Mjerenje ishoda obrazovnih procesa Ispitni zadatak Kolegij: Mjerenje ishoda obrazovnih procesa Profesor: prof. dr. sci. Damir Ljubotina Student: prof. Nikolina Bubica Sveučilište u Splitu Prirodoslovnomatematički fakultet Doktorski studij Istraživanje u edukaciji u prirodnim znanostima – smjer imformatika
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Mjerenje ishoda
obrazovnih procesa
Ispitni zadatak
Kolegij: Mjerenje ishoda obrazovnih procesa Profesor: prof. dr. sci. Damir Ljubotina Student: prof. Nikolina Bubica
Sveučilište u Splitu
Prirodoslovnomatematički fakultet
Doktorski studij Istraživanje u edukaciji
u prirodnim znanostima – smjer
imformatika
1 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
1. Opisati različite moguće ishode obrazovnog procesa, tj. što se sve može vrednovati kao rezultat
provedene nastave.
Vrednovanje obrazovnog procesa možemo shvatiti kao kolekciju tehnika kojima mjerimo
postignuća učenika. To je sistematičan proces koji igra vrlo važnu ulogu u efektivnoj nastavi.
Započinje određivanjem obrazovnih postignuća, nastavlja promatranjem i nadgledanjem
napretka učenika prema zadanim ciljevima te završava s zaključkom koji se odnosi na opseg u
kojem su zadani ciljevi postignuti. Zbog toga je korisno klasificirati ishode učenja u nekoliko
osnovnih pravaca. Svaka takva klasifikacija je korisna, ali i služi nekolicini korisnih namjera.
Ona ukazuje na tipove ishoda učenja koja treba razmatrati, omogućuje okvir za klasifikaciju
tih ishoda, te usmjerava našu pažnju prema promjenama učeničkih izvedbi u različitim
područjima. Sljedeća lista ishoda ocrtava glavna područja prema se kojima se nastavni ciljevi
klasificiraju.
1. Znanje
1. Terminologija
2. Konkretne činjenice
3. Koncepti i principi
4. Metode i postupci
2. Razumijevanje
1. Koncepti i principi
2. Metode i postupci
3. Pisani materijal, grafikoni, mape i brojčani podaci
4. Problemske situacije
3. Primjena
1. Činjenične informacije
2. Koncepti i principi
3. Metode i procedure
4. Vještine svladavanja problema
4. Vještine razmišljanja
1. Kritičko razmišljanje
2. Znanstveno razmišljanje
5. Opće vještine
1. Laboratorijske vještine
2. Vještine izvedbe
3. Komunikacijske vještine
4. Računalne vještine
5. Socijalne vještine
6. Stavovi
1. Socijalni stavovi
2. Znanstveni stavovi
2 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
7. Interesi
1. Osobni interesi
2. Obrazovni interesi
3. Stručni interesi
8. Uvažavanje
1. Književnost, umjetnost i glazba
2. Socijalna i znanstvena postignuća
9. Prilagodbe
1. Socijalne prilagodbe
2. Emocionalne prilagodbe
Taksonomija obrazovnih ishoda pokušava identificirati i klasificirati sve moguće obrazovne
ishode. Sistem prvo dijeli ciljeve u osnovna tri područja:
• KOGNITIVNO PODRUČJE: Ishodi znanja i intelektualnih sposobnosti i
vještina
• AFEKTIVNO PODRUČJE: stavovi, interesi, vrednovanje (procjenjivanje) i
modeli prilagodbe
• PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE: osjetilne i motoričke vještine.
Svako od ovih triju područja podijeljeno je u kategorije i podkategorije. Najvažnije
kategorije kognitivnog područja su znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i
procjena. Ove kategorije započinju s relativno jednostavnim ishodima učenja i nastavljaju
prema sve složenijim razinama intelektualnih sposobnosti.
Kriterij za odabir odgovarajućih ciljeva
Kada govorimo o određivanju odgovarajućih ciljeva moramo naglasiti veliku ulogu koju u
tome ima učitelj. Pri određivanju nastavnih ciljeva učitelj se suočava s problemom
određivanja prikladnih krajnjih ciljeva. U tomu mu mogu pomoći sljedeća pitanja:
1. Da li nastavni ciljevi uključuju sve važne ishode predmeta?
Ciljevi u području znanja rijetko se zanemaruju. Ciljevi u području razumijevanja,
primjene, vještine razmišljanja i stavova često su zanemareni kao i ciljevi koji proizlaze
iz socijalnih iskustava učenika.
2. Da li su ishodi u skladu s propisanim sadržajem od strane Ministarstva
obrazovanja i svih važećih dokumenata te s temeljnim školskim ciljem?
Ako je Ministarstvo prihvatilo određene standarde koji se odnose na sadržaj učenja i
obrazovna postignuća, učitelj mora uskladiti svoje nastavne ciljeve s tim
standardima.
3 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
3. Da li su ishodi u skladu s razumnim načelima učenja?
Ishodi moraju biti primjereni uzrastu i prethodnim iskustvima učenika, moraju biti u
skladu s potrebama i interesima učenika, moraju izražavati nastavne ishode koji su
najtrajniji te moraju uključivati one ishode učenja koji se mogu najčešće primjenjivati u
različitim situacijama.
1. Da li su ishodi realni u smislu sposobnosti učenika, potrebnog vremena te
tehničkih mogućnosti u školi?
Krajnji popis ishoda trebao bi se promatrati sa stanovišta učenikovog stupnja razvoja,
njegovih početnih vještina i znanja te vremena potrebnog da se ishodi postignu,
prikladnosti nastavnih sredstava te dostupne opreme.
Neočekivani ishodi učenja
Bez obzira kako pažljivo odaberemo skup nastavnih ciljeva za predmet, vrlo je vjerojatno da
će se pojaviti i neki neočekivani efekti nastave. Ovi efekti mogu biti poželjni i nepoželjni i
većina od njih obično spada u afektivno područje. Na primjer, kao rezultat nastave učenici
mogu postati više ili manje ovisni, više ili manje prilagodljivi, više ili manje kritični prema
pisanim materijalima, više ili manje pozitivni ili negativni u samopoimanju, te više ili manje
zainteresirani za predmet. Ovom treba dodati velike promjene ili neke specifične situacije
koje se događaju u razredu, a tjeraju nas da se bavimo ishodima koje nismo prethodno
predvidjeli.
Metode izricanja nastavnih ciljeva
Popis obrazovnih ishoda nekog predmeta ili nastavne cjeline trebao bi biti dovoljno detaljan
kako bi prenio namjeru učitelja, a opet dovoljno općenit kako bi poslužio kao efektivni vodič
pri planiranju nastave i vrednovanja. Taj proces može se jednostavno napraviti definirajući
postignuća u dva koraka:
• Izreći glavne ciljeve nastave kao obrazovne ishode
o izreći svaki cilj kao obrazovni ishod
o započeti svaki ishod s glagolom (npr. zna, primjenjuje .... a izbjeći izraze tipa
„Učenik bi trebao biti u mogućnosti...“)
o izreći svaki cilj na način da uključuje samo jedan obrazovni ishod (npr. ne
koristiti izraze „znati i razumjeti.....)
o izreći svaki cilj s odgovarajućom razinom općenitosti
o prikazati svaki cilj na način da se može slobodno koristiti u raznim
nastavnim jedinicama (ne smije biti previše ovisan o nastavnom sadržaju)
4 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
o smanjiti preklapanja među ciljevima na najmanju moguću mjeru
• Navesti pored svakog ishoda primjer posebne izvedbe učenika koja dobro
demonstrira što su trebali postići obrazovnim procesom
o Navesti pored svakog obrazovnog cilja odgovarajući primjer specifičnog
obrazovnog postignuća koji ukazuje na krajnju izvedbu koja se od učenika
očekuje
o Započeti svako obrazovno postignuće glagolom koji izražava posebnu
izvedbu (npr. definiraj, opiši...)
o Provjeriti da je svako obrazovno postignuće usko povezano s ciljem koji
opisuje
o Uključiti dovoljno obrazovnih postignuća koji primjereno opisuju očekivanu
izvedbu učenika
o Konzultirati stručnu literaturu pri određivanju složenih obrazovnih
postignuća kao što su kritičko promišljanje, znanstveni stavovi,
kreativnost....
Obrazovni ciljevi i postignuća predstavljaju temelj nastave i njenog vrednovanja. Kako bismo
postigli zadane ciljeve i ostvarili postignuća ne treba ih definirati na način da su pretjerano
detaljni čine previše dijele nastavu na jednostavna postignuća znanja i vještina, ali ne bi
trebali biti napisani na previše općenit način kao što se to radi kod određivanja državnih i
nacionalnih programa.
5 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
1.1. Na primjeru predmeta koji sami predajete (ili područja kojim se bavite) pokušajte sačiniti tablicu
s očekivanim ishodima za koje očekujete da ih polaznici (učenici, studenti) usvoje nakon završene
nastave. Takva tablica bi trebala biti predložak za izradu testa znanja ili postupka za provjeru stupnja
u kojemu su postavljeni ishodi uistinu i ostvareni kod polaznika. Kao primjer možete uzeti popise
ishoda koji su definirani za pojedine predmete na ispitima na Državnoj maturi (barem za one ishode
koji se mogu vrednovati na maturi).
Na primjeru izbornog predmeta Informatika u osnovnoj školi prikazati ćemo tablicu
očekivanih ishoda učenja za 6. razred.
Tabela 1: Tablica ishoda učenja
Nastavni predmet Informatika, 6. razred, osnovna škola
Nastavna cjelina
Ishodi učenja
Osnove informacijske tehnologije
objasniti pojam datoteke; razlikovati vrste datoteka; prepoznati vrstu datoteke prema njenom nastavku; razumjeti povezanosti nastavka datoteke i programa u kojem je napravljena; stvarati komprimirane mape; definirati pojam piksela, razumjeti način spremanja crnobijele slike i slike u boji u spremniku računala; razlikovati prikaz slike na pisaču i zaslonu računala; definirati pojam rezolucije; usporediti razne formate grafičkih datoteka; napraviti pretrage datoteka prema kriterijima (datum, veličina, vrsta..) ; primjeniti kriterije pretraživanja datoteka pomoću zamjenskih znakova
Rješavanje problema
programiranjem
razumjeti pojam programa i naredbe u nekom programskom jeziku; stvarati jednostavne programe koji mogu unijeti neke podatke, s njima nešto izračunati te rezultate prikazati na zaslonu računala razumjeti algoritamsku strukturu grananja; stvarati jednostavne programe koji uspoređuju neke podatke te rezultat usporedbe prikazuju na zaslonu računala; primijeniti neke matematičke funkcije pri izradi programa
Računalne mreže
otkriti da informacijski i komunikacijski sustavi omogućuju razmjenjivanje informacija između ljudi, između ljudi i strojeva te između samih strojeva; definirati pojam mreže; razlikovati vrste mreža prema udaljenosti i funkciji računala u mreži; uočiti prednosti i nedostake mreža računala; protumačiti da se komunikacijski sustav sastoji od izvorišta, prijenosnoga puta i odredišta; prepoznati da se informacije moraju prikladno kodirati i prenositi po dogovorenim pravilima, tzv. protokolima; definirati pojam IP adrese;
Internet
prepoznati strukturu Interneta te načine i brzine komuniciranja u njemu; definirati pojam tražilica i preglednika; primjeniti jednostavne i složene pretrage sadržaja na Internetu pomoću nekih tražilica; vrednovati kakvoću sadržaja te obrađivati sadržaje pribavljene Internetom; objasniti načine usluga kupovanja roba i usluga posredstvom Interneta, samostalno odrediti neka svojstva
6 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
preglednika npr. naslovna stranica i zabilješke
Multimediji
snimati zvuk; pohraniti snimku u zvučnu datoteku, prepoznati zvučnu datoteku; koristiti neki od programa za preslušavanje audiozapisa (media player); stvoriti manji videozapis Web kvalitete od nekoliko zasebnih videoisječaka snimljenih digitalnim fotoaparatom; prilagoditi trajanje videouratka; umetati crteže u videodatoteku; oblikovati videouradak; izgraditi jednostavniji videouradak
Izrada prezentacija
programskim pomagalom za pripremanje prezentacije izrađivati slajdove s tekstom, vlastitim crtežima i crtežima i slikama iz galerija dodavati animacijske efekte na slajdove; dodavati razne grafičke objekte pri izradi prezentacije; pripremiti prezentaciju za izvođenje i ostvariti ju
Obrada teksta
upotrebljavati napredni program za obradu teksta; koristiti se različitim raspoloživim postupcima za uređivanje teksta ; oblikovati izgled stranice mijenjanjem širina rubnica te umetanjem simbola, broja stranica, zaglavlja i podnožja; pripremati tekst raspoređen u više stupaca, s umetanjem crteža i tablica; kreirati pisane dokumente pomoću pisača
2. Opisati moguće procedure za vrednovanje ishoda obrazovnih procesa, te njihove prednosti i
nedostatke.
Termin vrednovanja, testiranja i ocjenjivanja vrlo se često teško razlikuju jer sva tri mogu biti
uključeni u jednom procesu. Vrednovanje je općeniti pojam koji uključuje cijeli skup procedura i
postupaka koji se koriste kako bismo došli do informacija o učenikovom učenju kao što su
promatranja, ocjenjivanje izvedbi i projekata te papir-olovka testova. Pismena provjera (test) je
posebna vrsta vrednovanja koja se obično sastoji od skupa pitanja koji je proveden u unaprijed
određenom vremenu te pod relativno ujednačenim uvjetima za sve učenike. Ocjenjivanje je
pridruživanje brojeva (ocjena) rezultatima pismene provjere ili neke druge vrste vrednovanja u skladu
s predviđenim pravilom. Vrednovanje je daleko širi pojam od ocjenjivanja i testiranja. Ono može
uključiti i kvalitativne i kvantitativne opise učenika.
Osnovna načela vrednovanja
Vrednovanje je integrirani proces određivanja prirode te dosega učenikovog znanja te napredovanja.
Ovaj proces biti će uspješniji ako sljedeća načela uzmemo u obzir:
1. Jasno odrediti što je prioritet pri vrednovanju u nastavnom procesu.
To znači da treba jasno odrediti nastavne ciljeve koje želimo postići prije nego
započnemo proceduru vrednovanja
7 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
2. Postupak vrednovanja treba odabrati prema važnosti ili obilježjima izvedbe koju
vrednujemo.
Postupke vrednovanja često biramo prema objektivnosti, točnosti i podobnosti. Iako
su ovi kriteriji jako važni, najvažnije je uvijek postaviti slijedeće pitanje: Da li je
odabrana metoda najučinkovitija za mjerenje znanja ili napretka kojeg vrednujemo?.
Svaka procedura koju ćemo kasnije spomenuti je prikladna za određenu namjenu i
neodgovrarajuća za neku drugu najmjenu.
3. Složeno vrednovanje zahtijeva više različitih postupaka.
Zadaci višestrukog izbora te testovi kratkih odgovora korisni su za vrednovanje
znanja, razumijevanja te primjenu, ali eseji i slični pisani radovi su neophodni za
vrednovanje sposobnosti organiziranja te izražavanja ideja. Projekti zahtijevaju od
učenika da definira problem, traže informacije pretražujući knjižnjice te skupljaju
podatke i neophodni su za vrednovanje određenih vještina formuliranja i rješavanja
problema. Tehnike promatranja su neophodne za vrednovanje vještina izlaganja te
ponašanja učenika.
4. Pravilna upotreba postupka vrednovanja zahtijeva poznavanje njihovih
ograničenja.
Postupci vrednovanja variraju od visoko razvijenih mjernih instrumenata do prilično
jednostavnih metoda procjene. Čak i najbolji nastavni i psihometrijski instrument
daje rezultate koji mogu nastati kao greška mjernog instrumenta. Jedna od najčešćih
grešaka je greška uzorkovanja. Neki test postignuća možda nije pravi
predstavnik/uzorak određenog područja nastavnog sadržaja, pa čak i dobar uzorak
sadržaja neće pokriti cijelo područje. Druga vrsta greške događa se zbog pogađanja
na testovima objektivnih pitanja, subjektivnog ocjenjivanja eseja, pogrešaka pri
promatranju te nedosljednosti samovrednovanja. Kriva interpretacija vrednovanih
rezultata predstavlja još jedan važan izvor pogreške. Takve pogreške su izuzetno
česte i najviše se razmatraju kad govorimo o pouzdanosti vrednovanja.
Ova ograničenja vrednovanja ne negiraju vrijednost vrednovanja testovima te
ostalima vrstama procjena. Stalno treba imati na umu da što je grublji instrument
mjerenja, to su veća njegova ograničenja te je potreban veći oprez pri njegovom
korištenju.
5. Vrednovanje je „sredstvo do cilja, a ne svrha samom sebi“
Upotreba nekog postupka vrednovanja znači da postoji neka korisna svrha tog
vrednovanja te da je korisnik svjestan te svrhe. Nerazumno skupljati podatke od
8 Mjerenje ishoda obrazovnih procesa
učenika i onda to negdje odložiti bez stvarne namjene gubitak je vremena i učenika i
učitelja.
Vrednovanje je najbolje promatrati kao proces prikupljanja informacija na kojima se
temelje važne nastavne odluke.
Postupci vrednovanja
Razlikujemo mnoštvo postupaka vrednovanja u procesu obrazovanja. Oni se mogu klasificirati i
opisati na različite načine, ovisno o okviru koji koristimo. Prikazati ćemo osnovnu klasifikaciju koja je
izuzetno korisna za razumijevanje i primjenu vrednovanja u nastavi. Kategorije nisu jasno izražene, no
one nude dobar pregled postupaka vrednovanja te uvod u neke osnovne pojmove.
3. Objasni kakve su to datoteke dokumenata? _____________________________ __________________________________________________________________________________________________________________________________________
4. Zaokruži slovo pored nastavka koji označava programsku datoteku. (može
biti više točnih odgovora)
a) HTML b) DOC c) BAT d) JPG e) COM
5. Zaokruži slovo pored ikone koja predstavlja datoteku dokumenata. (može biti
više točnih odgovora)
a) b) c) d) e) f)
6. Da li vrijede sljedeće tvrdnje?
Promjena nastavka datoteke može uzrokovati problem
prilikom učitavanja datoteke
DA NE
Tekstualne datoteke prepoznajemo po nastavku HTML DA NE
Nije potrebno provesti postupak registracije nastavka
prilikom instaliranja programa
DA NE
Pismena provjera II. dio: Prikaz slika na zaslonu i pisaču
7. Piksel je a) najmanji element slike u vektorskoj grafici b) format grafičke datoteke
c) najmanji element slike u rasterskoj grafici (zaokruži točan odgovor)
8. Pisač koji iglicama preko obojene trake ostavlja trag na papiru i ima vrlo malu razlučivost zove se: