MJERE I POTICAJI ZA OSNIVANJE MALOG PODUZETNIŠTVAoliver.efri.hr/zavrsni/956.B.pdf · 2 Za poticajna sredstva mogu se natjecati mikro poduzetnici, mali i srednji poduzetnici te institucije

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANA BORČIĆ

MJERE I POTICAJI ZA OSNIVANJE MALOG PODUZETNIŠTVA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA,2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MJERE I POTICAJI ZA OSNIVANJE MALOG PODUZETNIŠTVA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentor: Prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf

Studentica: Ana Borčić

Smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081131770

Rijeka, lipanj, 2015.

SADRŽAJ:

1. UVOD ………………………………………………………………………… 1

2. OPĆE ODREDNICE PODUZETNIŠTVA……………….…………. 5

2.1. Definiranje malog poduzetništva i poduzetnika …………………………… 5

2.1.1. Pojmovno određenje i osnovna obilježja …………………………….. 5

2.1.2. Tipovi poduzetnika i modeli poduzetništva …………………………. 6

2.2. Poduzetništvo malog poduzeća ……………………………………………. 8

2.2.1. Definicija malog poduzetništva ……………………………………… 9

2.2.2. Oblici malog poduzetništva ………………………………………….. 11

2.2.3. Prednosti i slabosti osnivanja malog poduzeća……………………….. 13

3. MALO PODUZETNIŠVO U REPUBLICI HRVATSKOJ……. 16

3.1. Broj gospodarskih grana u RH……………………………………………. 17

3.1.1. Pravni aspekti poduzetništva ……………………………………….. 18

3.1.2. Brojčani pokazatelji poduzetničke aktivnosti malog poduzeća……… 20

3.2. Kočnice razvoja malog poduzetništva u RH………………………………. 23

4. POTICAJNE MJERE I AKTIVNOSTI U RAZVOJU MALOG

PODUZETNIŠTVA ……………………………………………………………. 25

4.1. Zakon o poticanju malog poduzetništva……………………………………. 25

4.1.1. Uloga države u poticanju malog poduzetništva ……………………… 26

4.1.2. Uvjeti razvoja malog poduzetništva………………………………….. 30

4.2. Ciljevi razvoja i važnost investicijskog plana …………………………….. 31

4.3. Poduzetnička infrastruktura ……………………………………………….. 33

4.4. Financiranje malog poduzetništva ………………………………………….. 36

4.5. Mjere za poboljšanje razvoja malog poduzetništva………………………… 39

4.6. Poticanje malog poduzetništva u Karlovačkoj županiji…………………… 41

5. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………… 49

POPIS LITERATURE………………………………………………….…….. 51

POPIS ILUSTRACIJA ……………………………………………… 53

1

1.UVOD

U Republici Hrvatskoj se u zadnjih nekoliko godina razvoj znanosti i tehnologije odvija

velikom brzinom te zahtjeva novi pristup poduzetništvu. Poduzetnička infrastruktura

mora biti sposobna pratiti dinamične promjene. Poduzetništvo garantira bolju budućnost

samo ako država ulaže, potiče i razvija poduzetničku djelatnost. Sam pojam i značenje

poduzetništva znači promjenu, napredak, prosperitet.

Financiranje malog poduzetništva je veliki problem u Republici Hrvatskoj koji bi se

mogao riješiti isključivo gospodarskim napretkom i približavanjem sukladnosti sa EU.

Kako bi se malo poduzetništvo razvilo potrebno je pratiti njegovo stanje,a te promjene

prati Ministarstvo poduzetništva i obrta. Predlaže se politika mjera putem promidžbe,

informiranja, stručne pomoći, dodjeljivanja sredstva, primjenom inovacija te

usklađivanjem određenih pravnim propisa. Kako bi se malo poduzetništvo razvilo

potrebno je i njegovo povezivanje sa drugim subjektima, kao i sa velikim gospodarskim

subjektima.

Poduzetništvo predstavlja sposobnost pokretanja određene akcije, poduzimanja

aktivnosti sa svrhom postizanja željenog cilja, spremnost na borbu protiv različitih

prepreka, neizvjesnost ishoda i rizik poslovanja.

Nije uvijek važno imati dobru ideju kako bi neko poduzeće uspjelo već je potrebno

uočiti i važnu poslovnu šansu. Velik broj poslovnih prigoda omogućuju svakodnevne

promjene kao što su primjerice pojava novih proizvoda i usluga, konkurencija, novi

načini rada, nove spoznaje koje poduzetnik treba na vrijeme uočiti i iskoristiti na

najbolji mogući način.

Tijekom 2014.godine prema programu „Poduzetnički impuls“ objavljuje se natječaj koji

za dodjelu poticanja poduzetnika za koji se očekuje dodjela 1300 potpora prosječne

pojedinačne vrijednosti iznad 100 000 kuna što bi trebalo rezultirati otvaranjem 5 000

novih radnih mjesta. Uključujući sredstva iz fondova EU-a, Poduzetnički impuls za

2014.godinu iznosi 1,26 milijardi kuna dok je za 2015.godinu predviđeno 4,7 milijardi

kuna. Za 2015.godinu objavljeno je da se 88,7% poduzeća financira iz EU proračuna

dok se iz Državnog proračuna financira 11,3% poduzeća.

(http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544)

2

Za poticajna sredstva mogu se natjecati mikro poduzetnici, mali i srednji poduzetnici te

institucije koje se bave unapređenjem poduzetništva i poduzetničkim obrazovanjem.

Ovaj sustav potpora podijeljen je na 4 prioritetna programa: jačanje konkurentnosti,

unapređenje poduzetničkog okruženja, promocija i učenje, te lakši pristup financiranju.

(http://www.minpo.hr/default.aspx?id=544)

· jačanje konkurentnosti – Predviđeno je poticanje malog poduzetništva koji se

bave prerađivačkom industrijom i uslugama baziranim na znanju. Prednost će

imati projekti koji ističu važnost ulaganja u tehnologiju, istraživanje, razvoj te

inovacije. Osim što potiču znanje, potiču i intenzivne usluge poput računalnog

programiranja, tehničkog ispitivanja i analize, specijaliziranih dizajnerskih

usluga, inženjerstva te eksperimentalnog razvoja.

· unapređenje poduzetničkog okruženja- Najveći dio sredstava namijenjen je

poticaju investicija. U okviru ovog programa poticat će se i institucije koje se

bave razvojem poduzetništva poput poduzetničkih zona, poduzetničkih

inkubatora i razvojnih agencija. Naglasak će biti na potporama za programe

usmjerene na internacionalizaciju poslovanja malih poduzetnika kao što su

nastupi na međunarodnim sajmovima, povezivanje sa inozemnim partnerima,

sudjelovanje u gospodarskim misijama te stvaranje strukture koja će odgovarati

programima EU.

· promocija i učenje - Promocijom će se nastojati potaknuti ljude koji imaju

poslovne ideje na odluku o pokretanju malog poduzeća. Poticaji za obrazovanje

odnose se na programe cjeloživotnog učenja za cijelo poduzeće, a ne samo za

menadžere i vlasnike. Time bi se unaprijedili poslovni procesi i praksa kao i

učinkovitost poslovanja i upravljanja.

· lakši pristup financiranju – Da bi osigurali dostupnost financijskih sredstava

za otvaranje novih poduzeća i realizaciju poslovnih ideja, u 2014.godini

Hrvatska dodatno jača pružanje podrške u obliku: mikrokreditiranja, jamstvenih

programa, fondova za gospodarsku suradnju i subvencioniranja kamata na

poduzetničke kredite.

3

Problem ovog istraživanja je istražiti o aktualnim programima i mjerama koje

država provodi za davanje poticaja kako bi se osnovalo poduzeće, nedostacima

financijskog sustava i temeljnog kapitala.

Predmet istraživanja je istražiti ulogu poduzetničkih institucija koje daju poticaj za

osnivanje i razvoj malog poduzetništva.

Svrha istraživanja je ukazati na važnost razvoja malog poduzetništva i uvjetima

razvoja poduzetništva,te primijeniti saznanje o ulaganju i poticanju malog

poduzetništva.

Cilj istraživanja je utvrditi koje se sve mjere i aktivnosti država koristi za poticanje

poduzetništva te procijeniti njihovu isplativost.

Rezultati istraživanja prikazani su u nekoliko dijelova.

U prvom dijelu, UVODU formulirani su predmet i objekt istraživanja, a navedeni su

problem, svrha i cilj istraživanja,te je prezentirana struktura rada.

Drugi dio, koji ima naslov, OPĆE ODREDNICE PODUZETNIŠVA, sadrži definiciju

malog poduzetništva i poduzetnika, kao i poduzetničke oblike, modele, prednosti i

slabosti.

Treći dio odnosi se na MALO PODUZETNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ,

gdje analiziramo broj gospodarskih grana, mjere za razvoj malog poduzetništva, ulogu

države u poticanju malog poduzetništva i uvjete razvoja.

Zatim slijedi četvrti naslov ovog rada, ujedno i najvažniji sadržaj ovog rada,a to je

POTICAJNE MJERE I AKTIVNOSTI U RAZVOJU MALOG

PODUZETNIŠTVA, to je i tema završnog rada u kojem opisujemo zakon o poticanju

malog poduzetništva, ciljeve razvoja i investicijskog plana, poduzetničku infrastrukturu

te financiranje malog poduzetništva.

Peti odlomak, POTICANJE MALOG PODUZETNIŠTVA U KARLOVAČKOJ

ŽUPANIJI, prikazuje poticaje koje HZZ daje Karlovačkoj županiji za osnivanje malog

poduzetništva.

4

I posljednji odlomak, ZAKLJUČAK o odabranoj temi, gdje je izložena sinteza

rezultata istraživanja, te odgovori na pitanja i problematiku koja je postavljena sa

pisanjem ovog završnog rada.

5

2. OPĆE ODREDNICE PODUZETNIŠTVA

2.1. Definiranje malog poduzetništva i poduzetnika

Definicija malog poduzetništva i poduzetnika su vrlo usko povezane, poduzetnik je

subjekt odnosno nositelj poduzetništva dok je poduzetništvo objekt pomoću kojeg se

ostvaruje poduzetništvo.

2.1.1. Pojmovno određenje i osnovna obilježja

Poduzetništvo je jedan od četiri glavna stupa, odnosno nositelja društva slobodnog

poduzetništva: zemlja, rad, kapital i poduzetništvo.

Sam pojam poduzetništva dolazi od francuske riječi „entreprender“ kojom je bila

definirana osoba koja je poduzimala rizik u novom poduzeću. U 17.stoljeću francuski

ekonomist irskog podrijetla, Richard Catilon popularizirao je koncept poduzetništva u

ekonomiji u svojoj knjizi „Opća rasprava o prirodi trgovine“, te dao prvu opću

definiciju poduzetnika. Povezuje pojam poduzetnika sa kapitalom, rizikom i

neizvjesnošću. (Buble,2003,str.27)

Poduzetništvo se smatra procesom koji naglašava određene sposobnosti i aktivnosti da

se koristeći promjenama, inovacijama i prosudbom, sve u novim uvjetima kombinacija

ograničenih proizvodnih faktora, kreira i proizvede pothvat koji će kao rezultat imati

profit. Ekonomija razvijenih zemalja smatra i ističe kako je poduzetništvo temelj

gospodarskog sustava i razvoja.

Može se reći da se danas poduzetništvo toliko razvilo da su pojedine zemlje poprimile

karakteristike poduzetničkog društva: razvijeni su brojni trendovi neposredne

budućnosti razvoja poduzetništva u kojima će ono dominirati na području uslužnih

djelatnosti. Poduzetništvo bazirano na znanju pozitivno utječe na performanse malih i

srednjih poduzeća, povećavajući konkurenciju i generiranje raznolikosti među

poduzećima.

6

Po nekim teoretičarima poduzetnik je osoba koja stvara biznis ili proizvod, upravlja

određenim resursima i preuzima poslovni rizik, dok je za druge teoretičare to osoba koja

organizira, vodi te preuzima rizik u cilju stjecanja dobiti. Može se reći da je ono i

kreator ideja.

Razlikujemo tri temeljna elementa za definiranje poduzetnika: stvaranje povećanog

bogatstva, namicanje vrijednosti i preuzimanje rizika. Osobe koje imaju slijedećih 6

navedenih osobina vrlo vjerojatno će uspjeti kao poduzetnici: inovativnost, razumno

preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, postavljanje ciljeva i odgovornost.

Postoje različiti poticaji za uključivanje u poduzetnički poduhvat, ali se mogu

razlikovati 3 osnovna poticaja: (http://ef.sve-mo.ba/sites/default/files/nastavni-

materijali/poduzetnik%202_0.pdf)

· profit – svi poduzetnici očekuju da se novac koji su uložili vrati zajedno sa

kamatama i dividendama za uloženi novac te plaćama za uloženi trud

· samostalnost – sloboda samostalnog djelovanja sljedeći je snažan poticaj a

sastoji se od samostalnog donošenja odluka, preuzimanja rizika i ubiranja

nagrada. Svima je najveći san biti sam svoj šef međutim takva sloboda ne znači

lagodan život već puno odricanja i naporan rad

· zadovoljstvo – proizlazi iz različitih faktora kao što su samostalnost, opasnosti i

rizici, uloga poduzetnika u poslu

2.1.2. Tipovi poduzetnika i modeli poduzetništva

Postoje različite sistematizacije tipova poduzetništva od kojih je najčešća ona koja

razlikuje 2 tipa poduzetništva : (Buble,2003,str. 26)

1. Entrepreneurship (čisto ili vanjsko poduzetništvo) , tip poduzetništva koji se odvija

izvan poduzeća stoga je zato i dobilo ime čisto poduzetništvo.

2. Intrapreneurship (korporacijsko ili unutarnje poduzetništvo ) , tip poduzetništva

koji se odvija u poduzeću. Odnosi se na skup različitih aktivnosti usmjerenih na

kreiranje novih unutarnjih poduzetničkih pothvata, inovaciju proizvoda, procesa i tržišta

7

da bi se poboljšala konkurentna pozicija i financijska performansa poduzeća.

(http://www.efos.unios.hr)

Individualno poduzetništvo kao dio korporacijskog poduzetništva temelji se na tržišnoj

konkurenciji malih poduzeća.

Unutarnje poduzetništvo se sastoji od formiranja malih relativno samostalnih poduzeća

u sklopu korporacije, koji dobivaju potrebna sredstva i organizacijsku samostalnost.

Stvaranjem takvih poduzeća, malih i dinamičnih, jedinica korporacije postaje

fleksibilnija, poduzetnija i adaptabilnija promjenama u okruženju.

Kod unutarnjeg korporacijskog poduzetništva razlikujemo pet tipova:

(Buble,2003.,str 46.)

1. Administrativno poduzetništvo

2. Oportunističko poduzetništvo

3. Akvizicijsko poduzetništvo

4. Imitacijsko poduzetništvo

5. Inkubacijsko poduzetništvo

(1) Administrativno poduzetništvo je tip korporacijskog poduzetništva kojeg

predstavljaju osobe koje podupiru istraživanje i razvoj, ali i drugih odjela.

(2) Oportunističko poduzetništvo je tip korporacijskog poduzetništva koje osigurava

slobodu poduzetnika da pronalaze nove prilike i ideje kojima će pomagati poduzeću.

(3) Akvizicijsko poduzetništvo je tip kojem poduzeće vodi politiku „udvaranja“ nekom

drugom poduzeću koje ima znanje, ideje ili proizvode koji obećavaju.

(4) Imitacijsko poduzetništvo je tip korporacijskog poduzetništva koje iskorištava i

proširuje primjenu ideja, tehnologija i proizvoda drugog poduzeća.

(5) Inkubacijsko poduzetništvo uključuje nove ideje, tehnologije ili inovacija

eksperimentiranju i testiranju.

8

Razlikujemo i tri socijalna modela poduzetništva, budući da poduzetništvo nije jednako

svugdje u svijetu koliko god bilo staro : (Buble,2003.,str.46)

1. Američki model

2. Europski model

3. Azijski model

(1) Američki model se često naziva i slobodno poduzetništvo jer najviše naglašava

ekonomsku i socijalnu slobodu.

U ovom modelu vladino uključivanje u poduzetnički proces je minimalno i svodi se na

njezine aktivnosti kao što su registracija poduzeća, inspekcija pridržavanja zdravstvenih

standarda zaštite na radu i slično. Ovaj model pokušava zaštiti prava pojedinca i

uravnotežiti moć pojedinca i poduzeća, individualna prava i poslovna prava.

(2) Europski model postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih, te je po ovom

modelu obveza vlade da postavi pravila organizacije poduzetništva i time omogući

popravljanje kvalitete života te stvaranje ravnopravnosti među pojedincima. U slučaju

neslaganja, društveni ciljevi imaju prednost. Privatno vlasništvo postoji, ali je legitimna

moć pojedinca veća od one koju ima poduzeće.

(3) Azijski model postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih sloboda te nastoji

povezati trgovce i vlade koji bi postali jednaki u društvenoj moći, dok pojedinci ne bi

imali nikakvu moć. Po želji, poduzeće može imati direktnu potporu vlade, no može se

baviti i poslovima bez miješanja vlade. Pojedinci imaju manje prava nego što je to po

europskom i američkom modelu no veći dio potpore dolazi do njihovih poduzeća.

2.2. Poduzetništvo malog poduzeća

Malo poduzeće zahvaljujući svojoj sposobnosti stvaranja novih proizvoda i otvaranja

novih radnih mjesta doživljava punu afirmaciju tek zadnjih 20-tak godina 20.stoljeća.

Danas je poduzetništvo glavni pokretač u smislu otvaranja novih radnih mjesta,

odnosno zapošljavanja, inovacija, kao i konkurentnosti.

Mala poduzeća predstavljaju pokretače ekonomskog rasta te imaju bitnu ulogu u

povećanju zaposlenosti, razvoju nove tehnologije i inovacija.

9

Njihova uloga ne gleda se samo kroz broj zaposlenih već i stvaranja bruto društvenog

proizvoda, izvozu i prilagodbi promjenjivom poslovnom okruženju.

Sektor malog poduzetništva zahtjeva manje temeljnog kapitala, pruža mogućnost

individualnog uzdizanja i probitaka, obogaćuje ponudu na tržištu i pridonosi porastu

društvenog standarda.

Hrvatska je dugo vremena zanemarivala važnost sektora malog gospodarstva. Neki od

razloga tog zanemarivanja bili su ratni, privatizacijski i tranzicijski problemi koji su

ostavili dugogodišnje posljedice. Kada je Hrvatska napokon postala svjesna važnosti

značenja poduzetništva, pristupila je donošenju zakonske regulative za koju je od

najveće važnosti bio Zakon o poticajnu razvoja malog poduzetništva.

2.2.1. Definicija malog poduzetništva

Mnoge zemlje imaju vlastitu predodžbu o definiranju malih, srednjih i velikih poduzeća.

Može se reći kako postoje osnovni kriteriji prema kojem se mala i srednja poduzeća

mogu razvrstati od velikih poduzeća, a ti kriteriji su :

· kvantitativni kriteriji : zbroj bilance , godišnji prihodi od prodaje i godišnji

prosjek zaposlenih

· kriteriji osnivanja malih poduzeća : poduzeća čije osnivanje je potaknuto

čimbenicima na strani ponude i poduzeća čije je osnivanje potaknuto

čimbenicima na strani potražnje

· kvalitativni kriteriji : oblik vlasništva, kvaliteta organizacijske strukture,

adaptabilnost poslovnog programa

Prema jednoj od najstarijih definicija pojam poduzeća može se definirati kao svaka

ljudska aktivnost koja koristi najveće sile da bi ostvarilo određeni cilj. Poduzeće je

temeljni oblik organizacije ljudskog života. Obilježavaju ga rizik poslovanja, dinamika

privređivanja te tržišno usmjerena proizvodnja. Može se reći kako su mala poduzeća

novi trend u razvitku suvremenog društva.

10

Prema „Zakonu o računovodstvu –NN,br.90/92“ prema hrvatskim propisima, malo

poduzeće je ono poduzeće koje ostvaruje uvjete barem dva od tri navedena kriterija, a to

su :

1. zbroj bilance nakon odbitka iskazanog u aktivi bilance, u protuvrijednosti od

1 000 000 Eura

2. prihod u 12mjeseci prije sastavljanja bilance u protuvrijednosti od 2 000 000 Eura

3. godišnji prosjek je 50 zaposlenika

U praksi je u mnogim zemljama ključan kriterij broj zaposlenih za definiranje malog

poduzeća.

Hrvatska gospodarska komora prikazuje kriterije definiranja poduzeća u prikazanoj

tablici prema broju zaposlenih, godišnjem prometu i godišnjoj bilanci:

Tablica 1. Udio razvoja poduzetništva u RH

Kategorija poduzeća Broj zaposlenih Godišnji promet Godišnja bilanca

Srednje < 250 ≤ 50 milijuna EUR ≤ 43 milijuna EUR

Malo < 50 ≤ 10 milijuna EUR ≤10 milijuna EUR

Mikro < 10 ≤ 2 milijuna EUR ≤ 2 milijuna EUR

Izvor:(http://www.eu-projekti.info/eu/wp-

content/uploads/2013/11/vodic_za_msp_prihvatljivost_na_natjecaje_eu_hgk_analiza_1

120131.pdf)

U tablici 1. može se vidjeti godišnji promet i bilanca po pojedinim kategorijama

poduzeća u RH.

Osnovne značajke malih poduzeća u odnosu na srednja i velika poduzeća mogu se

relativno lakše odrediti i odvojiti, ako se u obzir uzmu neka bitna obilježja kao što su :

(Škrtić,2008,str.96)

· mala poduzeća obogaćuju raznovrsnost ponude i potražnje

· mala poduzeća za razliku od velikih poduzeća zadovoljavaju onaj dio potražnje

za dobrima i uslugama koja velika poduzeća nisu u stanju ispuniti

11

· velik dio poduzeća se počeo bazirati na novoj suvremenoj tehnologiji što im

omogućuje veću elastičnost i brže prilagođavanje zahtjevima i potrebama tržišta

potražnje

· struktura malog poduzeća je uglavnom linijska, što znači da je i puno

jednostavnija jer ima manje razina

· jedna od karakteristika malih poduzeća je kreativnost i inovativnost

· rizik prilikom osnivanja ili tijekom poslovanja je nešto manji nego što je to kod

većih poduzeća zbog toga što nisu potreba velika financijska sredstva

Postoje četiri ključna prinosa malih poduzeća tržišnom gospodarstvu koja nalazimo u

ekonomskoj literaturi: ( Grupa autora, 2002, str. 211)

a) prinos procesu tehnoloških promjena

b) prinos oživljavanju zdrave konkurencije

c) otvaranje novih radnih mjesta

d) bogatstvo ponudbenih sadržaja

2.2.2. Oblici malog poduzetništva

Kada je riječ o podjeli poduzeća prema veličini, danas se može reći kako su najčešći

oblici poduzeća u tržišnoj ekonomiji: (Grupa autora,Poduzetnički menadžment,izazov i

rizik,2002.)

1. inokosna (individualna) poduzeća

2. partnerstva (ortaštva)

3. korporacije (dionička društva)

(1) Inokosna poduzeća su najstariji i najrašireniji oblik poduzetničke djelatnosti.

Najčešće su to mala obiteljska poduzeća koja se baziraju na lokalno tržište.

Nositelj poslovne aktivnosti je jedna fizička osoba. Što se tiče proizvodnje,

proizvode se uglavnom jedan ili nekoliko sličnih ili srodnih proizvoda.

Postoje dva osnovna motiva za osnivanje ovakvog oblika poduzeća: osiguravanje

egzistencije svoje obitelji i ostvarivanje zarade.

12

Tablica 2. Prednosti i nedostaci inokosnog oblika poduzeća

PREDNOSTI NEDOSTACI

1. Sloboda poduzetnika 1. neograničena odgovornost

2. jednostavnost osnivanja 2. pomanjkanje kontinuiteta

3. mali troškovi pokretanja 3. teškoća dobivanja kredita

4. porezne pogodnosti 4. predodžbe nestabilnosti

Izvor:(http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20PODU

ZETNI%C4%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf)

(2) Partnerstva ili ortaštva predstavlja udruživanje dvaju ili više fizičkih osoba

kojima kao vlasnicima pripada dobit ali i obveze. Obično nastaje sklapanjem

ugovora između partnera s kojim se reguliraju međusobni odnosi.

Partnerstva se s obzirom na prava mogu podijeliti na opća i ograničena

partnerstva. Razlika je u tome što partneri u općem partnerstvu za obveze

odgovaraju cijelom svojom imovinom , dok partneri u ograničenom partnerstvu

odgovaraju samo ulogom koji su unijeli u partnerstvo.

Tablica 3. Prednosti i nedostaci partnerstva

PREDNOSTI NEDOSTACI

1. veći izbor talenata 1. neograničena odgovornost

2. veći ulog novca 2. pomanjkanje kontinuiteta

3. lakoća osnivanja 3. teškoća prijenosa vlasništva

4. moguće porezne pogodnosti 4. mogućnost prisilne likvidacije

Izvor:(http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20PODU

ZETNI%C4%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf)

(3) Korporacija (dionička društva) predstavlja najsloženiji oblik u tržišnoj ekonomiji

koji kao glavni cilj ima prikupljanje slobodnog kapitala na tržištu.

13

Taj kapital predstavljaju dionice na tržištu. Kupnjom dionica na tržištu dioničari

postaju suvlasnici takvog poduzeća , a za svoje obveze odgovaraju samo do visine

svojih uloga.

Tablica 4. Prednosti i nedostaci dioničkog društva

PREDNOSTI NEDOSTACI

1. ograničena odgovornost 1. visoki početni zakonski troškovi

2. kontinuitet 2. naglašena reguliranost

3. lakoća prijenosa vlasništva 3. ekstenzivno izvještavanje

4. lakoća dobivanja kredita 4. dvostruko oporezivanje

Izvor:(http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20P

ODUZETNI%C4%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf)

U Hrvatskoj postoji zajednički naziv za sve pravne oblike poduzeća, a to su trgovačka

društva.

Trgovačko društvo je pravna osoba koja svojstva pravne osobe stječe upisom u sudski

registar, a dijeli se na: javna trgovačka društva, komanditno društvo, društvo sa

ograničenom odgovornošću i dioničko društvo.

2.2.3. Prednosti i nedostaci malog poduzeća

Mala poduzeća kao i svaka druga imaju neke prednosti i slabosti.

Prednosti se mogu navesti kao sljedeće : (Kuvačić, 2005, str. 173.)

· NEOVISNOST – kod pokretanja malog poduzeća poduzetnici u potpunosti

imaju autonomno djelovanje koje kao takvo prati velika odgovornost za

uspješno poslovanje. Takvu odgovornost za uspjeh poslovanja preuzima

utemeljitelj –poduzetnik.

· PRIMAMLJIVOST I DOSTUPNOST – poduzetničke se ideje mogu vrlo brzo

realizirati, a poslovanje može započeti uz vrlo niske troškove početnog ulaganja.

14

· TRŽIŠNA PRILAGODLJIVOST – mala poduzeća se zbog svoje veličine mogu

vrlo brzo prilagoditi tržišnim promjenama, a svoju djelatnost preorijentirati

prema potrebama (zahtjevima) kupaca.

· MOGUĆNOST OSTVARENJA FINANCIJSKOG USPJEHA – kao jedna od

većih prednosti osnivanja malog poduzeća je upravo mogućnost ostvarenja puno

veće zarade koju poduzetnik može ostvariti u samostalnom poslu nego onu

zaradu koju bi ostvario u nekoj većom poduzeću.

· SIGURNOST POSLA – sve dok poduzeće dobro posluje (pozitivno), sigurnost

posla mu je zajamčena. Vlasnik je sam svoj menadžer, te može odlučivati kada

će, koliko i do kada raditi.

· VEĆA UČINKOVITOST – mala poduzeća su učinkovitija od velikih jer ulažu

manje kapitala po novozaposlenome, ostvaruju bolje financijske rezultate po

zaposlenome, ili pak po jedinici uloženog kapitala nego što je to kod velikih

poduzeća , njihova mogućnost ostvarenja zarade je bitno veća nego što to može

zaraditi u većem poduzeću.

· MOGUĆNOST ZAPOŠLJAVANJA – malo poduzetništvo je najbolja prigoda

zapošljavanja oba spola te cijele poduzetničke obitelji.

· IZAZOV – vlasnik ima svijest o mogućnosti ostvarenja velikog uspjeha u svom

poslovanju zbog snažno razvijene potrebe za samoaktualizacijom, međutim

svjesni su i rizika koji se javlja prilikom izgradnje bilo koje samostalne karijere.

Nedostatke malih poduzeća možemo manifestirati kao :

· PORAST ODGOVORNOSTI – poduzetnik ima širok raspon odlučivanja koji u

velikom mjeri povećava odgovornost za poslovni uspjeh. Svaki poduzetnik,

odnosno vlasnik u potpunosti je sam odgovoran za uspješnost poslovanja.

· MOGUĆNOST PROPASTI –veliki je rizik poslovnog neuspjeha i propasti jer

mala poduzeća puno lakše propadaju nego velika jer taj posao teži na leđima

jedne obitelji ili jednog čovjeka, pa sve ovisi o njihovim sposobnostima i

vještinama.

15

· PODLOŽNOST FLUKTUACIJAMA NA TRŽIŠTU – mala poduzeća teže

podnose promjene tržišnih uvjeta, bilo to sezonskih ili nekih drugih uvjeta

uzrokovanih oscilacijama u prodaji.

· OVISNOST O KONKURENCIJI – mala poduzeća mogu se vrlo lako „izgubiti“

u konkurentnom okruženju, iako se početak poslovanja pokazao vrlo uspješnim.

· FINANCIJSKA SLABOST – mala poduzeća podložnija su financijskim

krizama i nelikvidnosti, zbog čega su prisiljena prodavati svoje proizvode i

usluge po nižim cijenama ili uzimati nepovoljnije kredite na tržištu. Mala

poduzeća imaju otežan pristup kapitalu i kvalitetnim izvorima financiranja.

· NEDOSTATAK ZNANJA I STRUČNOSTI – mali poduzetnici sve obavljaju

sami, pa tako i sasvim stručne poslove za koje nisu kvalificirani, stoga vrlo često

ne obave posao onako kako bi trebali, ali isto tako ne mogu i neprestano

angažirati nove vrhunske stručnjake.

· NERAZVIJENA PRAVNA REGULATIVA – za poticanje poduzetništva vrlo je

bitna zakonska regulativa, o pokretanju i poslovanju malih poduzeća jer o tome

ovise i mogućnosti kreditiranja koje su neophodne za malo gospodarstvo.

· EKONOMIJA OBUJMA – mala poduzeća ne mogu koristiti pogodnosti

ekonomije obujma, što se očituje u nemogućnostima nabave uz rabate, popuste,

nemogućnosti smanjenja prodajnih cijena i drugo.

16

3. MALO PODUZETNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Male zemlje, kao što je to i Hrvatska, zbog iskorištavanja prednosti malog gospodarstva

mora poduzeti odgovarajuće mjere, te organizirati rad državne uprave i drugih potpornih

poduzetničkih institucija.

Program razvoja malog poduzetništva kao nositelji provode Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Hrvatska gospodarska

komora, Hrvatska obrtnička komora, Zavod za zapošljavanje, Zavod za statistiku,

jedinice područne i lokalne samouprave, te razne udruge malog gospodarstva i

poduzetništva.

Prema podacima istraživanja 2010.godine provedena je analiza o broju poduzetničkih

potpornih institucija, prema kojoj Hrvatska ima 88 potpornu instituciju među kojima je

zabilježena 21 regionalna razvojna agencija, 10 lokalnih razvojnih institucija, 16

poduzetničkih inkubatora, 6 tehnoloških parkova i 35 poduzetničkih centara.

(http://www.minpo.hr)

Hrvatske organizacije za razvoj poduzetništva :

1. MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Ministarstvo želi stvoriti pretpostavke koje bi vodile ispunjenju ciljeva poduzetništva.

Obavlja upravne i druge poslove, potiče izvoz i strana ulaganja, te unapređuje

konkurentnost hrvatskog gospodarstva. (http://www.minpo.hr/default.aspx?id=21)

2. HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO (HAMAG)

HAMAG je državna agencija čija je svrha ne samo poticanje razvoja malog

gospodarstva već i njihovo povećanje u ukupnom gospodarstvu u RH. Glavni ciljevi

ove agencije su stvaranje učinkovite potporne infrastrukture na državnoj, regionalnoj i

lokalnoj razini, stvaranje poticajnog okruženja, financiranje i davanje jamstava,

unapređenje kvalitete, povećanje konkurentnosti, osiguranje tržišta, poticanje ulaganja i

davanje jamstava, te praćenje i analiza drugih poslova. Osnovala ju je Vlada RH.

(http://www.investcroatia.hr/)

17

3. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR)

Za HBOR se može reći kako je ona razvojna i izvozna banka, čiji je cilj kreditiranje

obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač je Republika Hrvatska. U sklopu

aktivnosti najveći naglasak je na razvoj malog poduzetništva. Imaju brojne programe

kreditiranja, najaktualniji su programi kreditiranja ženskog poduzetništva, poduzetništva

mladih, poduzetnika početnika i razvitka srednjeg i malog poduzetništva.

Neke od glavnih aktivnosti su poticanje izvoza, poticanje zaštite okoliša, osiguranje

izvoza robe i usluga, financiranje infrastrukture i slično.

U posljednje vrijeme, razvoj malog poduzetništva je u porastu u Hrvatskoj. Mnoga

poduzeća se zatvaraju, ali se i brojna otvaraju.

Mala poduzeća smanjuju broj nezaposlenih, te povećavaju ukupni dohodak po

stanovniku. Mali poduzetnici bolje koriste ukupnu imovinu. Prihodi malog i srednjeg

poduzetništva u Hrvatskoj čine oko 44% ukupnog gospodarstva, pa budućnost

hrvatskog gospodarstva leži u fleksibilnim malim i srednjim poduzećima.

(http://www.hbor.hr)

4. CENTAR ZA POLITIKU RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA I

PODUZETNIŠTVA (CEPOR)

Neprofitna organizacija za koju se kaže da je snažni integrator regionalnih i globalnih

mreža znanja i prakse poduzetništva, sa ključnim utjecajem na razvoj politike MSP-a.

CEPOR svojim djelovanjem nastoji promijeniti poduzetničku kulturu kako bi se

ostvario snažni ekonomski i gospodarski rast. (http://www.cepor.hr)

3.1. Broj gospodarskih grana u RH

U Hrvatskoj se bilježi 168.931 subjekt maloga gospodarstva. Od ukupnog broja

subjekata malog gospodarstva 92,2% su mikropoduzeća (do devet zaposlenika), zatim

6,3% su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzeća čine 1,2%.

18

Upravo ovi postoci pokazuju kako u Hrvatskoj posluje čak 99,7% subjekata malog

gospodarstva. S obzirom na države članice EU, analize pokazuju kako čak 99,8%

članica čini malo gospodarstvo.

Gustoća malog gospodarstva na 1000 stanovnika u RH povećala se u razdoblju od 2001.

do 2010.godine za čak 9,76%, odnosno u 2001.godini iznosila je 12,71% dok je u 2010.

iznosila 22,47%. Razlog tome bio je porast broja subjekata malog gospodarstva i pada

broja stanovnika.

GEM (Global Entrepreneuship Monitor) je međunarodni istraživački projekt koji

Hrvatsku upozorava na veoma nisku razinu aktivnosti u pokretanju novih poslovnih

pothvata koja se mjeri indeksom TEA (Entrepreneurial Activity indeks).

TEA indeksi za Hrvatsku pokazuju kako je Hrvatska zemlja s niskom razinom

aktivnosti te bilježi indeks 3,62 u 2002., 3,73 u 2004., 8,58 u 2006., 7,59 u 2008., 5,52 u

2010. I 7,32 u 2011.godini. Niska razina aktivnosti dodatno je otežana visokom stopom

nezaposlenosti. Iako s lošim prosjekom TEA indeksa, Hrvatska se po ulaganju u novu

tehnologiju svrstava iznad prosjeka.

3.1.1. Pravni aspekti poduzetništva

Poduzeća se mogu razvrstati kroz razne oblike pravne organizacije poslovnih subjekata

od obrtnika, trgovca, pojedinca, društva sa ograničenom odgovornošću, pa sve do

dioničkih društava.

Kada se govori o malom poduzetništvu, najčešće se pojavljuju tri oblika pravnog

organiziranja:

· Obrt

· Društvo s ograničenom odgovornošću

· Dioničko društvo

19

Obrt

Za obrt se može reći da je to samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih

aktivnosti sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom i

pružanjem usluga.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti, u svoje ime

i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Ova vrsta pravnog

organiziranja je najbrojnija. Za obveze odgovara cijelom svojom imovinom.

Vrste obrta:

· Slobodni – obrti koji ne traže određene kvalificirane radnike

· Vezani - obrti za čije je otvorenje potrebna i stručna osposobljenost

(odgovarajuća kvalifikacija zaposlenika)

· Povlašteni – obrti čije je obavljanje uvjetovano povlasticama koje izdaje

nadležno ministarstvo.

Društvo s ograničenom odgovornošću

U ovakvom obliku društva članovi ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed

ugovorenom temeljnom kapitalu društva. Što se tiče temeljnog uloga, on ne mora biti

jednak od svih članova. Imovina članova je strogo odijeljena od imovine društva.

Prednost u odnosu na obrt je ograničena odgovornost članova za obveze samo do visine

vlastitog kapitala unesenog u poduzeće, kontinuitet poslovanja, puno jednostavnije

pribavljanje financijskih sredstava, dok je nedostatak u odnosu na obrt visoki trošak na

početku poslovanja, stroga zakonska regulativa, te složenije osnivanje.

Dioničko društvo

Dioničko društvo je društvo s vlastitom tvrtkom koje vlastitim statutom određuje

temeljni kapital podijeljen na dionice. Za obveze prema vjerovnicima društva

odgovaraju isključivo svojom imovinom. Najčešće se tu radi o većem broju dioničara,

ali takvo društvo može imati i samo jednog dioničara.

20

Dionica je vlasnički vrijednosni papir koji se najčešće razmjenjuje za novac, stvari ili

prava sa svrhom prikupljanja sredstava za osnivanje i početak poslovanja. Zbog

složenosti propisa koji reguliraju njihovo poslovanje mala poduzeća se češće

organiziraju kao društva s ograničenom odgovornošću.

3.1.2. Brojčani pokazatelji poduzetničke aktivnosti malog poduzeća

Prema globalnom izvješću o poduzetništvu (GEM-Global Entrepreneurship Monitor

report), Hrvatska je značajno ispod prosjeka u odnosu na ostalih 70-tak zemalja.

Istraživanje se provodi u svakoj zemlji na 2000 odraslih stanovnika, a ključni pokazatelj

je TEA (Total Entrepreneurial Activity) indeks koji mjeri postotak ljudi koji žele

pokrenuti poduzetnički pothvat ili su vlasnici ili menadžeri poduzeća ne stariji od 42

mjeseca, koje isplaćuje plaće.

Da bi ocjena poduzetničkog kapaciteta neke zemlje bila potpuna, potrebna je

informacija o broju starijih poduzeća u uzorku, ali i poduzetnička aktivnost zaposlenika.

U 2012.godini hrvatski je TEA indeks bio 8, dok je prosjek ispitivanih zemalja bio 13,

međutim u zemljama s razvijenim poduzetništvom indeks je bio dvostruko viši.

U RH postoje predodžbe o poduzetništvu kao lošim izborom karijere i percepcija o

(lošem) statusu poduzetnika u društvu, a na njega u velikom broju utječe i odnos medija

prema poduzetništvu. Negativan opći odnos društva prema poduzetništvu je uz

administraciju jedna od prepreka za razvoj poduzetništva. Kada je riječ o poduzetničkoj

aktivnosti zaposlenika, u RH je 2012.godine on iznosio 4,4% dok je primjerice u

Danskoj i Švedskoj on iznosio 16%. (http://www.vecernji.hr/poduzetnistvo-i-

karijere/das-920275)

Prema promatranom razdoblju GEM istraživanja (2002.-2011.g) Hrvatska je stvorila

uvid u tendenciju promjena ključnih obilježja poduzetničke aktivnosti, u svakoj od faza

poduzetničkog pothvata su:

• Potencijalni poduzetnici – oni koji će se istaknuti svojim sposobnostima da bi

pokrenuli poslovni pothvat, oni koji imaju vide poslovnu priliku i iskorištavaju ju

21

• Poduzetnici početnici – poslovni pothvat ne stariji od tri mjeseca

• Novi poduzetnici – poslovni pothvat stariji od tri mjeseca ali manje od 42 mjeseca •

„Odrasli“ poduzetnici – poslovni pothvat stariji od 42 mjeseca

• Poduzetnička aktivnost zaposlenika

GEM za Hrvatsku ima nekoliko kriterija: orijentirati se na izvoz, izložiti se

konkurenciji, inovacije u smislu korištenja nove tehnologije i razvoja novih proizvoda,

povećanje kapaciteta zapošljavanja. (http://www.gemhrvatska.org/)

Tablica 5. Poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj mjerena TEA indeksom

2002. 2008. 2011. 2012.

TEA indeks

Hrvatska

3,62 7,59 7,32 8,27

TEA indeks

prosjek

7,99 10,49 11,39 13

Izvor:(http://www.cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima

%202013_CEPOR.pdf)

Tea indeks mjeri broj novonastalih poduzeća prema broju stanovnika. Vidi se kako se

od 2002. do 2012.godine TEA indeks povećao za 4,65 dok se prosjek pomaknuo za 4,99

što govori da iako se indeks za Hrvatsku povećao on je i dalje dosta manji od posjeka.

Tablica 6. Pregled broja gospodarskih subjekata

2001.

Broj subjekata

% 2011.

Broj subjekata

% 2012.

broj subjekata

%

sektor malih i

srednjih poduzeća

56.416 99 90.831 99,5 96,906 99,6

mala poduzeća

srednja poduzeća

54.213

2.203

89.539

1.292

95.597

1.309

velika poduzeća 571 1 359 0,5 348 0,4

UKUPNO: 56.987 100 91.190 100 97.254 100

Izvor:(http://www.cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima

%202013_CEPOR.pdf)

22

Tablica 7. Struktura zaposlenih u malim poduzećima od 2008. do 2012. godine

godina broj malih poduzeća broj zaposlenih prosjek

2008. 87.807 448.803 5,1

2010. 95.004 415.320 4,4

2011. 89.539 386.692 4,3

2012. 95.597 406.834 4,2

Izvor:(http://www.cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima

%202013_CEPOR.pdf)

Kroz navedene podatke u tablici se vidi kako se od 2008. do 2012.godine broj malih

poduzeća sa 87.807 popeo na 95.597, dok se broj zaposlenih smanjio sa 448.803 na

406.834 , stoga se može zaključiti kako prosjek zaposlenih u malim poduzećima s

godinama sve više opada.

Slika 1. Usporedna analiza broja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj 2001. , 2011. i

2012. godine

Iz navedene analize broja gospodarskih subjekata može se zaključiti kako se u 2001.

broj malih poduzeća i sektora malih i srednjih poduzeća, velikih poduzeća i srednjih do

2012. godine povećao, osim za srednja poduzeća.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2001. 2011. 2012.

sektor malih i srednjih

poduzeća

mala poduzeća

srednja poduzeća

velika poduzeća

ukupno

23

3.2. Kočnice razvoja malog poduzetništva u RH

„Doing Business“ je godišnje izvješće Svjetske banke koja Hrvatsku (2013.godine)

stavlja na 80.mjesto od ukupno 185 zemalja koje se ocjenjuju s obzirom na osnivanje

poduzeća. Prema određenim kriterijima po kojima se svrstavaju zemlje s obzirom na

poteškoće otvaranja poduzeća Hrvatska ne spada u one kojima je najteže otvaranje

poduzeća niti onima kojima je najjednostavnije.

Prema svjetskim istraživanjima, u koje je uključena i Hrvatska, poznato je kako postoje

brojne prepreke u fazama nastanka malih i srednjih poduzeća. Potrebno je riješiti

administrativne prepreke, neefikasnost pravosuđa, dugotrajne procedure registracije

vlasništva, usmjeravane poduzetnika na poduzetničko obrazovanje, te nerazvijenost

neformalnih oblika financiranja.

Državni službenici trebaju biti kvalitetno obrazovani i osposobljeni tako da odgovorno

mogu potpomagati razvoju poduzetništva, kvalitetom, stručnom, adekvatnom i

efikasnom uslugom.

Potrebno je osposobiti mrežu konzultanata za stručnu pomoć poduzetnicima, posebno

početnicima u vezi sa planiranjem, organiziranje, kontrolom, marketingom i uvođenjem

novih tehnologija. Organizirati više seminara i praktičnih radionica za pojedine ciljane

skupine poduzetnika. Poticati izobrazbu poduzetnika na visokoškolskim institucijama i

poslijediplomskim studijima.

Potrebno je poticajnim mjerama stvarati marketinški pristup upravljanja poduzećem,

poticati nastupe na specijaliziranim inozemnim i domaćim sajmovima, izložbama i

stručnim skupovima, više ulagati u promidžbeni materijal, istraživanje tržišta i primjenu

dizajna.

Hrvatska ima veliki broj povijesno važnih inovatora i inovacija na području znanosti,

tehnike i gospodarstva. Poduzetnički inovatori su poznati ne samo u Hrvatskoj već

posjeduju i značajna svjetska priznanja sa sajmova inovacija u Bruxellsu , Pittsburgu,

Nurbergu itd.

Inovacija sama po sebi ima ograničenu vrijednost koja se može ocijeniti na tržištu, zato

je izuzetno važno inovaciju komercijalizirati na tržište.

24

Ovdje svoju priliku vide subjekti malog gospodarstva, odnosno mala poduzeća koja

zbog svojih specifičnih obilježja i brže prilagodbe mogu jednostavnije i uz manje

financijskih sredstava pretvoriti ideju odnosno inovaciju u proizvod ili uslugu i plasirati

je na tržište. Pri tome ih prati Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje

omogućuje komercijalizaciju inovacija pomoću nekoliko kreditnih programa pod

povoljnijim uvjetima od onih komercijaliziranih banaka. Ovu komparativnu prednost

razvoja malih i srednjih poduzeća prepoznali su mnogi poduzetnici –vizionari , koji uz

pomoć nadležnog ministarstva, Hrvatskog saveza Inovatora i HAMAGA , te

gospodarske komore uspješno pretvaraju inovaciju u tržišno prihvatljiv proizvod ili

uslugu.

Kako bi se realizirali ciljevi u Hrvatskoj, koriste se mjere koje će se odnositi na pet

strateških ciljeva: (http://www.minpo.hr)

1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti (veći stupanj inovacija, rast izvoza te daljnji

razvoj poslovnih mreža i povezanosti)

2. Poboljšan pristup financiranju (razvijanje raznih financijskih mogućnosti za

subjekte malog gospodarstva,uvođenje novih i potpora postojećim financijskim

instrumentima)

3. Promicanje poduzetništva (potiče se stvaranje novih poduzeća, nastoji se

olakšati pristup financiranju, stvaranje povoljnijeg okruženja za razvoj malog

gospodarstva, jačanje institucija koje pružaju potporu)

4. Poboljšanje poduzetničkih vještina (nastoji se omogućiti obrazovanje

zaposlenih, te povećati udio visokokvalificiranih zaposlenika)

5. Stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja (nadgradnja ostvarenog napretka

uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja, podrška stvaranju napredne

poslovne infrastrukture, promidžba investicija i internacionalizacija)

25

4. POTICAJNE MJERE I AKTIVNOSTI U RAZVOJU MALOG

PODUZETNIŠTVA

Brojne državne uprave, institucije, razvojne agencije i fondovi imaju isti cilj, a to je da

subjektima malog poduzetništva omoguće korištenje poticajnih financijskih sredstava,

pruže podršku savjetovanjem, obrazovanjem ili pak nekim drugim načinom kako bi

dobili priliku provjeriti svoju poslovnu ideju na tržištu i kako bi ih pretočili u uspješan

poduzetnički pothvat.

U institucije za potporu spadaju razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni

inkubatori, poslovni parkovi, centri kompetencije te znanstveno-tehnološki parkovi.

Rezultati ovakvih investicija odnosno poticaja su osnivanje novih poslovnih subjekata,

zapošljavanje, samozapošljavanje, te očuvanje postojećih radnih mjesta, uvođenje novih

tehnologija u poslovanje,povećanje izvoza i sveukupni gospodarski i socijalni napredak.

4.1. Zakon o poticanju malog poduzetništva

Zakon o poticanju razvoja malog poduzetništva stvara osnove prema kojim će se

primjenjivati poticajne mjere, određena gospodarska politika, restrukturiranje i tržišno

prilagođavanje malog gospodarstva.

Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj karakteriziraju: strah od neuspjeha kod

pokretanja poslovnih pothvata, mali broj rastućih poduzeća, administrativne prepreke,

slaba razvijenost financijskih tržišta, te slabo ulaganje u razvoj znanja i vještina

poduzetnika.

Kao takve moraju zadovoljiti 3 uvjeta:

· Prosječno godišnje zapošljavati manje od 250 zaposlenika

· Moraju biti neovisni u poslovanju, što bi značilo da druge pravne i fizičke

osobe nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u

subjektu)

26

· Poduzeća moraju ostvariti ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do

50.000.000 EUR ili imati zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit,

odnosno imati dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak u

protuvrijednosti od 43.000.000 EUR

Zakon o poticanju malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07) ima ciljeve kao što su :

1) povećanje broja zaposlenih, 2) povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu, 3)

povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva, 4) istraživanje,

razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija, 5) povećanje broja subjekata u

malom gospodarstvu, 6) poticanje djelatnosti koje ne zagađuju okoliš.

U cilju razvoja malog gospodarstva, Vlada RH donosi Program koji vrijedi za razdoblje

od četiri godine. Tim programom utvrđuju se smjernice razvoja malog poduzetništva,

poticajne mjere, nositelji provedbe poticajnih mjera, provedbene aktivnosti,

metodologija praćenja provedbe pojedinih mjera, te izvori sredstava. Za Program se

sastavlja plan provedbe koji se temelji na sastavljanju poticajnih mjera i aktivnosti,

izvorima financiranja, načinu korištenja sredstava. Sredstva koja se skupljaju za

provedbu Programa dolaze iz državnog proračuna, te ostalih institucija odnosno izvora

koji su u skladu sa zakonom. Izvješće o Programu Godišnjeg plana donosi se

Hrvatskom saboru koji odlučuje o tim mjerama.

4.1.1. Uloga države u poticanju razvoja malog poduzetništva

Kako bi se što više približili zemljama članicama EU i njihovim standardima Hrvatska

bi trebala povećati broj subjekata malog gospodarstva, a time i povećanjem stope

otvaranja novih poduzeća koja je svakako niža od one u EU. Da bi se takva situacija

popravila nužno je jačati poduzeća koja već posluju i poticati stvaranje novih.

Da bi došli do izražaja Hrvatska se svojom kreativnošću, inovativnošću i poslovnim

dugom treba istaknuti. Europska unija otvara brojne mogućnosti za razvoj malih i

srednjih poduzeća.

27

Da bi uopće bili konkurentni ostalim zemljama članicama EU, Hrvatska mora poraditi

na smanjenju troškova poslovanja, povećati kvalitetu i ulaganje sredstava u proizvode i

usluge, te naći nova tržišta na kojima će poslovati i nove kanale distribucije.

Davanjem potpora bitno će se olakšati rad malih poduzeća, naročito onima koji ne

posluju dobro i ne osiguravaju doprinos u proizvodnji i zaposlenosti. Poticajne mjere

stvaraju pozitivnu sliku za mlade i nove poduzetnike ističući im važnost i prednosti

malog poduzetništva. Davanjem savjeta i financijskih sredstava bitno će se olakšati

pristup kvalitetnoj i financijsko povoljnoj infrastrukturi. Takvu potporu bitno je imati na

početku poslovaja, ali i u daljnjim fazama njihova razvoja. Za sada najveći korak tome

predstavlja ojačanje poduzetničkih potpornih institucija.

Potpora pružena vlasnicima malih poduzeća pomoći će u rješavanju stanja neaktivnih

malih i srednjih poduzeća, tvrtki koje su registrirane, ali koje ne posluju te ne

osiguravaju doprinos u proizvodnji i zaposlenosti.

Kako bi se smanjila međunarodna nejednakost i kako bi se razvile pojedine regije, bitno

je razvijati sektor malog gospodarstva. Poduzetnici u hrvatskom društvu imaju nizak

društveni status, a poduzetnički stavovi prema osnivanju poduzeća i samostalnom radu

su puno negativniji nego u ostalim članicama EU. Kako bi se riješili pitanja

nezaposlenosti i depopulacije, otvaranje novih poduzeća bi dakako značilo procvat u

Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji. U Hrvatskoj se često osnivaju poduzeća iz nužde, a

upravo je to jedan od razloga zatvaranja poduzeća. S obzirom na poduzetničku aktivnost

što se tiče mladih poduzetnika i žena poduzetnica u EU, Hrvatska mora detaljno poraditi

na tome kako bi dostigla razine strategije kakve su u EU. Poduzetnici osnivanje

poduzeća ne vide kao poslovnu priliku već kao riješenje problema pitanja

nezaposlenosti i time često narušavaju sektor malog gospodarstva.

Strategija razvoja Vlade RH

Vlada RH pomoću Strategije razvoja poduzetništva(2013.-2020.godine) ima mogućnost

uvida u sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj kao i potpora koje će se pružiti kako bi

ga ojačali. Nažalost, gospodarske se okolnosti vrlo lako mogu promijeniti kao što se to

dogodilo i 2008.godine što je imalo dramatične posljedice za razvoj i poslovanje malog

28

gospodarstva. Stoga je nužno biti upućen u okolnosti koje se događaju i nastojat se

prilagoditi u što kraćem periodu.

Za izradu ove Strategije odgovoran je MINPO, koji surađuje sa ostalim ministarstvima i

agencijama. MINPO je odgovoran pružiti potporu poduzetništvu, pomoći u njegovom

razvoju i promicanju. Da bi provedba ove Strategije bila učinkovita potrebna su i ostala

tijela države koja će u svojoj nadležnosti pomoći i utjecati na malo gospodarstvo.

Kako bi mogli kvalitetno pratiti provedbe koje provodi Strategija razvoja poduzetništva

2013.-2015.godine, osnovat će Odbor za praćenje koji će činiti predstavnici resornih

ministarstava i agencija.

Postoji niz pretpostavki razvoja malih i srednjih poduzeća koje Hrvatska treba

ostvariti,a to su: pravne, financijske, obrazovne, znanstvene, savjetodavne, servisne

i ostale pretpostavke.

Vlada RH provodi mjere :indirektno (putem investicija) i direktno (putem kreditnih

programa i potpora), a cilj im je prvenstveno poticanje razvoja MSP-a.

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Poduzetnički impuls je glavni dokument u ostvarivanju Programa (2011.-2015.godine)

kao i Strategiji razvoja (2013.-2020.godine) koji daje programe poticanja malog

gospodarstva.

U Programu Vlade mjere poticanja konkurentnosti poduzetništva i obrta definirane su u

tri glavna područja i to:

• Gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva

• Tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti i

• Regionalni razvoj i korištenje fondova EU

29

Poduzetnički impuls

Program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“ skup je različitih mjera i

instrumenata poticanja osmišljenih za postizanje navedenih strateških ciljeva Vlade

Republike Hrvatske. Glavni ciljevi poduzetničkog impulsa su podizanje intenziteta,

poslovne sofisticiranosti, inovativnosti i intenzivnih usluga. Predstavljene su mjere

kojima se nastoji osnažiti konkurencija, ostvariti bolji položaj na tržištu, unaprediti

obavljanje poslovnih aktivnosti, te stjecati obrazovanje zaposlenika. Poduzeća se nastoji

poticati na izvoz, inovacije te stvaranje boljeg i povoljnijeg poduzetničkog okruženja.

Prema podacima istraživanja udio mikro, malih i srednjih subjekata u RH iznosi 99,7%.

Malo gospodarstvo se ističe kao glavni pokretač gospodarskog razvoja zbog čega se

svrstava u jedan od strateških ciljeva RH.

Mikro poduzeća su prema podacima praćenja razvoja malog gospodarstva u

2012.godini potakla porast zapošljavanja za čak 17,3%, u usporedbi sa prethodnom

godinom. Ukupni porast malog gospodarstva bilježi porast zapošljavanja za 1,2% u

2012.godini. U istom periodu bilježi se i porast izvoza za otprilike 11,8%, od čega je

također najviše zabilježeno za mikro poduzeća (47,33%). Najveće povećanje investicija

u dugotrajnu imovinu ima također malo poduzeće (36,56%).

Najveća povećanja dobiti ostvarila su mikro poduzeća za čak 27,57%, mala poduzeća za

10,14% , dok je ukupno malo gospodarstvo ostvarilo povećanje dobiti za 8,09%.

(http://www.minpo.hr)

Prema podacima za Poduzetnički impuls 2015.godine, potpora se dodjeljuje za jačanje

konkurentnosti prerađivačke industrije, uslužnih djelatnosti, potiče se cjeloživotno

obrazovanje, revitalizacija poslovnog prostora, domaći i inozemni sajmovi, te razni

programi suradničkog istraživanja i razvoja.

Ključni ciljevi strateškog dokumenta Europske unije za period 2014.-2020., Europa

2020, učinili su Europsku uniju inovativnom te s boljim i brojnijim radnim mjestima.

U okviru Mjere B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt zaprimljene su ukupno 542

prijave od kojih je 67 odobreno, ukupnog iznosa 47.816.544,56 kuna.

30

Udio dodijeljenih potpora u ukupnom broju prijava iznosio je 12,36%. Prosječan iznos

dodijeljene potpore bio je 713.680,00 kuna. Od ukupnog broja dodijeljenih potpora u

okviru Mjere B1, do kraja 2016. godine očekuje se otvaranje 459 novih radnih mjesta u

prerađivačkoj industriji.

Tablica 8 : Prosječni pokazatelji dodijeljenih potpora u 2014.godini

broj zaprimljenih prijava

broj odobrenih potpora

4.840

1.532

udio dodijeljenih potpora u zaprimljenim prijavama 32%

ukupna vrijednost svih dodijeljenih potpora 344.955.792,00 kuna

prosječni iznos potpore u kunama

prosječni iznos potpore (MJERA A+ MJERA B+

EU projekti )

225.167,00 kuna

1.306.651,00 kuna

prosječan intenzitet potpore 42%

ukupna vrijednost financiranih poduzetničkih

projekata

822.728.478,00 kuna

Izvor: (http://www.minpo.hr/UserDocsImages/MINPO_FINAL.pdf)

4.1.2. Uvjeti razvoja poduzetništva

„Poduzetničke se ideje ostvaruju posredstvom poduzetničkih pothvata, koji se

institucionaliziraju u entitetu nazvanom poduzeće. Odatle i nužnost osnivanja novih

poduzeća ali i odumiranje onih već osnovanih. Taj proces mijene je stalan, a ostvaruje

se u obliku višestrukog lanca.

Na taj način se osigurava proces amebnog razvitka u kojem iz jedne početničke ideje

može nastati cijela mreža poduzetničkih pothvata i poduzeća. (Buble,2003,str.49)

31

Slika 2: Lanac poduzetničkog razvitka

Izvor: (Buble,2003.,str.50)

Posebni uvjeti razvoja su osim tržišnih institucija, pravne države i civilnog društva,

također i ekonomska razvijenost i tržišna konjuktura, razvijenost poduzetničke

infrastrukture, stanje uže sredine poduzetnika i zakonski uvjeti osnivanja poduzeća.

Ispunjenje svih ovih uvjeta garancija je uspješnog razvoja poduzetništva.

4.2. Ciljevi razvoja i važnost investicijskog plana

Kao ciljeve razvoja malog poduzetništva za razdoblje 2008.-2012.godine ističu se:

(http://eobrazovanje.mingorp.hr/)

· Jačanje konkurentske sposobnosti – potiče se razvoj brzo rastućih djelatnosti,

razvija se visoka tehnologija u poduzećima, stvaraju se uvjeti koji će omogućiti

djelotvornije i produktivnije poslovanje poduzetnika, kao i povećanje ukupnih

ulaganja

· Ravnomjeran regionalni razvoj – usmjeren je na izgradnju poduzetničkih zona,

povećanje tržišno održivih klastera, koriste se mjere za povećanje zaposlenosti,

te povoljno financiranje poduzetništva na regionalnoj razini.

· Podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture – poduzetnička infrastruktura je

u Hrvatskoj dobro razvijena, a sastoji se od mreža institucija (poduzetnički

centri, , regionalne razvojne agencije, poduzetnički inkubatori i parkovi).

· Smanjenje administrativnih prepreka – nastoje se cjelovito ukloniti sve

administrativne prepreke u svim fazama poslovanja odnosno projekta.

nova ideja

poslovni pothvat

poduzeće bankrot

poduzeća

raspad pothvata

odumiranje ideje

nove ideje

poslovni pothvat

odumiranje ideje ili nove

ideje

32

· Jačanje poduzetničke klime – sve je više poduzetnika koji pronalaze dobru

priliku za otvaranje poduzeća, jedino što treba poboljšati su mehanizmi kojima

se završava provedba poduzetničkih projekata.

· Elektroničko poslovanje – nastoji se osigurati kvalitetno i sigurno internetsko

poslovanje putem transakcija, kako bi se ubrzali poslovni procesi i smanjili

troškovi.

Investicijski projekt ili poslovni plan je temeljna okosnica svakog poduzetničkog

pothvata. Izrada poslovnog plana omogućuje provjeru valjanosti poslovne ideje i

neophodna je za podizanje kredita.

Poslovni plan je pisani dokument koji sadrži cjelovitu analizu pothvata, sagledavanjem

svih potrebnih elemenata njegovo uspješno poslovanje, moguća rješenja za rizične

situacije, te buduće rezultate poslovanja. Svaki poslovni plan je svojim oblikom

prilagođen djelatnosti i poduzetničkom poduhvatu.

Bitno ga je izraditi kako bi se mogla predvidjeti buduća događanja i razvitak poslovanja

te na taj način smanjiti određeni rizik koji donosi svako poslovanje, a time i uloženo

vrijeme i sredstva. (http://www.hamagbicro.hr)

Investicijski plan mora sadržavati temeljne elemente plana: (http://www.hamagbicro.hr)

1. PODATKE O PODUZETNIKU – opisuju se sposobnosti i vještine poduzetnika,

navode se razlozi osnivanja poduzeća, poduzetničke ideje te misija i vizija o budućem

poduzeću

2. PREDMET POSLOVANJA – detaljno se opisuje vrsta proizvoda ili usluga kojima će

se poduzeće baviti, gospodarsku granu i mjesto proizvoda ili usluge u njoj i previđa

trendove u toj gospodarskoj grani.

3. ANALIZA PRODAJNOG TRŽIŠTA I KONKURENCIJA – bitan element poslovnog

plana koje daje informacije bitne za opstanak poduzeća, daje podatke o tržištu nabave i

prodaje, budućim kupcima, navodi i opisuje najveće konkurente te njihove prednosti i

nedostatke koje bi budući poduzetnici trebali imati na uvidu)

4. MARKETING STRATEGIJA – opisuje na koji segment poduzetnik cilja, navodi

načine i troškove oglašavanja i politiku cijena.

33

5. PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA – odnosi se na proces proizvodnje, tehničkom

potencijalu i sposobnosti poduzetnika,da li poduzetnik zadovoljava propisane standarde,

vodi servis i brigu o kupcima.

6. FINANCIJSKI ELEMENTI POTHVATA – daje analizu tekuće i planirane

financijske situacije gdje treba obrazložiti ulaganje u obrtna i osnovna sredstva,

troškove poslovanja, kalkulaciju cijena, izvore financiranja, RDG-a, te financijski i

ekonomski tijek te pokazatelje učinkovitosti.

7. PODACI O MENADŽERSKOM TIMU – samo uz kvalitetne i sposobne menadžere

može se doći do uspjeha u poslovanju.

Samo kvalitetan financijski plan može dati jasan uvid o isplativosti planiranog projekta,

detaljnu analizu troškova i mogućih rizika koji se mogu pojaviti, pokušavajući ih svesti

na minimum. Što je bolje predviđanje mogućih problema i budućih događaja time su

šanse za uspjehom veće.

4.3. Poduzetnička infrastruktura

Poduzetnička infrastruktura predstavlja ukupnost svih prostorno specifičnih oblika

odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti. Zone malog gospodarstva se bore sa

vječitim problemom što se tiče potrebe za poslovnim prostorom i poslovnim

povezivanjem poduzetnika. Može se reći da su to i najslabije razvijeni segment

podržavajuće infrastrukture u RH.

Zone se mogu svrstati u tri skupine : SPECIJALIZIRANE ZONE u koje spadaju

tehnološki centri/parkovi, inkubatori, centri za transfer tehnologije i zone specijalizirane

za određene djelatnosti, INDUSTRIJSKE ZONE u koje spadaju veća područja s

velikom koncentracijom industrije, PODUZETNIČKO-OBRTNIČKE ZONE u kojima

se nalaze ponajprije mala poduzeća, te SLOBODNE ZONE koje su posebno ograđene i

na kojima se gospodarske djelatnosti obavljaju samo uz posebne uvjete.

Poduzetnici kroz navedene oblike podrške dobivaju usluge poput poslovnih planova,

knjigovodstvenih usluga, analize poslovanja, poslovne prostore.

34

Također na takvim mjestima naglašena je edukacija poduzetnika i savjetovanja o

mogućnosti ulaganja, regulativi, poslovnoj suradnji i slično. Poduzetnicima je taj način

omogućen lakši pristup i sudjelovanje u raznim projektima, prezentacijama i

sajmovima.

PODUZETNIČKI CENTRI

Poduzetnički centri planirani čine dio poduzetničke infrastrukture u okviru kojih se

zadovoljavaju potrebe poduzetnika. Predstavljaju središte stručne i edukativne pomoći

radi razvoja poduzetništva. Zadaci poduzetničkog centra su razni, od davanja

informacija o mogućnostima ulaska u poduzetništvo, poticajnim mjerama, pomoći u

pripremi poslovnih planova, suradnja sa drugim institucijama te davanje savjeta u vezi

poslovanja.

Ciljevi koji se mogu ostvariti u poduzetničkim centrima su mogućnosti razvoja malog

gospodarstva, razvijanje sustava efikasne pomoći za poduzetnike, smanjivanje

poslovnog rizika, prilagođavanje tržišno orijentiranom poslovanju.

Između ostalog naglašena je lokalna, međuregionalna i međunarodna poslovna suradnja

i izrazito je poboljšano obrazovanje i informiranje poduzetnika.

PODUZETNIČKI INKUBATORI

Poduzetnički inkubator je oblik podrške malom poduzetništvu na način da osigura na

određenoj lokaciji osnovne usluge koje trebaju poduzetnici prilikom osnivanja

poduzeća. Poduzetničko-inkubatorski sustav obuhvaća široki spektar ustanova koje

spadaju u poduzetnički potporni sustav i pospješuju osnivanje i razvoj malih poduzeća.

Većina inkubatora djeluje na osnovi javne potpore u cilju provođenja određenih

programa.

Mlađa poduzeća obično plaćaju malu cijenu upravitelju kompleksa ili sponzoru, a

zauzvrat mogu koristiti rezultate usluga po cijeni koštanja ili neznatno višoj cijeni do

trenutka kada imaju financijske mogućnosti da sami osiguraju takve usluge. Te usluge

su računovodstvene, uredske, usluge istraživanja, savjetovanjem…

35

Temeljna misija razvitka poduzetničkog inkubatora je : (www.mingorp.hr)

· Otvaranje novih radnih mjesta

· Smanjenje broja nezaposlenih

· Stvaranje uvjeta za opstanak i/ili povratak mladih školovanih ljudi

· Razvitak poduzetničkog ozračja i kulture

· Poboljšanje strukture ponuda roba i usluga

· Organiziranje raznih seminara

Na ovaj način se olakšava savladavanje temeljnih problema u početku, pokretanja

poslovne aktivnosti.

Uloga poduzetničkih inkubatora je pružanje stručne i savjetodavne pomoći

poduzetnicima u početnom razdoblju za ostvarivanje poduzetničkih pothvata-

uključivanje u poslovne tijekove.

POSLOVNE ZONE

Već sam pojam „zona“ znači prostor koji je po veličini ograničen. Poslovne zone su

specijalno označeni prostori unutar kojih se odvija određena gospodarska aktivnost, a

glavni razlog njihovog osnivanja je razvoj poslovnih aktivnosti i povećanja broja

zaposlenih. Svaka županija RH ima određen broj poslovnih zona koje spadaju pod

industrijsko područje grada.

Svaka zona nudi potencijalnim investitorima različite pogodnosti: djelomično ili

potpuno oslobađanje poreza, veza s komunalnom infrastrukturom, niska cijena zemljišta

i slično.

Poduzetničkim se zonama potiče ravnomjeran rast zaposlenosti i stimulira domaća

proizvodnja.

Opći ciljevi poduzetničkih zona su : (www.mingorp.hr)

· Poduzetničke zone bitne su za svako naselje

· Staviti proizvodnju kao težište svake zone

· Pružiti edukaciju i savjetovanje poduzetniku u budućem poslovanju

36

Svaka poduzetnička zona u kojoj će se odvijati gospodarska aktivnost mora biti

opremljena osnovnom infrastrukturom : asfaltni prilazi, telefonska mreža, struja, voda,

plin, i drugo.

U Hrvatskoj ima ukupno 20 poduzetničkih zona: Pazin, Rijeka, Karlovac, Gospić,

Zadar, Split, Šibenik, Dubrovnik, Zagreb, Krapina, Varaždin, Čakovec, Koprivnica,

Bjelovar, Sisak, Virovitica, Požega, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar.

Slika 3: Poduzetničke zone u RH

Izvor: (http://zone.mingorp.hr/karlovacka.htm)

4.4. Financiranje malog poduzetništva

Financiranje je dinamički proces koji osigurava novac potreban za reprodukcijski proces

privrednog subjekta. U procesu financiranja stalno se izmjenjuju postupci pribavljanja

novca, ulaganja novca, investiranja i vraćanja novčanih sredstava.

Pri svakom pokretanju poduzetničkog pothvata poduzetnik se sam suočava sa svim

čimbenicima koje treba savladati i organizirati. Glavnu prepreku predstavlja

financiranje, kako bi se od ideje došlo do gotovog proizvoda ili poduzeća za obavljanje

neke djelatnosti.

37

Najveći problem današnjice je taj što mladi poduzetnici nemaju vlastiti temeljni kapital

kako bi osnovali poduzeće niti dovoljno financijskih sredstava za pokretanje bilo

kakvog pothvata.

Prvi izvor financiranja je osnivački ulog, odnosno temeljni kapital kojim poduzetnik

novcem na žiroračunu podmiruje svoje prve obveze. Ukoliko poduzetnik nema dovoljno

vlastitih sredstava za otvaranje poduzeća, obraća se drugim izvorima financiranja.

(file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/Pages_from_ekonomski_vjesnik_br_2_za_web_1

6.pdf)

Kvaliteta kredita malih i srednjih poduzeća pogoršava se zajedno sa kapitalnim

položajem i likvidacijom i to na razini svih zemalja EU, naročito u Hrvatskoj gdje ta

kriza traje već dosta dugo. Upravo zbog toga se smatra kako poticajne sheme za MSP-a

nisu do sada dale zadovoljavajuće rezultate.

U Hrvatskoj je ulazak u poduzetnički pothvat veoma rizičan i nimalo lak upravo zbog

prepreka u državnoj administraciji i nedovoljnoj informiranosti budućih poduzetnika o

svim mogućnostima ulaganja. Mnogi centri poput banaka, agencija, burze i drugih

sličnih institucija daju veliku mogućnost informiranja i savjetovanja o poslovnom planu

ulaganju, koje nažalost brojni poduzetnici ne iskoriste.

Neke od ključnih prepreka rastu i razvoju malog poduzetništva mogu se definirati, a to

su: kapitalna ograničenja, znanja, informacije i sustavi, zatim prepreke otvorenom

tržišnom natjecanju, neprilagođeni institucionalni okvir, te problemi u pristupu izvorima

financiranja.

Financiranje sektora malog i srednjeg poduzetništva uglavnom izvršavaju banke, ali tu

su još i štedno-kreditne zadruge, osiguravajuće kuće, leasing, te faktoring institucije.

Banke svojim specijalnim programima, zajedno sa ostalim državnim bankama,

ministarstvima sudjeluju u davanju kredita poduzećima. Veličina sektora je i glavni

uzrok ograničenom pristupu izvorima financiranja, što rezultira veću neizvjesnost

poslovanja i nesposobnost dobivanja kredita.

38

Istraživanja financijskih stručnjaka donose sljedeće podatke o problemima s kojima se

Hrvatska susreće s financiranjem malog poduzetništva: manjak kreditnih jamstava

(60%), neodgovarajući raspon bankovnih proizvoda i usluga(53%), potrebna kreditna

dokumentacija (46%), iznos kamatnih stopa (34%) te nedovoljne informacije o

dostupnim financijskim proizvodima (26%). (http://www.minpo.hr)

Otkad su banke privatizirane, krediti su postali više dostupni sektoru malih i srednjih

poduzeća. Banke nude kredite po principu tekućeg računa, kreditne linije, revolving

kredita, te kredita na obročnu otplatu za investicije. Unatoč smanjenju kamatnih stopa i

specijalnih programa za male poduzetnike, te brojnih fondova koji pružaju potporu

MSP se i dalje nalazi u nepovoljnom položaju.

Tablica 9: Krediti javnim i privatnim poduzećima 2010.-2013. godine

2011. 2011. 2012. 2013.

min. kn iznos rast udjel iznos rast udjel iznos rast udjel iznos rast udjel

javna

nefinancijska

trgovačka

društva

23.832 - 22,5% 26.470 11,1% 23,3

%

21.517 -18,7% 21,8% 23.034 7,0% 24,3%

ostala

nefinancijska

trgovačka

društva

82.044 - 77,5% 86.896 5,9% 76,7

%

77.065 -11,3% 78,2% 71.574 -7,1% 75,7%

UKUPNO: 105.876 113.365 98.582 94.608

Izvor:

(http://cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima%202013_C

EPOR.pdf)

Iz tablice 9. može se vidjeti da se rast poduzeća događa samo kod kredita državnim

poduzećima.

Kod kreditiranja MSP sektora banke se previše orijentiraju na profite sa manjim rizikom

što dodatno otežava razvoj malih poduzeća. Katkad se zbog toga koriste i krediti

ilegalnog tržišta, koji se nude putem malih oglasa uz zelenaške kamate i pokriće

(nekretnine ili pokretnine) ili krediti štednih zadruga.

39

Postoje razne statistike o financiranju poduzetništva, međutim statističarka Judith Kautz

navodi da se 72% financira privatnom ušteđevinom, 45% putem poslovnih banaka, 28%

pomoću prijatelja i obitelji i 7% kreditnim linijama sa državnom garancijom.

Malim poduzećima je financiranje najpotrebnije pri samom osnivanju poduzeća, kada

poduzetnik mora skupiti određenu svotu novca za kupnju strojeva, početni kapital i

plaće dok poduzeće ne počne stvarati vlastiti prihod. Nakon osnivanja, poduzeću su

sredstva potrebna za rast do optimalne veličine, a nakon toga potrebe za financiranjem

se smanjuju i financiranje im je potrebno tek povremeno kada se trebaju zamijeniti

strojevi, oprema ili se veličinom prilagoditi tržištu.

4.5. Mjere za poboljšanje razvoja malog poduzetništva u RH

Poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarenja ciljeva razvoja malog gospodarstva, koje se

utvrđuju Programom, odnose se na:

1) kreditiranje subjekata malog gospodarstva pod povoljnijim uvjetima i

subvencioniranje kamata po preuzetim kreditima, te kreditiranje za početak poslovanja,

2) davanje jamstava za kredite,

3) osnivanje fondova rizičnog kapitala,

4) davanje u zakup nekretnina i drugih infrastrukturnih objekata u vlasništvu Republike

Hrvatske, pod pogodovanim uvjetima uključivo i bez naknade, te prodaja nekretnina i

drugih infrastrukturnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske pod pogodovanim

uvjetima,

5) pružanje stručne i savjetodavne pomoći za subjekte malog gospodarstva,

6) pojednostavljenje postupka za osnivanje, poslovanje i razvoj subjekata malog

gospodarstva i njihovih udruga,

7) davanje potpora za povećanje zapošljavanja, stručnu izobrazbu, prekvalifikaciju i

dokvalifikaciju radnika,

40

8) davanje potpora za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim

izložbama u zemlji i inozemstvu,

9) organiziranje centara za poduzetništvo, poduzetničkih inkubatora i zona malog

gospodarstva, te drugih pravnih osoba za poticanje malog gospodarstva,

10) uspostavljanje informacijskog sustava za malo gospodarstvo,

11) promicanje poduzetništva i poticanje razvoja ženskog poduzetništva i poduzetništva

mladih,

12) davanje potpora za istraživanje, razvoj i primjenu inovacija te uvođenje suvremenih

tehnologija,

13) stvaranje uvjeta za povezivanje subjekata malog gospodarstva radi nastupa na

tržištu,

14) druge aktivnosti za ostvarenje ciljeva razvoja malog gospodarstva.

Sve kriterije koji se tiču pružanja potpora i uvjeta kreditiranja utvrđuje Vlada RH, a

odnosi se na davanje jamstva, financijske potpore, druge bespovratne potpore, davanje

savjeta i stručne pomoći, te subvencioniranje kredita. Objava tih kriterija i uvjeta

objavljuje se u Narodnim novinama.

Nositelji provedbe Programa razvoja malog gospodarstva:

1) Ministarstvo,

2) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo,

3) jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,

4) Hrvatska gospodarska komora,

5) Hrvatska obrtnička komora,

6) Hrvatski zavod za zapošljavanje,

7) Državni zavod za statistiku,

8) Hrvatski savez zadruga,

41

9) udruge gospodarstvenika,

10) pravne osobe osnovane za poticanje malog gospodarstva,

11) Hrvatska banka za obnovu i razvitak,

12) druga državna tijela koja u području svoje nadležnosti potiču malo gospodarstvo

Poticajne mjere su :

1. Subjekti malog gospodarstva mogu koristiti jednokratnu bespovratnu potporu za

zapošljavanje svakog novog radnika, uz obvezu zadržavanja povećanja broja

radnika u sljedeće 3godine.

2. Subjektu malog gospodarstva koji upućuje radnike na dodatnu naobrazbu, može

se odobriti kredit u visini dijela troškova potrebnih za prekvalifikaciju ili

dokvalifikaciju

3. Nekretnine ili drugi infrastrukturiranii objekti u vlasništvu RH, mogu se dati u

zakup subjektima malog gospodarstva pod pogodovanim uvjetima, uključivo i

bez naknade, odnosno prodati, na temelju javnog natječaja.

4.6. Poticanje malog poduzetništva u Karlovačkoj županiji

Značenje poduzetništva za Grad Karlovac je neprocjenjivo jer ono je pokretač razvoja

koji stvara novu vrijednost i zapošljava ljude. Ne treba napominjati koliko je taj sektor

važan u ovom vremenu velike nezaposlenosti koja je posljedica gospodarske krize koja

još uvijek traje.

Grad Karlovac sudionik je u stvaranju poduzetničkog okruženja, te je u smislu njegovog

jačanja donio programe kojima nastoji olakšati realizaciju poduzetničkih ideja i pomoći

redovno poslovanje malih i srednjih poduzetnika. Osim toga, Grad provodi i niz drugih

aktivnosti usmjerenih na povećanje gospodarskog djelovanja kao što je promidžba,

edukacija, unapređenje gospodarske infrastrukture te izrada dokumenata prostornog

uređenja i izdavanje dokumenata za gradnju u najkraćem mogućem roku.

42

Opća karakteristika gospodarstva grada Karlovca je to da najveći dio poduzetnika,

gotovo 97,8% otpada na male poduzetnike, ali ekonomsku snagu Grada Karlovca

predstavljaju veliki i srednji poduzetnici. Veliki poduzetnici, njih 4, ostvaruju oko 35%

ukupnih prihoda, oko 60 % neto dobiti, oko 76% izvoza, u investicijama sudjeluju s oko

50 % sredstava, a zapošljavaju oko 25 % ukupne radne snage na bazi sati rada. Sva

četiri velika poduzetnika su i u zadnjim kriznim godinama poslovala pozitivno što je od

izuzetne važnosti za Grad Karlovac.

Značaj malih poduzetnika ogleda se u tome što oni generiraju najveću zaposlenost, oko

50 % od ukupne zaposlenosti kod pravnih gospodarskih osoba. U globalu posluju

pozitivno, ostvaruju negativni vanjskotrgovinski saldo, a mali broj njih investira u

nabavu nove imovine. Radnici primaju znatno niže plaće od prosjeka gospodarstva.

S ciljem smanjenja nezaposlenosti i stvaranja preduvjeta za gospodarski rast Grad

Karlovac izdvaja značajna sredstva za realizaciju projekata vezanih za poticanje

poduzetništva.

Poticajnim mjerama kroz Programe razvoja poduzetništva, turizma,poljoprivrede i

ruralnog razvoja koji u prosjeku u zadnjih 5 godina iznose oko 4,5 mil. Kn godišnje,

ulaganjima u infrastrukturu, kvalitetnim pružanjem komunalnih usluga i brzim

rješavanjem dokumenata prostornog uređenja i dozvola za koje je nadležan Grad nastoji

pružiti poticaj novim poduzetničkim idejama, zapošljavanju te stvaranju dodatne

vrijednosti. Osim toga Grad intenzivno radi na pripremi projekata koje će kandidirati za

realizaciju kroz Europske strukturne fondove koji će dodatno potaknuti razvoj

gospodarstva, posebno sektor turizma i poljoprivrede.

43

U nastavku je tablica s direktnim ulaganjima u poduzetništvo što obuhvaća i ulaganja u

poljoprivredu i turizam kao oblike poduzetništva.

Tablica 10: Direktna ulaganja u poduzetništvo u Karlovačkoj županiji

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

ostvarenje proračuna

(rashodi)

207.480.546 167.051.298 189.698.403 235.570.137 229.653.037

sredstva izdvojena za

poljoprivredu

1.864.642

(9 %)

1.576.562

(9,4 %)

1.027.441

(5,4 %)

952.025 863,937

sredstva izdvojena za

turizam

403.811

(1,9%)

1.281.007

(7,6%)

1.036.099

(5,4%)

1.311.502 743.133

sufinanciranje

kamata na kredite

poduzetnika

263.272

(1,3%)

204.264

(1,2%)

246.686

(1,3%)

235.270 270.033

sufinanciranje

projekata

poduzetnika

75.000

(0,4%)

220.000

(1,3%)

350.000

(1,8%)

480.000 450.000

sufinanciranje

poduzetničkih

potpornih

institucija(udruženje

obrtnika,HGK,KARLA)

357.511

(1,7%)

618.680

(3,7%)

1.271.901

(6,7%)

504.032 482.095

Izvor: na temelju podataka dobivenih iz Grada Karlovca

Što se tiče Poduzetničkih zona u Karlovačkoj županiji one su uglavnom neuspjele. U

polovici slučajeva riječ je o pustopoljinama pokraj općina i gradova u koje je od 2004.

do 2013. godine uloženo čak 125 milijuna kuna.

Državna revizija ocijenila je da se poslovnim zonama u Karlovačkoj županiji upravlja

uglavnom neučinkovito. Revizori navode da se od 43 zone njih 26 koncem 2013.godine

nije u funkciji, da se poduzetnička aktivnost odvija u 17 zona, što je 39,5% ukupno

planiranih zona.

44

U Poslovnom parku Logorište je 330 zaposlenih, u dugoreškim zonama 10. Karlovac

ima tri zone s tristotinjak zaposlenika, a Ozalj 350 zaposlenih. U slunjskoj zoni je 50

zaposlenih, u dvjema na području Barilovića 12. Draganić ima 87 radnika u svojoj zoni,

a Generalski stol 8.

Tablica 11 : Poduzetničke zone u Karlovačkoj županiji

općina/grad naziv zone površina zemljišta komunalna

opremljenost

prometna

povezanost

Grad Karlovac

ZONA BANIJA-

ILOVAC III

12,5 DA cesta, autocesta,

željeznica

Grad Karlovac ZONA

LOGORIŠTE

40 DJELOMIČNO cesta, autocesta,

željeznica

Grad Slunj IND. ZONA

GORNJE

TABORIŠTE

6 DJELOMIČNO cesta

Grad Ogulin ZONA OGULIN 88 DJELOMIČNO cesta, autocesta,

željeznica

Općina Žakanje POSLOVNA

ZONA ŽAKANJE

7 DJELOMIČNO cesta

Grad Ozalj ZONA LUG 40 DJELOMIČNO cesta, željeznica

Općina Rakovica ZONA

GRABOVAC

3 NE cesta

Izvor: (http://zone.mingorp.hr/karlovacka.htm)

45

Slika 4: Poduzetničke zone u Karlovačkoj županiji

Izvor: (http://zone.mingorp.hr/karlovacka.htm)

PROGRAM MJERA POTICANJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU

GRADA KARLOVCA ZA 2014.

Svrha ovog programa je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja za djelovanje

poduzetnika, razvijanje poduzetničke klime i osiguranje preduvjeta za razvoj

poduzetničkih sposobnosti na području Grada Karlovca.

Ciljevi ovog Programa su jačanje konkurencije na tržištu, bolja informiranost i

obrazovanje poduzetnika, podizanje razine poduzetničke kulture, stvaranje boljih uvjeta

raspoloživosti financijskih resursa, te korištenje poduzetničke infrastrukture.

Korisnici mjera Programa mogu biti subjekti malog gospodarstva utvrđeni Zakonom

koji su u cijelosti privatno vlasništvo, zatim gospodarski subjekti i fizičke osobe čije je

prebivalište na području grada Karlovca.

(Izvor:Obrtnička komora Karlovačke županije)

46

Tim programom obuhvaćena su neka područja:

1. Poduzetnička infrastruktura 482.095,00

Kn

2. Održivo poslovanja poduzetnika 651.800,00

Kn

3. Promidžba poduzetništva i obrtništva 190.000,00

Kn

4. Zaštita potrošača 15.000,00

Kn

5. Poduzetnička zona Mekušje 200.000,00

Kn

Sveukupno: 1.538.895,00 Kn

Programom se ustupaju mjere što se tiču poduzetničke infrastrukture, zatim održivog

poslovanja poduzetnika te promidžbe poduzetništva i obrtništva. U nastavku se može

vidjeti kolika su sredstva utrošena na pojedine aktivnosti, subvencije zatim sajmove,

izložbe i drugo.

Poduzetnička infrastruktura (mjere) :

1. Potpore za aktivnosti obrtničkog centra (planirana sredstva : 60 000kn)

2. Sredstva za rad Razvojne agencije Karlovačke županije (planirana sredstva:

422 095kn)

Održivo poslovanje poduzetnika (mjere) :

1. Subvencije za očuvanje tradicijskih obrta (100 000kn)

2. Subvencije kamata po programu Poduzetnik (1 800kn)

3. Subvencije kamata poduzetnicima po programu Karlovac 2011 ( 200 000kn)

4. Subvencije za projekte mladih poduzetnika početnika (100 000kn)

5. Subvencije za projekte poduzetništva za žene (150 000kn)

6. Subvencije za inovacije (100 000kn)

Promidžba poduzetništva i obrtništva:

1. Promidžba i informiranje (20 000kn)

2. Sajam poslova (30 000kn)

3. Gospodarski sajam „Dani piva“ (100 000kn)

4. Sajmovi, izložbe, predavanja (40 000kn)

47

Subvencije kamata na poduzetničke kredite

Tablica 12: Subvencije kamata na kredite

RB 2012. 2013. 2014. ukupno

1.subvencije

Karlovačke županije

1.817.739 1.747.192 1.514.412 5.079.343

2.subvencije

Ministarstva

poduzetništva i obrta

1.799.202 1.629.989 1.561.797 4.990.988

3.Ministarstvo

branitelja

65.605 27.299 13.080 105.984

ukupno 3.682.546 3.404.480 3.089.289 10.176.315

Iz prikazane tablice se vidi kako je u 2012.godini utrošeno 3.682.546 kuna što je bilo

najviše u razdoblju od 2012. do 2014. Godine. Kroz ove 3.godine potrošeno je oko

10.176.315 kuna.

Poradi poticanja projekata lokalnog razvoja Karlovačka županija je u suradnji s

resornim Ministarstvom, počevši od 2004.godine subvencioniranjem kamata omogućila

poduzetnicima pristup jeftinijem kapitalu kroz pet kreditnih linija (Lokalni projekt

razvoja –poduzetnik, Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva, Lokalni projekt

razvoja- mikrokreditiranje za 2007.godinu, Lokalni projekti razvoja- mikrokreditiranje

za 2008.godinu i Lokalni projekt razvoja- mikrokreditiranje za 2009.godinu).

Pri tome su za subvencioniranje kamata iz sredstava Županijskog i Državnog proračuna

utrošena značajna proračunska sredstva.

Po tim projektima poslovne banke odobrile su 436 kredita u vrijednosti od 356 milijuna

kuna. Prosječni iznos odobrenih kredita iznosi oko 817.000,00kn po poduzetniku.

Za subvenciju kamate, od početka provođenja projekata do kraja 2014.godine ukupno je

utrošeno 41,2 milijuna kuna proračunskih sredstava ili približno 95.000 kuna po

poduzetniku-investitoru. U tim sredstvima Županijski proračun, participira s prosječno

49,5% , a Državni s 50,5%.

(Izvor: Obrtnička komora Karlovačke županije)

48

Cilj provedbe aktivnosti kreditiranja je stvaranje što povoljnijih uvjeta kredita za male i

srednje poduzetnike što se očituje u :

· Nižim kamatama

· Dužem roku otplate kredita

· Povoljnijem osiguranju povrata kredita

· Jednostavnijoj obradi kreditnog zahtjeva

Povoljniji uvjeti kreditiranja omogućili su mnogim malim i srednjim poduzetnicima

dobivanje kredita što je rezultiralo i izgradnjom i opremanjem novih proizvodnih

pogona, ulaganjima u turizam, građevinarstvo, poljoprivredu i mnoge uslužne

djelatnosti te u konačnici otvaranjem novih i očuvanjem postojećih radnih mjesta.

49

5. ZAKLJUČAK

Važnost srednjih i malih poduzeća očituje se u njegovom utjecaju na ukupni

gospodarski razvitak, pridonosi otvaranju novih radnih mjesta te povećanju proizvodnje

i izvoza na strana tržišta. Jedan od glavnih prednosti malih poduzeća je relativno brza

prilagodljivost i reakcija na promjene gospodarskih uvjeta u odnosu na velika poduzeća.

Zbog sve bržih gospodarskih promjena, globalizacije i razvitka konkurentnosti sektor

malog gospodarstva sve više dobiva na važnosti. U Hrvatskoj je vidljiv problem

nedovoljne informiranosti i prepoznavanja važnosti poduzetništva, za razliku od ostalih

zemalja kojima je malo gospodarstvo glavni sektor sa najviše zaposlenih.

Pokazalo se kako važnu ulogu u poticanju razvoja malog poduzetništva imaju

Ministarstvo poduzetništva i obrta, kao i Hrvatska banka za obnovu i razvoj te Agencija

za malo gospodarstvo. Može se primijetiti kako Hrvatskoj i dalje prijete neke prepreke

za razvoj malog poduzeća a to su administrativne prepreke, mala količina financijskih

sredstava, neprilagođenost obrazovnih programa, dovoljna informiranost poduzetnika,

kao i neravnomjeran razvoj malih i srednjih poduzeća. Današnji programi mjera i

poticaja obećavaju bolju budućnost.

Tek kada ljudi prepoznaju važnost poduzetništva, gospodarstvo u Hrvatskoj će moći

napredovati. Kriza koja je zahvatila cijelo gospodarstvo vidljivo je ostavila trag na

ovom sektoru. Iako se zadnjih godina udio malih i srednjih poduzeća povećao,

zabilježen je pad dobiti u poslovanju. Brojna poduzeća se otvaraju, ali isto tako brojna

se i zatvaraju.

Visoka razina nezaposlenosti kao i velik broj mladih koji završavaju srednjoškolsko

obrazovanje vrlo je poražavajuće s obzirom na raspoređivanje ljudskih potencijala.

Svakako bi se trebalo pomoći mladima u zapošljavanju te je nužno da vlasti to podupru

donošenjem odgovarajućih mjera i poticaja.

Europske zemlje smatraju kako je malo poduzetništvo temelj razvoja gospodarskog

sustava, a otkad se Hrvatska našla u tom okruženju dobila je veću želju za postizanjem

uspješnosti među konkurencijom. Hrvatska teži tome da postane barem dio tog

razvijenog sustava.

50

Postavši svjesna značenja MSP u suvremenim okvirima, stavila je MSP u središte

gospodarskih zbivanja. Kako bi potaknula ulaganja u gospodarske aktivnosti predstavila

je Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenja investicijskog okruženja. U okviru

primarnih ciljeva za razvoj malog poduzetništva važno mjesto zauzimaju investicije

koje su od velike važnosti za budući razvitak i daljnje restrukturiranje i modernizaciju

hrvatskog gospodarstva. Vlada RH je svojim odlukama poput programa

subvencioniranja kredita i potpora, osnivanjem raznih centara, agencija, zona i

inkubatora dokazala svoju predanost u poticanju rasta i razvoja MSP-a.

Mnoge banke i institucije koje daju poticaje prepoznale su nužnost razvoja malog

poduzeća za održiv i ravnomjeran razvitak gospodarstva Hrvatske.

Kao glavni cilj Hrvatska ističe rješavanje problema zapošljavanja i broja nezaposlenosti,

a kao ulogu također ima i usmjeravati i savjetovati mlade i nove poduzetnike pružajući

im svoju podršku. Tijekom godina poticajne mjere se sve više povećavaju i sve više

institucija daje poticaj za osnivanje i razvoj malog poduzeća.

51

POPIS LITERATURE

1. Buble M. : Managment malog poduzeća I dio, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.

2. Deželjin, J., Dujanić M., et.al : Poduzetnički menadžment, izazov, rizik i

zadovoljstvo, Alinea, Zagreb, 1999.

3. Dujanić M., Sundač, D.Zrilić, N. „Fleksibilnost i adaptibilnost:novi pokazatelji

uspješnosti poslovanja“ , International Business Consulting Center, Rijeka, 1997.

4. Grupa autora: Poduzetnički menadžment,izazov, rizik i zadovoljstvo, M.E.E. Consult,

Zagreb, 2002.

5. Hisrich R. –Peters M. : Entrepreneurship,1998.

6. Kuvačić N., Poduzetnička biblija, 2.dopunsko izdanje, Beretin, Split, 2005.

7. Marković I.: Financiranje, Teorija i praksa financiranja trgovačkih društava,

Računovodstvo revizija i financije, Zagreb, 2000.

8. Mencer,I. : „Strateški menadžment i poslovna politika“ , Sveučilište u Rijeci, Rijeka,

2003.

9. Sikavica P., „Modeliranje organizacijske strukture poduzeća“, Informator, Zagreb,

1999.

10. Škrtić M.: Osnove poduzetništva i menadžmenta, Karlovac, 2008.

11. Zakon Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj

12. Zakon o poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva

52

Internet stranice

1. http://mingo.hr/

2. http://zone.mingorp.hr/

3. http://www.cepor.hr/

4. http://web.hgk.hr/

5. http://www.fina.hr/Default.aspx

6. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_11_136_2926.html

7. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/Model%20podjele%20rizika%20MSP.pdf

8. http://www.ekonomskiportal.com/buducnost-malih-poduzeca/

9. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/008_206_bistricic_agatic_kuzman.pdf

10. http://www.efos.unios.hr

11. http://www.eu-projekti.com

12. http://www.gemconsortium.org

13. http://eobrazovanje.mingorp.hr

14. www.hamagbicro.hr

15. www.efzg.hr

16. www.hbor.hr

17. www.investcroatia.hr

53

POPIS ILUSTRACIJA

Popis tablica

Tablica 1: Udio malog poduzeća u RH………………………………………….……10

Tablica 2: Prednosti i nedostaci inokosnog oblika poduzeća……………………..…..12

Tablica 3: Prednosti i nedostaci partnerstva……………………………………..……12

Tablica 4: Prednosti i nedostaci dioničkog društva………………………………..….13

Tablica 5: Poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj mjerena TEA indeksom………...…...21

Tablica 6: Pregled broja gospodarskih subjekata……………………………..………21

Tablica 7: Struktura zaposlenih u malim poduzećima 2008.-2012……………...……22

Tablica 8: Prosječni pokazatelji dodijeljenih potpora u 2014.godini………….......….30

Tablica 9: Krediti javnim i privatnim poduzećima 2010.-2013………………….……38

Tablica 10: Direktna ulaganja u poduzetništvo u Karlovačkoj županiji………...…….43

Tablica 11: Poduzetničke zone u Karlovačkoj županiji………………………….…....44

Tablica 12: Subvencija kamata na kredite……………………………………......…...47

Popis slika

Slika 1: Usporedna analiza broja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj 2001., 2011. i

2012.godine ……………………………………………………………………………22

Slika 2: Lanac poduzetničkog razvitka………………………………………………....31

Slika 3: Poduzetničke zone u RH……………………………………………………....36

Slika 4: Poduzetničke zone u Karlovačkoj županiji ………………………………...…45