MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE · 2015-05-21 · pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE

UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE

MIISTARSTVO KULTURE

Uprava za zaštitu kulturne baštine

Mirna Sabljak, d.i.a.

Voditeljica Službe za nepokretnu kulturnu baštinu

Počeci zaštite

• počeci zaštite sežu u sredinu 19. stoljeća - 160 godina organizirano je

čuvanje spomeničke baštine na prostorima Republike Hrvatske

• Centralna komisija za zaštitu povijesnih i umjetničkih spomenika u Beču

1854. imenuje državne konzervatore Vicka Andrić za Dalmaciju, Ivana

Kukuljevića Sakcinskog za sjevernu Hrvatsku, Pietra Kandlera za Istru

• načela zaštite spomenika bečke škole povijesti umjetnosti preuzimaju i

uspostavljaju u Hrvatskoj Đuro Szabo i Ljubo Karaman

• Đuro Szabo prvi je obradio analitičkom metodom brojne pojedinačne

spomenike s pripadajućim inventarom, a Ljubo Karaman produbio je

proučavanje spomenika odabranih po kriteriju problemske važnosti i

kvalitete

• Cvito Fisković unapređuje službu zaštite spomenika kulture u Dalmaciji.

Vicko Andrić Ljubo Karaman Cvito Fisković

UPRAVA ZA ZAŠTITU

KULTURNE BAŠTINE

Sektor za zaštitu kulturne baštine

Služba za nepokretnu kulturnu

baštinu

Služba za pokretnu, etnografsku i

nematerijalnu kulturnu baštinu

Služba za dokumentaciju, registar i

promociju kulturne baštine

Sektor za konzervatorske odjele i

inspekciju

Služba za inspekcijske poslove

zaštite kulturne baštine

19 Konzervatorskih odjela

MINISTARSTVO KULTURE

Zgrada ministarstva nalazi se unutar kulturno-povijesno

cjeline grada Zagreba, Runjaninova 2,

upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

pod oznakom Z-1525 i u sklopu „Zelene potkove” pod

oznakom Z-1536

TROGIR IMOTSKI

KONZERVATORSKI ODJELI

Grad Zagreb – Gradski zavod

za zaštitu spomenika kulture i

prirode

Zagreb

Varaždin

Osijek

Karlovac

Rijeka

Pula

Zadar

Šibenik

Split

Dubrovnik

Požega

Slavonski Brod

Krapina

Sisak

Bjelovar

Gospić

Trogir

Imotski

Vukovar

primarna zadaća – konzerviranje i restauriranje;

financiran sredstvima državnog proračuna;

usko surađuje sa nadležnim konzervatorskim

odjelima i Upravom za zaštitu kulturne baštine kao i

stručnjacima i znanstvenim institutima u Republici

Hrvatskoj i inozemstvu.

Hrvatski restauratorski zavod; Radionice

Pregled zakonske regulative za zgrade pod zaštitom

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN

69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN

88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN

157/13,NN 152/14)

• Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi

dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara (NN74/03, NN44/10)

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra

kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN89/11,

NN130/13)

• Strateški plan Ministarstva kulture 2012.-2014.

• Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog

korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za

razdoblje 2011.-2015.

• Apolitika 2013-2020.

• Prihvaćeni zakoni, konvencije i uredbe na razini

Europske unije i UNESCO-a

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 ,

NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14) propisuje:

vrste kulturnih dobara

uspostavljanje zaštite

obveze i prava vlasnika

mjere zaštite i očuvanja

poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

način obavljanja inspekcijskih poslova

financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara

djelokrug rada Hrvatskog vijeća za kulturna dobra

Nadležna tijela za provođenje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

su konzervatorski odjeli i Uprava za zaštitu kulturne baštine

Zadaci konzervatorskog odjela su slijedeći: utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, pravna zaštita i upis u Registar kulturnih dobara

RH

uspostavljanje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara

utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra u postupku izdavanja

lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja

poslovi inspekcije

izdavanje odobrenja na izvoz i iznošenje kulturnih dobara

izrada konzervatorskih elaborata za potrebe prostornog planiranja

Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu

osobitu zaštitu.

U smislu Zakona Kulturna dobra jesu:

pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga,

paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog

značenja,

arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi

koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju

umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,

nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u

prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i

zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu

kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Vlasnik kulturnoga dobra obvezan je:

postupati s kulturnim dobrom s dužnom pažnjom, a

osobito ga čuvati i

redovito održavati;

provoditi mjere zaštite utvrđene ovim Zakonom i

drugim propisima,

dopustiti stručna i znanstvena istraživanja, tehnička

i druga snimanja,

kao i provedbu mjera tehničke zaštite,

omogućiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti,

očuvati cjelovitost zaštićene zbirke pokretnih

kulturnih dobara

dokumentiranja i istraživanja kulturnoga dobra,

provedbe mjera zaštite i očuvanja kulturnoga dobra,

omogućavanja dostupnosti kulturnoga dobra javnosti.

Posjed kulturnoga dobra može se ograničiti radi:

Uporaba kulturnoga dobra može se ograničiti radi sprječavanja promjene

namjene kojom se kulturno dobro dovodi u izravnu opasnost.

Ograničenja prometa kulturnim dobrima jesu:

posebne obveze prodavatelja kulturnog dobra, posrednika u kupoprodaji

kulturnoga dobra i kupca,

pravo prvokupa,

obveza povrata proračunskih sredstava uloženih u zaštitu i očuvanje

kulturnoga dobra prije njegove prodaje,

ograničavanje uvoza i iznošenja kulturnoga dobra

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Registar se sastoji od tri liste:

1. Lista zaštićenih kulturnih dobara

2. Lista kulturnih dobara od nacionalnog značaja

3. Lista preventivno zaštićenih kulturnih dobara

Nepokretna kulturna dobra ; pojedinačne građevine i /ili kompleksi građevina,

kulturno-povijesne cjeline i krajolici, ovom vrstom su obuhvaćena i arheološka

nalazišta i zone

Pokretna kulturna dobra; pojedinačne pokretne stvari od umjetničkoga,

povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog , znanstvenog

značenja, zbirke i muzejske zbirke

Nematerijalna kulturna dobra; usmena predaja, izričaji i jezik, običaji, obredi i

svečanosti, znanje i vještine, tradicijski obrti

Prema Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra

kulturnih dobara Republike Hrvatske razlikujemo:

Registar kulturnih dobara RH –informatički sustav

TEUTA Informacijski sustav kulturne baštine Republike Hrvatske

osigurati uvid u cjeloviti spomenički fond Republike Hrvatske;

stvaranje platforme neophodne za rad na zaštiti kulturne baštine u

smislu pružanja uvida u razinu dokumentiranosti spomenika i u

postojeću dokumentaciju o spomeniku, praćenje stanja zaštite i

izvršenih programa zaštite i očuvanja na kulturnim dobrima;

zaštita kulturne baštine u njenom najizravnijem smislu, jer je

digitizacija dokumentacijskih zbirki i sama po sebi kulturno dobro.

Nepokretna kulturna dobra Republike Hrvatske upisana na UNESCO-ovu

listu svjetske baštine

1. Povijesni kompleks

Splita i

Dioklecijanova

palača 1979.

2. Stari

grad

Dubrovnik 1979.

3. Kompleks

Eufrazijeve bazilike

u povijesnom

središtu

Poreča 1997.

4. Povijesni grad

Trogir 1997.

5. Katedrala Svetog

Jakova u Šibeniku

2000.

6. Starogradsko polje

na otoku Hvaru

2008.

Financiranje kulturnih dobara Republike Hrvatske

Nositelj programa financiranja

• vlasnik odnosno korisnik

• zakonski skrbnik

Sufinanciranje iz više izvora

• sredstvima vlasnika ili korisnika

• sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske

• sredstvima proračuna županije, gradova, općina

• donacije, koncesija

• EU fondovi

• kreditna sredstva (CEB)

Financiranje kulturnih dobara RH sredstvima državnog proračuna

Jednom godišnje Ministarstvo kulture raspisuje natječaj za prikupljanje Programa zaštite i

očuvanja kulturnih dobara u sklopu Javnog poziva za potrebe u kulturi Republike

Hrvatske

Temeljem prikupljenih Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u sklopu Javnog

poziva za potrebe u kulturi Republike Hrvatske izrađuje se:

• Lista prioriteta programa koji će se financirati iz državnog proračuna – prema

prijedlogu nadležnih konzervatorskih odjela

• Prijedlog programa donosi Hrvatsko vijeće za kulturna dobra

• Odluku o financiranju programa temeljem prijedloga donosi ministar/ica kulture

• Korisnicima sredstava upućuje se ugovor o korištenju sredstava

• Po izvršenju ugovorenih obveza, korisnicima se isplaćuju sredstva iz državnog

proračuna putem državne riznice

• Korisnici sredstava dužni su dostaviti završno izvješće koje Ministarstvo kulture može

koristiti u izvješćima i publikacijama

Dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju

kulturnih dobara

Prema čl. 100 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br.

69/99, 151/03 ,157/03, 87/09, 88/10, 61/11) poslove istraživanja, proučavanja,

čuvanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja, obnove, korištenja i prometa

kulturnim dobrima mogu obavljati specijalizirane pravne i fizičke osobe.

Dopuštenje se izdaje projektantima, izvođačima radova, restauratorima i drugima,

ovisno za koju vrstu poslova su specijalizirani, opremljeni odnosno za što su stekli

zvanje obrazovanjem i praksom.

Pri pokretanju bilo kakvih radnji, a najbolje već u samoj ideji, važno je obratiti se

nadležnom tijelu (konzervatorskom odjelu) koji će za zaštićeno kulturno dobro izdati

posebne uvjete zaštite. Prije početka bilo kakvih radova koji bi mogli prouzročiti

promjene na kulturnom dobru nužno je ishoditi Prethodno odobrenje za radove na

kulturnom dobru, a sve u skladu sa čl. 60., 61., 61.a, 61.b i 62. Zakona, te o

početku radova obavijestiti nadležno tijelo.

Posebni uvjeti zaštite kulturnoga dobra

Prethodno odobrenje

• Posebni uvjeti zaštite za razliku od općih uvjeta

zaštite temeljenih na zakonskih obvezama odnose

se na sustav mjera zaštite utvrđenih za svako

kulturno dobro.

• Posebnim uvjetima nadležno tijelo daje osnovne

smjernice kojima se čuvaju svojstva kulturnog

dobra na temelju kojih je zaštićeno.

• Cilj je svakog konzervatora sačuvati utvrđena

svojstva kulturnog dobra i primjerenom namjenom i

obnovom osigurati samoodrživost dobra

www.min-kulture.hr