednakotakoikaopriznatiučenjak,odnosnostručnjakusvomepodručju.Kantjeistovremenopodučavao studente i pisao svoja najveća filozofska djela, stoga je svojimprimjeromutiraoputonomeštoćekasnije fakultete,odnosnouniverzitete,kvalificiratikaonastavno-znanstveneinstitucije.Upravojeonusvojempraktičnomprimjeruutjeloviomodeluniverzitetskogprofesorakojinesamodajecijenjeniuspješanpredavač,simpresivnimpo­ljempokrivanjatemaipripremomzanjihovopodučavanje,negoujednotežizastalnimbivanjemvrhunskimstručnjakomusvojemupodručjuiplodnimznanstvenikom.Uzimajućitouobzir,pokazujesenesamodajeKantiuovojtrećojodredniciudariopečatkasnijimnastojanjimaokoutemeljenjamoder­nogauniverzitetanego jebio iključnomfiguromodkojesubrojnikasnijimisliteljidirektnoučiliipreuzimalimodelzapromišljanjeifunkcioniranjeupogleduradanauniverzitetu.57

Antropološko izvorište ideje univerziteta

Kantovopreuzimanjepodjelefakultetaiobjašnjenjenjihovihkarakteristikateškojepotpunozahvatitineimajućiuvidunjegovuantropologiju.Zapravosesamaodsebenamećečinjenicaantropološkogutemeljenjaidejeuniverzi­teta,kakotosumiraBrankoDespot:

»Sabirućifilozofijskuiteologijsko-političkutradicijuujedno,iKantmislijedinstvoiustrojstvouniverzitetaiznaravičovjeka.Onobožanskoučovjekubrigajeteološkogfakulteta.Pravimeđu­ljudskiodnosiipravi,tj.naraviprimjereniodnosičovjekasostalim,nadljudskimimanje-nego-ljudskimbićima,nabrizisupravnogfakulteta.Filozofskipakfakultet,utemeljennaslobodikaoautonomijičistoguma,objedinjujućijefakultet,kojicjelinutekčiniuniverzitetom.«58

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta487

Ovaantropološkadimenzijaupodloziuniverziteta jasnojedanadoznanjaipasusimakojipripadajuKantovojfilozofijskojantropologiji,prisutnimauSporu fakulteta.NatoKantjasnoupućujetvrdnjomdajefilozofijaprijesve­gaznanostočovjeku,avećsmoprethodnovidjelidajeonaonajkohezivnielementkojikroztijelofilozofskogfakultetadržiuniverzitetnaokupu.Kanturaspraviofakultetimakratkokažeofilozofiji:»Naučiosamizkritikečistogauma,dafilozofijanijeneštokaoznanostpredodžaba,pojmovailiidejailiznanostsvihznanosti,ilineštoslično;negoznanostčovjeka,njegovogpredstavljanja,mišljenjaidjelovanja;–onatrebadaprikažečovjekashodnosvimnjegovimsastavnimdijelo­vima,kakavonjestitrebadabude,tj.kakosobziromnanjegovaprirodnaodređenjatakoisobziromnanjegovodnosmoralitetaislobode.«59

Kantjeovdjejasnodočaraokakojeukrajnjojlinijifilozofija,odnosnonjenakruna, filozofijskaantropologija idaod temisli trebapolazitiusvimfilo­zofskimdomišljanjimapatakoiuartikuliranjuidejeuniverziteta.Odmahunastavkuonsumirasvojeantropološkepostavkeukojimajestavljennaglasakupravonanaravčovjekovesposobnosti spoznaje (koja jeukrajnjoj liniji inajrelevantnija dimenzija prilikomgovora o univerzitetu).Unjemukratkopredstavljačovjekakaobićekoje jeujednobićeosjetilnosti iosjetila,alisdrugestraneibićemoralnostii(raz)uma.Dokpostojijasnoempirijskoodre­đenječovjekakaoograničenogživogbićaikojenamdajepodatkeoonomešto»jest«,jednakotakoprednjimsekaobićemslobodeotvarasferaaktivneegzistencijeionoga»trebada«.60

IakojeovajgovorofilozofijiičovjekovojnaravinajvjerojatnijeizvadakizpismakojejeKantdobioodjednogsvojegučenika,toštojesamKantpre­uzeotajnapiszornodočaravanjegovoslaganje,aosimtogaieksplicitnojepotvrdiosličnostusamomnačinuizlaganjasasvojimvlastitim.61

Ovaj dodatak, koliko god se možda činio nespretnim umetkom u korpusosnovnogateksta,ipaknudiključurazvijanjumislioantropološkojpodloziidejeuniverziteta.PosezanjemudrugaKantovadjela,tajseputokazvrlobrzopokazuje točnim.ToćenamposezanjeujednodatizaokruženuartikulacijuKantoveidejeuniverzitetakojaćebitipoticajHumboldtuunjegovimreform­skim ostvarenjima i viziji univerziteta kao vrhovnoj instanci za postizanječovjekovasamoostvarenjausmisluBildunga.Čitanjeidejeuniverzitetauantropološkomključučinisetakoopravdanimidirektnonudiplodnotlozadaljnjepromišljanjeouniverzitetukaoinstituci­

pasivno i poslušno podrede uvedenim ured­bamasvetihljudi.«Kant,I.,Antropologija u pragmatičnom pogledu,str.85[7:200].

56

Usp. Kant, I., Spor fakulteta, str. 46–49[7:31–36].UpravojeoovomesporuKantna­kaniopisatidalje,međutimusvojojjenakaniuspiosamozaprvispor–izmeđufilozofskogiteološkogfakulteta,doksuostalidaniudru­gačijojformiisasvimodstupajuodstruktureizlaganjatogaprvogaspora.

57

ZapotrebeovogaradadovoljnojeuputitinaopsežnuKantovubiografijukoju je sastavioManfredKuehn,akojanajboljeoslikavanakojijenačinKantusvojojosobiujedinione­umornogpredavača(predavanjaizfizičkegeo-grafije, antropologije, etike itd.), istraživača(broj i kontinuitet objavljivanja seminalnih

filozofskihdjela),aktivnogdjelatnikasamogFilozofskog fakulteta i Univerziteta u Kö­nigsbergu (obnašanje dužnosti dekana, članuniverzitetskogsenataitd.)iistaknutogčlanauakademskimzbivanjima(pisanjerecenzija,bogatakorespondencijaskolegama,članstvouAkademiji znanosti itd.).V.Kuehn,Man­fred,Kant: A Biography,CambridgeUniver­sityPress,Cambridge2001.,passim.

58

Despot,B.,»Predgovor«,str.13–14.

59

Kant,I.,Spor fakulteta,str.80–81[7:69].

60

Usp.isto,str.81[7:70].

61

Usp.isto,str.81,bilj.18[7:69f].

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta488

jikojajeuskopovezanasprosvjetiteljskimidealima.Iakosmovećdotaklidijelompitanjeljudskelijenostikorištenjavlastitog(raz)uma,sadaseovdjenameće pitanje nezrelosti kao posljedice tog nekorištenja, a upravo je onaizvorsvakeneprosvijećenosti.TajeidejamoždasvojnajjasnijioblikdobilauslavnomKantovueseju:

»Prosvjetiteljstvo je izlazak čovjekov iz stanja samoskrivljene nepunoljetnosti.Nepunoljetnostjenemoćdasevlastiti razumupotrebljavabezvodstvanekogadrugog.Tanepunoljetnost jesamoskrivljenaondakadnjezinuzrokneležiunedostatkurazuma,negoupomanjkanjuodluč­nostiihrabrostidasenjimeslužibeztuđegrukovođenja.Sapere aude!Imajhrabrostislužitisevlastitimrazumom!–toje,dakle,lozinkaprosvjetiteljstva.«62

Upravofakulteti trebajusudjelovatinanajsnažnijinačinupromicanjupro­svjetiteljstva.Oni,kaodiouniverziteta,zapravosujedinagarancijanapretkaučenosti uopće.U tome smislu trebačitati spomenutaKantovaupozorenjadafilozofskifakultetstalnotrebabudnopratitisveostalefakultete,dasenebi razvilapreuzetnost fakulteta injegovihdjelatnikanaodređenopodručjeznanja,čimebipodređeneutojdomeni(laike)držaliustrogojpokornostiiposlušnosti.Dakle fakultetibi trebali razbijati teokoveneprosvijećenepo­kornostituđimmišljenjimaiosloboditiracionalnipotencijalsvojihpolaznika,kojisujedinieventualninositeljidaljnjegstupnjarazvojaprosvijećenostiči­tavogpuka,odnosnodruštvauopće.Iako je s jedne straneopasnoprepustiti svjetini svakoupravljanje, sdrugestranenetrebadespotskivladatipukompridonošenjuzakonanitiimnametatisudovepritumačenjusvetihknjiga.63Atoseodnosiinasvaostalapodručjaučenosti.Naimetaneodlučnostljudiukorištenjurazumačiniodnjihosobekojimajepotrebanskrbnikioduzimaimonodostojanstvokojezaslužujukaoslobodnaracionalnabića,štosuposvojojprirodi:

»Lijenostikukavičluksuuzrocizbogkojihtakovelikidioljudi,premdaihjeprirodaodavnooslobodilaodtuđegupravljanja(naturaliter mairennes),ipakdragovoljnodokrajaživotaostajenepunoljetanizbogkojihdrugimabivasasvimlakonametnutiimsezanjihoveskrbnike.Vrlojeudobnobitinepunoljetan.«64

Akotoprenesemoukontekstuniverziteta,ondapostajejasnodaonoštojedužnostnjegovihdjelatnikajestupravorazvijanjekritičkogpotencijalakodpolaznika,oslobađanjeljudidarazvijajusvojuprirodu:daslobodnoiaktivnokoristevlastitepotencijale.Drugimpakriječima,interpretativnozadirućidublje,sobziromnaobjašnjenjedajemoćsuđenjaneštošto»senemoženaučiti,većsamouvježbavati;stogasenjezinrastzovezrelost«,65tadačitanjefunkcijeuniverzitetauprosvjetitelj­skomkontekstumožedatinovusliku:univerzitetitrebajuprvenstvenopružitivježbanjemoćisuđenja.Drugimriječima,univerzitetitrebajupružitivještinekritičkogmišljenja,stalnopotičućiradmoćisuđenja,neovisnooobaveznomkorpusuznanjakojesetrebaprenijetistudentima.Drugačijeiskazano,dola­zimodokliceidejedajefaktografskoznanjenužnoalineidovoljno,većjeneophodnoistjecanjevještina,akodKantajetoprijesvegamoćsuđenja,kaojednaodtrijuvišihsposobnostispoznaje,kojajeonajtrećipotrebnikohezivnielementzadrugedvije(razumium).66

Smještajućiuniverzitetuantropološkikontekst,alimupritomdodajućinekemisliofilozofijiodgoja,možemododatnouvidjetidajeuidejuuniverzitetazapravoutkanjedanodnajboljih(čovjekudostupnih)načinanaputupremasamoostvarenju,odnosnoizgradnjisebekaočovjeka.Tojemogućesamounu­tarvrste,usklopukulture,prenošenjemznanjasgeneracijenageneraciju,67

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta489

akrozobrazovanjekaojedantrajanistupnjevitproces.Jedinojenatajnačinmogućeprovestiprocesodgojačovjekazačovjeka.Tajseproceszapočinjejošudjetinjstvudiscipliniranjem,aliseukasnomdjetinjstvuiranojmladostinastavljaskultiviranjem,civiliziranjemimoraliziranjem.68

Umjesto zaključka: Kantovo mjesto u mišljenju univerziteta

Bezidejeuniverzitetakojanosiregulativnusnagunemogućejemislitiuni­verzitet,atimeiorganiziratiga,odnosnoempirijskiozbiljiti,kaoinstituciju.Kantjemisliteljkojijetomoždanajboljepokazaoinatojidejiomogućiosvojimnasljednicimadaljnjepromišljanje te ideje i naposljetkukrozoso­buWilhelmavonHumboldtainjegovupraktičnurealizacijukaoinstitucije(krozberlinskiuniverzitet).Bezregulativnostiideje,kojamorabitiizvedenaiz umnosti same, nemoguće je ponuditi instituciju koja bimogla zadovo­ljiti ono što se od univerziteta očekuje.Upravo izdaja same ideje vodi ulutanja,nespretnosti i teškepromašajekojeudanašnjevrijemedonose ad hocrješenjaprikoncipiranjufunkcioniranjauniverziteta.Povratakideji,štoujednoznačinjenoduboko i iskrenopromišljanje, jedini je izlaz iz stran­putica empirijskogapristupauniverzitetu, koji ukorisnosti i operativnostikaonekakvimmjerljivimvarijablamapreuzetnouvjerava sebe i ostale dajetopraviputnapretkaučenosti.Tomožebitinapredaktehnikeilimoždaekonomije,aliseznatnoudaljujeodonogaštobiučenosttrebalabiti.Nijemogućemjeritisvepokazatelje,postavitisveushemeišabloniziratiznanjeiprocesspoznaje.AkoištatrebamonaučitiodKanta,ondajetoupozorenjedajeznanjepromjenjivo,spoznajaproces,anaobrazba(Bildung)trajna.Kaoštojepostupanipolaganprocesdolaskadoistine,takojeirazvojalatazatajdolazak–univerzitet–jednakopostupaniodražavastupanjkulturnogarazvojačovjeka.Vođenjemtrimaprincipimakojejemogućeodijelitikaovodiljehumboldtov­skoguniverziteta–jedinstvoistraživanjaipodučavanja,autonomijaučenjakaicentralnostfilozofskogfakulteta–vidljivajeKantovanezaobilaznostupo­nudiuporištazasvakoodnjih.Iakojeostaousjenisvogavelikoganasljedni­kaWilhelmavonHumboldta,nemogućejeshvatitipostignućapotonjeganeuzimajućiuobzirširokopoljepromišljanjakojimejeKantomogućionasta­

62

Kant,I.,»Odgovornapitanje:Štojeprosvje­titeljstvo?«,str.35[8:35].

63

Usp.Kant,I.,Antropologija u pragmatičnom pogledu,str.93–94[7:209–210].

64

Kant,I.,»Odgovornapitanje:Štojeprosvje­titeljstvo?«,str.35[8:35].

65

Kant, I.,Antropologija u pragmatičnom po­gledu,str.84[7:199].

66

O razdiobi triju moći spoznaje v. npr. isto,str. 81–83 [7:196–198], a nešto specifičnijeomoći suđenja str.84–85 [7:199].KlasičnomjestoKantovasumiranjatrijumoćispozna­

vanjav.uKant,I.,Kritika moći suđenja,str.33–34[5:196–198].

67

Zaovojepitanjenaposeinstruktivanvećci­tiraniKantovkratkiesej»Idejaopćepovije­sti s gledišta svjetskoga građanstva«, čiji sesadržajoslanjanagorespomenuti teleološkiargumentizKritike čistog umainadogradnjaje pitanja neophodnosti kulture kao medijaostvarenjačovjeka ikaopojedinca ikaovr­ste.

68

KakojevećspomenutoostupnjevimaodgojakaoelementarnomoblikuBildungapojedincausklopukulture,nezaobilazanjeKantovcen­tralnispisoodgoju.V.Kant,I.,Lectures on Education,passim.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta490

nak,razvoj,aponegdjeiartikulacijuidejeuniverziteta,69atimedaoiuvjetmogućnosti njegove empirijske ostvarivosti kao institucije, koju je proveoHumboldt.70

Naglašavajućiautonomijukaotemeljrazvitkaučenosti,ukazujućinacentral­nomjestofilozofskogfakultetakaoepicentra(samo)kritičnostitesvojimvla­stitimprimjeromradaunastaviiznanosti,Kantjedaoosnovučitavukasni­jemradu(misaonomipraktičnom)nautemeljenjuuniverzitetakaocentralneinstitucije učenosti, koja je kao takva kamen temeljac razvitku čovjekovihspoznaja i njegovih čitavihmoći, odnosno najbolji alat na putu njegovomostvarenjukroznaobrazbukaočovjeka.Taantropološkapotkačitavojidejiuniverzitetatolikojerazumljivaijasnadasezaista trebaupitatiostanjunašegadanašnjegaobrazovanja icjelokupneintelektualnostiukolikosezaboravljanaovemisli i idejekojesunesamootvorile vrata prosvjetiteljstvu nego i omogućile ono što danas smještamomeđunajboljeplodovezapadnecivilizacije.UtolikosupovratakKantuiuva­žavanjenjegovihidejaidaljepotrebni,trajnoaktualniiizuzetnopoticajnizadetektiranje,lociranjeiartikuliranjeproblemasuvremenogvisokogobrazo­vanja,kaoizausmjeravanjepremarješenjimaproblemakojimajeonoobre­menjeno.

Literatura

Babel,Krešimir,»The Idea of the UniversitySymposium«,Synthesis Philosophica,sv.53,god.27,br.1(2012),str.187–189.

Bahti,Timothy,»HistoriesoftheUniversity:KantandHumboldt«,MLN: Modern Langu­age Notes,sv.102,br.3(1987),str.437−460.

Benić,Kristian,»Filozofijahistorijskeznanostiusuvremenojhrvatskojhistoriografiji?«,Klepsidra,sv.1,br.2(2007),str.219−260.

Despot,Branko,»Predgovor–Univerzitetkaoznanstvenaustanovailičovjekkaoznan­stvenorobovanje«,u:Kant,Immanuel;Schelling,FriedrichWilhelmJoseph;Nietzsche,Friedrich,Ideja univerziteta,izabrao,preveoipredgovornapisaoBrankoDespot,Globus,Zagreb1991.,str.7−17.

Eterović, Igor, »Kantova teleologija kao podloga orijentiranju u ekologiji«,Filozofska istraživanja,sv.31,br.2(2011),str.299−309.

Kant,Immanuel,Antropologija u pragmatičnom pogledu,NakladaBreza,Zagreb2003.

Kant,Immanuel,»Idejaopćepovijestisgledištasvjetskogagrađanstva«,u:Kant,Imma­nuel,Pravno-politički spisi,izabrao,preveoipredgovornapisaoZvonkoPosavec,Politič­kakultura,Zagreb2000.,str.17−32.

Kant,Immanuel,Kritika moći suđenja,Naprijed,Zagreb1976.

Kant,Immanuel,Lectures on Pedagogy,u:Zöller,Günther;Louden,PeterB.(ur.),Imma­nuel Kant: Anthropology, History and Education,CambridgeUniversityPress,Cambridge2007.,str.437−485.

Kant,Immanuel,Metafizika ćudoređa,Maticahrvatska,Zagreb1999.

Kant,Immanuel,»Odgovornapitanje:Štojeprosvjetiteljstvo?«,u:Kant,Immanuel,Prav­no-politički spisi,izabrao,preveoipredgovornapisaoZvonkoPosavec,Političkakultura,Zagreb2000.,str.33−41.

Kant,Immanuel,Spor fakulteta,u:Kant,Immanuel;Schelling,FriedrichWilhelmJoseph;Nietzsche,Friedrich,Ideja univerziteta,izabrao,preveoipredgovornapisaoBrankoDes­pot,Globus,Zagreb1991.,str.19−122.

Kuehn,Manfred,Kant: A Biography,CambridgeUniversityPress,Cambridge2001.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta491

Kwiek,Marek,»TheClassicalGermanIdeaoftheUniversityRevisited,orontheNationa­lizationoftheModernInstitution«,The Center for Public Policy Studies Research Papers Series,sv.1,Poznan2006.,str.1–60.Dostupnona:http://www.cpp.amu.edu.pl/publicati­ons.htm,pristup:14.6.2012..

Kwiek,Marek,»RevisitingtheClassicalGermanIdeaoftheUniversity:OntheNationa­lizationoftheModernInstitution«,Polish Journal of Philosophy,sv.2,br.1(2008),str.55−78.

Palmquist,Stephen,»Kant’sIdealoftheUniversityasaModelforWorldPeace«.Dostup-nona:http://staffweb.hkbu.edu.hk/ppp/srp/arts/KIUMWP.htm,pristup:14.6.2012.

Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama,NN182/2009.

Udrugazarazvojvisokogškolstva»Universitas«,označnica:FilozofskifakultetuZagre­bu.Dostupnona:http://www.universitas.hr/tag/ffzg/,pristup:6.3.2013.

Williams,JeffreyJ.,»HistoryasaChallengetotheIdeaoftheUniversity«,JAC: A Journal of Rhetoric, Culture and Politics,sv.25,br.1(2005),str.55−74.

Zagorac,Ivana;Martinović,Ivica,21. Dani Frane Petrića,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2012.

Igor Eterović

The Place of Immanuel Kant in the Thinking of the Idea of the University

AbstractThe idea of the university is taken as fundamental in the articulation of the concept of the uni­versity and the possibility of its institutional realization. In such a context, Immanuel Kant is in the forefront as an unavoidable thinker of this idea. For easier understanding of Kant’s articu­lation of the idea of the university, at the beginning basic features of Humboldt’s vision of the university are presented, and this enables us to follow Kant’s contribution and influence upon the articulation of these features. Thereby TheConflictoftheFacultiesis the central Kant’s text in which he did not just offer the concept of the university as an institution fundamental for the development of scholarship, but he was the last thinker, according to some authors, of the very idea of the university. As the analysis shows, this idea is, in a historical sense, the articulation of classical idea of the modern, Humboldtian university, but there are also a number of inter­woven elements inwrought in this idea which possess the lasting actuality (e.g. jurisdiction of the particular fields of knowledge, pretensions of the particular sciences, autonomy of the sci­ences and the faculties, relations between the faculties etc.). It is shown that if we take the whole Kant’s opus into consideration, TheConflictoftheFaculties can be seen as an extension of his enlightenment project, supplement of his philosophy of politics and law (private and public use of reason) and his philosophy of history (universities as an important link in the progress of the

69

Važnojeovdjeupozoritiinakontekstrazvit­kamišljenja univerziteta, koji dodatnonudeuporištezaiščitavanjeKantovepresudneulo­ge u kreiranju ideje modernog univerziteta.Naime18. je stoljećebilo razdobljekada jeuNjemačkojuniverzitetbionaniskojcijeni,a čak se razmišljalo krajem stoljeća da se ionomalouniverzitetakojisupostojali(Köni­gsberg i Halle) ukinu te zamijene postoje­ćim akademijama i novim visokim školama(Hochschulen).Ipak,nedugonakonKantovesmrti(1804.)bivaosnovanBerlinskifakultet(1810.)kaoključnakarikaurazvojumoder­noguniverziteta.Usp.Bahti,T.,»HistoriesoftheUniversity«,str.438.

70

Humboldtov »posthumno objavljeni memo-randum‘Überdi innereandäussereOrgani-sation der höheren wissentschaftlichen An­stalten in Berlin’ [‘O unutarnjoj i vanjskojorganizaciji viših znanstvenih ustanova uBerlinu’,op.a.](izrađen1809−1810),proji­cira–izbacuje–idejuuniverziteta.PrijedlogjepostaomodelomzauniverzitetuBerlinu,odnosnosammodel(modernog)univerziteta.ČinisedajeHumboldtkrenuotamogdjejeKantstao.«Bahti,T.,»Historiesof theUni­versity«,str.444.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA131God.33(2013)Sv.3(473–492)

I.Eterović,MjestoImmanuelaKantaumi­šljenjuidejeuniverziteta492

mankind in general), addition to his philosophical anthropology (universities as a medium of the progress of human capacities) and philosophy of education (universities as an indispensable dimension of education of man as a person, citizen and human being in general). On the other side, the necessity of all those other parts of his philosophical opus is demonstrated as needed for the complete understanding of his thought of the idea of the university. Instead of the conclu­sion, the results of the previous analysis are evaluated in the context of an attempt of answering the question of Kant’s permanent actuality and his special place in the history of ideas, consi-dering the thinking of the idea of the university.

Key wordsImmanuelKant,theideaoftheuniversity,The Conflict of the Faculties,modernuniversity