Republic of Namibia MINISTRY OF EDUCATION NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE (NSSC) FOR IMPLEMENTATION IN 2010 FOR FIRST EXAMINATION IN 2011 DEVELOPED IN COLLABORATION WITH UNIVERSITY OF CAMBRIDGE INTERNATIONAL EXAMINATIONS OSHIKWANYAMA FIRST LANGUAGE SYLLABUS ORDINARY LEVEL SYLLABUS CODE: 4105 GRADES 11 - 12
38
Embed
MINISTRY OF EDUCATION - nied.edu.na · MINISTRY OF EDUCATION NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE (NSSC) FOR IMPLEMENTATION IN 2010 FOR FIRST EXAMINATION IN 2011 ... otali fimaneke
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Republic of Namibia
MINISTRY OF EDUCATION
NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE (NSSC)
FOR IMPLEMENTATION IN 2010 FOR FIRST EXAMINATION IN 2011
DEVELOPED IN COLLABORATION WITH UNIVERSITY OF CAMBRIDGE INTERNATIONAL EXAMINATIONS
Omalalakano okwa faafana kovalihongi aveshe. Omalalakano taa shikula apa otaa fatulula oilalakanenwa yehongo lelaka lotete mekonakono loNSSCO. Omalalakano oo: • okukwafa ovahongwa opo va dule okuninga omakwatafano a yela, a yukila ko taa tu
kondadalunde noku na onhumbu pakupopya nopakushanga. • okukwafa ovahongwa va ude ko nokunyamukula mondjila kwaasho tava udu, tava lesha,
tava mono naasho va shakeneka • okutwa ovahongwa omukumo opo va hokwe nova pande oinima i lili noi lili yomelaka • okutwa ovahongwa omukumo opo va hokwe okulesha ounamambo noinyolwa ikwao i lili
• okuulika/okuholola kutya ove udite ko • okudimbuluka mo oyeetifi noilanduli • okulonga nokutula moilonga omauyelele ve a uda • okufatulula nokungonga omauyelele (ngaashi) okumona
omafaafano nomayooloko, omauwa nomawii. • okutengeneka oidjemo yoinima ya popiwa. • okulongifa ouyelele ve u uda mokuwanifa po
• okutya ko sha tashi tungu 4. Ekwatafano pakupopya
• yandje omauyelele nomaudi. • okukaleka eenghundafana di na ongushu • okuyandja omauyelele noitwa ya yela • okweeta omadiladilo a yukila ko, e li meshikulafano • okuuda ko nokuyandya omatomheno • okudimbuluka nokuyandja oiningwanima oyo ya
• okutoloka tava kufa melaka lopambelewa (Oshingilisha) va yukifa melaka lavo: - oipopiwa yanafangwa - eenghundafana domoungudu - okuhopaenena oyoongalele yopashiwana - okuhopaenena eemhangu doshiwana nodopashinanena - okuhokolola ouhokololo vaxupi/vanafangwa noku va
lesha moule
NSSCO First Language Oshikwanyama Syllabus NIED 2006 10
4.2 OKULESHA NOKUSHANGA
Oinyangadalwa yoikalimo oya kwatelwa meembapila adishe. Ngeenge hatu longo oshitukulwa B ( okulesha nokushanga) noshitukulwa sha C (okushanga kwa twikilafana, oiningwanima/oinyagadalwa aishe yomuA nai kwatelwe mo yo melongifo. OMAUNGHULUNGU OILALAKANENWA
Ovahongwa va : OMAPYOKOKO Ovahongwa nava kale tava dulu:
Eenghundafana dopakanya otadi konakonifwa komukonakoni (omulongi) ta longifa omukalo wetaloshiivo moaddenda D yodocumente ei. Ekonakono lopakanya otali ka ningwa petameko loshikako oshititatu le likwatelela kekonakono la shangwa pexulilo loshikako oshitivali.
Omulongi na tale eembapila domakokakono ndele te di yandje diva kovalongwa, manga ofikola inai fuda, opo a yandje omhito yokuli lilongekidila konakono lopakanya. Ovalongwa nava hoolole nokukundafana oshileshwa shimwe mounamambo, sha pamba epulo ve li nyamukula mekonakono. Pefimbo ovalongi tava tale eembapila domakonakono nava ongele omapulo a dja moshileshwa osho omulongwa keshe a hoolola oku lilongekidila ekonakono lopakanya. Pehovelo loshikako oshititatu ovalongwa ove na okuyandja eembapila davo domakonakono kovalongi opo va dule ku ninga elongekido la xuuninwa lekonakono lopakanya. Eenghundafana otadi kala oule wominute 15 novalongwa otava ka konakonwa kooumwe. Ovalongwa otava hoolola oshinyolwa osho va nyola mekonakono. Eenghundafana itadi ka yuka kwaasho ovahongwa ve na moinyolwa yavo ashike otadi ka tala oinima imwe yoshinyolwa. Eenghundafana nadi ye moule wekonakono laasho she lihongwa omo ovalongwa va teelelwa va ulike owino woshikalimo nokuyandja enyamukulo lopaumwene moule. Omulongi keshe okwa teelelwa a kwate nokakwatimawi omuvalu wo nhumba weengundafana, nokuyandja oshiholelwa nelalakano loku talululwa, koDNEA. Okopi yombapila yepulo yepulo noyomanyamukulo, ofooloma yengongo letaloshiivo nofooloma yoMS1, odi na oku yandjwa koDNEA da tulwa mekutu lowina lombapila 4. 15 Ominute 15
Oitwa aishe kumwe yombapila 3 & 4 35
NSSCO First Language Oshikwanyama Syllabus NIED 2006
nokutufatulula, nongeenge sha pumbiwa, ta fatululile ovapopi ve li vavali vehe uditafane .
Ondodo C. Omuhongwa okwa teelelwa: 1. okuuda ko nokufikifa oshikalimo pamufika wa yukilila nou li nawa.. 2. okuuda ko oitwa ya fimana omadiladilo nomafaneko noku i yandja ya yela noya yukila
ko mokupopya nomokushanga meshikulafano li li mondjila. 3. okumona ouyelele moileshwa nomoipopiwa, nokuhoolola mo osho tashi wapalele
omalalakano onhumba. 4. okuyandja nokuyelifa, ta longifa owino mokundjadjukununa osho e udite naasho ta
diladiladila 5. okudimbuluka omalityo a futama nomikalo domushangi ile domupopi, nokumona
oshisho eshipelo noileshifo 8. okupopya nawa, e na ngaho elineekelomwene, e lilongekida okupwilikinwa kovapopi
vamwe nokunyamukula nawa. Ondodo E. Oomuhongwa okwa ulika epyokoko li li xwepo: 1 okuuda ko nokuyandja ouyelele meyukililo. 2 okuuda ko oitwa nomadiladilo a yooloka paku a popya noku a shanga meshikulafano. 3 okumona mo ouyelele moileshwa nomoipopiwa nokutya ko sha kuyo. 4 okuulika owino pamukalo oo e u udite naasho ta diladila, te shi ningi neenghenga. 5 okudimbuluka omalityo e li konaanhenu omushangi ile omupopi, te shi ningi
nomukalo wa ngabekwa. 6 okuulika eshiivo kutya elaka ohali longifwa momikalo nomonghalo ya yooloka.
NSSCO First Language Oshikwanyama Syllabus NIED 2006
28
7 okushanga omatumbulo oohendimwe e na ounghundi meshipelo, moileshifo nomokutunga po omakupilikwatumbulo, ashike itashi imbi a udike.
8 okupopya nawa, ita eta po sha kuye mwene, ashike ota nyamukula mondjila.
Ondodo G Omuhongwa okwa telelwa a kale ta dulu:
1 okuuda ko nokuyandja ouyelele meyukililo 2 okuuda ko oitwa yopedu, omadiladilo nomaliudo moku a shanga noku a popya
momukalo wa dindwa 3 okuhoolola omadiladilo amwe moileshwa nomoipopiwa ndee ta ti ko sha neyukililo 4 okuulika owino pamukalo u uditike pakupopya osho e udite naasho ta diladila 5 okudimbuluka omalityo nomaliudo omupopi ile omushangi oo e li konaanhenu 6 okuulika ngaa eshiivo kutya elaka ohali longifwa momikalo nomonghalo ya yooloka. 7 okushanga omatumbulo anafangwa, e na ounghundi meshipelo, moileshifo
nomokutunga po omakupilikwatumbulo, ashike itashi imbi a udike. 8 okupopya nawa, unene ngeenge ta pulwa.
NSSCO First Language Oshikwanyama Syllabus NIED 2006 29
1. Elaka la longifwa nawa lela, oupunaitya wa longifwa nawa lela. Outendo va shikulafana nawa lela. Oshinyolwa shihe na nande omapuko.
2. Elaka la longifwa nawa. Oupunaitya nomayeletumbulo a longifwa nawa lela. Otamu hangwa omapuko manini elaka.
3. Elaka oli li xwepo. Oupuna-itya ou li xwepo. Outendo ova shikulafana xwepo. Omapuko elaka otaa holoka apa naapenya, ashike oku na ngaa omakanghameno.
4. Okweeta po sha kwaye okwangabekwa oitya ya longifwa oi li pamufika
Oshikalimo tashi hokwifa sha dja momunyoli mwene. Exuku li li pamushingo, oshinyolwa sha tungwa nawa. Oshipalanyolo okwe shi uda ko lela nawa nokwe shi shinga lela nawa.
30-27 26-24 23-22 21-19 18-16
2
Oshipalanyolo okwe shi uda ko nawa, oshikalimo oshi li pamufika waashi sha pulwa. Omadiladilo a hoololekeka. Omushingo wa tungwa nawa.
26-24 23-22 21-19 18-16 15-12
3
Oshipalanyolo okwe shi uda ko ngaa xwepo. Oshikalimo otashi ulike shi xwepo shi na omadiladilo a shikulafana.
23-22 21-19 18-16 15-12 11-9
4
Oshikalimo otashi ulike ngaa kukengwa. Omu na ngaa oudiladilo tava tungu nande inava yelifwa nawa. Omutungilo woshinyolwa oukengwa
21-19 18-16 15-12 11-9 8-6
5 Oshikalimo osha nafangwa, kamu na eshikulafano. Etotwahepu itali di momutumba.
18-16 15-12 11-9 8-6 5-1
Ngee etotwahepu/ombilive oya pitilila ashike noitya 30, oshinyolwa osh otashi talelwa ashike komwaalu woitya ya ufwa. Oshikalimo otashi kufifa ko oitwa ngeenge inashi kwatafana, sho itashi i nawa komesho. Itashi dimbulukiwa kutya oshi li melaka li lipi po.
NSSCO First Language Oshikwanyama Syllabus NIED 2006 31
OSHISHOSHELA C: OKAKOLOLO KOKUTALIFA OUNAMABO OSHITUKULWA SHOKUSHANGA, OMBAPILA ONHI -3 Oludi lomatotwahepu taa talelwa koitwa 20. Omaludi omatotwahokololo makwao maxupi a shangelwa koitwa 10. Longifa okakololo aka ndee to tukula na-2. Omanyamukulo a pitilila noitya inaa tulwa pombada shi dulife ongudu onhinatu (mokakololo kokutalifa) Yandja oitwa yokoungudu va4 va yandjwa to weda oitwa kumwe u tale ei to mono yoko20
Okuuda ko oshinyolwa Okuuda ko loshinyangadalwa
Okukoleka noumbangi wa dja moshileshwa
Okunyamukula neudeko laye mwene
Okutambula ko oukwatya wounamabo nghee u li
4
Omuhongwa ta ulike eudeko li li pombada mokuhoolola oshinyolwa shounamambo
Omuhongwa ta ulike eudeko lili nawa, koshinyangadalwa nota dulu okunyamukula nawa nokweeta posha shiwa.
Omuhongwa ta tofa oitwa moshileshwa i na oumbangi tau wapalele okukoleka nokwiitavelifa osho ye ta popile.
Omuhongwa ta yandje omanyamukulo dingi mawa koshinyolwa e shi lihonga
Omuhongwa ta fimaneke nawa lela nokutambula elongifa lelaka, omutungilo nonghalolupe ya longifwa komunyoli.
3
Ta ulike eudeko liwa koshinyolwa e shi hoolola nota dulu okufatulula nokuyeleka omaxuku nomaukwatya amwe.
Ta ulike eudeko loshinyangadalwa nota dulu okunyamukula kusho pamufika wa yeleka.
Ta dulu okutofa moshinyolwa oitwa I na oumbangi a popile ombinga yaye.
Ta kwatakanifa nawa osho e udite naashi e lihonga. Ta nyamukula ngaashi e shi lihonga.
Ta fimaneke nawa nota tambula ko elongifo lelaka, omushingo nonghalolupe ya longifwa komunyoli.
2
Ta ulike eudeko li li xwepo moshinyolwa e shi hoolola, e na eshiivo momaxuku nomaukwatya amwe.
Ta ulike eudeko loshinyangadalwa nota dulu okunyamukula.
Ta dulu okutofa moshinyolwa oitwa imwe i na oumbangi a koleke osho ta popile.
Ta yandje omanyamukulo maxwepo, ta eta ngaa oitwa imwe po.
Ota tumbaleke nokutambula ko ngaa xwepo omutungilo nonghalolupe ya longifwa komunyoli.
1
Ta ulike eudeko la- kukengwa moshinyolwa shounamambo e shi hoolola.
Ta ulike ngaa eudeko li- kengwa
Ta dulu ngaa okutofa eedjo moshinyolwa nande itadi wapalele naana.
Ota eta omanyamukulo akengwa.
Omu na ngaa omadimbuluko nomatambuleko amwe nghee omunyoli a longifa elaka, omushingo, onghalolupe nomaukwatya amwe.
0
Ta ulike eudeko lanafangwa koshileshwa shounamambo
Oshinyangadalwa ke shi udite ko
Ita dulu okutofa eedjo tadi wapalele okwiitavelifa.
Ita nyamukula kuye mwene.
Ke na efimaneko netambuleko lelongifo lelaka, omushingo nonghalolupe ya longifwa komunyoli
Otapa dengwa omufindo kefatululo nokomanyamukulo opaumwene, onghee ovatali inava tala ashike komanyamukulo a yandywa.Ovahongwa nava pewe omhito va ete omadiladilo.
NSSCO First Language Oshikwanyama Syllabus NIED 2006 32
OSHISHOSHELA D: OKAKOLOLO KOKUTALIFA EENGHUNDAFANA OINYOLWA YOUNAMAMBO (OMBAPILA 4) Kokamhungu keshe yandja ko oitwa yokomulongo opo aishe kumwe i ku pe 30÷2=15.
Oitwa Eshiivo,eudeko lomoule neenghundafana (10)
Ta dulu okuulika ounghulungu ngomupopi muwa (10)
Elongifo lElaka (10)
9-10
Ota popi oshinyolwa e shi shii nawa lela, ta yandje omanyamukulo e na ongushu. Okwe litula mo ta popile, osho a nyola. Omafatululo a yela nelaka la longifwa nawa lela.
Ota yandje omatomheno, ta shongo nota hongaifa omulongi opo eeghundafana di ye komesho.Ta lundulula eengundafana e di yukife ombinga ei a hala. Elaka oku li shii nawa lela nota popi noupu.
Elaka ola longifwa nawa lela, ta popi ongota nu omeva, ta longifa omalinyengo olutu, ye ta tula omufindo opo tashi shiiva.
7-8
E udite ouumbo nokushi shii nawa. Ta fatulula moule ndee ta kwafa eenghundafana di ye komesho nonande ite di shingi naanaa.Okwa hala ngoo okufatulula nokulongifa elaka nawa.
Ota kundafana nawa nomulongi, ta eta po omadiladilo mape inashi teelelwa, ndee ta lundulula eenghundafana.Ta popi nelinekelo-mwene netumba, nelitule mo, nehalo nonounghulungu.
Ota eta owino woshinyolwa nota popile oitwa imwe yoshinyolwa shotete. Ota eta omafatululo kee-elemente dounamambo, ovanyandi nomudingonoko, ndee ta ulike ngaa e udite ko exuku loshinyolwa, nokuyandja ngaa outwa vanini komushingo nsh.t.
Ota dana onghandangala ixwepo meenghundafana, ndee ta eta ediladilo limwe ile avali a shile ohokwe yomulongi mokupwilikina.Ta popi sha yela, noupu nopeemhito dimwe oha popi oule wefimbo lonhumba, unene ngee a pewa epulo la mbwalangadja
Oku na oupunaitya nota hoolola ei ta longifa. Ota kendabala a ninge omakwatafano e li xwepo.
3-4
Ota eta owino ukengwa woshinyolwa nota holola oitwa yoshipewalonga. Ota ti ko sha komudingonokono kovanyandi, exuku nokomaukwatya omunyandi. Ota ulike ngaa tae ta po sha shaye mwene.
Ota pwilikine komulongi, ndee ta nyamukula nawa. Ota kufa ngaa ombinga nounghundi ashike omanyamukulo okwa lelepekwa. Ota popi noupu kukengwa.
Ota monika e na oitya ikengwa mokufatulula omadiladilo a kitakana. Oku na ounghundi mokukitakununa oinima ya kitakana.