Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta Strateški Dokumenat INTEGRISANO KONZERVISANJE CELOSTI KULTURNOG I PRIVREDNOG NASLEDSTVA NA KOSOVU Strateški Dokumenat Septembar 2010 godine
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
INTEGRISANO KONZERVISANJE CELOSTI KULTURNOG I PRIVREDNOG
NASLEDSTVA NA KOSOVU
Strateški Dokumenat
Septembar 2010 godine
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Tabela Sadržaja Skraćenice ……………………………………………………………………………….4
Šta je integrisano konserviranje………………………………………………………...5
Rečnik………………………………………………………………………………….....6
Opšti Rezime……………………………………………………………………………..8
1. Uvod…………………………………………………………………………12
1.1 Kontekst i Istorijat ………………………………………………………..12
1.2 Beleške o konceptu integrisanog čuvanja………………………………..14
1.3 Zašto jedna politika integrisanog konzerviranja za Kosovo?.................17
1.4 Ka jednom integrisanom i sistematskom pristupu……………………...21
2. Razmatranje sadašnje situacije…………………………………………..23
2.1. Reflektiranje o vrednostima nasledstva…………………………………23
2.2. Pristupi za konzerviranje………………………………………………...25
2.3. Pravni i Institucionalni Okvir …………………………………………...28
Kulturno Nasledstvo i pejsaž …………………………………………………29
Prostorno Planiranje…………………………………………………………..32
Zaštita Okoline…………………………………………………………………33
Poljoprivreda i Šumarstvo…………………………………………………….34
Turizam…………………………………………………………………………34
2.4. Aktivnosti i Stranke……………………………………………………….35
3. Određivanje okvira politika…………………………………………………..37
3.1. Kulturno nasledstvo i izvori pejsaža……………………………………..37
3.2. Integrisano konzerviranje: definicije i načela…………………………...39
Definicije………………………………………………………………………...39
Načela……………………………………………………………………………41
3.3. Uputstva za stvaranje mera……………………………………………….41
1. Pravne mere……………………………………………………………….42
2. Administrativne mere…………………………………………………….42
3. Finansijske mere………………………………………………………….44
4. Tehničke mere…………………………………………………………….44
5. Socijalne mere…………………………………………………………….45
6. Edukativne mere………………………………………………………….46
3.4. Koje su stranke koje treba uključiti? ……………………………………46
4. Ka strateškom planiranju……………………………………………….........49
4.1. Preduslovi i pripremni rad………………………………………………..49
4.2. Prioritetne kratkoročne mere…………………………………………….50
4.3. Određivanje namera, vizija i ciljeva……………………………………...52
5. Glavna predložena pitanja i linije delovanja………………………………...56
Tačka 1 Identifikacija, dokumentiranje i monitorisanje nasledstva i pejsaža…...56
1.1. Brzo istraživanje i identifikacija ugroženih mesta i objekata……………...56
1.2. Sastavljanje specifičnih uputstava za inventarizacija i naučnu
dokumentaciju….57
1.3. Osnivanje ;Opservatorij Kosova o Nasledstvu i Pejsaž;……………………58
Tačka 2 Usvajanje pravnog i institucionalnog okvira ……………………………58
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
2.1. Osnivanje jedne ;Radne grupe o Nasledstvu i Pejsaž; ………………………59
2.2. Određivanje jednog zakona, mera i posebnih fondova za očuvanje nezaštićenih mesta
…………………………………………………………………………….60
2.3. Sastavljanje jednog ; Koda Prakse za integrisano Konzerviranje;………………60
Tačka 3 Povećanje svesnosti u civilnom društvu i privatnom sektoru…………………61
3.1. Stvaranje jedne ; Obrazovne Jedinice za Nasledstvo i Pejsaž; stalno…………...62
3.2. Razvoj jednog studiranja i plana delovanja za kampanju osvešćivanja.………..62
3.3. Određivanje specifičnog okvira za obrazovanje školske dece…………………..63
Tačka 4 Izgradnja institucionalnih i profesionalnih kapaciteta.………………………..64
4.1. Razvoj jednog studiranja plana delovanja za kampanju treniranja……………..65
4.2. Sastanak stručnjaka nasledstva i stvaranje lokalnog društva……………………65
4.3. Stvaranje akademskih veza i pristup međunarodnim mrežama…………………65
Tačka 5 Staranje o nasledstvu i razvojni planovi orjentisani ka pejsažu……………….66
5.1. Promovisanje akademskih multi-disciplinskih studiranja i ispitivanjima
pejsaža……………………………………………………………………….67
5.2. Adresiranje sprovođenja Evropske Konvencije Pejsaža…………………….67
5.3. Davanje godišnje nagrade za ; Nasledstvo i Pejsaž na Kosovu;…………….68
Tačka 6 Razvoj sredstava komuniciranja i prezentiranja……………………………….68
6.1. Pripremanje specifičnih uputstava za obeležavanje i sredstva
interpretacije……………………………………………………………..69
6.2. Treniranje specijalista za komuniciranje o nasledstvu i pejsažu………...70
6.3. Razvoj jednog plana delovanja za kampanju komuniciranja…………….70
Tačka 7 Ocenjivanje uloge zanata i ručnog rada…………………………………………71
7.1. Razvoj jednog studiranja i dokumentiranje za zanate i nasledne zanate……..72
7.2. Osnivanje jednog udruženja za nasledne zanate i zbir međunarodne mreže…72
7.3. Pripremanje jednog plana delovanja za promovisanje zanata i naslednih
zanata…………………………………………………………………………73
Tačka 8 Promovisanje usklađene ponovne upotrebe i ekonomsko ocenjivanje………….73
8.1. Obavljanje jedne studije u mnogim disciplinama u kulturnim i prirodnim
izvorima………………………………………………………...…………….75
8.2. Pripremanje plana delovanja i predloženih pilot projekata…………………..76
8.3. Organiziranje seminara da bi predstavili uspešno međunarodne pripovetke…76
6. Zaključci……………………………………………………………………..77
Bibliografija………………………………………………………………………..78
Međunarodni standardi…………………………………………………………….81
Dodatak A: Upitnik o učesnicima…………………………………………………85
Dodatak B: Model uputstava plana delovanja……………………………………91
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
SKRAČENICE
DKN Departman Kulturnog Nasleđa (MKRS)
SE Savet Evrope
KVEK Kancelarija za Vezu Evropske Komisije
PDEP Plan Delovanja Evropskog Partnerstva
EULEX Misija Evropske Unije za Vladavinu Zakona na Kosovu
SPEU Specijalni Predstavnik Evropske Unije
CMK Civilna međunarodna Kancelarija
MSSL Međunarodni Savet za Spomenike i Lokalitete
SMS Savet Monitorisanja za Sprovođenje
IKRKNK Institut Konzerviranja i Restauracije Kulturnog Nasledstva Kosova
RCKN Regionalni Centar Kulturnog Nasledstva
MSKP Međunarodni Savez za Konzerviranje Prirode
KKB Kosovski Konsolidovani Budžet
SKKN Savet Kosova za Kulturno Nasledstvo (zna se isto i kao ;Savet; )
KAZO Kosovska Agencija za Zaštitu Okoline
KAŠ Kosovska Agencija za Šume
MKRS Ministarstvo Kulture Omladine i Sporta
MSPP Ministarstvo Sredine i Prostornog Planiranja
MONT Ministarstvo Obrazovanja Nauke i Tehnologije
MALS Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave
MTI Ministarstvo Trgovine i Industrije
SPC Srpska Pravoslavna Crkva
SPGS Specijalni Predstavnik Glavnog Sekretara
UNDP Program za Razvoj Ujedinjenih Nacija
UNEP Program za Sredinu Ujedinjenih Nacija
UNESCO Organizacija za Obrazovanje, Nauku i Kulturu Ujedinjenih Nacija
UNMIK Misija Privremene Administracije Ujedinjenih Nacija na Kosovu
UP Univerzitet Prištine
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Šta je Integrisano konzervisanje Integrisano konzervisanje nasledstva je glavna karakteristika urbanog i prostornog planiranja.
Integrisano konzervisanje nasledstva se tiče građana i uključuje na direktan način Građane.
Državne politike integrisanog konzervisanja se sastoje od administrativnih, finansijskih i
obrazovnih mera.
Da bi politike integrisanog konzervisanja se sprovele na adekvatan način treba da postoji
među-sektorska saradnja sa raznim javnim administrativnim telima i treba da se koordiniraju
zakonodavne mere da bi one dopunila i unapredili jedna drugu.
Integrisano konzervisanje uključuje sistematsko istraživanje oblika potencijalnog među-
delovanja između partnera kroz javne i privatne aktivnosti, bez podela u vezi sa profesijama,
mere koje čine kompanije odgovornije kao i dobrovoljni rad koji je uzet dobro kao cilj. I
Državni, regionalni i lokalni Autoriteti treba da preuzimaju odgovornost za sprovođenje
integrisanog konzervisanja.
Ponovna integrisana upotreba adaptiranih zgrada i mesta koja su otvorena za javnost su
glavni vektori za osiguranje održavanja i da bi promovisala lokalni razvoj na osnovu
sistematskog unapređenja kulturnih izvora.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Rečnik Ovaj rečnik pruža nekoliko verzija na engleskoj verziji većine zakona1 Kosova na
engleskom jeziku u vezi sa nasledstvom, i prostornim planiranjem2.
- Administriranje: Nadgledanje i upravljanje upotrebe Kulturnog Nasledstva (ZKN)
- Bio različitost: genetska različitost vrsta u ekosistemu
- Veza izgradnje: linija ograničenja koja određuje za koju parcelu je dozvoljavanje
izgradnje zgrade (ZPP)
- Konzerviranje: stvaranje prikladnih uslova i preduzimanje prethodnih mera za
očuvanje, uključujući i održavanje kulturnog nasledstva (ZKN)
- Parcela izgradnje: predviđeno zemljište za izgradnju zgrada je uključena u plan (ZPP)
- Dokumentiranje: prikazivanje tipoloških i faktičnih vrednosti i faktori interesa kroz
grafička i fotografska sredstva i pisanih podataka (ZKN)
- Okolina: prirodna okolina: vazduh, zemlja, voda, klima, flora i fauna, za integritet
povezivanja i kulturnog nasledstva kao deo okoline stvorene od čoveka (ZSS)
- Ocenjivanje Uticaja Sredine (OUS): Ocenjivanje da bi se odredile moguće posledice
po okolinu od izgradnje ili neke druge aktivnosti izgradnje (ZZS)
- Inventarizacija: istraživačka delatnost za registriranje i prethodni dokument vrednosti
kulturnog nasledstva (ZKN)
- Pejsaž: određeni prostor koji se gleda od čoveka čije karakteristike su rezultat
aktivnosti i saradnje prirodnih činioca i/ili ljudi (ZUP)
- Konzerviranje prirode: serija mera koje se zahtevaju za održavanje ili ponovnu
uspostavu jednog prirodnog staništa i populacija divljih vrsta faune i flore u
povoljnijem statusu konzerviranja (ZUP)
- Proširenje: obrazovne aktivnosti i povećanje svesti u vezi sa edukativnim vrednostima
i povećanje svesti u vezi sa vrednostima kulturnog nasleđa (ZNO)
- Zaštićena zona: zaštićena zona prirodnim resursa i resursi sredine, bilo one ruralne ili
urbane zone, nepokretno arheološko ili kulturno nasledstvo (ZUP)
- Zaštita: nomenklatura mera zaštite pravne prirode sa namerom očuvanja vrednosti
kulturnog nasledstva (ZNO)
- Zaštitne zone: do određenog teritorija sa namerom očuvanja prirodnih i istorijskih
izvora, kulturnih i arheoloških, zaštitu od zagađivanja okoline ili stvaranje prostornih
uslova za nesmetano sprovođenje aktivnosti, kao i sigurnost stanovnika i okolnih
zona (ZPP)
- Regulativna linija: linija ograničenja između parcele izgradnje i način javnog prava
(ZPP)
- Restauracija: ciljana aktivnost na očuvanju i prikazivanju vrednosti i prikazivanju
vrednosti kulturnog nasledstva (ZNO)
- Prostorni plan: Plan za uređenje, korišćenje i razvoj sredine, kao što je teritorij
opštine, posebne zone, nacionalni park i teritorija Kosova.
1 (ZKN): Zakon o Kulturnom Nasledstvu; (ZPZZ): Zakon o Posebnim Zaštićenim Zonama ; (Zakon o Zaštiti
Prirode; (ZPP) Zakon o Prostornom Planiranju; (AZPP) Dopune Zakona o Prostornom Planiranju;(ZZS ):
Zakon o Zaštiti Sredine; (ZSOS): Zakon o Strateškom Ocenjivanju Okoline 2NAPOMENA: Ima nekoliko neusaglašavanja definicija na engleskom jeziku u raznim zakonima, na primer
između ZPP i AZPP i između definicija u vezi sa pejzažom u ZUP i ZKN. Šta više, nekoliko definicija
pogrešno navode i nisu u skladu sa međunarodnim standardima na primer prostiranje. Ipak, Kod Praksi koji je
pripremljen od ovog Dokumenta Politika (pogledaj 2.3) treba da objasni terminologiju.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Prostorni plan je Prostorni plan za Kosovo, Prostorni plan za posebne Zone, i Razvojni plan
Opština: (AZPP).
Prostorni plan za Kosovo: Mnogo-sektorski strateški plan određuje dugoročne
ciljeve prostornog planiranja za celu teritoriju za jedan period od najmanje deset
godina (ZPP)
Prostorni plan za Posebne Zone: Plan pokriva period od najmanje deset godina i
koji uspostavlja dugoročna načela i ciljeve prostornog planiranja za posebne zone
(identifikacione Zone u Prostornom Planiranju Kosova koji ima posebnih
karakteristika i koji zahteva posebni režim, organizacioni razvoj, razvoj, korisnike i
zaštite, na primer Nacionalni parkovi i druge posebne prirodne zone, ekonomske,
poljoprivredne, kulturne ili istorijske vrednosti) (ZPP)
Razvojni Opštinski Plan: Mnogo sektorski plan koji pokriva period od najmanje pet
godina, koji određuje dugoročne ciljeve ekonomskog, društvenog i prostornog
razvoja teritorije jedne opštine, uključujući jedan plan za razvoj urbanih zona i sela
(ZPP)
- Posebne zaštićene zone: Zone (jedne posebne važnosti za srpsku zajednicu Kosova9
određene nekom mapom, ili sa jedne određene zone koja okružuje jedan spomenik,
zgradu, grupu zgrada, celine, sela ili istorijskog centra grada koji se zaštićuje od
nekog razvoja ili aktivnosti koja može da ošteti istorijski, kulturni, arhitetktonski ili
arheološki kontekst, prirodnog okruženja, ili estetiku izgleda (ZSM)
- Strateško ocenjivanje Okoline (SOO): Proces ocenjivanja mogućeg uticaja jedne
politike, plana i programa za okolinu (ZZS)
- Urbani Plan: Razvojni Urbani Plan i Urbani Planovi Uređenja (AZPP)
Regulativni Urbani Plan: Plan (razmatra se i ako je potrebno pregledava se od
strane opštine svakih pet godina9, koji određuje uslove za uređenje prostora kao
i pravila za mesto gde se nalaze objekti na parceli urbanog zemljišta, definisanje
zone izgradnje uključujući i Linije Uređenja, Tehničke Urbane Norme i druge
zahteve u vezi sa dozvoljenim lokacijama zgrada i drugih gradnji u parcelama
urbanog zemljišta (ZPP)
- Tehničke Urbane Norme: Prostorni ili tehnički koji određuje poziciju, međusobne
odnose zgrada i sigurnost nasledstva (ZPP).
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Opšti Sažetak
Ovaj strateški dokumenat prikazuje sadašnje stanje i trendove očuvanja nasledstva i pejsaža
na Kosovu, predlaže mogućnosti za razmatranje problema na taj način da se razvije jedna
integrisana strategija zaštite, ciljajući poboljšavanje okvira upravljanja do nivoa evropskih
standarda.
Ovaj dokumenat je pripremljen od strane Ministarstva Kulture, Omladine i Sporta, u
savetovanju sa profesionalcima koji predstavljaju jednu gamu stranaka: međunarodne
organizacije, domaće vladine i akademske institucije kao i nevladine organizacije.
Dokument je zamišljen kao sredstvo uputstava, da bude us stanju da stimuliše i adresira
sektorske i mnogo sektorske studije i planovi delovanja da budu usaglašeni unutar jednog
sveobuhvatnog strateškog okvira. Ove studije i planovi će se pretežno pripremiti od strane
domaćih stručnjaka, da bi obezbedili mogućnost za jedan proces učenja i izgradnje
kapaciteta.
Dokumenat je podeljen u dva dela: Uvodni deo (Poglavlja 1-2), koji upisuju sadržaj i
kratko analiziraju situaciju, i drugi deo (Poglavlja 3-4-5-6), koja uspostavljaju uputstva i
praktične preporuke za razvoj jedne integrisane strategije konzerviranja na Kosovu.
Poglavlje 1 opisuje istorijat, gde kroz međunarodna dokumenta razmatra ocenjivanje etike
integrisanog konzerviranja, razmatra potrebe, mogućnosti i prepreke na Kosovu, kao i
ističe važnost za odobravanje novih metoda rada na osnovu jedne sistematske mreže
pristupa.
Integrisano konzerviranje nasledstva je jedan fundamentalan koncept prelaska sa pažnje
prema pojedinačnim zgradama i lokalitetima na jednu brigu za arhitektonske grupe i
sadržine. Većina zadnjih koraka da uključuju i kulturni pejsaž i na kraju krajeva, i ceo
pejsaž, posebno prirodno i kulturno nasledstvo. Ovaj prelazak se prati sa jednim paralelnim
prelaskom sa očuvanja zgrada na upravljanju teritorijalnih izvora.
Nakon deset godina jedne široke aktivnosti, realizovanim od strane raznih aktera nakon
sukoba na Kosovu, vreme je za strukturiranje nasledstva i za očuvanje pejsaža i okvira
upravljanja na jedan više sistemski i efektivni način. Glavni problemi za sprovođenje
integrisanog konzerviranja su:
Zakašnjenja u izvršenju inventarizacije nasledstva i na identifikaciji tampon zona
prostornih planova
Nekontrolisani razvoj izgradnje na urbanim zonama, oko urbanih zona i ruralnih
zona, koji utiču na lokalitet nasledstva u njihovim namenama;
Ograničeni institucionalni kapaciteti ovlašćenja dotičnih autoriteta;
Zakašnjenja u primeni zakona i nedostaci među ministarske saradnje i nedovoljna
ponuda obrazovanja, profesionalne i tehničke.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Poglavlje 2 razmatra sadašnju situaciju u vezi sa pravnim i institucionalnim okvirom u
raznim sektorima koji utiču na nasledstvo i pejsaž, analizira ukratko pristupe i ilustrira
aktivnosti i stranke koje se bave sa poljem kulturnog nasledstva. Usklađivanje metoda
ocenjivanja vrednosti radi poboljšavanju sveobuhvatnosti i njihovo učešće se smatra važnim
posebno za Kosovo.
Generalno, bilo je naglaska na restauraciji i obnovi pojedinačnih zgrada. Broj i
različitost aktera i donatora koji se bave ovim poljem na Kosovu zahteva jednu ojačanu
koordinaciju i jednu orijentaciju koja je određena pravilno. Jedna zajednička
metodologija koja se zasniva na jasno i zajedničko razumevanje etike i kategorija
konzerviranja (od pravne zaštite i obnove) treba da se osnuje. Jedan kod prakse bi bio
neophodan za ovu namenu da bi se ispunila zakonska infrastruktura.
Na osnovu istorijata, Poglavlje 3 pruža jedan okvir uputstva za planiranje jednog
integrisanog konzerviranja za Kosovo, opisujući opširno sistem kulturnog nasledstva i
izvora pejsaža, određujući koncepte i osnovna načela, detaljizirajući grupe i vrste
mera/delovanja koje treba da se preduzmu, i da se identifikuju stranke koje treba
uključiti.
Poglavlje 4 predstavlja jednu predloženu viziju i jednu grupu namera zasnovanu na
ocenjivanju činjenica, potreba i trendova. Nekoliko preduslova su identifikovana kao
suštinske u sprovođenju jedne takve strategije:
- kompletiranje neprestane pravne i institucionalne reforme u MKRS;
- početak operativnih aktivnosti Saveta Kosova za Kulturno Nasledstvo;
- definisanje vlasništva, vođenja, uloga i odgovornosti;
- osiguranje jake političke volje i jedne zajedničke vizije; i
- organiziranje jedne kampanje lobiranja i senzibiliteta.
Pripremne mere za stvaranje povoljnog terena i da bi se vodio proces planiranja
upravljanja se takođe preporučuje kroz:
- treniranju osoblja uključenih institucija;
- razvoj jedne specifične metodologije strateškog planiranja,
- razvoj jedne strategije sprovođenja,
- stvaranje jedne baze podataka i dokumentiranje prethodnih aktivnosti; i
- stvaranje jedne baze podataka ljudskih resursi na Kosovu.
Šta više, ovo poglavlje sugeriše nekoliko minimalnih prioritetnih mera koje će se
preduzeti u kratkoročnom roku, da bi se garantirala zaštita nasledstva:
priprema jednog ocenjivanja napretka za pripremanje inventarizacija,
dijagnozu problema, priprema jednog budžetskog plana delovanja za faze za
završetak;
priprema jednog detaljnog programa budžeta sa fazama za hitne intervencije;
određivanje perimetra zaštićenih zona na svim lokacijama koja su uključena
na listi za stalnu zaštitu i identifikujući kriterije zaštite; i
određivanje vanrednih pravnih mera, administrativnih i finansijskih za zaštitu
kulturnog nasledstva koja je u opasnosti zbog neprestanog pritiska.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
U vezi srednjoročnog i dugoročnog planiranja, Dokumenat Politika predlaže jedan niz
od osam ciljeva:
1. Nasledstvo i pejsaž na Kosovu su potpuno identifikovana i dokumentirana,
jedan naučni inventarizacija prema Evropskim Standardima, opasne situacije su
identifikovane i planirane, i kao takve se neprestano ažuriraju da bi se adresirale
menadžmentu.
2. podignut je jedan prikladan pravni okvir i jedna posebna institucionalna
struktura, koja je konceptirana na takav način da bi olakšala sistemski rad, koja
uređuje očuvanje u skladu sa međunarodnom etikom i koja podstiče održiv
razvoj.
3. šira publika, civilno društvo i privatni sektor su svesni o važnosti očuvanja
nasledstva na Kosovu i za poboljšavanje kvaliteta pejsaža, oni rade sa njihovim
autoritetom i da bi preduzeli radnje i spremni su da doprinose sa njihovim
kapacitetima.
4. profesionalni kapaciteti na načelima i praksama konzerviranja se ažuriraju u
skladu sa međunarodnim zahtevima i koja pokrivaju razna polja sa jednim
mnogo disciplinskim orijentisanim stavom.
5. arhitektonsko i arheološko nasledstvo se čuva sa prikladnom pažnjom nad
određivanja i izgleda grada kao i za zaštitu okoline, ciljajući postizanje većeg
nivoa kvaliteta pejsaža.
6. znanje o kulturnom nasledstvu Kosova je prošireno koristeći razna sredstva
komuniciranja i prikladnim interpretiranjima prema specifičnim karakteristikama
i potrebama mnogo kulturne zajednice stranih i domaćih posetilaca.
7. Ručni rad i nasledni zanati se čuvaju i obogaćuju kod novih generacija, promoviše
se trgovina ručnim radom i uloga i status majstora se ceni.
8. Sistem kulturnih i prirodnih izvora se ocenjuje kroz ponovnu prikladnu upotrebu
zgrada i lokaliteta, u okviru jedne sveobuhvatne strategije ekonomskog razvoja i
jednog održivog razvoja turizma.
Poglavlje 5 predstavlja osam glavnih pitanja koje su odabrane kao najprikladnije u
sadašnjoj situaciji i sa potrebama Kosova za dostizanje identifikovanih ciljeva u
Poglavlju 4. Za svako ključno pitanje su preporučena niz mera. Preporučena su serija
akcija: prilagođavanje pravnih i administrativnih mera, sektorske studije, planiranje
delovanja i tehničke mere. Ključna pitanja su:
1. Identifikacija, dokumentiranje i monitorisanje nasledstva i pejsaža
2. Usklađenost pravnog i institucionalnog okvira
3. Rast svesnosti kod civilnog društva i privatnog sektora
4. Rast institucionalnih i profesionalnih kapaciteta
5. Podsticanje nasledstva i razvojni planovi orijentisana ka pejsažu
6. Razvoj sredstava komuniciranja i prezentiranja
7. ocenjivanje uloge zanatstva i ručnog rada
8. Prikladno promovisanje ponovne upotrebe i ekonomsko ocenjivanje
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Na kraju, ovaj dokumenat Priručnik za Planiranje Politika za razvoj jednog pristupa
integrisanog konzerviranja sadrži u sebe jedan okvir i prvi korak jednog procesa, kroz
koji autoriteti Kosova i stranke mogu da analiziraju i raspravljaju o tome gde oni stoje,
šta su postigli u zadnjim godinama, za koje pravce imaju potrebu i kuda treba da idu da bi
poboljšali menadžiranje nasledstvom i pejzažom i koji su u potpunom skladu sa
evropskim i međunarodnim standardima.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
1. Uvod
1.1. Kontekst i istorijat
Na kraju 2008 godine, Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta (MKRS) je počela sa
pripremnim radom za pripremanje jedne strategije integrisanog konzerviranja u
okviru Plana Delovanja za Evropsko Partnerstvo (PDEP). Proces je počeo početkom
2009 godine uz podršku međunarodnih partnera3.
Ovaj dokument je rezultat tehničke pomoći koje je obezbeđeno od strane Ministarstva
Spoljnih Poslova Italije4. Njen cilj je orijentisan na očuvanju i proširenju nasledstva
na Kosovu prema jednom integrisanom i sistematskom pristupu. Dokumenat predlaže
nekoliko uputstva i niz praktičnih mera koje imaju za cilj usaglašavanje
institucionalnog, pravnog i političkog okvira, sa Evropskim zahtevima, koje će voditi
ka poboljšanog menadžiranja.
Kao svako drugo sredstvo menadžiranja koje utiče na teritoriju i na široki spektar
strana, samo jedan potpuni pristup učesnika planiranja bi mogla da pomogne i
orijentiše sprovođenje. To je posebno važno u prelaznoj fazi administracije nasledstva
na Kosovu, gde institucije, zakoni i politike se grade i usklađuju prema evropskim
standardima, sa namerom ispunjavanja potreba raznih stranaka i raznih
etničkih/kulturnih zajednica.
Zato, ovaj Dokumenat Priručnik za Planiranje Politika (u daljnjem tekstu Dokument
Politika) treba da se smatra kao početak jednog procesa a ne kao završni korak. Takav
proces treba dalje da se razvija da bi proizvela jedan završni strateški dokumenat kroz
jednu strategiju koji uključuje širok broj stranaka u procesu.
One će razmeniti i deliti vizije, delovanje i odgovornosti pruženih od kulturnih
autoriteta, da bi došli sa jednim budžetskim planom delovanja u fazama, koji se
dopunjuje kroz jedan sporazum angažovanja. Jedan nacrt projekat za sprovođenje
procesa je obavljen i od strane međunarodnih stručnjaka, koji su pomogli u
pripremanju ovog Dokumenta Politika5.
3 Ministarstvo Spoljnih Poslova Italije i NVO Švedske Kulturno Nasledstvo bez Granica (CHWB). Stručnjaci
koji pripadaju obema organizacijama su koordinirala njihov rad i očekivane rezultate. 4 Uslovi Referencije:
- Poznavajući važnost kulturne uloge drugih usluga ;okoline; (na primer bio različitost, prirodni spomenici i
kulturni spomenici);
- Upoznavanje na eksplicitan način sa prirodnim vrednostima nasledstva da bi obezbedila da su svi aspekti
pokriveni planom (na primer bio različitost);
- Imajući jedan širi pristup imovine kulturnog nasledstva ( na primer,
- Upoznavanje opširnije sa kulturnim pejzažima, razvijajući modele predviđanja da bi pomogli upoznavanje
sa slučajevima ne registrirane imovine kulturnog nasledstva koje se nalaze unutar posebnih zona, i znajući
nepokretnu imovinu (kao što su carine i prakse) ili turističke potencijale;
- Razumevanje da ;vrednosti sukoba; može da postoji, na primer ;biljke grožđa; za nekoliko posebnih regiona
može biti bogatstvo kulturnog nasledstva, i da su potrebna rešenja da bi se prepoznale sve vrednosti;
- Usklađenje standardne terminologije koristeći Prirodnu i Kulturno Nasleđe da bi obezbedili jasnoću
razumevanja (na primer, zamenjujući ;zaštićenu i održavajuće;sa ;očuvano;). 5 Silvia Cravero. Deo 2: Projekat procesa prethodnog planiranja. Na: Ka jednom dokumentu integrisanog
Konzerviranja za Kosovo. Maj 2009. Ekstrakt (grafikon) je prikazan na Dodatku A.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
U deset zadnjih godina nakon Rezolucije Saveta Sigurnosti OUN 1244 (1999)6, veliki
deo aktivnosti na polju kulturnog nasledstva na Kosovu je izvršenu uz međunarodnu
asistenciju. Restauracija i obnavljanje radova nakon sukoba je bilo sa puno tenzija,
posebno nakon nemira i oštećenja iz 2004 godine. Ovi radovi su se obavljali paralelno
uz strukturiranje institucionalnog i pravnog okvira kao i mere za izgradnju kapaciteta,
koja se podržavaju od međunarodnih organizacija, agencija saradnje i NVO.
U 2005 godini, jedna strategija konzerviranja za Kulturno Nasleđe na Kosovo je
pripremljeno od strane MKRS u saradnji sa Nezavisnim Međunarodno Veče.
Ovaj dokument je više jedno pismo orjentacije negoli jedna strategija, koja sadrži
opšte preporuke. Ukratko, ove preporuke su: ponovno određivanje institucionalne
uloge i odgovornosti dotičnog autoriteta, osnivanje jednog departmana kulturnog
nasleđa, kompletiranje pravne strukture i distribucija zakona, razvoj jednog otvorenog
procesa planiranja budžeta, stvaranje registra za projekte donatora da bi uredili i
monitorisalo njene aktivnosti, evidentiranje inventarizacija zgrada i zaštićenih
objekata, započinjanje kampanji obrazovanja i rasta kapaciteta.
Važnost odabiranja vođstva procesa i osiguranja političke volje su isticane na ovom
dokumentu. U zadnjim godinama, preduzete su radnje za praćenje ovih preporuka i
postignuti su nekoliko rezultata, ovaj Dokument Politike je jedna mogućnost da se
trenutno pogleda pozicija umetnosti, da se razmatraju preporuke i da se integrišu sa
nekoliko praktičnih predloga za njihovo sprovođenje i za uređenje radnji u procesu.
Jedan nacrt Priručnika o Upravljanju Kulturnog Nasleđa na Kosovu je napisan od
strane radne grupe koordinirane od MKRS7. Ovaj dokumenat opisuje korake zaštite
kulturnog nasleđa u skladu sa međunarodnim standardima za formulisanje politika
upravljanja. One se nadovezuju sa nizom aktivnosti, od čuvanja zgrada i
individualnih objekata do proširenja kompleksa kulturnih izvora (dodirnih i ne
dodirnih, kulturnih i prirodnih), kao takva smatra se jedan vektor za zajednicu i
ekonomski rast.
Administriranje kulturnog nasleđa na Kosovu je pod velikim transformisanjem.
Institucionalna reforma u okviru MKRS je u toku i podržava se od strane Evropske
Komisije8, za Transformisanje Divizije Kulturnog Nasleđa u Departman, pojačavajući
njene kapacitete i ispunjuju pravne praznine, odnosno novi zakon o Kulturnom
Nasleđu (2006) i sedam nacrt Uredbe (2008). Šta više, Savet Kosova za Kulturno
Nasleđe (SKKN) čije osnivanje je predviđeno zakonom, se osniva pod nadgledanjem
i savete delovanja MKRS za upravljanje nasleđa i određivanje budžeta.
6 Rezolucija 1244 Saveta Sigurnosti OUN, ovlašćena za civilnu međunarodnu prisutnost na Kosovu, zatim deo
Federativne Republike Jugoslavije postavljenoj pod privremenom Administracijom OUN (UNMIK) 7 Upravljano od strane Flemming Aalund, danski specijalista kulturnog nasleđa, sa doprinosom Juliana Latifi,
advokata sa albanskim državljanstvom. 8 Alessandro Blanchi (Italijansko Ministarstvo za Kulturno Nasleđe i Aktivnosti) je stručnjak naimenovan za
ovaj zadatak.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Niz drugih aktivnosti adresiranja upravljanja kulturnog nasleđa se sprovode od strane
međunarodnih organizacija i NVO u partnerstvu sa MKRS. Među njih, Forum
Kulturnog Nasleđa, promovisan od strane Evropske Unije ( ZNKE i PSBE)9 vredi da
se pomene. Niz redovnih mesečnih foruma (prvi je održan na kraju januara 2009) i
imao je za cilj da sakupi zainteresovane strane kada je reč o kulturnom nasleđu. Ovi
događaji imaju za cilj da stvaraju jednu platformu za razmenu informacija i
koordiniranje aktivnosti, pružajući mogućnost za raspravu u vezi sa specifičnim
mestima i projekata i rezultira sa praktičnim preporukama.
Sa tog gledišta, ovaj Dokumenat Politika i proces za njegovo razmatranje kao i
njegovo odobravanje su jedna mogućnost da se stvara jedan osnovni dokumenat za
integrisanje i orijentaciju narednih aktivnosti koje su u toku. Za ovu svrhu, načela i
linije delovanja treba da se usaglase u jednu zajedničku viziju kojeg imaju svi glavni
akteri za dato vreme. Zato, predloženi dokumenat pruža praktičnu orijentaciju koje
mogu da se razviju dalje kroz opšte strategije u fazama i planiranju budžeta od strane
MKRS, u bliskoj saradnji sa drugim akterima.
Takva strategija treba da se zasniva na suštinsku analizu kvaliteta i količine zadnjih
dešavanja, sadašnja situacija i trendovi očuvanja nasleđa, u odnosu na rast urbane i
teritorijalne izgradnje10.
Ipak, u ovim okolnostima, Integrisana Strategija treba da bude prikladna mera i
fleksibilna koja obezbeđuje ; zaštitnu ogradu; bez smetnji za promene tokom
sprovođenja.
1.2. Napomene o konceptu integrisanog očuvanja
Koncept integrisanog očuvanja uvedena od strane Saveta Evrope (SE) 70-tih godina
uprkos posledicama urbanističkog i prostornog pritiska razvoja istorijskih gradova
industrijalizovanog sveta. Potreba za kontrolu tih efekata je nastao ranije 60-tih godina u
aktivnosti sa mnogo tenzija izgradnje nakon rekonstrukcije, osvedočene nakon dve
preporuke od strane UNESCO-a - da se održi e pejsaž (62) i kulturnog nasledstva (68 ), u
opasnosti od privatnih i javnih radova11.
Evropska Povelja Arhitektonskog Nasledstva i deklaracija Amsterdama, odobrena u
Amsterdamu od strane Komiteta Ministara Saveta Evrope u 1975, su prvi međunarodni
dokumenti kojima je uspostavljen set principa za integraciju očuvanje nasledstva u
razvojnim planovima, što se može sumirati na sledeći način:
9 Evropska Komisija za Vezu i Specijalni Predstavnik Evropske Unije. 10 Unutar okvira MKRS, projekat nazvan ;Analiza situacija o integraciji kulturnog nasleđa u prostornom
planiranju na Kosovu; se obavlja od strane CHWB, praveći upitnike po opštinama. 11Nekoliko zemlje Evrope su pilotirali aktivnosti da bi stavilo očuvanje urbanizma na praksama urbanog planiranja, i
na taj način da se rehabilitira i regenerišu centri svih istorijskih gradova. Italija je jedna od država koja je doprinosila puno na
teoretskom razvoju i praktičnom eksperimentiranju , kroz aktivnu raspravu promovisan od 60-tih godina od ANCSA
(Nacionalno Udruženje Istorijskih-Umetničkih Centara grada ), kroz nekoliko veoma dobrih planova za istorijske gradove,
znači među mnogim ostalima: Bergamo Alta (od Luigi Angelini, 1934), Assisi i Gubbio (od Astengo Giovanni, 1957
i 1960), Urbinos (od Giancarlo De Carlo, 1955-1960) Bolonje (od Pierluigi Cervellati, 1969), i sa Italijanskom Karom: Karta
Gubbio (1969) i tri Karte Restauracije (1931, 1972 i 1987).
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Održavanje integrisanog nasledstva je ključna karakteristika prostornih i
urbanog planiranja;
Održavanje integrisanog nasledstva zabrinjava i uključuje građane na
direktan način;
Nacionalne mere zaštite integrisane se sastoje od administrativnih,
finansijskih, socijalnih i obrazovnih mera;
Da bi se integrisanekonzervacije pravilno primenile, treba da imaju
Inter – sektorsku saradnju između različitih javnih administrativnih i zakonodavnih
organa, kao i zakonodavne mere treba da se koordiniše zajednički na načine koji
dopunjuju i poboljšavaju jedan - drugog;
Integrisano očuvanje znači da ne na sistematski način zatraže oblici moguće saradnje
između partnera kroz aktivnosti, ne podela profesije na radu, mere da kompanija budu
odgovorniji na radu, veći rad kao i bolje označeni volonterski rad;
nacionalni, regionalni i lokalni organa vlasti treba da preuzmu aktivnu odgovornost
za implementaciju integrisanog očuvanja12.
Rezolucija (76) 28 u vezi sa adaptacijom zakona i propisa u pogledu očuvanja nasledstva
integrisane arhitekture, potpisan od strane istog odbora u 1976 godine prevodi koncept
integrisanog očuvanja u praktičnom smislu:
"Sa integrisanim konzervacijom" kulturnog nasledstva spomenika i lokaliteta se mislio na
čitav niz mera usmerenih na obezbeđenju nastavka nasledstva, njeno održavanje kao i deo
odgovorne okoline, bilo napravljeno od čoveka ili prirode, eksploatacije i njegove
prilagođenosti potrebama društva.
Ove mere bi trebalo da imaju dva glavna cilja:
1. Konzervacija spomenika, grupe zgrada i zemalja kroz:
- Mere za njihovo očuvanje;
- Koraci za obezbeđenje fizičke bezbednosti njihovih sastavnih delova;
- Operacije čiji je cilj obnavljanje i njihovo unapređenje.
2. Integracija spomenika, zgrada i grupe zemalja u fizičkom okolinama današnjeg
društva kroz programe dizajnirane za:
- Oživljavanje starih zgrada i spomenika koji pripadaju- grupama koje se povezuju
sa društvenim svrhama, verovatno se razlikuje od njihove originalne funkcije, ali u
skladu sa svojim dostojanstvom, i koliko god je to moguće na održavanju njihovih
karakteristika;
-Rehabilitacija zgrada naročito onih namenjenih za stanovanje, kroz renoviranje
njihove unutrašnje strukture i prilagođavanja potrebama modernog života, dok se
brižljivo čuvaju kulturne karakteristika od interesa. "
12 Savet Evrope (tekst od Sophie Jeleff). Konvencije Saveta Evrope za kulturno nasleđe. Nasleđe Evrope-
zajedničko bogatstvo.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
U rezoluciji se naglašava odgovornost za održavanje ravnoteže između čoveka i okoline i
očuvanja kulturnih dobara nasledstva, njihovu pozadinu i arhitektonski kompleksi se nalaze u
okviru zajednice.
Javne vlasti na svim administrativnim nivoima mogu da odigraju direktnu ulogu
dodeljivanjem značajnog dela sredstava za urbanizaciju i aktivnosti konstrukcija za
održavanje kulturnog nasledstva, podsticanje privatne inicijative konzistentno sa njihovim
programima. Oni takođe treba da preduzmu mere da se obezbedi da su kvalifikovani
profesionalci kojima je poveren rad na konzervaciji, da je obuka pružena i da primenjuje
kriterijume, metode i testirane tehnike.
U rezoluciji se obraća posebna pažnju na potrebu za obukom studenata arhitekture da nove
zgrade usklađuju sa starim, naročito u blizini spomenika ili u okviru grupe zgrada. Osim
toga, vlasti treba da imaju kontrolni uticaj nad autentičnosti spomenika u oblasti gde su
predviđene promene, ili su u velikoj planirane javni i privatni radovi (putevi, itd.)
Zakoni koji se odnose na kulturno nasleđe, ali i neke aspekte zakona o urbanizmu i
stanovanju treba da se revidiraju da bi ih koordinirali da budu kompatibilne i međusobno
komplementarne. U rezoluciji se daje detaljna uputstva za primenu integrisanog pristupa kroz
finansijske, administrativne, obrazovne i socijalne mere, kao i učešće javnosti.
U svim tim međunarodnim dokumentima, među kojima posebno Konvencija za Zaštitu
Arhitektonskog Nasleđa Evrope (Granada 1985), Evropska Konvencija za Zaštitu
Arheološkog Nasleđa (Valeta, 1992) i ICOMOS Povelja o Narodnoj Baštini u
Građevinarstvu (Meksiko, 1999), teorija integrisanih konzervacija razvijena i konsolidovana
kontinuirano. Ova evolucija je paralelna sa širenjem koncepta kulturnog nasledstva uključiti
sve više i više kategorija resursa. Osnovni princip je prioritet dat grupi objekata na
izolovanim spomenicima.
Ključni dokument koji se odnosi na integraciju prirodnih i kulturnih resursa politika
prostornog razvoja evropske teritorije čime se obezbeđuje poštovanje njenih različitosti je
Perspektiva Prostornog Razvoja Evrope PPPE ka Uravnoteženom i Održivom Razvoju
Teritorija Evropske unije, koji je usvojen u Potsdamu u 1999 godini, posle petogodišnjeg
procesa diskusije. PPPE je dokument - nije pravno obavezujući izdat od Neformalnog Saveta
Ministara odgovornih za prostorno planiranje Evropske Komisije.
Dokument ima za cilj da obezbedi okvir za političke uputstva i poboljšavanje sektorskih
politika koje utiču na teritorij, ciljajući održivo prostorno planiranje. Pravilno upravljanje
prirodnim i kulturnim nasledstva je jedan od tri ciljeva i opcija u gledištima PPPE , dve
ostale su poli centralne u prostornom razvoju i jednaki u pristupu infrastrukturi i znanju.
Važna tačka ovog teorijskog procesa je Evropska Konvencija o predelima, koja je usvojena
2000 u Firenci od strane Saveta Evrope. Konvencija predlaže više inovativnu viziju svih
dimenzija pejsaža: fizičke, socijalne, kulturne, prirodne, itd. Ako Konvencija UNESCO o
Svetskom Nasledstvu iz 1972 je prvi međunarodni dokument za očuvanje prirodne i kulturne
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
baštine (i uputstva iz1992 godine odlučila da uvede kulturnog pejsaža) Konvencije iz 200
godine je revolucionarna jer smatra prirodna i kulturna nasledstva pod okriljem iste: pejsaž,
zaobilazeći i podele u dve kategorije.
Različite zemlje su potpisale ovu Konvenciju, a drugi su je ratifikovale i pokrenuli proces
implementacije kroz nacionalne zakonodavne strukture. Među Zemljama Jugoistočne Evrope
koje su ratifikovale ovaj dokument su Rumunija (u 2002), Hrvatska, Makedonija, Slovenija i
Turska (u 2003), Bugarska (u 2004) i, poslednje vreme, Crna Gora, u kojoj je Konvencija
stupila na snagu 1. maja ove godine.
Iz tog razloga, održavanje kulturnog nasledstva je premeštena iz interesa ; Sastanaka; i
nekako ;Ideološki; nad specifičnim spomenicima razumevanju funkcije spomenika;,
svakodnevni i mali i objekti na kraju čitav krajolik doprinosi ;kulturnoj važnosti; i kulturnoj
geografiji date oblasti.
Dakle, sada je prihvaćeno da se svi ovi izvori budu zaštićeni, sačuvani i poboljšani, kao
sredstvo za podsticanje razvoja zajednice i osećaj da pripadaju teritoriji. Učešće zajednice je
od suštinskog značaja u ovom procesu.
Evolucija koncepta integrisanog upravljanja nasledstva predložena su u zadnjim godinama
od strane mreže partnerskih zemalja u dva projekt programa nasledstva: EuroMed, P.I.S.A. i
DELTA. U tom kontekstu, nasledstvo i pejsaž doživljavaju se prema sistematskim
gledištima. Evro-Mediteranska Karta za povećanje integrisanja Kulturnog nasledstva
predloženo od PISA. Projekat u 2002 godini, obogaćuje sadržaj integralnog planiranja u
okviru inovativnih perspektive u kojoj svi sistemi nasledstva resursa su proširila svoju ulogu
u održavanju identiteta i održivog lokalnog razvoja.
Bečki Memorandum o Svetskom Nasledstvu i Savremena Arhitektura - Upravljanje
istorijskih urbanih pejzaža;, koje rezultiraju sa sastanka Komiteta UNESCO-a - Svetske
baštine u 2005 godini je izraz najnovijih događanja integrisanog očuvanja kulture.
Preporuka UNESCO o Konzervaciji i Ulozi Savremenih Istorijskih Zona
(Najrobi 1976), Bečki Memorandum o pejsažu gleda isto opšti prikaz definisane Evropske
Konvencije o Predelima. Fokusira se na uticaj razvoja savremenog urbanog pejsaža sa
značajem za nasledstvo, unutar šireg teritorijalnog konteksta. Dakle ovaj dokument je važna
referenca za integrisani pristup očuvanja, ne samo za mesta Svetskog Nasledstva.
Posle više od 30 godina iskustva i evoluciju, integrisano konzerviranje može se smatrati kao
deo zrele politike očuvanja. U isto vreme, koncept treba da bude fleksibilan, sposobna da
pruži nove pristupe, metode i sredstava prilagođenih specifičnim situacijama, kao što je
obnova multikulturnog Kosova.
Ipak, neke osnovne uputstva u vezi sa propisnim čuvanjem i upravljanjem pejsaža kulturnog
nasledstva treba poštovati:
- potrebna zaštita i održavanje svih vrsta nasledstva, karakteristike i kontekst;
- Procena zajedničke vrednosti i uspostavljena dobra, etiku konzervacije i
metodologije, kao i
- Uključivanje kvalifikovanih profesionalaca.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
1.3. Zašto integrisane politike konzervacije za Kosovo?
Politika integrisanog očuvanja za Kosovo je predviđena od zainteresovanih strana za
Kulturno Nasleđe na Kosovu u poslednjih nekoliko godina, s jedne strane da usklade svoje
aktivnosti sa navedenim međunarodnim doktrinama i, s druge strane, da stvore okvir za
efikasnije očuvanje i upravljanje u uslovima izgradnje brzog urbanog i teritorijalnog razvoj
Zaista, u poslednjih deset godina Kosovo je predmet donekle haotično obnove i izgradnje
aktivnosti na svim nivoima teritorijalne uprave. Ovaj fenomen proističe od brzog i
nekontrolisane izgradnje stambenih i komercijalnih objekata razbacani širom teritorije do
najvećih delova infrastrukture - putevi, posebno u izgradnji ili planirana.
Ova aktivnost utiće ne samo na kulturna dobra nasledstva i njihova podešavanja, ali
generalno, arhitektonski kvalitet i izgled puteva gradovi u istorijskim centrima i karakter
pejsaža, u ruralnim oblastima i selima. Kao rezultat, pored drugih razloga (ne-efikasno
upravljanje otpadom, neregularne aktivnosti bagerima, itd), ona izaziva i okolina vizuelno
zagađenje okoline, na kraju dovodi do smanjenja socijalnih dobrobiti.
Institucionalna i pravna struktura očuvanje kulturnog nasledstva na Kosovu mora biti
prilagođena i ojačana tako da može da se nosi sa ovom situacijom da ide izvan okvira MKOS
- i poziva na još Pro – aktivno učešće u prostorno planiranje aktivnosti, koje sprovodi
Ministarstvo za Okolinu i Prostorno planiranje (MSPP), i lokalnih vlasti. U koordinaciji sa
tekućim institucionalnim reformama upravljanja kulturnog nasledstva, ovaj rad nudi neke
predloge za povećanu saradnju sa zainteresovanim stranama i drugim partnerima.
Tačke od posebnog značaja će imati koristi od znanja o delotvornim merama zaštite i
konzervatorskih radova. Arheološka područje Rimskog grada, Ulpijana (sa sarkofagom i
drugim važnim objektima) se koristi kao poljoprivredno zemljište i nije dovoljno proučena.
Ocenjivanje obezbeđuje razvojni društveno - ekonomski potencijal, kada očuvanja i
upravljanja se obezbedi. Tvrđave Novo Brdo i Prizrena su i drugi primeri neiskorišćenog
resursa koje je potrebno za bolje očuvanje planiranje i integraciju u pejsaž. Što je još
ozbiljnije, očigledno 2.847 zemalja koje su identifikovani u istraživanju u 2002 godini su
izgubljeni, uglavnom zbog razvoj novih gradnji.
Pored toga, usklađivanje sa očuvanjem urbanističkog planiranja kulturnog nasledstva
i prostornog planiranja i izgradnje za obnovu, integrisane politike konzervacije
može stimulisati, kroz akciono planiranje i sprovođenje pilot projekata jedno aktivno i
dinamično upravljanje teritorije zasnovano na održavanju i unapređenju svih prirodnih
sistema i kulturnih resursa: materijalne i nematerijalne, monumentalne i govorni pejsaž, bio
različitost, poljoprivredno i kulturno nasleđe, rukotvorine, tradicija zajednice, kulturne
industrije i događaji, karakteristični proizvodi i kuhinja, itd.
Treba istaći da je takav pristup povezivanja očuvanja kulturnih resursa sa lokalnim razvojem
zahteva jačanje zakonodavstva i institucionalnog okvira, stvarnu političku želju na svim
nivoima i snažan stav nad partnerstvom i inter - sektorske saradnje partnera iz institucija,
civilnog društva i privatnog sektora.
Lokalni nivou je više pogodan za pilot projekte razvoja integrisana u manjoj meri, onliko
koliko bude imao okvir za upravljanje i podršku sa centralnih institucija.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Neka iskustva sprovedena na Kosovu, posebno NVO - (međunarodni i nacionalni) u
saradnji sa MKOS, pokazuju pokušaj da se utiče na ceo ;lanac; nasledstva u skladu sa
sistemski pristupom, što je primoralo niz aktivnosti kao što su izgradnja, očuvanje i
rehabilitacija, obuka, podizanje svesti i razvoja turizma za generisanje prihoda. Predstavnici
civilnog društva i intelektualci rado pokazuju razumevanje i entuzijazam koji aktivno
doprinose svojim idejama i iskustvom u cilju razvijanja sveobuhvatne integrisane strategije.
Kosovski potencijal za podstrek lokalnog razvoja i održivi turizam baziran na kulturnim
resursima i teritoriji su izuzetni. Raznolikosti kulturnih izraza i nasledstva je najvažnija
komponenta. Transformacija ovog elementa kao izazov u prilici je znak takvog integrisanog
plana. Pored toga, prirodne i kulturne geografije pružaju jedinstveno iskustvo za posetioce,
gde je okolina prirodnih, kulturnih i ;industrijaliziran; (npr. mineralna istorijska zone), iako
heterogena, je čitav pejsaž.
Razumljivo, to će biti dug proces - tokom kojeg treba uzeti u obzir pitanje suvereniteta nad
delovima teritorije i potrebe za izgradnju ili jačanja kosovskog identiteta. U teoriji, jedna
politika multikulturne dimenzije integrisanog lokalnog razvoja može biti dobar alat da se ide
dalje od etničkih pitanja, menjajući proces rasta od kulturnog identiteta (i slične nasleđe) u
teritorijalni identitet. Ovo zahteva intenzivnu dugoročnu edukaciju kao i politike da se
podigne svest, u cilju izgradnje jednog smisla državnosti Kosova.
Efikasne integrisane konzerviranja mora biti razvijena kroz mešovite pristupe, u smislu
donošenja odluka: pitanja u vezi sa granicom i održavanjem kulturnog nasledstva i pejsaža
treba da budu razmotrena, upravlja i kontroliše od centralnih institucija, dok drugi zahtevaju
obavezno puno učešće lokalnih zajednica. U principu, što je širi broj stranaka koji učestvuju
aktivno u fazi planiranja, uspešnije će biti sprovođen. Ovo je posebno tačno za pilot projekte
za integrisani lokalan razvoj, koji treba da bude primarno finansira pristupom od dole – gore.
Međutim, nasledstvo i održavanje pejsaža na Kosovu u prvom redu treba da se pozabavi
strukturalnim pitanjima važnim da stvori okvir za eksperimentisanje takvog dinamičnog
teritorijalnog planiranja na sistematičan način. Među ključnim pitanjima naravno da su
obrazovanje i podizanje svesti, da pomogne zajednicama da izgrade osećaj da pripadaju
teritoriji. Ovo poslednje treba posmatrati kao pejsaž i nasleđa različitih naroda, sa različitim
kulturnim izrazima su ključni faktori teritorijalnog sticanja a ne razlog za osećanja
razdvajanja.
Ostala osnovna pitanja imaju potrebu za intervenciju ili neodložni završetak, pre svega
završetak inventarizacija kulturnog nasledstva. Digitalni sistem je kreiran (koristeći standarde
Saveta Evrope), uz podršku British Council i NVO CHWB. Osoblje Odeljenja kulturnog
nasledstva MKOS - Lokalni instituti Kulturnog nasledstva su trenirani. Stoga, završetak
naučnog inventarizacija mora da prati sistem brzog istraživanja i planiranje rizika čim se
ažurira prethodni popis.
Dok institucionalni i zakonodavni okvir je još uvek u izgradnji (glavni zadatak
novoosnovanog COP je u stvari završetak i ažuriranje inventarizacija), aktivnosti različitih
donatora treba da budu koordinirani i orijentisani u načela i praksi. Namera je da se izbegnu
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
;uvoženi; pristupi ili neodgovarajuće konzerviranje da se sprovodi bez kritike, da lokalne
zajednice bi imale koristi od rada i, konačno, da aktivnost nije integrisana u oblasti
prostornog planiranja.
Štaviše, vlasti na Kosovu treba da se dogovore kulturnog nasledstva o svojoj viziji i etike
koja se odnosi na primenu međunarodnih standarda za posebne slučajeve, određujući na
primer, jedan sistem odlučivanja zasnovan na vrednosti u vezi sa projektima predloženim od
strane donatora i privatnih vlasnika zaštićenih zgrada.
Još jedno važno pitanje u jednom post-konfliktnom regionu je da odluči kada i u kolikoj meri
obnova spomenika ili njihovih delova je izuzetno prihvatljiv za regeneraciju značaja jedne
zemlje. Dakle, detaljan kodeks ponašanja za zaštitu kulturnog nasledstva na Kosovu treba da
se utvrdi što je pre moguće nakon brzog istraživanja, u detaljima i da ispunjava Zadnji Zakon
Kulturnog nasledstva i njegovih propisa.
Pitanje posebnih zaštićenih zona ne može se ignorisati, jer je ključna komponenta
Ahtisarijevog plana13. Njihova zaštita treba da se olakša i nadgledana radi sprovođenja od
Saveta Monitorisanja14, kako bi se osiguralo mirno postojanje nasledstva mesta verske i
kulturne važnosti za zajednicu kosovskih Srba. Prema ovom osnovnom dokumentu,
vlasništvo i odgovornosti za upravljanje ovih mesta su u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi na
Kosovu.
Zato, stalno u skladu sa Ahtisarijevim planom, posebnih zaštićenih područja treba posmatrati
kao oblasti za koje su autoriteti kulturnog nasledstva na Kosova imaju ograničenu nadležnost
da sprovode svoje odluke. Međutim, ovaj Dokument Svojine, a posebno predloženi Kodeks
prakse su ogromna mogućnost za definisanje nekih zajedničkih metodoloških principa za
očuvanja kulturnog nasledstva i upravljanja i da se stvori platforma za diskusiju i pregovore o
potrebama i odgovornostima u budućnosti.
Kao zaključak, glavni cilj ove Dokumenta Politika je da obezbedi nadležnim organima
sredstvo za:
Orijentacija strateškog planiranja očuvanja nasledstva i očuvanja pejsaža u skladu sa
međunarodnom i evropskom doktrinom i sadašnjim politikama; i
Osnivanje jednog vodećeg okvira za koordiniranje raznih inicijativa i delovanje
partnera.
13 Sveobuhvatni Predlog za Rešenje Statusa Kosova (od Marti Ahtisarija, Posebni Predstavnik Generalnog Sekretara Ujedinjenih Nacija) 26
Mart 2007. Ustav Republike Kosova (na snazi od 15 Juna 2008) je u skladu sa ovim dokumentom i koji je u toku sprovođenja. Nezavisnost
Kosova podržana od 63 države (9 Novembar 2009), ne priznaje se od međunarodnih aktera koji se oslanjaju na Rezoluciji Saveta
Bezbednosti 1244 (RSBUN 1244) 14 Pošto Savet (predviđen zakonom) ne funkcioniše još uvek, njegova uloga se vrši od strane ICO.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Specifični ciljevi su:
Preporuka za hitne mere radi adresiranja identifikacije i zaštiti ugroženog kulturnog
nasledstva u što kraćem roku;
priprema terena za efektivnu i integrisanu zaštitu, očuvanje i rast strategije u kratkom
srednjem i dužem roku;
Ohrabrivanje za Očuvanja orijentacije ka razvojnim šemama izgleda gradova i
pejsaža u skladu sa Evropskom Konvencijom Pejsaža;
Pristup na integraciji očuvanja kulturnog nasledstva i upravljanje sa urbanim i
prostornim planiranjem
Predlog za jedan niz integrisanih inicijativa za obrazovanje o nasledstvu, povećanju
svesti i razvoja zajednica; i
Promovisanje Eksperimentiranja integrisanih pilot projekata na lokalnom nivou sa
Namerom razvoja kroz povećanje kulturnih izvora.
1.4.Ka integrisanom i sistematskom pristupu
Danas, kulturni operateri su upoznati sa konceptima kao što su umrežavanje, integracija,
koordinacija i saradnja, kao i stavom kako da se radi sa projektima, pod uslovom da se
samostalni projekti usaglašavaju u zajednički plan gde svi učestvuju. Javna Uprava mora
da se prilagodi ovom novom pristupu, usvajanjem kreativnih sredstava i metoda da se
obezbedi kvalitet rada, fleksibilnost i ušteda na javne intervencije, zajedno sa
poboljšanim kapacitetima komunikacije.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Kao mreže, i koncept sistema15 uvozi se iz nove tehnologije i prilagođen je za
metodologiju planiranja kulturne intervencije. Umrežavanje i sistem razmišljanja može
biti izazovan na prvi pogled pošto izgleda da smanjuje autonomiju i vidljivost u odnosu
na sektorski pristup - ne sistematičan. Ipak, kratkoročni i dugoročni sistemi će dodati
dugoročne prednosti su deo sveobuhvatnog i integrisanog programa. Očuvajući
nezavisnost uloge i interesa, umrežavanje donosi dodatnu vrednost. Prikupljanje organa i
pojedinaca koji rade u sektoru kulture - kao kompletan pogled na kulturu - i njihovu
punu integraciju u Multi - sektorske planove lokalnog razvoja treba ohrabriti i
promovisati perspektive ;pravljenja sistema;.
Štaviše, mreža u EU porasla su zahvaljujući doprinosu institucija Evrope, ciljajući
promovisanje primene svoje politike u oblasti kroz lokalnu upravu. To se desilo u
različitim oblastima, od kulture razvoja infrastrukture, od ekonomije do zaštite okoline.
Gradovi su podstakla učešće raznih aktera poprečnih mreža: preduzeća, univerziteta i
istraživačkih centara, lokalnih uprava, civilnog društva, itd, usvojila strategiju partnerstva
i konsultacije za trajno zajedničko planiranje.
Prva faza obuhvata identifikaciju procesa procene lokalnih resursa u skladu sa
antropološkim i sveobuhvatnim prikazom, prikaz koji je selektivno i bolji. Kulturni
resursi i prirodni resursi koji čine materijalne i teritorijalne važnosti staviti u međusobnim
odnosima, najviši izraz monumentalnog nasledstva i umetnost i tradicija zanata. Od 90-
tih godina, lokalna administracija povećava svoju ulogu u jednostavnom teritorijalnom
upravljanju i socijalni-ekonomski razvoj. Nove odgovornosti, ali i nove mogućnosti
donesu širi spektar i, shodno tome, potrebu za podizanje kapaciteta institucionalnog
upravljanja projekta.
U ovoj situaciji, pojavila se potreba da se razvije sveobuhvatna vizija za budućnost
gradova i teritorija. I sva ta vizija treba da ide dalje sektorskim politikama, usklađuju
ih pod zajedničku strategiju. Naj dinamičniji evropski gradovi počeli su eksperiment
sistematskog pristupa u kome prema opštem upravnom postupku je integrisan u okviru
novih sredstva za planiranje (npr. Strateški plan, uvedena u kasne 90 - tih). Drugi imaju
za cilj rešavanje uspeh opštih ciljeva razvoja o celom sistemu, prema viziji uključujući
sektorske aspekte: kulturne, socijalne, ekonomske, fizičke, itd.
Menadžiranje Kulturnog Nasledstva je bio jedan od glavnih pitanja pogođeni ovim
sistematskim pristupom. U planiranju upravljanja je važno da se ponovo - podele među
različitim sektorima prilagođen da se nosi sa složenim protivrečnosti: od očuvanja i
razvoja, između tradicije i modernosti, između očuvanja ručnih radova i inovacije (znači
za uštedu energije). Menadžment treba da ispita međuzavisnosti između očuvanja i
proširenja, upravljanje svim dimenzijama pokušavajući da ih učiniti kompatibilnim za
jedne - druge.
15 Sistematski pristup gleda na celu strukturu sistema i ne samo iz jednog sastavnog dela, u izolaciju. Uzima u
obzir veze u celom sistemu, videći ;probleme; u nekom sektoru kao deo opšteg sistema, ne želeći da ih prebaci
na drugi sektor. Razmatra mogućnost promene glavnog izvora otpora a ne da vrši pritisak za prevazilaženje
ovog otpora, misleći da jedini način za razumevanje i rešenje nekog problema je da se uzme u obzir deo u
odnosu na dugoročni pristup da traženje za sve glavne instrumente da utiče na promenu sistema kao celine.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Menadžiranje Kulturnog Nasledstva zaista ima značajan uticaj na području oko njene
osnovne dimenzije, kao što su ekonomski rast i otvaranje novih radnih mesta, okolina pejsaža
i održavanje infrastrukture. To može biti element teritorijalnog razvoja, pod uslovom da su
ispunjeni neki osnovni uslovi: spremnost i sposobnost vlasti planiranja da planiraju i
upravljaju procesom, adresirajući i rešavajući konflikte uz učešće svih zainteresovanih strana.
Preliminarne studije su potrebne, s jedne strane da okupi i organizuje baze kulturnih i
prirodnih resursa i njihovog sistema upravljanja, a za uzvrat da se proceni postojanje uslova
za početak procesa i uspešno planiranje. Prvi važan preduslov za takav sistematičan pristup je
da se razvije odnos razmene informacija, bez kojih ne sprovođenje integrisane politike mogu
biti potpuno ostvareni.
2. Pregled trenutne situacije
2.1. Reflektiranje na vrednosti nasledstva
Uputstvo za svaki plan konzerviranja - bilo za pojedinca ili zgrade ili celog istorijskog centra
- treba da bude obavešten od ocenjivanje vrednosti, njihovog prikupljanja čije artikulacije
definiše puni značaj objekta ili zemlje. Tradicionalne Kulturne vrednosti smatraju stručnjaci
(istorijske, umetničke, itd) u naše vreme treba da dodamo kulturnu i društvenu vrednost koja
donosi zajednici. Često je razlika između dva skupa vrednosti. Rejting Kulturnog Nasledstva
je disciplina koja još uvek nedostaje u metodologiji, uprkos važnosti za rešavanje odluka
konzervisanja16.
Okvir za upravljanje kulturnog nasledstva na Kosovu je nedavno ponovo osnovan pod
uticajem međunarodnih organizacija i stranih posmatrača, nakon stabilizacije Post -
sukoba obnove. U tom kontekstu, odraz vrednosti kulturnog nasledstva koji je neizbežan
korak treba preduzeti. Poslednje dve decenije su kritički osvrt na međunarodni sistem za
procenu kulturnog nasledstva paralelno sa procesom demokratizacije koncepta kulture.
Stručnjaci na Kosovu nisu u potpunosti uključeni u ovu debatu, zbog političke situacije.
U prethodne politike konzerviranja, odluke o tome šta se nalazi na listi kulturnog nasledstva
inventarizacije i šta da se stavi pod zaštitu je odgovornost ograničene grupe stručnjaka
nasledstva. Nacionalna lista odražava kulturne i profesionalne interese dominantnih grupa. U
slučaju Kosova, zgrade u opasnosti u vezi sa etničkim grupama, a posebno pravoslavnih Srba
i muslimanskih Albanaca su bili ključni cilj aktivnosti kulturnog nasledstva procesa obnove.
Zgrade i druga mesta nasledstva, manje pod uticajem političkih pritisaka, su više osetljive na
nemar i uništenje.
Maternja Arhitektura i Civilni objekti lociranih u ključnim gradskim razvoju su bili više
izložena ovom riziku. Civilno društvo ima važnu ulogu na Kosovu u zalaganju za očuvanje
ovog nasledstva17.
Zbog toga je važno ispitati zaštitne i postupke identifikacije i povećaju svoje učešće u široj
javnosti i različitih interesnih grupa. Sa malo reči, jedna ; demokratizacija ; procesa
16 De La Torre, Marta i Mason, Randall ;Uvod; u De La Torre, Marta (ob.9. Procena vrednosti kulturnog nasledstva. Izveštaj Istraživanja.
Institut Konzerviranja Gettz, Los Angeles, 2002. 17 Na primer, organizovane peticije od građana za jedan bioskop iz 1950 godine u Prizrenu i bivši hotel Union u Prištini
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
ocenjivanja je neophodno, jer nasledstvo je multi - valentna i sastav zajednica na Kosovu se
promenilo.
Profesionalci Kulturnog Nasledstva su upoznati sa tradicionalnim vrednostima (istorijske,
umetničke, itd), ali oni moraju da nauče da se izmere različite kategorije vrednosti podneti od
strane civilnog društva. Ako se razvije odnos prema ovim novim vrednostima i spremnost da
se uključe novi akteri u procesu procene, profesionalci nasledstva i vlasti mogu da pronađu
ogromne podrške integraciji Kulturnog nasledstva urbanističkog i prostornog planiranja.
Zbog toga, stručnjaci kulturnog nasledstva treba da dočekuju dobro ove nove učesnike, koji
mogu da rade na lobiranju kod vlasti za zaštitu ugroženih i određenih zemalja, zapostavljena,
ili ugrožene od ; apetita ; za građevinsko zemljište.
Savremena kultura očuvanja prevazilazi tradicionalne kulturne vrednosti u vezi sa
etničkog identiteta sa drugim društveno - ekonomskim, naročito u pogledu upotrebe
nasledstva robe. Važno je da sve ove vrednosti su dobro balansirani. Opasnost u situaciji u
kojoj je Kosovo da vrednosti su previše povećane za verske ili etničke strukture (I shodno
tome da održe svoj pristup), dok su zgrade i mesta koje nemaju takve identitete su napuštene
od strane zakona tržišta urbanog razvoja.
Danas ekonomsko vrednovanje objekata i lokacija igra ključnu ulogu u upravljanju
kulturnog nasledstva, u potrazi za alternativnim i održivim načinom održavanja finansiranje i
održavanje radnih mesta. Ako jedna dobro - uspostavljena odbrana nedostaje, ostavljajući
nasledstva robe u rukama tržišta moglo doneti gubitak od njihove vrednosti posle pristupa za
lažnog očuvanja vidljivosti18. Dakle, proces evaluacije i određivanje očuvanja uputstva treba
da bude razvijen od strane multi – disciplinskih timova predvodio je kvalifikovane
profesionalce kulturnog nasledstva koji imaju viziju i široko otvoren stav.
Diskusija o vrednosti i o tome kako zajednica daje oblik i očuvanje nasledstva imperativ je
njegovo učešće u zajednici može biti izazov za stručnjake tradicionalne pozadine. Potrebni su
novi pristupi i korišćenje novih metoda, koje zahtevaju saradnju različitih stručnjaka kao što
su antropolozi, geografija kulture i ekonomije kulture, itd. Profesionalna konzervacija (na
primer arhitekta / projektant nasledstva, arheolog, istoričar umetnosti, itd) postaje specijalista
između ostalih, ali i vođa grupe. Ovo zahteva nove veštine i načine razmišljanja o očuvanju
stručnjaka, počevši od jakog stava za podelu vlasti i Multi –disciplinskog rada.
U zaključku, odraz važnosti kulturnog nasledstva Kosova u jednoj novoj bazi treba da se
preduzme paralelno sa identifikacijom i procesom inventarizacije, kako bi se integrisali i
opisali vrednosti koje proizilaze iz uključivanja različitih partijama u novim situacijama i
rešavanje potencijalnih sukoba između različitih pristupa. Vrednosti nisu fiksne, već se
tokom vremena menjaju, se formiraju ih interakciju između umetničkog rada i njegov
promenljivi kontekst.
Uključujući širok spektar zainteresovanih strana će biti veoma korisno za podizanje svesti o
18 Praksa uništenja jedne zgrade očuvajući njenu fasadu,jedan korišćeni kompromis za komercijalnu upotrebu
istorijskih struktura, ceneći jedinstvene estetska spoljne tačke.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
značaju očuvanja kulturnog nasledstva drugih. Na primer, vrednosti oličenih i tradicionalnih
zanata, može da bude vektor koji stimuliše među etnički dijalog, jer ulogu majstora zajednica
na izgradnju i održavanje objekata, bez obzira na njihov verski i kulturni identitet.
Nepotrebno je reći, procenu kulturnog nasledstva na Kosovu zahteva učešće ključnih
predstavnika svih etničkih zajednica.
Uvažavajući najširi opseg vrednosti koje zajednica može da donese o inovacijama
nasledstva kulturnog očuvanja i širenje politike, je pripremljen upitnik za posmatranje i
razumevanje utiska da različite ciljne grupe imaju kulturnih resursa u svom području. Upitnik
(Prilog B) je dizajniran za promet lokalne samouprave, univerziteta i visoke škole, NVO,
investitori i drugi predstavnici privatnog sektora i građanskog društva, uključujući i različite
etničke zajednice, uključujući strane državljane.
Analiza rezultata Upitnika će biti vrlo korisno da se utvrdi profil različitih zona teritorije u
odnosu na stanovnike, u skladu sa sveobuhvatnim pogledom Evropske Konvencije o
Predelima, koji kaže da "Pejsaž podrazumeva oblast, doživljavanu od ljudi, čiji karakter je
rezultat akcije i interakcije prirodnih i / ili ljudskih faktora, definicija koja je uključena u
zakon za kulturno nasleđe na Kosovu.
2.2. Pristupi za konzerviranje
Kulturni resursi su dobro zastupljeni na Kosovu iz raznih bogatih mesta opipljivog nasledstva
(prirodne i kulturne) i objekata, kao i izraz tradicionalnog nematerijalnog ulaganja u vezi sa
različitim istorijskim periodima i etničkih zajednica. Nažalost, novije istorije na Kosovu su
stavili akcenat na etničke podele.
Ova osetljiva pitanja, koja se ogledaju u zakonima i administrativnim aranžmanima, ne može
se menjati tako lako u kratkom roku. Intenzivna kampanja na terenu zajedno sa društveno -
ekonomskim razvojem može biti veoma korisna u srednje i duge staze da bi smirio put ka
integraciji. Neki mediji su doprineli da daju negativan stav. Van zemlje, imidž Kosova je
često povezana sa ratom i etničkim sukobima, a malo je poznato ceo složeni sistem kulturnog
i geografskog nasledstva.
Uopšteno govoreći, postojala je tendencija da se da prioritet odbrani posebnih spomenika
specifične za njihov plasman i pejsaž. Stručnjaci Nasledstva i civilnog društva su svesni
potrebe za širi pogled, ali pritisak razvoja je posebno agresivna na Kosovu i hrani se sa
nepravilnostima. Strahota rata doprineli su za ovaj pristup, Jer veliki broj posebno su bili
uništeni na zapadnom delu. Veliki broj tradicionalnih objekata kao što su Kule, koje čine
urbane strukture, sada su izgubljene. Duga Čaršija, stari put Pećke tržnice, bio je potpuno
pod vatrom i izgubio je svoj karakter, otvarajući put za nove anonimne zgrade i van
konteksta.
Drugačiji pristup, više osetljivi nad urbanim konzerviranjem, odobren je u Đakovici.
Stara drvena zgrada na području tržišta, Čaršije, pod vatrom, bila je obnovljena.
Poštovanje autentičnost originalnog dizajna i strukture rekonstruisanih objekata
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
može biti samo delimično. Međutim, mora se reći da izgled ulica sadrže tradicionalnu
atmosferu. Razlog za različite pristupe u ove dve oblasti tržišta- da li zbog tehničkih razloga
ili različitih donatora, kreatore politike, finansiranje ili drugi - nije jasno autoru ovih redova.
Međutim, da bi se u potpunosti integrirala rehabilitacija mora biti završena i neke mere treba
preduzeti da se razviju aktivnosti (npr. zanatske radionice) u obnovljenim zgradama.
Prisustvo heterogenih aktera koji su uključeni u projekte obnove u prelaznoj fazi
institucionalnog i pravnog okvira Kosova poziva za detaljna koordinacije. Da bi pružili jedan
važan primer, u istorijskom srcu Prištine Fatiha džamije i turski hamam su u potpunosti
izgrađena u 15. veku od strane sultana Mehmeda II. Trg kod džamije je simbolično mesto
susreta za starije. Dve zgrade su obnovljene od strane raznih donatora, u saradnji sa
Institutom za konzervaciju i restauraciju iz Kulturnog nasledstva (IKRKN): Džamija od
TIKA (turska agencija za međunarodni razvoj), hamam od Opštine sa jednim projektom
pripremljen od CHWB.
Jedan od retkih preostalih istorijskih konteksta na lokalnom nivou (kao što je predloženo u
prethodnim izveštajima)19. Metodologija konzervacije izgleda takođe da je drugačija: turska
agencija oslanja se na turske profesionalce i zanatlije, dok švedska Organizacija nastoji da
obučavaju lokalne zanatlije u svojim projektima. Italijanska NVO Lo Intersos (aktivne u
Peći), imaju sličan pristup, prema kome međunarodni principima obnove afirmisane su u
praksu kroz obuku.
Ponovno adaptiranje istorijskih zgrada je primenjen u nekim slučajevima na Kosovu, gde
tradicionalne strukture su obnovljene ili rekonstruisane i pretvorena u etnološki muzej,
čekaonice ili slično. Među uspešnih iskustvima su kompleksi Emina Đika u Prištini i
kompleks Prizrenske lige u Prizrenu. CHWB je počela sa sanacijom nekih tradicionalnih
Kula da bi ih pretvorili u sobama za doček i druge funkcije. Ali, uopšteno govoreći, ponovno
korišćenje istorijskih i tradicionalnih kuća ili stanovi za posetioce staje neiskorišćeni
potencijal, naročito u oblasti Prizrena, čija privlačnost kao kulturne turističke destinacije
raste tokom letnjih festivala (tj. Dokufesta).
Stare civilne i privatne zgrade, koje su više pogodne za ponovnu upotrebu, takođe su osetljivi
na pritisak tržišta zemljišta, naročito kada se nalaze u centralnom gradskom području.
Priština je posebno patila od pustošenja stare otomanske strukture, kao posledica brzog rasta
grada posle rata, zbog dolaska migranata iz sela, povratak izbeglica i dolazak hiljade
imigranata. Ovaj rast je podstakla testo izgradnje. Zato je hitno definisati stroge kriterijume
za preostale objekte i ohrabriti privatne vlasnike sa podsticajima za obnovu domova i
usvajanje za ponovnu upotrebu.
Drugi pristup je prikazano na nastavak rehabilitacije bivše zgrade Hotela Union u Prištini
(sagrađena u 1927), koja je uključena u listu zaštite (lista prioriteta 2004-2006 ). To je jedna
referentna tačka simbol istorijskog centra grada i jedini svedok za period Austro - Ugarske. U
2008, sve stare strukture su demolirane da napuste prostor za ; Trg nezavisnosti; dramatično
19 Zaštita i Restauracija Kulturnog Nasleđa na Kosovu. Konsolidovani sažetak. Međunarodna Konferencija
Donatora organizovana od strane UNESCO. Paris 13 Maj 2005.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
menjajući karakteristike i ostavljajući izolovanu istorijsku zgradu. Civilno društvo se
mobiliše protiv uništavanja ove zgrade20.
Nakon što je prodat od strane Kosovske Povereničke Agencije jednoj privatnoj kompaniji,
radovi su u toku za transformisanje zgrade u tržišni centar.
Projekat predlaže kreativno rešenje i pokazuje kvalitativni pristup, ali nažalost to nije
jedan projekat konzervacije. Strožije uputstva morale su da se detaljnije odrede od strane
Agencije u saradnji sa MKOS. Možda postoji verovatnoća da će investitor pozitivno
doprineti u pravcu očuvanja projekta, uzimajući u obzir da se mogu primeniti fiskalne
podsticaji predviđene u članu 5 Zakona o Kulturnom Nasleđu.
Zaista, očuvanje i sanacija ovog objekta moglo je da pruži mogućnosti za odličan
eksperiment i integrisani pristup, primoravajući strožije konzervaciju i ponovno dizajniranje
same zgrade i okolnih urbanih područja, u cilju stvaranja novog mesta i atraktivne javne
prostore za centralni put pešaka. Arhitektonska Takmičenja koje kao cilj imaju profesionalce
i studenti će biti odlično sredstvo za ove vrste projekata na Kosovu, očuvanje i integrisanje
razvoja nasledstva savremene arhitekture. Trebalo bi da bude promovisana kao sredstvo
aktiviranja rasprave, izložbe, publikacije, itd.
Nakon deset godina intenzivne obnove, očuvanja i obavljanju restauratorskih radova u
saradnji sa nizom različitih partnera, sada je vreme da procena različitih pristupa u cilju
adresiranja budućih aktivnosti. Ovi treba da se zasnivaju na dobro definisanim principima i
zajednički, kao rezultat evaluacije vrednosti i jasno i zajedničko razumevanje tehničke
implikacije kategorija raznih radova, od zaštite do restauracije i obnove.
Zaista, terminologija u oblasti konzervacije je ponekad nejasna. Na primer, izraz
;restauracija; znači povratak na prethodnu situaciju u poznatim anglo – saksonskim
zemljama, dok u Italiji i drugim evropskim južnim zona tumači se kao opšte popravke. Zakon
o Kulturnom Nasledstvu Kosova je usvojila ovaj potpuni izraz ,restauracija;, ali u praksi i
dalje postoji zabuna u terminologiji koju koristi nekoliko lokalnih stručnih publikacija. To
može biti zbog činjenice da, kao posledica rata, u mnogim slučajevima restauracija je
podrazumevalo obnovu delova zgrade kao celine. U zaključku, neophodno je da se razjasni
značenje termina, u skladu sa odlukama konzerviranja.
20 http:/balkaninsight.com/en/main/blogs/9894/.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
2.3. Pravni i institucionalni okvir
Donja tabela ilustruje hronološki spisak najvažnijih zakona usvojeni ili sastavljeni na
Kosovu u ključnim oblastima u vezi sa ovom dokumentom, koji sledi sa detaljnijim
opisom sektora.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Kulturno Nasledstvo i Pejsaž
Dva su zakona koja uređuju kulturno nasleđe na Kosovu:
Zakon o Kulturnom Nasleđu (Br. 02/L-88, 9 Oktobar 2006), koja pokriva kulturno
nasleđe pokretno/nepokretno i kulturni pejsaž; i
Zakon o Posebnim Zaštićenim Zonama (Br. 03/L-039, 20 Februar 2008), u vezi sa
Istorijskim i kulturnim mestima sa posebnom važnošću za srpsku zajednicu Kosova
Kulturno nasleđe je Zakon dizajniran uz pomoć Radne Grupe za Podršku Zakona Saveta
Evrope. Njime se zamenjuje postojeći zakon iz 1977 godine, koji je usvojio UNMIK nakon
anuliranja svih zakona usvojenih između 1989 i 1999 godine, uključujući i Zakon o
Kulturnoj Imovini iz 1994 godine21. Odgovorne Uprave za kulturno nasledstvo Odeljenje
upravljanje Kulturnog Nasledstva (OKN) od MKOS, uz podršku izvršne vlasti, posebno
Instituta za Arheologiju, Zavoda Kosova za Zaštitu Spomenika u Prištini, Kosovski Muzej i
Regionalni Centri Jedinica Kulturnog Nasledstva .
Jedan pasus Zakona predviđa stvaranje Saveta Kosova za Kulturno Nasleđe (SKKN), čiji se
mandat fokusira na strateško planiranje i identifikovanje mera finansijske podrške. Poseban
zadatak je odobrenje i upravljanje Spiska Kulturnog Nasledstva za trajnu zaštitu i pod - listu
stavki pod privremenom zaštitom. Direktno povezivan sa Skupštinom, Savet je predviđen
zakonom da savetuje i nadgleda sprovođenje aktivnosti Ministarstva.
Sedam članova Saveta imenovani su u početku 2009 godine i formirali su njihovu
kancelariju22. Početak njihove operativne aktivnosti je hitan preduslov za završetak popisa,
što je još uvek na čekanju. Shodno tome, identifikacija zaštićenih zona i zaštićenih područja
(Propisani Zakonom o Prostornom Planiranju 2003) u prostornim planovima, su zakašnjeli,
ostavljajući opasan jaz za kontrolu izgradnje u predgrađima mesta kulturnog nasledstva.
Zakon je prilično širok u obimu, koji pokriva različite vrste kulturnog nasledstva: materijalna
i nematerijalna (druga je tretirana veoma malo), kulturne pejzaže i pokretnu imovinu.
Ovaj pristup može olakšati uključivanje integracija, s druge strane donosi potrebu za
detaljnim temama pod - zakona. Tokom 2008 godine pripremljena su Sedam Uredbi i to u
skladu sa zakonom da bi popunila praznine u zakonu:
21 Robert Pikard (ed.) i drugi. Analiza i reforma kulturnog nasleđa Jugoistoka Evrope. Izdavanja Saveta Evrope, Strasbourg 2008. 22 Oni su: jedan arheolog (predsednik), jedan istoričar umetnosti, jedan etnolog (specijalist za duhovno nasleđe), jedan turkolog ( Pod Predsednik), jedan slikar, jedan lingvista i jedan urbani menadžer (koji takođe prestavlja srpsku zajednicu)
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Uredba Br. 01/2008 o Procedurama za Iskopavanja / Istraživanje
Uredba Br. 02/2008 o Javnom Pristupu Kulturnom Nasleđu na Privatnoj Imovini
Uredba Br. 03/2008 o Očuvanju i Aktivnostima Restauracije
Kulturnog nasledstva
Uredba Br. 04/2008 Autorizacija i Ovlašćenja Inspekcije
Kulturnog nasledstva
Uredba Br. 05/2008 o Registraciji, Dokumentiranju, Ocenjivanju i Odabiranju Kulturnog nasledstva za Zaštitu
Uredba Br. 06/2008 o Merama Sigurnosti za pokretno Nasledstvo
Uredba Br. 07/2008 o Procedurama Licenciranja za trgovce pokretnog Nasledstva
Zakon povezuje i prostorni planiranje zaštićenih zona, odnoseći se zaštićenih područja i
specijalna područja, koncepti definisani Zakonom o Prostornom Planiranju 2003 (vidi dole).
MSPP stručnjaci su učestvovali u izradi Kulturnog Nasleđa23, ali nijedna mera očigledno nije
predviđena za pro-aktivni pristup očuvanju nasledstva u procesu prostornog planiranja.
Zakon o Specijalnim Zaštićenim područjima ispunjava zakonodavstvo opisano gore sa
određenim skupom pravila koja imaju za cilj 44 mesta od velikog značaja za zajednicu
kosovskih Srba. Poseban status, koji će biti regulisan u dva odvojena zakona, je praćen u
istorijskom centru Prizrena i sela Velika Hoča. Ciljevi ovih specifičnih Zaštićenih Zona24 su
zaštita mirnog postojanja i funkcionisanje života u manastiru, čuvajući karaktera mesta i
23 Takođe tamo, strana 66. 24 Posebno Zaštićena Područja ne treba da se meša sa Zaštićenim Područjima opisanih gore. Ahtisarijev plan
opisuje mesta sa velikom važnošću za srpsku zajednicu na Kosovu kao ;Zaštićene Zone;. Ali, pošto Zakon o
Prostornom Planiranju iz 2003 godine je već upotrebio ovaj izraz za identifikovanje jedne tampon zone oko
svakog pomenutog mesta, novi zakon u skladu sa Ahtisarijevim planom za zaštitu mesta sa velikom važnošću
za srpsku zajednicu je bilo potrebno da se dodaje reč ;Specijalno; da bi se razlikovali izrazi.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
njihovo postavljanje, kao i sprečavanje negativnih kretanja u njihovom okruženju. Za ove
svrhe, dve grupe zabranjen ili ograničenih aktivnosti u ovoj oblasti su opisani.
Zakon predviđa stvaranje jednog Specijalnog Odbora za Nadgledanje (SON) da nadgleda i
olakšava implementaciju. SON ima zadataka nadzora granica mera prinude, savetovanje po
pitanjima bezbednosti i olakšavanje razrešavanje sporova između Srpske pravoslavne crkve i
kosovskih vlasti. Do danas, SON nije stvoreno. Njegova uloga se igra od Međunarodne
civilne kancelarije (MCK).
Zakon o kulturnom nasleđu je zamišljen kao fleksibilno sredstvo, progurajući određivanje
detaljnih uloga. Razne stavke delegiraju odgovornost za ;kompetentnu instituciju; koji je već
koja je već identifikovana od strane MKOS. Na osnovu tekućih reformi institucionalnih
aranžmana u okviru Ministarstva, jedan novi departman koji stupa na snagu kulturnog
nasledstva je zamenio, diviziju a samim tim i sve grane institucije mogu biti predmet velike
promene.
Zakon predviđa jedan sistem dozvola za fizička i pravna lica koja učestvuju u analizi,
očuvanju i aktivnosti restauracije. Prema Uredbi, ova licenca će biti akreditovana od strane
Ministarstva za kandidate koji ispunjavaju profesionalne standarde u pogledu kvalifikacija
i iskustva. Prijave za rad podnosioca licence mora da sadrži fazu detaljnih radnih planova,
osoblje i budžete. Štaviše, propisi daju uputstvo o arheološkim iskopavanjima i uputstva za
skladištenje i rad za obnovu materijalnog nasledstva, pokretne i nepokretne imovine (koji
nisu dizajnirani još uvek).
Ova dva pitanja su naročito važna u situaciju u kojoj se nalazi Kosovo, gde različite
interesne grupe, lokalnih i posebno međunarodnih rade u kulturnom nasledstvu, imajući
različite istorije i pripadajući različitim "školama" na očuvanja i pristupa. Određivanje
kriterijuma za kontrolu kvaliteta i operatora radova je zaista neophodno da se obezbedi da bi
se obezbedili međunarodni standardi poštovanja za bilo koju vrstu nasleđa: verske,
građanske, Jezične, itd.
Javni pristup kulturnom nasleđu na privatnom vlasništvu, tretira sa Uredbom br. 02/2008,
ima ključni značaj za postizanje ciljeva integrisanog konzerviranja, prema kojem upotreba
zgrade i dostupnosti posetioca su ključ za procenu kulturnog i ekonomskog rasta. Prema pod
- zakonu, javni finansijski doprinos za očuvanje i renoviranje privatnih objekata zaštićenih se
može odobriti pod uslovom da pravo na javni pristup će biti zagarantovana.
Uredba 05/2008 o dokumentaciji, evaluaciji i selekciji kulturnog nasledstva nudi mogućnost
bilo za fizičko ili pravno lice da predlozi za nove objekte ili mesta da se uključe listu
zaštićenih mesta, pružaju dokaze za svoje vrednosti. Ako se ovaj pristup nad učešćem
civilnog društva u procesu će se inkorporisati u pro – aktivnu praksu, ovo pravilo bi
pružilo veliku mogućnost za proširenje sistema evaluacije na što sveobuhvatniji način.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Prostorno Planiranje
Pravni tekstovi koje uređuju prostorno planiranje, razvijen sa međunarodnom pomoću od
UN-HABITAT, koje su:
Zakon o prostornom planiranju(Br 2003/14, 3 Juli 2003), i
Zakon o promenama Zakona za Prostorno Planiranje Br. 2003/14 (Br 03/L-106,
10 Novembar 2008).
Centralna uprava je Departman za Prostorno Planiranje u Ministarstvu Sredine i Prostornog
Planiranja (MSPP), uz tehničku podršku takvih grana, kao što su Zavod za prostorno
planiranje. Ovi organi su odgovorni za pripremu, a doprinos opštine, druge vladine agencije i
stručnjaka:
- Prostorni plan za Kosovo, mnogo-sektorsko planiranje koja uspostavlja dugoročne
ciljeve prostornog planiranja za celu teritoriju Kosova za period od najmanje deset godina; i
- Prostorni Plan za Posebne Zone, planovi za posebna oblast identifikovane od
prostornog plana za Kosovo, koji ima posebne karakteristike koje zahteva posebnu
organizaciju, razvoj, korišćenje i režim zaštite (znači, nacionalni parkovi i
druga posebna prirodna područja, privredne, poljoprivredne, kulturne ili istorijske
vrednosti) da pokriva period od deset godina.
Sve 33 opštine su odgovorne za pripremu:
- Opštinskog Razvojnog Plan, mnogo - sektorski plan pokriva period od najmanje pet
godina da se utvrdi dugoročne ciljeve ekonomskog, socijalnog i prostornog razvoja
teritorije opštine, uključujući i plan za razvoj urbanih zona i selima;
- Urbanistički plan razvoja, strateški multi – sektorski plan za sva urbanog područja
na teritoriji opštine kojim se utvrđuju dugoročne prognoze za razvoj i upravljanje urbanih
zona za jedan period od najmanje pet godina, i
- Urbani Plan Uređenja, planovi (pregledaju se i izmenjuju ako je potrebno od strane opštine
svakih pet godina) koji definiše uslove za uređenje prostora i pravila za lokaciju objekata u
urbanim parcela, određivanjem zona izgradnje i linija, uključujući prilagođavanja, linije
izgradnja, Stope Urbane Tehnologije i druge zahteve u vezi sa lokacijom objekata i
drugim objektima u gradskim parcelama.
Prostorni plan za Kosovo kojeg je izradio Institut za prostorno planiranje u 2006 i nedavno je
izmenjen tako da uzme u obzir promene statusa Kosova, nakon proglašenja nezavisnosti. On
je predat Skupštini na usvajanje u oktobru prošle godine. Samo deset opština završili su svoje
planove razvoja.
- Zakon nije koncipiran u cilju integrisanja zaštite nasledstva, materije koja se nalazi među
osnovnim principima samo sa Promenom Zakona. Pozivanje na zaštiti nasledstva se vrši u
opisu raznih planova i posebno Prostornim Planom za specijalne zone, ali je moguće
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
angažovanje MKOS u planiranje saveta za Kosovo (čije stvaranje je propisano zakonom), ili
kulturni opštinskih vlasti u lokalnim planovima se ne pominje.
Zaštita sredine Tri nova zakona su odobrena ove godine za uređenje zaštite i ocenjivanje okoline na
konsistentan način sa evropskim standardima.
Zakon o Strateškom Ocenjivanju Sredine (Br. 03/L-015, 12 Februar 2009)
Zakon o Ocenjivanju Uticaja Sredine (Br. 03/L-024, 26 Februar 2009); i
Zakon o Zaštiti Okoline (Br. 03/L-025, 26 Februar 2009) zamenjujući
prethodni Zakon iz 2003 godine i Administrativno Uputstvo o
Ocenjivanju Uticaja Sredine (Br. 9 / 2004).
Prirodno nasledstvo se tretira kroz:
Zakon o Zaštiti Prirode (Br. 02/L-18, 23 Mart 2005).
Departman Sredine u MSPP, Agencija Zaštite Sredine Kosova i Institut za zaštitu prirode su
centralna administracija odgovorna za zaštitu sredine i prirode. Drugi Zakoni u vezi sa
sektorima sredine pod ovlašćenjem MSPP koje su usvojene ili sastavljene od:
Zakon o Vodama (Br. 2004/24, 8 Juli 2004);
Zakon o Otpacima (Br. 02/L-30, 22 Juli 2005);
Zakon o Zaštiti od Buke (Br. 02/L-102, 30 Mart 2007);
Zakon o Hemijskim Proizvodima (Br. 02/L-116, 27 April 2007);
Zakon o Kontroli i Integrisanoj Prevenciji Zagađenja (Br. 03/L-
043, 26 Mart 2009);
Zakon o Biocidnim Proizvodima(Br. 03/L-119, 27 Maj 2008);
Nacrtzakon o zaštiti od ne joniziranog i joniziranog Zračenja i Atomska
Sigurnost (usvojen 21 Oktobra 2008), i
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Nacrtzakon o Zaštiti Vazduha od Zagađenja (usvojen 12 Juni 2009),
Da bi zamenio Zakon o Zaštiti Vazduha (Br. 2004/30, 28 Juli 2004).
Usvajane su niz podzakonskih akata, ili su u pripremi za utvrđivanje pravila za zaštitu
kvaliteta vazduha i upravljanje kontrole vode.
Na osnovu Izveštaja Statusa Okoline pripremljen u 2003, Strategija Sredine na Kosovu
(SSK), koja pokriva period od 2005 - 2015, usvojena je u 2004 dopunjena Planom
Delovanja Sredine na Kosovu (PDSK) 2006 - 2010, objavljen u 2006. Objavljen je
novi Izveštaj o stanju okoline 2006 - 2007. Obim prirodnih vrednosti nasledstva
Kosova je objavljena u 2005 od strane Instituta za Zaštitu Prirode. Među drugim sektorskim
strategijama su Energetska Strategija Kosova, Zelena knjiga Kosova.
Kao kod kulturnog nasleđa, tako i kod sektora prostornog planirana, generalno postoji jaz
između zakona i njihove primene u zaštiti okoline. Ako se izdavanje i odobravanje novih
zakona ide dobrim tempom, kroz procedure jačanja akcija kasni. Međutim, izgleda da Zaštita
okoline se ne smatra stvarni prioritet od strane Vlade, što potvrđuje mala raspodela budžeta
za dotično Ministarstvo.
Poljoprivreda i Šumarstvo Aktivnosti Ministarstva Poljoprivrede, Šumarstva i Ruralnog Razvoja (MPŠRR) i Agencije
Šuma Kosova je takođe suštinski za upravljanje i zaštitu sredine. Nekoliko od zakona na
ovom polju su:
Zakon o Poljoprivrednoj Zemlji (Br. 02/L-26, 26 Juni 2005);
Zakon o Poljoprivredi i Ruralnom Razvoju (Br. 03/L-098, 11 Juni 2009) ;
Zakon o Šumama Kosova (Br. 2003 / 3, 13 Februar 2003);
Zakon o promenama Zakona Br. 2003 / 3 o Šumama Kosova (Br. 2004/29, 28
Juli 2004);
Nacrtzakon o promeni Zakona 2003 / 3 o Šumama Kosova (usvojen 12
maja 2009); i
Nacrtzakon o modificiranim genetskim organizmima (usvojen 11 Februara
2008).
Poljoprivredne delatnosti i gazdovanje šumama su veoma važna pitanja na Kosovu. Veliki
potencijali obeju da promoviše održivi razvoj ostaju neiskorišćeni i poljoprivredno zemljište
je opasno koncentrisano u rukama nekoliko vlasnika. Nedovoljna kontrola za ilegalnu seču
drveća (npr. dolini Rogova) je faktor ozbiljnog oštećenja okoline. Da njihov veliki uticaj u
održavanju kvaliteta i pejsaža ljudskog blagostanja, te pitanja treba uzeti u obzir kroz
integrisanu teritorijalnu konzervaciju.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Turizam
izrađena su dva nova zakona u oblasti turizma, od kojih je nedavno poslat Skupštini na
usvajane:
Nacrtzakon o Turizmu i Turističkim Uslugama (usvojen 20 Avgusta 2009), u trenutku
usvajanja će staviti van snage prethodni Zakon o Hotelima i Turističkim Aktivnostima (Br.
2004/16, 27 maj 2004), i
Zakon o taksi akomodacije u Hotelima i Turističkim Prostorijama (Br. g03/L-027,
18 Decembar 2008).
Trenutno, aktivnost turizma se administrira od Departmana Turizma, Ministarstvo Trgovine i
Industrije (MTI), dok član 43 pomenutog nacrt zakona izgleda da predviđa stvaranje
zasebnog Ministarstva za Turizam.
Štaviše, projekt zakon predviđa osnivanje jednog Saveta za Turizam Kosova (7 predstavnika
iz: MTI, MONT, MSPP, MKOS, MALS, Kosovske Turističke Agencije, Hoteli na Kosovu).
Za potrebe integrisanog planiranja, ostale sektorske politike i zakonska sredstva koji se
moraju razmotriti, posebno one vezane za delatnosti rudarstva, energetike i transportne
mreže.
2.4. Aktivnosti i stranke
U sadašnjoj fiskalnoj godini, Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta (zapošljavajući ukupno
322 lica) je koštalo 56,07% svog budžeta (koji je u ukupnom iznosu od 12.168.993 Evra) u
Departmanu Kulture, dok preostali deo je podeljen između Departmana Sporta ( 33,09% ),
Omladine (3,68%) i Administracije (7,16 %).
Tokom poslednjih deset godina, razne međunarodne organizacije, državne i privatne, su
sarađivale sa lokalnim institucijama u aktivnosti kulturnog nasledstva na Kosovu, da bi
pomogle u raznim fazama procesa obnove, uključujući i institucionalna i pravna podrška
sporazuma. Među međunarodnim organizacijama, najaktivnije su Evropska Komisija, Savet
Evrope, UNESCO (su četiri stranice interneta o Svetskom Nasledstva u jednoj grupi), UNDP
i UN – HABITAT, ovaj zadnji da pomogne MSPP i opštine u oblasti prostornog planiranja.
Među međunarodnim nevladinim organizacijama, Švedska Organizacija za Kulturno
Nasledstvo bez granica i italijanski Intersos su dobro organizovani na Kosovu, koji rade u
različitim oblastima za podršku, između ostalih, švedska, britanska i italijanska vlada. Turska
agencija za saradnju je posebno aktivna u obnovi džamija. Takođe Američki Fond Svetskih
Spomenika i Francuski ;Patrimoine bez granica; je doprineo raznim projektima. Nemačko
društvo za tehničku saradnju GTZ pomaže u zaštiti sredine i razvoj strateškog planiranja i
turizma.
Nedavno, iznos pomoći od međunarodnih donatora je smanjena i zbog toga MKOS treba
početi sa pronalaženjem alternativnih izvora finansiranja, posebno za podržavaju rastuće
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
finansijske potrebe za osnivanje Departmana za kulturnog nasledstva. Međutim, niz novih
projekata će biti objavljena od strane Saveta Evrope i Evropske Komisije, u okviru
zajedničkog programa i instrumenata Pomoći Pre-Pristupanja (IPA).
Kosovski inicijativa za stabilnost (KIS), lokalna neprofitna organizacija analitičara povezani
sa Evropskom inicijativom za stabilnost, razvila istraživanja u oblasti nasledstva i pejsaža,
podsticanje rasprave i proizvodnja publikacija i promotivnog materijala. Još jedna lokalna
organizacija koja posluje u istraživanjima vezana za nasledstvo, obuku i promotivne
aktivnosti kroz kulturne manifestacije je Građanska Emancipacija Drugačija.
Udruženje arhitekata ima za cilj da ojača svoje aktivnosti na promociju nezavisnih praksi i
arhitektonskih kvaliteta i saradnju (znači. članstvo u UNA / Međunarodne Unije Arhitekata).
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
3. Određivanje okvira politika
3.1 Kulturno Nasledstvo i izvori pejsaža
Na dosledan način za Zakonom o Kulturnom Nasledstvu Kosova (Br. 02/L-88, 2006), glavne
kategorije pomenutog kulturnog nasledstva na ovaj Dokumenat politike su: arhitektonsko
nasleđe i Kulturni Pejsaž. Na osnovu Zakona:
;Nasledstvo Arhitekture; se sastoji od:
a). Spomenici: Izgradnje i strukture se razlikuju prema istorijskim vrednostima, arheološkim,
umetničkim, naučnim, sa društvenim interesom, socijalne ili tehničke, uključujući i pokretne
elemente kao njihov deo.
b). Grupa zgrada: Grupe zgrada, urbanih ili ruralnih se razlikuju kroz istorijske vrednosti,
arheološkim, umetničkim, naučnim, sa društvenim interesom, socijalne ili tehničke, povezane
sa određenim topografskim jedinicama.
c). Zaštićena arhitektonska polja: Zone koje se sastoje od kombinacija kroz dela ljudskih
ruku i prirode se razlikuju kroz istorijske vrednosti, arheološkim, umetničkim, naučnim i
socijalnim ili tehničkim interesom.
;Kulturno Nasledstvo;
podrazumeva izgradnje, strukture i grupe zgrada, razvijenih naseobina, pokretnih objektima,
spomenici raznih vrsta i njihov sadržaj, koje se nalaze na zemlji ili pod vodom. Arheološko
nasleđe može da se zaštiti kroz jednu Arheološku Rezervu gde ostaje, bilo na vidljiv način ili
sakrivene pod zemljom treba da ostaju netaknute.
;Pokretno nasleđe;
su objekti koji su izraz ili dokaz ljudske kreativnosti ili jednog prirodnog razvoja, se razlikuju
kroz istorijske vrednosti, arheološki, umetnički sa naučnom ili duhovnom važnošću i sa
interesom.
;Kulturno nasleđe;
uključuje oblike kulturnog izražavanja narodnih tradicija i zakona, jezika, slavlja, rituala,
muzike, pesme i drugih umetničkih izražaja.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
;Kulturni pejsaži;
Podrazumeva jedno područje, kako se razumeju od ljudi, čiji karakter je rezultat delovanja i
međusobnog delovanja prirodnih činilaca i/ili ljudski, jedna neophodna komponenta
okruženja ljudi, jedan izraz različitosti zajedničkog kulturnog i prirodnog nasleđa, kao temelj
njihovog identiteta.
U tom okviru, u skladu sa navedenim odredbama Sveobuhvatnog Predloga za rešenje statusa
Kosova, 44 službenih stranica od posebnog značaja za zajednicu kosovskih Srba plus ceo
istorijski centar Prizrena i sela Velike Hoče su identifikovane kao Specijalne Oblasti
Zaštite, koji su predmet posebnih pravila zaštite u skladu sa zakonom Specijalnih Zaštićenih
Oblasti (Br. 03/L-039, 2008).
Za šire polje za sveobuhvatniji pristup razvoj za zaštitu, prirodnog nasledstva takođe igra
ključnu ulogu kao svedok transformacije prirode kroz ljudsku istoriju, s obzirom da je podela
između kulturnog nasledstva prirodna i ono što je donekle veštačka, jer interakcija između
čoveka i pejsaža.
Usvajanje kategorija menadžiranja zaštićenih Zona (KMZZ), Zakon o Očuvanju Prirode (No.
02/L-18, 2006), identifikuje šest Prirodnih zaštićenih područja25.
Striktna Prirodno Sklonište, zaštićena zona koja se menadžira pretežno za naučne
svrhe.
Nacionalni Park, zaštićena zona koja se menadžira pretežno za zaštitu ekosistema i
rekreacije.
Prirodni spomenik, zaštićena zona koja se menadžira pretežno za očuvanje posebnih
prirodnih karakteristika.
Zona menadžiranja naseobina zaštićenih vrsta, zaštićena zona za očuvanje
naseobina ili zaštićenih vrsta .
Zaštićeni pejsaž, zaštićena zona u svrhu očuvanja pejsaža.
Zaštićena zona prirodnih resursi, zaštićena zona u svrhu održivog očuvanja
prirodnih ekosistema.
Prema podacima iz 2006 godine, 46,437 hektara odnosno 4,27% teritorije Kosova su
zaštićene zone, postoji jedan Nacionalni park (Stvaranje drugog parka je u proceduri), 11
prirodnih divljih utočišta, 61 prirodnih spomenika, i dva pejzaža.
25 Originalna kategorija KMZZ su: i) Striktne rezerve privrede/Pusta polja:zaštićena zona upravljana pretežno
za nauke zaštite divljeg sveta., ii) Nacionalni Park: zaštićena zona upravljana pretežno za zaštitu ekosistema i
rekreacije; iii) Prirodni spomenik upravljana pretežno za zaštitu posebnih prirodnih kategorija; iv) Upravljanje
Zona HABITATA/Vrsta: zaštićena zona upravljana pretežno za zaštitu pejsaža/mora i rekreacionu; vi)
Upravljanje Izvora zaštićenih Površine: zaštićena zona upravljana pretežno za održiv prirodni ekosistem.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
U skladu sa nedavnim događajima međunarodne doktrine, posebno Evropske Konvencije za
pejsaž (2000), holistički koncept celog pejsaža kao nasleđe i obratno (izvan tradicionalnih
prirodnih dihotomije nasleđa / kulture) mogu se uzeti u obzir, u potrazi za okvir kao
odgovarajuće zakonskog i institucionalnog poretka upravljanja potencijalne buduće
implementacije, konvencije, koja prelazi misiju MKOS čak iako Ministarstvo igra glavnu
ulogu.
To su definicije usvojene od pravnog sistema na Kosovu u vezi kulturnog i prirodnog
nasleđa. Međutim, u ovom sporu smatramo kulturno nasleđe kao deo "kulturnog sistema", u
kojem drugih 'manjih' sistema kulturnih resursa mogu da igraju važnu ulogu u razvoju
teritorije i da se promoviše razvoj socijalno - ekonomskog razvoja u istoj liniji sa najnovijim
pristupima. Među ovim resursima su:
Mesta arhitektonskog i kulturnog kvaliteta: mesta čija važnost je povezana usko sa njihovim
kulturnim kvalitetom (na primer izgled ulica sa gledišta urbanog kvaliteta, trgova ili drugih
javnih površina, za sećanje ljudi ili događaja u vezi sa kulturom/istorijom ili u vezi sa
njihovim imidžom u književnosti, umetnosti, govoru i narodnoj pesmi, kinematografiji,
fotografiji itd.
Kulturni događaji, usluge i industrije kulture: institucije koje imaju veze sa kulturom (muzeji,
knjižare, galerije umetnosti itd), NVO i privatna preduzeća o kulturnoj proizvodnji,
izdavačkim kućama, štampa i multi mediji, događaji koji promovišu književnost, poeziju,
muziku, kino, umetnost, itd.
Proizvodnja ručnog rada i sposobnost obavljanja nečega: ručni rad velikog kvaliteta koje se
proizvode u zemlji (i u vezi sa sposobnošću obavljanja nečega), obe zasnovane na
tradicionalne i inovativne dizajne, tradicionalnim i istorijskim radilištima.
Omladina, etničke zajednice i ;druge grupe; kultura prisutne u mestu.
Tradicije domaćeg društvenog života u vezi sa kulturnim karakteristikama, običaja i posebnih
zakona stanovnika.
Tradicionalni prehrambeno-poljoprivredni proizvodi: prakse i tipični poljoprivredni
proizvodi, tradicionalna i inovativna kuhinja.
Na primer, koncept integrisanog konzerviranja povezujući očuvanja kulturnog nasleđa i
proizvodnju nove kvalitetne arhitekture26 je posebno relevantno sa situacijom na Kosovu.
Ovde, mnoge zaštićene zgrade su izgubili svoje mesto zbog ratnih razaranja i / ili planova
urbanog razvoja.
26
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Dakle, pored pružanja alata i opreme za pravilnu konzerviranje preostalih istorijskih
objekata, neophodno je da se ponovno dizajniraju javni prostori arhitektonskog kvaliteta,
uključujući škole i profesionalna udruženja arhitekata. Obuka, konkurencija i izložba
arhitektonskih projekata za širu Javnost su ključne komponente za takav pristup.
3.2. Integrisani konzerviranje: definicije i principi
Definicije
Na osnovu razvoja međunarodnih standarda (naročito Deklaracija Amsterdama 1975,
Konvencija o Grenadu 1985, Konvencija u Valeti 1992 i Evropska Konvencija o Pejsažu
2000). U kontekstu ovog dokumenta i u svetlu situacije na očuvanju kulturne baštine na
Kosovu, možemo definisati integrisano konzerviranje kao višedimenzionalni koncept
artikulisana kao što sledi:
Integrisanje bilo kakvog oblika kulturnog nasleđa (materijalne i nematerijalne, prirodnih i
kulturnih) unutar celog sistema izvora pejsaža, da valorizuje mesta i objekte uključena na listi
inventarizacijaa.
Uključivanje konzerviranja i povećanja mesta arheološkog, arhitektonskog, ruralnog i
urbanog konzerviranja kao suštinska komponenta uredbe i prakse planiranja grada i sela u
svim fazama, od skiciranja planova do njihovog sprovođenja kroz uredbe i detaljnih
procedura za ovlašćenje radova, sadržaj sukoba između očuvanja i razvoja, ciljajući jedan
pristup planiranja sa orijentacijom ka kulturnom razvoju.
Inkorporisanje zaštite i konzerviranja kulturnog nasleđa u nacionalnim strategijama i
programi prioriteta, definišući godišnje i višegodišnje planove za očuvanje i restauraciju sa
raspodelom potrebnog budžeta da bi se usaglasio sa prioritetima.
Usaglašavanje ekonomske i kulturne valorizacije, kroz ponovnu adaptiranu upotrebu,
povećanje arheoloških mesta, razvoj aktivnosti i događaja koji su povezani sa nasleđem i koji
mogu da stvaraju mogućnosti za nova radna mesta i da poboljšaju kvalitet rada lokalnih
zajednica u svim prostorima, ruralnim i urbanim.
Uključivanje kulturnog nasleđa kao jedan među-sektorski predmet u svim programima od
osnovnih škola do univerziteta, koristeći metode/inovativna sredstva učenja i aktivnosti
obrazovanja, takođe i sposobne trenere za nove učenike, dok nove discipline istraživanja
zahtevanih od potreba vremena u visokom obrazovanju.
Uključivanje kulturnog nasleđa kao trans-sektorski predmet u svim programima
arhitektonskog obrazovanja, ciljajući treniranje novih generacija arhitekata koji su sposobni
da prave dizajn sa kreativnošću i nove zgrade inspirisanih od tradicionalne arhitekture sa
potrebnom pažnjom na integraciju usaglašavanja u istorijskim centrima gradova.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Inkorporisanje kulturnog i prirodnog nasleđa u programima ambijentalnog ocenjivanja i
politikama planiranja, takođe razmatranje pitanja proizvodnje i štednje ekološke energije.
Integrisanje konzerviranja materijalnog i nematerijalnog nasleđa, na primer razmatranje
pružanja tradicionalnog ručnog rada kao način za osiguranje održavanje i čuvanje zgrada,
takođe i kao jedan čuvar i promovisanje lokalnih identiteta.
Učestvovanje lokalne zajednice nad kulturnim i ekonomskom valorizacijom, garantirajući
otvaranje mesta za javnost, pružanje ove zaštite ne oštećuje se od strane mnogih posetilaca.
Definicija jedne metodologije i zajednički pristup za usaglašavanje Specijalnih Zaštićenih
Zona i za njihovo integrisanje sa instrumentima prostornog planiranja.
Načela
1. Jedno istraživanje, ocenjivanje, dokumentiranju i potpuno monitorisanje, i izvora
nasleđa i pejsaža su preduslov za svaku vrstu politike i efektivne prakse
konzerviranja.
2. Jedan sistematski pristup pravnog i institucionalnog okvira i jedan jak stav su
neophodnost za postizanje javne koristi sa gledišta kvaliteta pejsaža i socijalno-
ekonomskog razvoja.
3. Potrebno obrazovanje šireg javnog i privatnog sektora ka vrednosti nasleđa i pejsaža
su ključ za poboljšano konzerviranje ciljajući ciljeve kvaliteta i pejsaža.
4. Kapaciteti treba da se adaptiraju da bi se uskladili sa potrebama promene integrisanog
konzerviranja, trenirajući profesionalce, radeći na kulturnom nasleđu i autoriteti
prostornog planiranja i prikladnih akademskih institucija.
5. Vrednosti lokacija nasleđa su povezana sa kontekstom i njihovim postavljanjem, koje
treba da se čuvaju i regenerišu kroz jedno planiranje i integrisano prostorno re
Dizajniranje takođe i zaštitne politike zdravog okruženja.
6. Jedno povećanje komuniciranja i prikazivanje nasleđa i pejsaža Kosova ima veći
potencijal za poboljšavanje kulturnog razumevanja i ekonomske valorizacije u
dobrobit lokalnih zajednica.
7. Tradicionalne sposobnosti izgradnje, ručnog rada i sposobnost pravljenja prikladnih
predmeta su osnovne ne dodirne komponente, čije preživljavanje je jedno sredstvo za
konzerviranje nasleđa i mešu-kulturno razumevanje.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
8. Adaptivno integrisanje ponovne upotrebe zgrada i otvaranje lokacija za javnost su
glavni vektori za osiguranje održavanja i da promovišu lokalni razvoj zasnovan na
sistematskom povećanju kulturnih izvora.
3.3. Uputstva za stvaranje mera
Jedna Integrisana Uredba konzerviranja treba da obezbedi šest kompleta mera: pravne,
administrativne, finansijske, tehničke, socijalne i obrazovne. Na osnovu međunarodnih
dokumenata (naročito Amsterdamske Deklaracije i Rezolucija (76) 28), niz praktičnih vodiča
za najrelevantnije mere za identifikovanje situacije na Kosovu su opisani na sledeći način:
1. Pravne mere Pravne mere su neophodne da se olakšaju vertikalna i horizontalna saradnje između lokalnih
i centralnih institucija, javnog i privatnog sektora, nacionalnih i međunarodnih stranaka.
Konkretno, zakon za očuvanje nasleđa, zaštite okoline i prostornog planiranja treba da budu
koordinirane, uključujući i ciljeve integrisanog konzerviranja i kvaliteta pejsaža.
Proširenje pristupa nasledstva konzerviranja pojedinih objekata i lokacija nad nezaštićenim
prilagođavanjima ruralne i urbane arhitektonskog zahteva pejsaža zahteva jednu reformu i
administrativne mere da bi usvojile kodove i propisa izgradnje.
Posebni postupci moraju da se obrazuju za: imenovanje arhitektonskih kompleksa, mape
zaštićenih zona identifikovanjem kriterijuma detalja zaštite (npr. ograničenja koja se odnose
na jačinu, visinu, korišćenje, materijala, dizajna, itd) usaglašenu na sigurnost objekata ili
lokacijama sa okolnim okolinama, odobravanje projekata i poslova.
Zakoni treba da predvide i primenjuju kazne za nelegalnu gradnju aktivnosti utiču na
očuvanju i pejsaž nasledstva, ali i atraktivnim prednostima za vlasnike koji žele rehabilitaciju
starih zgrada.
2. Administrativne mere
Administrativne mere su potrebne za lokalne vlasti, regionalnih i nacionalnih da rade
zajednički, posebno obezbeđivanjem stalnog dijaloga između branioca nasleđa i vlasti za
prostorno planiranje; lokalni zvaničnici treba da budu obučeni i da se određuju da bi
posredovali između autoriteta vlasti i zajednica i zainteresovanih građana.
Razvoj jedne politiku integrisanog konzerviranja zahteva punu saradnju svih: aktivnosti i
politike i konzerviranja i integracije treba da bude koordinirana na centralnom nivou, ali su
lokalne vlasti ključ za obezbeđivanje sprovođenja i praćenja.
Lokalne vlasti mogu dobiti velike koristi od iskustva jednih drugih i sastanaka sa njihovim
kolegama. Mere bi trebalo preduzeti da se stvore prilike za kontinuiranu razmenu informacija
i ideja putem svih dostupnih kanala.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
a. Organiziranje Departmana Organiziranje Departmana je planirana imajući u vidu zahteve integrisanog konzerviranja sa
dovoljno kvalifikovanih kadrova i sposobnih za potrebe upravljanja, naučne, tehničke i
finansijske sposobnosti da koordinira sve aktivnosti i uzimajući u obzir zajednički stav prema
informacijama i saradnju sa lokalnim kancelarijama, kao i sa javnim i privatnim partnerima.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
b. Inventarizacija, dokumentacija, mape i planovi Inventarizacija pojedinih lokacija, ali i područja zaštićenih pejsaža i pejsaž su osnovno
pravno sredstvo za planiranje konzerviranje; one treba da budu završene i da kruže u
zajedničkoj publikaciji i prijateljski između stranaka, a posebno lokalne vlasti i javnosti u
širem smislu.
Mapa zgrada sa nezaštićenim vrednostima u svakoj opštini treba preduzeti u cilju praćenja
njihovog stanja, s jedne strane i da se konsultuju o očuvanju i integraciju urbanizma s druge
strane, identifikovanje mogućnosti za njihovo ponovno upotrebu.
Zgrade, lokacije i predeli kojima preti prirodna oštećenja ili od faktora prouzrokovana od
čoveka (posebno nekontrolisane izgradnje, razvojne šeme ili infrastruktura širokog opsega)
treba da budu uključeni u listu pod posebnim merama zaštite.
Opsežna dokumentacija o aktivnostima nasleđa i konzerviranje pejsaža treba sažeti na jedno
mesto i ona postaje jasno svima: profesionalcima, istraživačima, stručnjacima, studentima i
građanima. Informacije treba distribuirati što je više moguće.
c. Konzerviranje i planiranje Priznavanje kulturnih vrednosti, funkcionalnih, estetskih, socijalnih i ekonomskih
arhitekturnih kompleksa i pejsaža dovodi do usvajanja specifičnih ciljeva, programa i
planiranju propisa, imajući u vidu da nije svako polje isto, svaka mora imati specifične
kriterijume konzerviranja i treba ih tretirati sa odgovarajućim individualnim
karakteristikama.
Oblasti koje predstavljaju koncentraciju starih zgrada treba da budu uzeti u obzir za
planiranje i raspoređivanje podrške ekonomskih aktivnosti koje mogu da promovišu
njihovu rehabilitaciju i da služe kao primer za ostale slične intervencije u drugim zemljama.
Razvoj starijih naselja treba da bude zamišljena kako bi se izbeglo povećati gustine i
transformacija izgleda puteva i smanjiti pritisak i izmeštanje saobraćaja i drugih urbanih
aktivnosti utiču negativno na konzerviranje.
d. Naučni panel Aktivnost kulturnog nasledja planiranja i implementacije treba da budu konsultovani i ako je
potrebno, da se nadgleda od nekog spoljnog multidisciplinarnih panela priznatih stručnjaka,
kako bi se osiguralo da su načela integrisanog konzerviranja u potpunosti primenjena.
3. Finansijske mere Finansijske politike, metode i instrumenati treba da bude podešena prema konkretnoj
situaciji, pažljivo proceni recipročne efekte različitih mera koji su uključeni u proces
planiranja i uticaja spoljnih faktora.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
a. Pre- raspodela sredstava Budžetska politika bi trebalo da se revidiraju da se bave širim ciljevima integrisanog
konzerviranja. Ovde bi trebalo da bude uravnotežena raspodela budžetskih sredstava
između zgrada i novih rehabilitacija. Uključena Ministarstva treba da kombinuju svoje
napore da izvrše preliminarne studije i pripreme zajednički program, po kome će zajedno da
rade na lobiranju da se prikupe sredstva.
b. Finansijska pomoć Oblici finansijske pomoći treba proučavati za javne i privatne vlasnike koji odlučuju za
obnovu stare zgrade, donacija, kredit - kratko i Dugoročne, oslobađanje od poreza, itd,
ciljajući dalji podsticaj, uključivanje i zalaganje privatnih pojedinaca i udruženja.
Vlada može postaviti podiže obrtne fondove obezbeđujući lokalnim vlastima i
neprofitabilnim udruženjima potreban kapital (uključujući i javno finansiranje i privatne
donacije) i pojednostavljenje finansijskih procedura, posebno u oblastima gde programa
integrisanog konzerviranja može postati samo - finansiranje u kratkom roku ili na duži rok od
povećanja vrednosti zbog velike potražnje imovine.
Privatni izvori finansiranja, a posebno onih koje dolaze iz kompanija, banaka i lokalne
industrije treba podsticati za inicijative u saradnji sa vlastima i udruženjima, osiguravajući da
su međunarodni principi konzerviranja primenjuju koji su već uspostavljeni.
4. Tehničke mere Mere za unapređenje istraživanja kvaliteta urbanih i ruralnih regiona, njihova struktura,
njihove složene funkcije, svojim arhitektonskim karakteristikama i zapreminske izgradnju i
otvorenom prostoru, fizičke i kulturne karakteristike pejsaža i njihova transformacija kroz
istoriju .
Mere za unapređenje studija i istraživanja o materijalima i tehnikama konzerviranja uverivši
se da su dobro testirani i odobreni od strane naučnih instituta, unapred usklađene sa
postojećom strukturom i okolinom. Tehnike koje su razvijene za obnovu važne istorijske
komplekse treba primeniti na širok spektar objekata i kompleksa sa manjim umetničkim
zaslugama.
Mere za unapređenje istraživanja i eksperimenti potencijalnih novih funkcija za odgovarajuće
zgrade koje, dok su usklađene sa potrebama savremenog života, poštuju karakter izgradnje
svih fabrika i obezbeđuju njihov opstanak.
Mere za unapređenje istraživanja i implementaciju programa integrisanog konzerviranja i
povećavanje arheoloških nalazišta, potencijal valorizacije njihove kulturne, istorijske,
socijalne, obrazovne i ekonomske vrednosti i prezentujući ih u itinerar za posetioce kroz
adekvatne komunikacije i sredstva prezentacije.
Mere za unapređenje dugoročnog pristupa umesto kratkoročnih razmatranja i intervencijama,
obraćajući pažnju na održavanje stalnih i preventivnih konzerviranja u dugoročnom smislu,
bi smanjilo potrebu za skupe restauracije i operacije rehabilitacije.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Treba preduzeti korake da se osigura da materijal izgradnje tradicionalnog dobrog kvaliteta
i dalje su na raspolaganju planirajući i upravljajući njihovo snabdevanje (na primer:
identifikacija i izrada kamenoloma, stvaranje rezervi drva, itd) i tradicionalne veštine i
tehnike su sačuvane i koriste se dosledno.
Svaka šema rehabilitacije treba se ispitivati u detalje pre nego što se stavi u praksu.
Estetska i tehnička prikladnost izgradnje novih modernih dizajna (Kontekst, proporcija,
veličina, format, skala, materijal, tehnika, energičan stav, itd) kod stare zgrada treba
proceniti. Naš moderni objekat će biti nasleđe budućnosti i ne sme da bude izgrađen na račun
prošlosti.
5. Socijalne mera Mere za povećanje svesti i obezbediti da nasleđe i vrednosti pejsaža se razumeju i razmenjuju
od široke mase (posebno mladih), dok one olakšaju društvene integracije i pristup zgradama i
lokacijama za sve zajednice, bez obzira na etnički, kulturni, verski, polni i socijalni status.
Aktivno učešće predstavnika svih zajednica - na osnovama potpunih i objektivnih
informacija - u bilo kojoj fazi rada, od crteža do pripreme odluke, treba aktivno podsticati
posebne mere i praktične procedure, koristeći sva sredstva komunikacije i metode učešća
javnosti: javni sastanci, izložbe, ispitivanja javnog mnjenja, mediji, itd.
Mere za podsticanje aktivnosti i interesovanje za dobrovoljni rad (posebno mladih) u
očuvanje i unapređenje nasleđa i pejsaža, koje treba preduzeti, učešće i predloge u procesu
planiranja treba smatrati kao važan doprinos.
Politika konzerviranja takođe donosi mere za integraciju kulturnog nasledja (posebno
arhitektonskih) u društvenom životu. Napor koji će se izvršiti konzerviranjem, treba da bude
merljiv ne samo nad kulturnim vrednostima objekata, nego i za vrednost njihove upotrebe.
Kulturne vrednosti, ekonomske i društvene potrebe da budu dobro izbalansirana u proceni
alternativa između odluka konzerviranja i razvoja kao i troškove i socijalnu dobit ne treba
zanemariti. Merama za kontrolu tržišnih zakona treba da se obezbedi da se izbegne da se
vlasnici i stanovnici u tradicionalnim sredinama prinuđeni da napusti domove zbog
povlačenje zbog nižih troškova u drugim oblastima.
Socijalni troškovi uključuju gubitak odnosa, zanatstva i trgovine koje se vežu sa zgradama i
tradicionalnim naseljima. Treba preduzeti mere da se sačuva ova nematerijalna baštine koja
drži u životu kulturni i ekonomski lanac tradicionalnih zanatstva i trgovine.
6. Vaspitne mere Akademska i institucionalne razmene sa međunarodnim partnerima (posebno one evropske) i
učešće u međunarodnim programima obuke treba da bude promovisana u korist
profesionalaca nasleđa i pejsaža, praktikanta i studenata, da stvori grupu kvalifikovanih
stručnjaka u tradicionalnim i modernim disciplinama: arhitektura, arheologija, planeri
nasledstva, tehničari, kulturni antropolozi, ekonomisti i kulturna geografija, itd.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Mere za održavanje i dalji nastavak zanatske tradicije i zanatske veštine, i ovde trgovina igra
suštinsku ulogu za konzerviranje nasleđa. Majstori specijalizovanih zanatlija moraju da se
identifikuju i da dokumentuju svoje veštine, kao i mere za valorizaciju njihovog rada i da im
se vrati ponos.
Kvalifikacije i uslove rada (plate i beneficije, sigurnost posla, socijalni status, karijere,
Mogućnosti putovanja) obeju grupa, stručnjaci i tehničari moraju da budu dovoljno atraktivni
tako da se promovišu interes mladih u pravljenju i održavanju stadija nasledstva u vezi sa
poslovima.
3.4. Ko su strane koje treba uključiti? Uspeh integrisane strategije konzerviranja u velikoj meri zavisi od kapaciteta za sprovođenje
tela lidera da podstiču aktivno učešće širokog spektra zainteresovanih strana, da olakša sastav
interesa i rešavanja konflikata.
Mere za prvi cilj - konzerviranje – tiče se prvenstveno centralnih institucija kulturnog nasleđa
i kancelarije njihovih izvršnih grana kao i lokacije i vlasnike objekata. U slučaju Kosova, to
su:
MKRS, Departman Kulturnog nasledstva;
Savet Kosova o Kulturnom nasledstvu;
Savet za Sprovođenje i Monitorisanje (za Specijalne Zaštićene Zone );
Islamska Zajednica;
Pravoslavna Srpska Crkva
Politika upravljanja za očuvanje kulturnog nasleđa na Kosovu treba da bude centralizovana,
da obezbedi sprovođenje zajedničkih standarda i koordinacije metodološke inicijative i
donatora. Štaviše, geografske karakteristike i veličinu teritorije i lokacija centralne uprave su
pogodni za centralizovani pristup.
Konačno, pravni okvir ne pruža druge nivoe zaštite nasledstva, osim nacionalnom nivou.
Regionalni centri kulturnog nasledstva (RCKN) i direkcijama za kulturu u opštinama će
podržati aktivnosti centralnih institucija treba da igra ključnu ulogu u ažuriranju spiskova
inventarizacija, praćenje stanja konzerviranja i primenu konzerviranja u posao restauracije.
Međutim, ako pogledamo u celosti ;lanac; konzerviranja i razmatramo drugi cilj - integraciju
– shvatamo da razvoj jedne stabilne politike integrisanog konzerviranja da uzmu u obzir
potrebe i mere u zavisnosti od učešća drugih stranaka.
Dve su ključne centralne institucije:
- Ministarstvo Sredine i prostornog planiranja (MSPP), grane njihovih institucija, i
Savet za prostorno planiranje za Kosovo: za zaštitu prirodnih mesta i sredine,kao i za
integrisanje konzerviranja nasleđa u prostornom planiranju;
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
- Ministarstvo za obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) za stručno obrazovanje
osoblja uključenog u aktivnosti konzerviranja (arheolozi, arhitekte nasledstva,
istoričari umetnosti, restauratori objekata, muzeji i menadžeri centara, zanatlije,
stražari, itd.)
Između druge stranke da budu uključeni su:
Departman Turizma (Ministarstvo Trgovine i Industrije);
Ministarstvo Poljoprivrede, Šumarstva i Ruralnog Razvoja;
Ministarstvo Energetike i Rudarstva;
Ministarstvo Privrede i Finansija;
Ministarstvo Transporta i Telekomunikacija;
Ministarstvo za Administriranje Lokalne Samouprave;
Udruženje Opština;
Udruženje Arhitekata Kosova;
Udruženje Zanatlija Kosova
Udruženje Turizma Kosova
Druga profesionalna Udruženja;
Nacionalne i Međunarodne NVO (CHWB, Intersos, drugi);
Međunarodne organizacije;
Zgrade i vlasnici lokacija;
Preduzeća, investitori i banke
Na lokalnom nivou puno učešće opštinskih skupština, komiteta eksperata u planiranju,
direkcije za kulturu, predstavnika civilnog društva i privatnog sektora je potrebna.
Učešće mnogih stranaka donose dinamičnu poprečnu saradnju koja zahteva zrelu
koordinaciju i pregovore kapaciteta. Zaista, integracija je cilj koji se jedino može postići
razmenjujući metode, procese, uloge i odgovornosti.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
4. Ka strateškom planiranju
4.1. Preduslovi i pripremni rad
Razvoj kompletne integrisane politike zahteva nekoliko preduslova:
Završetak neprestane pravne i institucionalne reforme u MKOS: zaključenje uredbi i pod
zakona, i napredovanje osoblja u menadžerskim sposobnostima, profesionalnim i tehničkim.
Početak funkcionisanja Saveta Kosova o kulturnom Nasleđu: osnivanje kancelarija
popunjene sa adekvatnim osobljem; prikupljanje dokumenata analiza situacije; i iniciranje
funkcionisanja i planirane strateške aktivnosti.
Definisanje imovine, Liderstva, uloge i odgovornosti svih institucionalnih interesnih strana
na centralnom i lokalnom nivou, stvarajući takođe jednu zajedničku metodologiju
komuniciranja i informacija.
Organiziranje jedne kampanje za lobiranje i osvešćenje, vođenu od strane centralnih
autoriteta nasleđa i pejsaža kao i fokusiranje u predstavnike administracije i lokalnih
zajednica.
Osiguranje jake političke volje i jedne zajedničke vizije na centralnom nivou, vođen od
strane autoriteta nasleđa i pejsaža kao i uključivanje svih drugih zainteresovanih centralnih
vladinih institucija.
Pored toga, pripremni rad zahteva obuku, planiranje i sastanak dokumentaciju:
Treniranje osoblja uključenih institucija na pod-sektorskim poljima upravljanja programa,
strateškog planiranja i sistemskog rada.
Razvoj jedne metodologije sprovođenja usklađena institucionalnog uređenja na centralnom i
lokalnom nivou.
Razvoj jedne specifične metodologije strateškog planiranja je usklađena centralnom
institucionalnom uređenju i programskim okvirima.
Osnivanje jedne baze podataka i dokumentacije sa prethodnih projekata i aktivnostima
(1999-2009) uključujući registar donatora i međunarodnih stručnjaka.
Osnivanje jedne baze podataka ljudskih resursi na Kosovu na raznim poljima i dotičnim
disciplinama ka pristupu za integrisano konzerviranje.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
4.2. Kratkoročne prioritetne mere Preduslovi i pripremni rad opisan u prethodnom poglavlju zahteva konsolidaciju postojećeg
institucionalnog okvira, jedan uslov gde okolnosti na Kosovu mogu zahtevati neko vreme da
se ostvari. U međuvremenu treba da se preduzmu neke hitne mere da bi se pridržali primeni
zakona i da se obezbedi minimalna zaštita nasledstva. Ove mere su:
1. Vršenje jednog ocenjivanja stanja avanziranja u pripremi inventarizacija, dijagnozu
problema, pripremi detaljnog plana faza i budžeta delovanja za kompletiranje obeju spiskova
za stalnu i privremenu zaštitu jednog brzog istraživanja i planirajući svaki budžetski trošak
(pogledaj takođe pitanje 1) o neprestanom ispunjavanju baze podataka.
Svrha ovog brzog istraživanja i planiranja troškova je da se izađe sa jednim profilom
nasledstva imovine i pretnje za njihovo konzerviranje. Osnovne informacije osigurane od
brzog ispitivanja (koje može biti završena u roku od dva meseca) je namenjena za adresiranje
ukupnog upravljanja nasledstva i dalje će se razvijati sa inventarizacijom i naknadnom
naučnom dokumentacijom i detaljnim planiranjem konzervacije.
Ova aktivnost treba da se obavi što pre iz tehničkih odbora koji se sastoje od stručnjaka
MKOS - (uključujući CRKN), SOKN (odgovorni institut za upravljanje inventarizacijom),
CHWB (organizacija koja je pomogla MKOS za stvaranje sistema i obuku osoblja) i jedan
međunarodni stručnjak za inventarizacija i dokumentaciju (Britanski Savet koji je podržao
realizaciju ove aktivnosti može se uključiti.)
Da bi ažurirali listu zemalja identifikovane u prethodnim istraživanjima, odbor treba jasno i
na transparentan način da odredi kriterijume za izbor i da se formalizuje u jednom
dokumentu koji će biti priložen novoj listi kulturnog nasledstva pod stalnom i povremenom
zaštitom. Dokument bi trebalo da bude distribuirana za komentare i predloge jednoj izabranoj
grupi od predstavnika lokalne kulturne administracije i civilnog društva.
2. Na osnovu rezultata brzog istraživanja i planiranju troškova, pripremi detaljnog
programa faza i budžeta hitnih intervencija (uključujući pravne mere zaštite i fizičkog
očuvanja) u kratkom roku i pronalaženje potrebnih finansijskih sredstava.
Za realizaciju ove aktivnosti će se stvoriti Naučni odbor sastavljen od predstavnika
Ministarstva Kulturnog nasledstva i CRKN i SOKN. Za svaku zgradu ili mesto moraju biti
jasno identifikovani uputstva intervencije i da se odobre od strane Upravnog odbora, na
osnovu izjave značaja.
3. Određivanje granica zaštićenih zona svih mesta uključenih u Listi za trajnu zaštitu i
identifikacija kriterijuma za zaštitu i razvoj za svaku zonu; Priprema spiska i mape zaštićenih
zona i kriterijumi za svaku opštinu, priprema jednog izveštaja za deljenje sa svim
relevantnim lokalnim i centralnim administracijama i drugim zainteresovanim stranama.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Tehnički među - ministarski odbor, sastavljen od stručnjaka MKOS (uključujući dotične
CRKN ) i MSPP, će identifikovati granice zaštićenih zona u konsultacijama sa drugim
interesnim stranama na centralnom i lokalnom nivou. Oblast interesa kao što su definisane od
strane Odbora i odobren od strane Ministarstva Kulturnog nasledstva će da vrše:
4. Određivanje izuzetnih zakonskih mera, administrativnu i finansijsku podršku za zaštitu
kulturnog nasledstva u opasnosti zbog pritiska razvoja.
U okviru MSPP treba da se stvori poseban tim koji radi protiv nelegalne gradnje, uz podršku
posebnog fonda. Trebalo bi da bude uspostavljena i dobro osposobljena sa osobljem lokalne
inspekcije da izvrše inspekciju u svojim oblastima. Grupe opština mogu biti sakupljene u
jedan inspektorat, odnosno Stvaranje jednog inspektorata u svakoj CRKN.
Radna grupa ima sledeće zadatke:
• sprečavanje bespravne gradnje kroz olakšavanje dobijanje ovlašćenih dozvola i
interakcija između investitora, građevinskih firmi i vlasti;
• detekcije i stavljanja u mape nelegalne gradnje, informisanje vlasti odgovorne za
izdavanje naloga obaveštavanja i primena kazni;
• Da se proveri da li nalozi (znači za zaustavljanje izgradnje) prijavljenih od strane
nadležnih organi su ispunjeni, a kazne se primenjuju;
• da se nastavi sa rušenjem divlje gradnje u zaštićenim područjima, u zaštićeno područja i
zaštićen prostora i posebnih zaštićenih oblasti;
• pružanje tehničke podrške za policiju u borbi protiv nezakonitih građevinskih delatnosti.
Radna grupa treba da bude podržana od svim neophodnim sredstvima za hitne slučajeve i da
koriste sve raspoložive informacije i tehnologije (znači detaljne fotografije satelita) da otkriju
i zaustave nelegalnu gradnju čim one počinju. Takođe je važno da se definiše i sprovodi
odgovarajući sistem kazni, da bi obeshrabrili nezakonitosti. Istovremeno, radna grupa
treba da olakša alternative kako bi se ponudili podsticaji za investitore i kompanije
izgradnje.
Na dugi rok, radna grupa se može transformisati u kancelariju lokalnog razvoja, koja treba da
posluži kao moderator između planova i zajednice.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
4.3. Određivanje ciljeva, vizija i ciljevi
Ciljevi i vizije Četiri osnovna cilja sa širim obimom su identifikovani kroz ovu studiju:
Učenje puno znanja i razumevanja kulturnog nasledstva i pejsaža, preko
sveobuhvatnog istraživanja, evaluacija vrednosti, zaliha, prioriteta, planiranje i
praćenje troškova.
Jačanje sistema upravljanja kulturnog nasledstva i pejsaža (pravni,institucionalni i
finansijski) da bi usvojili hitne potrebe za zaštitu i konzervaciju i savremenim
zahtevima integrisanog konzerviranja.
Razvoj potpuno novog imidža kulturnog nasledstva Kosova, resursi i pejsaža kao
celine, nezavisno od etničkog identiteta i vere uzimajući fokus i lokalnu zajednicu
i međunarodne posmatrače.
Poboljšanje kvaliteta izgleda grada i pejsaža, transformišući sukob između razvoja
nasledstva i harmoničan odnos i segment socijalne zaštite - ekonomski rast i
turistička atrakcija.
Ukratko, ovi ciljevi usmereni su na jačanje uloge Kosova kao kulturnu raskrsnicu u Istočnoj
Evropi uz istovremeno održavanje i unapređivanje svog multikulturnog nasleđa i pejsaža i
promovisanju pristupa nasledstva i pristup usmerena ka kulturi u svim procesima planiranja.
Ciljevi, pitanja i linije delovanja
Nakon utvrđenih principa u prethodnim poglavljima, osam ciljeva i ključnih pitanja su ovde
predložena za dugoročno strateško planiranje. Za svaki problem identifikovani su i
ilustrovane tri linije delovanja u narednom poglavlju. Ove linije delovanja treba da budu
sugestije i preporuke za rešavanje planiranja delovanja u vezi sa dotičnim ključnim
pitanjima.
ostali deo treba posmatrati kao okvir za akciono planiranje, otvoren za modifikacije i
prilagođavanja kroz konsultacije zainteresovanih strana, koje mogu predstaviti i druge
važnije ideje o situaciji.
Princip: sveobuhvatno istraživanje i kontinuirana evaluacija, dokumentacija i praćenje
resursa i pejsaža nasledstva su osnovni preduslovi za bilo kakvu efikasnu politiku i prakse
konzerviranja.
Cilj: Nasledstvo i pejsaž na Kosovu su identifikovana i u potpunosti dokumentovana u
naučni inventarizacija prema Evropskim standardima i stalno ažuriran za adresiranje
upravljanja.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Tačka 1 Identifikovanje, dokumentovanje kao i praćenje nasledstva i pejsaža 1.1. Brzo istraživanje i identifikovanje ugroženih lokacija i objekata
1.2. Razvijanje specifične uputstva za popis i naučnu dokumentaciju
1.3. Stvaranje jedne ;Observatorije Kosova o nasleđu i pejsažu "
Princip: sistematski pristup pravnog i institucionalnog okvira i snažan odnos saradnje su
neophodne da se postigne dobrobit javnosti u pogledu kvaliteta pejsaža i društveno -
ekonomski razvoj.
Cilj: stvoren je pravni okvir i posebna institucionalna struktura, zamišljena kako bi e olakšala
sistematski rad, uređenje konzervacije u skladu sa međunarodnim etikom i osnaživanje
održivog razvoja.
Tačka 2 Usklađenje pravnog i institucionalnog okvira 2.1. Formiranje ;radne Grupe nasleđa i pejsaža "
2.2. Određivanje jednog zakona, mera i fondova za očuvanje nezaštićenih mesta
2.3. Razvijanje jednog ;Koda prakse za integrisanu konzervaciju "
Princip: Adekvatno obrazovanje javnog i privatnog sektora u vezi sa vrednostima
nasledstva i konzervaciju pejsaža je ključ za poboljšanje postizanje ciljeva kvaliteta pejsaža.
Cilj: Šira javnost, civilno društvo i privatni sektor su svesni značaja održavanja nasledstva na
Kosovu i poboljšanje kvaliteta pejsaža, oni rade na lobiranju svojih organa da preduzmu
akciju i oni su spremni da doprinesu u okviru svojih mogućnosti .
Tačka 3 Podizanje svesti u civilnom društvu i privatnom sektoru 3.1. Stvaranje jedne ;Edukativne Jedinice za Nasleđe i pejsaž "stalni.
3.2. Razvoj studije i Akcionog plana za kampanju osvešćivanja
3.3. Definisanje specifičnog okvira za edukaciju dece
Princip: Jačanje treba prilagoditi da se nose sa potrebnim promenama integrisanog
konzerviranja, obučavajući profesionalce koji rade pod autoritetom Kulturnog nasleđa i
prostornog planiranje i relevantnih akademskih institucija.
Cilj: stručne osposobljenosti na principima i praksama konzervacije su poboljšana i proširena
u skladu sa međunarodnim zahtevima i pokrivaju različite oblasti orijentisane ka
multidisciplinarne pristupe.
Tačka 4 Izgradnja institucionalnih i profesionalnih kapaciteta 4.1. Razvoj studije i akcioni plan za kampanju treniranja
4.2. Sastanak eksperata nasledstva i osnivanje lokalnog udruženja
4.3. Stvaranje akademskih veza i učešće u međunarodnim mrežama.
Princip: Vrednosti nasledstva zemlje su povezani za svoje okruženje i kontekst, koji bi
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
trebalo da bude sačuvana i da se revitalizuje preko integrisanog prostornog planiranja kao i
da se re - dizajnira sa zdravim politikama čiji je cilj zaštita okoline.
Cilj: arhitektonsko i arheološko nasledstvo se održava uz odgovarajuću pažnju u životnoj
sredinu i pogledom na grad i zaštite okoline, u cilju postizanja najvišeg kvaliteta pejsaža.
Tačka 5 Briga o nasledstvu i razvojni planovi orijentisani ka pejsažu 5.1. Promocija multidisciplinarnih istraživanja i akademske studije o pejsažu.
5.2. Obraćanje sprovođenja Evropske Konvencije o Pejsažu
5.3. Pokretanje godišnje nagrade "Kosovsko Nasleđe i Pejsaž "
Princip: prezentacija i veća komunikacija i nasledstva i konzervacije Kosova ima veliki
potencijal da poboljša kulturno razumevanje i ekonomske procene za dobrobit lokalnih
zajednica.
Cilj: Poznavanje kulturnog nasledstva Kosova je distribuirana koristeći različita sredstva
komunikacije i interpretacije pripremljenih u skladu sa potrebama i specifičnostima lokalne
multikulturne zajednice i stranih posetilaca.
Tačka 6 Razvoj komunikacije i sredstva prezentacije 6.1. Razvoj specifične smernica za označavanje i tumačenje sredstava
6.2. Obuka specijalista za komunikacije nasledstva i pejsaža
6.3. Razvoj akcionog plana za komunikacionu kampanju
Princip: Tradicionalni zanati izgradnje, rukotvorine i praktična relevantna znanja su osnova u
vezi nematerijalnih komponenti čiji opstanak je način očuvanja nasledstva i inter-kulturno
razumevanje.
Cilj: Rukotvorine i nasledni zanat su očuvane i pružene su novim generacijama, zanati
trgovine su promovisane kao i uloga i status izrade je valorizovana.
Tačka 7 Jačanje uloge zanatstva i rukotvorina 7.1. Razvoj studije i dokumentacija o trgovini i naslednom zanatstvu
7.2. Stvaranje jednog udruženja nasledne Rukotvorine i učešće u međunarodnim mrežama
7.3. Razvijanje akcionog plana za unapređenje i zanata naslednih trgovina
Princip: ponovna integrisana adaptivna upotreba zgrada i otvaranje zemlje prema javnosti su
ključni vektori da se osigura održavanje i unapređenje lokalnog razvoja zasnivan na
sistematskom širenju kulturnih resursa.
Cilj: sistem kulturnih resursa i prirodnih resursa se valorizuje kroz ponovno korišćenje
objekata i lokacija u okviru ukupne strategije privrednog razvoja i promovisanje održivog
turizma.
Tačka 8 Podsticanje usklađenog ponovne upotrebe i ekonomsko jačanje 8.1. Razvoj multi disciplinske studije o kulturnim i prirodnim resursima
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
8.2. Razvijanje plana delovanja i pilot projekata
8.3. Organizacija seminara za prikazivanje uspešnih međunarodnih priča.
Sistem linija delovanja predviđa stvaranje tri nove Jedinice za implementaciju i upravljanje
aktivnostima:
Supervizor za Nasleđe i Pejsaž – koordinirano od MKOS
Radna grupa za nasleđe i Pejsaž - koordinirano od MSPP
Jedinica Obrazovanja za Nasleđe i Pejsaž - koordinirano od MONT
Ova tri jedinice treba da budu veoma fleksibilne i da se oslone onoliko koliko je to
moguće - nakon odgovarajuće obuke – kod osoblja tri glavna aktera koji su uključeni u
integrisanu politiku konzerviranja: Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta, Ministarstvo za
Sredinu i Prostorno Planiranje i Ministarstvo za Obrazovanje, Nauku i Tehnologiju.
Svaki od ova tri ministarstva će biti odgovorna za koordinaciju i vođenje jedne od jedinica, u
bliskoj saradnji sa ministarstvima i drugim subjektima. Da bi obezbedila opštu koordinaciju,
oni mogu biti stavljeni pod pokroviteljstvom i nadzorom SOKN
(čiji mandat bi trebalo da bude proširen i na pejsaž), jer prema zakonu Savet je viši autoritet.
Integracija ove tri jedinice će doneti do osnivanja neke vrste agencije za konzerviranje i
proširenje nasledstva i pejsaža, koje mogu u budućnosti postati jedan multi-akterski organ za
lokalni razvoj, uključujući partnera iz lokalnih udruženja i privatnog sektora.
Podneti predlozi u narednom poglavlju su prikazana ukratko i ilustrovani sa idejama i
praktičnim primerima. One su zamišljene da se dalje razviju u kontekstu sektorske studije,
koje se odnose na međunarodne standarde (spisak je pružen u nastavku) i književnost kao i
kroz analizu sektorskih politika drugih evropskih zemalja i kroz analizu uspešnih priča.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
5. Glavna predložena pitanja i linije delovanja
Tačka 1 Identifikovanje, dokumentovanje i monitorisanje nasledstva i pejsaža
Obrazloženje:
jedan stari inventarizacija koji datira iz 1947 godine na čijem spisku su 426 artikala, pokretne
i nepokretne imovine. U 2002 godini razvio se novi proces za identifikovanje kulturnog
nasledstva Kosova i za ažuriranje posleratne situacije kao i uključuje više gradova. Rad je
rezultirao spiskom od 2847 objekata, ali četiri opštine i nekoliko srpskih enklava ne mogu se
kompletirati. Ova lista sadrži veliki deo artikala koji su izgubljeni, zbog nedostatka
održavanja ili su demolirani da se prilagode razvojnim planovima27.
Zbirka Kosovskih Muzeja sadrži oko 60.000 predmeta. Deo arheološke i etnološke kolekcije
je poslat u Beograd na izložbu neposredno pre rata u 1999 i ona još nije vraćena. Isto se
dogodilo i sa dokumentarnom arhivom i spiskovima lokacija pod privremenom zaštitom
pripadnika ICRKN.
Kako se navodi, digitalni sistem za baze podataka inventarizacija (korišćenjem standarda
Saveta Evrope) je osnovana i obučeno je osoblje. Čini se da je unos podataka je završeno za
oko 70% od 2.847 artikala. Međutim, potrebna je detaljna anketa na terenu za kompletiranje
podataka u tabelama artikala i, što je najvažnija, da proveri i ažurira uslove objekata i
lokacija.
Nedostatak inventarizacija usporava sprovođenje zakona i propisa. To rezultira da postoji
stalna pretnja lokacija nasledstva počevši od planova razvoja. Dakle, dok je izvršena procena
napretka u pripremanju inventarizacija i adresiran je njegovo zaključenje kao što je opisano u
prethodnom poglavlju, neophodno je da se uradi brzo istraživanje i planiranje troškova za
identifikaciju lokacija u opasnosti. Kako se navodi, inventarizacija ne bi trebalo pripadati
samo zgradama i pojedinačnim mestima, nego i tampon zonama i pejzažima.
Uzimajući u obzir ulogu SOKN u odobravanju popisne liste i odluke koje se tiču budžetskih
sredstava za konzervaciju, njeno stavljanje na delovanju je osnovni preduslov za ubrzavanje
procesa. Kada se odobre spiskovi inventarizacija moraju biti objavljeni u prikladnom formatu
za korisnika i da kruže među svim zainteresovanim stranama.
Štaviše, trebalo bi da uspostave stalnu jedinicu za snimanje i praćenje pošto inventarizacija je
kontinuiran proces.
Predloženo delovanje:
1.1. Brzi pregled i identifikacija ugroženih lokacija i objekata
Šema ugroženih lokacija i objekata namenjenih da obezbede kvantitativnu i kvalitativnu
27 zanimljivo istraživanje sprovedeno je i objavljeno od strane CHVB: nasledstvo Prištine, Priština 2008. Ovaj dokumenat je jedan dokaz o
visini starih zgrada koje su uništene ili su u lošem stanju konzervacije
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
osnovu profila mesta kojima prete prirodni faktori i veštački faktori. Na osnovu toga, treba da
se predviđaju efektivne i konkretne mere za primenu zaštitnih i preventivnih konzerviranja.
Dalje nadgledanje je od ključnog značaja da se osigura da s identifikovane stavke budu
efikasno tretirane.
Ovaj spisak mesta i zgrada u opasnosti će nastojati da razvije kampanju intenzivnog
istraživanja CRKN pod koordinacijom Departmana Kulturnog Nasledstva MKOS i
nadgledanja SOKN. Bliska saradnja sa lokalnim vlastima i MSPP je od suštinskog značaja za
informacije o razvojnim planovima i građevinskim dozvolama.
Jedan Univerzitet ili institucija nasledstva u inostranstvu u saradnji sa Univerzitetom u
Prištini može da pomogne u ovom radu, u skladu sa savremenim naučnim procene stanja i
metodologije planiranja troškova, čime se stvaraju mogućnosti za obuku. Ovaj spisak mesta i
objekata u riziku ima za cilj da adresira opšte upravljanje nasledstva i rešavanje urgentnih
problema a ne detaljno planiranje konzerviranja i restauracije, što zahteva detaljniji naučni
inventarizacija.
Karta Rizik italijanskog Kulturnog nasledstva (Carta del Rischio) je novi alat razvijen od
ranih 90-tih godina od Centralnog instituta za Restauraciju28 Italije u cilju predviđanja
neophodnih hitnih preventivnih mera. Sastoji se od teritorijalnog informacionog sistema za
podršku naučnim i administrativnim poslovima za centralne i lokalne uprave nasledstva.
1.2. Razvijanje specifičnih uputstava za popis i naučnu dokumentaciju
Treba da se određuju specifične i detaljne instrukcije za inventarizacija i dokumentaciju na
Kosovu kako bi se ažurirati i poboljšati postojeće baze podataka. Uputstva će biti u skladu sa
Uputstvom Br. 05/2008 o Registriranju, dokumentiranju, Evaluaciju i Odabiranju Kulturnog
Nasledstva za Zaštitu. Oni imaju za cilj da pruže praktične uputstva stručnjaka uključenih u
rad inventarizacije i dokumentacije. Među pitanjima čime se bave ove uputstva su:
• izjava o značaju popisa na Kosovu;
• vrste zaliha u skladu sa ciljevima;
• kriterijumi za ocenjivanje i izbor nasledstva vrednosti,
• kriterijumi za definisanje dokaza o značaju mesta;
• geografski informacioni sistem i inventarizacija;
• inventarizacija arheoloških nasledstva;
• međunarodni standardi za inventarizacija i dokumentaciju;
• inventarizacija arhitektonskog nasledstva: spomenici, blokovi i grupaobjekata;
• inventarizacija zaštićenih zona i pejsaža;
• inventarizacija pokretnog i duhovnog nasledstva;
• jezici, imena, definicije i terminologije;
• uputstva za fotodokumentacije;
• uputstva za istraživanje i evaluacija skice situacije;
• Obuka praktikanta u identifikaciji i inventarizacija;
• Vlasništvo inventarizacija, pristup informacijama i publikacija, i
• ažuriranje i održavanje zaliha.
28Ponovo naimenovan skorije u Viši Institut za Konzerviranje i Restauraciju, ovo je jedan mnogo poznati Tehnički Institut i treniranje u
okviru Ministarstva Italije za Kulturno Nasleđe i Aktivnosti. Pogledan na adresi: www.cartadeirischio.it
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Uputstva treba da bude razvijena od strane Departmana Kulturnog Nasledstva MKOS i
odobren od strane SOKN. Stalna jedinica bi trebalo da bude uspostavljena za upravljanje
datotekama inventarizacija, uključujući ažuriranje dokumentacije, istraživanje i praćenje
uslove konzerviranja i prikupljanje dokumentacije o svim kulturnim pitanjima i pejsaž (vidi
dole).
1.3. Osnivanje "Opservatorija Kosova o Nasleđu i pejsaž"
Supervizor će služiti kao integrisani istraživanje i centar dokumentacije. On će podržati
institucije - posebno MKOS , CRKN , SOKN, MSPP da bi pratio stanje konzerviranja a ne
samo zaštićenih lokacija i artikle, nego i nasleđe i ukupni nezaštićeni pejsaž na Kosovu.
Posebno u situaciji u tranziciji, ovo telo bi trebalo da bude kao nezavisna i podržavana
sredstvima iz Kosova i međunarodnih fondova, da b obezbedi njenu slobodu od bilo koje
političke, verske ili etničke ideologije. Jednom konsolidovana, trebalo bi da bude
koordinirana od strane MKOS u bliskoj saradnji sa CRKN kao i drugih centralnih i lokalnih
institucija.
- Prikuplja i sistematizuje na sistematski način na jednom mestu sve studije,
projekte i izveštaje na raspolaganju čiji je cilj da pomogne u preliminarnoj proceni
aktivnosti i koordinaciju planova u budućnosti, izbegavajući dupliranju aktivnosti;
- Da pomogne MKOS i lokalnim CRKN za detekcije situacije rizika i predlaže
hitne mere za intervenciju;
- Da prati stanja konzerviranja navedenih artikala i ažuriranje liste inventarizacije;
- Da predlaže teme za istraživanja i studijske slučajeve, akademski programi
konferencije, itd
- Da predlaže metode za procenu vrednosti pejsaža i nasledstva i kriterijumi
za intervenciju;
- Da predloži kriterijume za održavanje, popravku, restauraciju i upravljanje
nasledstva i pejsaža, naročito u degradiranih mestima i površinama;
- Da objavi uredno dvomesečni bilten da bi proširio informacije o aktivnostima,
u saradnji sa CRKN i drugim organizacijama, i
- Razviti i objaviti dvogodišnji izveštaj o statusu politika nasledstva i pejsaža.
Tačka 2 Usvajanje zakonskog i institucionalnog okvira
Obrazloženje:
Prema planova reformi koje su u toku MKOS, aktivnost Ministarstva će se podeliti u
budućnosti u četiri odeljenja: kultura, kulturno nasledstvo, omladina i sport. Dakle, Divizija
za Kulturno nasledstvo već preraste Departman.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Treba da se predvide mehanizmi za osiguranje široke i efikasne saradnje i interakcija između
Departmana Kulture i novog Departmana Kulturnog Nasledstva, jer se granica između dve
grupe aktivnosti ne mogu jasno definisani. Na primer, nematerijalne tradicije / duhovne su
deo nasledstva kulture, ali su žive kulturne aktivnosti.
U skladu sa savremenim pojmom pejsaža i integrisanog nasledstva kao Departman Kulturnog
Nasledstva MKOS i SOKN moraće da prošire svoje ime i aktivnosti u pejsažu, i imajući u
vidu potencijalne primene Evropske Konvencije o Pejsažu. To može olakšati vezi sa MSPP i
nadgleda koordinaciju tri predviđenih jedinica prema ovom Dokumentu politika.
Što se tiče pravnog okvira, uglavnom se sastoji od odlaganja sprovođenja Zakona Kulturnog
Nasledstva i Uredbi. Prioritetne kratkoročne mere su opisane u Poglavlju 4 su zamišljene za
adresiranje rešavanje hitnih problema.
Takođe Zakon o Prostornom Planiranju se sprovodi suviše sporo: manje od 1 / 3 od planova
su završeni i odobreni nakon šest godina. Ovaj zakon će morati da se ponovo razmatra da bi
se inkorporirale izmene u zakonu sa jedne strane, a sa druge da se uzmu u obzir novi zakoni
koji se odnose na zaštiti okoline i evaluaciju.
Trenutno, MKOS i MSPP su među najslabijim ministarstava u pogledu budžeta i vlasti na
Kosovu. Implementacija programa integrisanog konzerviranja zahteva prvenstveno njihovo
osnaživanja i njihovu sposobnost da rade zajednički na lobiranju za povećanje finansijskih
sredstava. Tekuće reforme u MKOS - moraju biti sprovedene u praksi, treba da budu
dizajnirani na institucionalne reforme MSPP.
Predložene mere:
2.1. Osnivanje "Radne Grupe za Nasleđe i Pejsaž"
Među resorna radna grupa kulturnog i verskog nasleđa je osnovana formalno na Kosovu, ali
ne funkcioniše redovno. Treba napraviti zalaganja da om postaje u potpunosti operativan. U
skladu sa pristupom Dokumenta Politika, ovo telo bi trebalo da bude preimenovan u ;Radnu
Grupu Nasleđa i Pejsaža; (RGNP) da dobije pregled i širi misiju i da izbegne naglasak na
versko nasleđe (koje nije kategorija Zakona o Kulturnom Nasleđu).
; Radna Grupa; treba da bude među ministarska i multi disciplinarna, sa stručnjacima da
identifikuju (na osnovu određenih uslova referencija) uglavnom MKOS , MSPP, MONT, i
SOKN. Druga ministarstva i interesne grupe (lokalne uprave, etničke i verskih, zajednice
Međunarodne organizacije, NVO, itd) će biti uključeni u tematskim grupama fokusirana na
konkretnim pitanjima. Koordiniran od strane MSPP , Radna Grupa treba da se redovno
sastaje.
Između ostalog, njegov posao je:
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
- da savetuje očuvanje integrisanog nasledstva, politike upravljanja pejsaža i
strateško planiranje;
- da izvrši, integriše i koordinira sektorske studije i predviđene akcione planove
prikazanih ovim Dokumentom Politika;
- da proceni planove i projekte koji utiču na nasleđe i pejzaž, uključujući i
sve prostorne planove i građevinske dozvole u okviru zaštićene zone;
- da olakša i pospeši razmenu informacija i komunikaciju sa svim zainteresovanim
stranama.
Na prvom sastanku treba da se odredi jednostavna metoda izveštavanja zajedno sa
organizacionom strukturom (imenovanje predsednika i sekretara) i dužnosti i detaljne
odgovornosti misije.
2.2. Određivanje jednog zakona, sredstava i posebnih fondova za zaštitu nezaštićenih
mesta
Nedostatak prostornih planova za većinu opština i rezultata odobrenih inventarizacija u
kasnoj identifikaciji zaštitnih zona, uključujući i kriterijume za njihovu zaštitu. Samo
specijalne zaštićene zone su planirane u koordinaciji sa ICO i određeni kriterijumi Zakonom
o Posebnim Zaštićenom Zonama.
Uzimajući primer sličnih iskustava u drugim zemljama, jedna posebna kartica - i zakon -
za konzerviranje nezaštićenih mesta nasledstva mogu da se pripreme da bi se suočili sa
hitnim potrebama za utvrđivanje kriterijuma konzerviranja. Ovaj zakon može da se
projektuje na takav način da pokrije lokacije koje najverovatnije neće biti uključene u spisak
kulturnog nasledstva, ali imaju neku vrednost u održavanju pejsaža.
Povelja za Konzerviranje Nezaštićenog Arhitektonskog Nasledstva i Mesta u Indiji
napisao je profesor En Krišna Menon, istaknuti arhitekta konzerviranja, odobren i
objavljen od strane Indijskog Nacionalnog Fonda za Umetničke i Kulturne Baštine
(INFUKB) u 2004 godini, može da posluži kao primer.
2.3. Priprema "Kodeksa ponašanja za integrisano konzervacije"
Zakon pre svega se fokusira na pitanja u vezi sa zalihama i praćenjem lokacija i objekata
kulturnog nasledstva i procedura u vezi sa njihovom zaštitom. Zakon se pretežno bavi
principima i praksama vezanim za konzerviranjem i njihove obnove.
S obzirom na pravni i institucionalni okvir koji je osnovan nedavno, imajući u vidu da su
kosovski eksperti imali malo šanse u prošlosti da razviju i konsoliduju iskustvo i jednu
;školu;, preporučljivo je da naprave jedan Kodeks za Integrisano Konzervaciju Nasledstva.
pošto sadašnje stanje na Kosovu koči ratifikaciju međunarodnih konvencija, ovaj dokument
će uključiti savremene međunarodne standarde od značaja za Kosovo u nacionalnim
uredbama.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Kodeks Prakse će adresirati pitanja o etici konzerviranja ali i o upravljanju projekata, u cilju
garantovanja dugoročne koristi. Što se tiče pristupa konzervaciji, Kodeks Prakse treba da
definiše terminologiju, što znači detalji različite delatnosti rada, određivanje na primer, kada i
u kojoj meri su prihvatljivi radovi rekonstrukcije nasledstva.
Štaviše, saradnja sa privatnim i javnim donatorima, nacionalne i međunarodne uputstva treba
da budu regulisana, zahtevajući da deo budžeta donatora se koristi za izgradnju lokalnih
kapaciteta i da su uključene ekspertize i zanati su obučeni tokom rada. Donatori bi takođe
trebalo da se obavežu za pridržavanje propisanih standarda i dokumentacije izveštavanja i
pružaju detaljne izveštaje i dokumentacija u prilogu na kraju rada.
Ovaj dokument će se uključiti u sporazumima sa međunarodnim i lokalnim donatorima, koji
imaju za cilj da obezbedi da je usvojena zajednička i obična metodologija. Ovo ćtreba da se
pripremi iz radne grupe uz pomoć odabranih međunarodnih eksperata, odnosno međunarodne
organizacije za nasledstvo kao što su UNESCO, ICOMOS, ICCROM i Savet Evrope.
Kodeks Prakse može da uključi u jedan dokumenat priručnik o arheološkim iskopavanjima
i uputstvima za konzervaciju i restauraciju, kako je predviđeno Uredbom Br. 01/2008 i
03/2008. Njegova kompilacija će predstavljati priliku da se uspostavi platforma za stalne
debate o specifičnim temama i uređenja, kao i konzerviranje nasledstva i upravljanje.
Tačka 3 Podizanje svesti u civilnom društvu i privatnom sektoru
Obrazloženje: broj inicijativa podizanja svesti se preduzimaju na Kosovu od različitih
lokalnih i međunarodnih organizacija u partnerstvu sa lokalnim institucijama, ali moraju se
prilagoditi u okviru strategije i postaju deo redovnog plana koji se odnosi na ciljeve i različite
grupe koje se uzimaju u fokus.
U 2009 godini su organizirani Dani Evropskog Nasledstva na Kosovu od strane MKOS po
četvrtu godinu zaredom29, u saradnji sa različitim partnerima i podržan zajednički od strane
Evropske Komisije i Saveta Evrope. Kulturna smena, slobodna vožnja sa biciklima uključuje
stanke za posećivanje mesta nasledstva je u tom kontekstu jedna od najuspešnijih inicijativa
organizovana od NVO CHWB i UN - HABITAT.
Posle prvih godina, ova inicijativa je pustila korene na Kosovu i njegova organizacija je
zahtevna u pogledu planiranja i implementacije. U tu svrhu, dokument Strateške organizacije
u pogledu evropske Nasledstva dana na Kosovu izrađen u NVO i Civilna emancipacija
CHWB i pod pokroviteljstvom MKOS.
NVO - Italijanski Intersos je još jedna organizacija koja ima iskustva u konsolidovanu
promociju kulturnih aktivnosti u cilju promovisanja poštovanja kulturne različitosti i rad na
promociji konzerviranja nasledstva, uzimajući sa posebnim akcentom na žene, školsku decu i
omladinu.
29 Na institucionalan način, prva edicija Dana Kulturnog Nasledstva na Kosovu je urađeno u 2008. Slične pripremne inicijative su organizirane svake godine od 2003 od strane NVO u saradnji sa MKOS i lokalnim autoritetima.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Obrazovanje o nasledstvu je jedan dodatni predmet - nastavnog plana i programa na svim
pre - Univerzitetskim nivoima, zajedno sa ljudskim pravima, pol, i druge. Neka predavanja iz
ekologije su uključeni u biologiji, dok se kulturno nasledstvo predaje kao deo istorije. Od
reforme 2001 godine, čini se da kulturnom nasledstva se pruža veći značaj. Dokumenat
Reforme se ažurira i kulturno nasledstvo može da postane deo redovnog nastavnog plana i
programa.
Za školsku decu se takođe organizuju posete za mesta nasledstva i institucije, da se podigne
svest o vrednosti nasledstva . Uprkos svim ovim aktivnostima, stručnjaci u obrazovnom
sektoru osećaju potrebu da se poboljša ova institucionalna ponuda i performansu ažurirajući
metode i sredstva i jačajući saradnju sa drugim zainteresovanim stranama, pre svega sa svim
NVO, koje imaju veoma veliki potencijal.
Predložene akcije:
3.1. Stvaranje jedne stalne " Jedinice Obrazovanja za Nasleđe i Pejsaž"
S obzirom na značaj obrazovanja o nasledstvu i podizanju svesti naslednih i činjenicom
Kosovsko stanovništvo su pretežno mladi, bi trebalo da uspostavi stalnu jedinicu za
planiranje i sprovođenje aktivnosti za postizanje radova u terenu. Pokrivanje
prirodnog i kulturnog nasledstva, kao i okoline i stavljanje na fokus raznih grupa, to će biti
koordinirano od strane MONT u bliskoj saradnji sa MKOS, MSPP i drugim partnerima.
;Obrazovna Jedinica za Nasledstvo i Pejsaž; treba da se ispuni dobro odabranim i obučenim
osobljem sa ličnim pristupom inter kulturnog odnosa i znanja inovativnih metoda nastave,
osim u pogledu kvalifikacije u vezi sa nasleđem i pejzažom.
Jedinica bi trebalo da sadrži male specijalizovana biblioteke i centar za dokumentaciju
komunikacije da se prikupe materijal za različite zajednica i grupe primljene u fokusu,
naročito dece, u školama kako bi se pomoglo da se organizuju aktivnosti. On takođe može
promovisati specijalizovane publikacije (npr. pomoću stripova i crtanih filmova, videa, itd) i
prevod materijala od strane međunarodnih organizacija, pre svega UNESCO, i iz drugih
zemalja.
3.2. Razvoj jedne studije i akcionog plana za kampanju osvešćivanja
Nakon što se osnuje, ; Jedinica Obrazovanja Nasledstva i Pejsaža; treba da uradi jednu
studiju, sa ciljem razvoja jednog akcionog plana za obrazovne aktivnosti i podizanje svesti,
uzimajući razne fokus grupe.
Jedna politika na terenu podrazumeva podizanje svesti zajednice o ;nasledstvu drugih;,
naglašavajući osećaj pripadnosti i nasleđa, kao pejsaž široke izraz čitave oblasti, njene
istorije i transformacije. Ova politika treba da bude zamišljena na takav način da poštuje
kulturne i jezičke raznolikosti treba da obuhvati celokupno stanovništvo, kroz inovativne i
kreativne programe.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Takva kampanja ne može biti improvizacija, ali bi trebalo da bude zasnovana na društvene
nauke - antropološke različitih zajednica koje postoje na Kosovu, da bi razumeli specifične
potrebe i odnos između identiteta i države u cilju identifikovanja metoda, sredstva, i jezik
najbolje komunikacije. Uspešno gajenje svesti se ne može nekritički primenjivati iz drugih
zemalja, ali se mora prilagoditi lokalnoj situaciji
Barovi i restorani u Prištini i drugim većim gradovima mogu pružiti veliku priliku da se
stigne do mladi ljudi i drugih grupa fokusa.
Praktična zabavne-nastavne aktivnosti i predstave se mogu tamo održati, znači igre
odigravanja uloge, obrazovnih pozorišta, itd. Konkurs za zabavne-nastavne dizajne
nasledstva kulturnog pejsaža za decu i mlade, kao priče iz, stripa, knjiga, dokumentarni
filmovi, televizijski programi, igre sa ilustracijama, igračka može biti promovisana među
lokalnim umetnicima.
Druge obrazovne aktivnosti i podizanje svesti veoma korisne i atraktivne s sastoji od
praktičnih radionica, da pokažu i praksu tradicionalnih zanata nasledstva, odnosno stolarstvo,
izrada cigli i maltera, zidnog slikarstva, slikarstvo na drvo, prerada metala, izrada tepiha,
dekoracija i tako dalje. Oni mogu se organizirati tokom sajmova i tržišta zanata, uključujući i
izabrane zanatlije.
U oblasti zaštite okoline ima dosta međunarodnih inicijativa kojima možemo da se
pridružimo. Jedna od njih je kampanju Očisti Svet, pod pokroviteljstvom Programa
za Sredinu Ujedinjenih Nacija (UNEP), koju organizuje Svetske aktivnosti Vikenda.
Jedna lokalna NVO koja posluje u oblasti zaštite može da se pridruži inicijativi, kako bi se
ušlo u međunarodnim mrežama i razmeni informacija i ideja.
Privatni sektor je ključni cilj za aktivnosti podizanja svesti, kao i potencijalni izvor
finansiranja. Konkretno, predstavnici vlasnika i menadžeri malih preduzeća i velikih
preduzeća i banke treba da budu obavešteni i svesni vrednosti nasledstva u vezi pejsaža, kao i
ekonomske prednosti u odnosu na očuvanje i njihovog adekvatnog upravljanja.
3.3. Određivanje specifičnog okvira za obrazovanje školske dece
Obrazovanje za razumevanje i poštovanje vrednosti pejsaža i nasledstva na svim školskim
nivoima je prvi prioritet u planiranju kampanje za podizanje svesti. Važno je da su programi
dobro planirani i da su dobro odabrani vaspitači da bi se postigao cilj jednog neutralnog
pristupa sposobnog da pruža učenje u vezi sa poštovanjem ;nasledstva drugih;. Stabilne i
iskusne NVO mogu igrati ključnu ulogu u partnerstvu sa MONT u cilju razvoja i primene
novog programa i kreativne nastave - uključujući rad na terenu.
Zaista, pošto obrazovanje je po prirodi mnogo nastavna plana i programa, treba da bude
promovisana putem medija različitih disciplina i predmeta.
Preporuka br. R (98) 5 u pogledu obrazovanja o nasledstvu odobren je od Saveta Evrope u
1998 godine pruža niz smernica i pruža korisne reference na ranije međunarodne dokumente.
Bratimljenje sa Evropskim školama iz drugih zemalja i imajući iskustva u ovoj oblasti može
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
biti odličan način za razmenu materijala, metoda i sredstava.
Školske kampanje kao što su;adaptiraj jedan spomenik; su vrlo efikasni modeli za podizanje
svesti među decom i njihovim porodicama, a ovi su uspešno isprobani u raznim zemljama
širom sveta.
Veb stranica ICCROM nudi praktična uputstva za sprovođenje ove aktivnosti30.
Ovo se može proširiti na mestima i prirodnim pejzažima, koja nije nužno da su uključene u
listu za zaštitu, koje su najugroženije. Da bi pružili jedan primer, park oko biblioteke u
Prištini može se prilagoditi za održavanje, čišćenje i postavljanja običnih klupa u drugim
delovima ovog područja. Ovaj posao može da se uradi bilo koje gradske škole i lokalne
zanatlije.
Pod nadzorom 'Radne Grupe' i u bliskoj saradnji sa MONT ;Obrazovna Jedinica za Nasleđe i
Pejsaž; bi trebalo da preduzmu studiju najbolje prakse u drugim evropskim zemljama u
pogledu nasleđa obrazovanja na svim nivoima pred-univerzitetskog obrazovanja kako bi
došao do jednog kompleta praktičnih uputstava za pokretanje obrazovnih i zabavnih
programa.
Tačka 4 Izgradnja institucionalnih i profesionalnih kapaciteta
Obrazloženje: Menadžerske obuke, tehnike i profesionalnog nasledstva i istraživanja uređenja, zadržavanja
i napredovanje su veoma potrebna na Kosovu. Treba biti ugrađene tradicionalni predmeti, ali
i predmeti, u skladu sa multi disciplinarnim pristupom: istraživanje i nasledstva
konzerviranja za pokretnu i nepokretnu imovinu, upravljanje objektima i mesta, razvoj
muzeja, itd restauratorskih radova nadzor. Iz tog razloga mora da se studira ceo 'lanac'
nasledstva i neke preduzete mere, uključujući važno pitanje rukotvorina (vidi takođe slučaj
7).
Neke obuke u okviru arhitektonskog konzerviranja su obezbeđena unutar predmeta
Arhitektonskog istorijata u fakultetu Arhitekture na Univerzitetu u Prištini i drugih privatnih
univerziteta. Međutim, studenti koji žele da nastave studije da se specijalizuju u ovoj oblasti
treba da idu u inostranstvo, posebno u susednim zemljama. Štaviše, kulturno nasledstvo i
pejsaž treba da se razvija kao predmet kroz- nastavni plan i program da bi se trenirali
arhitekti za moderni dizajn i kreativnu izgradnju i prostorno planiranje, ali je ukorenjeno u
tradiciju i izgradnju i usklađen sa pejzažom.
Univerzitet AAB u Prištini, koji ima Odsek za arhitekturu na Fakultetu Primenjene
Umetnosti pokušava da razvije jedan predmet iz arhitektonskog konzerviranja u
saradnji sa stranim institucijama, ali je broj potencijalnih studenata zainteresovanih za
ovo područja veoma nizak. Zapravo, ograničene mogućnosti zaposlenja na polju
konzerviranja smanjuje atraktivnosti pravljenja karijere u ovoj oblasti.
30 http://www.iccrom.org/05advocacy_en/05_02models_en/04adopt01_en.shtml.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Arheološko konzerviranje takođe ima potrebu za jednu ponudu povećane i napredne obuke,
koja je sada ograničena na određene teme u arheologiji koje nudi fakultet Filozofije. Biće
neophodno da se stvori Departman za Antropologiju, uključujući studije i istraživanja u
arheologiji i antropološke biologije zaštite i socijalno - kulturne. Ovo zadnje, posebno je
ključno za razvoj studija i istraživanja u cilju razumevanja savremenog koncepta pejsaža kroz
njene fizičke i kulturne karakteristike Nasleđa na Kosovu.
U sektoru turizma, obuka se nudi u Fakultetu Primenjenih Nauka Biznisa u Peći (u turizmu i
hotelijerstvu) i Filozofskog fakulteta, Geografija i Turizam), na Univerzitetu u Prištini.
Privatni Univerzitet Pjeter Budi i Univerzitet za Biznis i Tehnologiju u Prištini imaju jedan
Fakultet za Turizam i hotelijerstvo. Međutim, izgleda da ima novih zahteva za obuku u ovoj
oblasti.
Predložene akcije:
4.1. Razvoj jedne studije o planu delovanja za kampanju obuke ; Obrazovna Jedinica za Nasledstvo i Pejsaž ; treba da napravi detaljnu studiju trenutnog
stanja i potreba u različitim disciplinama, kako tradicionalne tako i modernih zanat. Na
osnovu rezultata, treba da razviju plan delovanja za oblasti treninga, uzimajući u obzir,
između ostalog:
- redovne letnje akademske kurseve (u različitim fakultetima) istorijske, društvene,
antropološke, etnološke, tehničke, geografije i ekonomije u odnosu na
konzerviranje nasledstva i upravljanje pejsaža;
- zanatske kurseve (zidar, stolar, pravljenja maltera, itd)
- kurseve za gradske vodiče i čuvare parka;
- kurseve za policiju (za zaštitu od ilegalne trgovine i vandalizam);
- treniranje za učitelje za održanje aktivnosti podizanja svesti, i
- obuka za zvaničnike projekta ministarstva, lokalne uprave i NVO o
upravljanju ciklusom projekta, sistemima finansiranja i prikupljanje sredstava,
kao i programi kulturne saradnje (bilateralnih i multilateralnih donatora).
4.2. Sastanak eksperata nasleđa i stvaranje lokalnog udruženja
Važno je da se poveća mogućnost za teorijske rasprave u vezi sa kulturnim nasleđem
i pejsaža na Kosovu, okupljanje nacionalnih eksperata koji rade u oblasti različitih očuvanja i
upravljanje. Udruženje arhitekata može držati jednu granu nasledstva konzerviranja, otvoren
za sve multidisciplinarne profesionalce.
Mogu razmatrati mogućnosti stvaranja Nacionalnog komiteta Međunarodnog Saveta
za Spomenike i Lokalitete (ICOMOS, međunarodna asocijacija eksperata).
Učešće u aktivnostima i radionicama ICOMOS-a mogu u stvari da ponude velike mogućnosti
za obuku. Kosovski profesionalci će imati koristi od razmene stručnjaka sa članovima mreže,
naročito u nekoliko naučnih odbora koji rade na specifične teme.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
4.3. Stvaranje akademske veze i pristup međunarodnim mrežama
Stvaranje ili ojačanje akademske veze sa evropskim univerzitetima i pristup međunarodnim
mrežama (npr., putevi kulture, kulturni projekte Evropske Unije -, itd) može u velikoj meri
doprineti izgradnji kapaciteta na Kosovu nasledstva, vlasti, istraživači, profesori i studenti.
Tačka 5 Pažnja nad nasledstvom i razvojnih planova pejsaža
Obrazloženje: U deset / petnaest godina, autoriteti nasledstva vlasti u evropskim zemljama su morali da
prilagode svoje pravne okvire i institucionalni kapacitet da zadovolji zahteve savremenog
pogleda i pristupa. Osnivanje pejsaža pod novom generalnom vizijom sproveden u 2000
godini od strane Evropske Konvencije Pejsaža (EKP) je jedan od bitnih karakteristika.
U Italiji, Kulturno Nasledstvo i Kod Pejsaža iz 2004 godine i njena promena, takođe imaju za
cilj usklađivanje nacionalnih politika sa Evropskom Konvencije Pejsaža (EKP) i da
konsoliduje upravljanje pejsaža u određeni akt. Ovaj problem je koordiniran od strane
Generalnog direktorata za kvalitet i zaštiti pejsaža, savremene umetnosti i arhitekture
(PARC), Ministarstva za Kulturno Nasleđe i Aktivnosti, u saradnji sa regionalnim upravama.
Praktično, integracija pejsaža u italijanskoj politici prostornog planiranja je obezbeđen od
plana pejsaža, koji je obavezan za svaki region i treba da pokrije celu teritoriju.
Pejsaž Evropske Konvencije Pejsaža (EKP) razlikuje se od nasledstva pejsaža i kulturnih
pejsaža. Ovaj novi koncept otelovljuje vrednosti identiteta i teritorije i zajednica i društvenih
vrednosti - životne sredine, drugi koji se bavi kvalitetom života koji pruža teritoriju. Dakle,
Konvencija se bavi upravljanjem svim pejsaža i ne samo onih koji su vanredne. Osim toga,
pejsaž u EKP je sveobuhvatan koncept koji pokriva prirodno područje, seoska, gradska i
sledeće - uključujući i urbano površine zemljišta, zemljište u unutrašnjosti, vode i mora.
Shodno tome, administracija pejsaža teritorije uključuje zaštitu okoline ali ide i dalje od toga.
Kosovsko zakonodavstvo je napredovalo u proizvodnji i usvajanju različitih zakona koji se
odnose na aspekte teritorijalnog planiranja i zaštitu okoline. Međutim, koncept pejsaža kao
celina, integrisanje širokog spektra fizičkih, tehničkih, prirodnih, društvenih i kulturnih
problema i potrebe, je nešto novo.
Ova savremena interpretacija pejsaža može se videti kao proširenje koncepta integrisanog
konzerviranja u celoj teritoriji. To zahteva pravna i institucionalna sredstva koji su u stanju
da deluju kao katalizatori široke mreže uključenih strana od interesa.
Sistem zakona na Kosovu stvorila su potrebna predznanja za realizaciju EKP. Na primer,
Strateškoj Proceni Sredine31 je korisno multi disciplinarno sredstvo za inkorporisanje sredine
31 Zakon o Strateškom Ocenjivanju Sredine, usvojen u Februaru 2009 godine, je u skladu sa BE VSM Direktiva BE 2002/42/EC. Procedura VSM je naprednija
od VNM ( Ocenjivanje Uticaja Sredine, VNM Direktiva 85/337/EEC) o tome kako jedan proces koji prate planiranje za osiguranje da su integrisane pitanja
sredine (o svim karakteristikama, uključujući i kulturno i prirodno nasleđe). Prema definiciji , Proces VSM prethodi, ali ne neophodno, jednoj proceduri VNM.
Načelo je da jedan VSM prethodno informiše planiranje i pravljenje politike, integrišući interese sredine dok VNM služi kao prevencija oštećenja sredine. Tako
da, one deluju u dve različitim fazama.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
(koji takođe održavaju očuvanju kulturnog nasledstva) u sve planove i programe koji utiču na
teritoriji, u skladu sa procesom učešća.
Takva održiva politika za kvalitet pejsaža zahteva informacije i obrazovanje. Lokalne
zajednice su u poziciji da preduzmu akciju samo kada su potpuno svesni značaja i uslova za
njihove pejzaže, kao i dužnosti i odgovornosti da se poboljša kvalitet pejsaža.
Učešće privatnih aktera u glavnu ulogu za upotrebu i transformaciju pejsaža je takođe od
ključnog značaja da ih senzibiliše: poljoprivrednici, vlasnici zemljišta, trgovci kamenom i
drvetom, graditelji, investitori, itd.
Predložene akcije:
5.1. Promocija multidisciplinarnih studija i istraživanja u pejsažu Povećanje znanja i razumevanja identiteta i značaja pejsaža na Kosovu je neophodno da se
izgradi inventarizacija pejsaža i na taj način predstaviti politiku upravljanja i planiranja.
Studije će rezultirati u nekoj vrsti Atlasa, koji opisuje i govori o različitim karakteristikama i
transformišu ih sa prolaskom vremena: istorijskog, arheološkog, hidroloških, geoloških,
društveno - kulturnih, itd
Studije pejsaža treba da obuhvataju celu teritoriju, uključujući i urbano i pred-urbano
područje . Na primer, važne gradove kao što su Prištini i Prizren imaju mrežu puteva vode,
od kojih su mnoge pokrivene. Osim toga, njihov istorijski način treba da budu identifikovani
i rešeni.
Povećano znanje može obratiti planiranje pejsaža da budu uključene u oblasti prostornog
planiranja. Plan pejsaža može da se razvija sa prikupljenim podacima, da bi ispunili sredstva
planiranja postojećih prostornih sredstava na sveobuhvatan dokument pejsaža.
;Radna grupa o Nasleđu i Pejsažu; u saradnji sa Univerzitetom u Prištini i drugim privatnim
akademskim institucijama, treba da promovišu multi-disciplinarne subjekte, magistarske i
doktorske teze različitih aspekata pejsaža: od istorijskih i morfoloških do društveno –
kulturnih karakteristika, upravljanje poljoprivrednim zemljištem kroz celu istoriju do
savremenog očuvanja i kriterijumima upravljanja.
Sve ove studije u budućnosti mogu da doprinesu stvaranju muzeja pejsaža uvođenjem
različitih aspekata glavnog zemljišta u srcu Balkana. To će služiti kao dinamično mesto za
promovisanje istraživanja i razumevanja s jedne strane, i da se podigne svest ljudi o
vrednostima pejsaža, s druge strane.
5.2. Adresiranje Implementacije Evropske Konvencije Pejsaža Evropska konvencija Pejsaža širi svoj uticaj. U 30 zemalja u kojima je na snazi, Konvencija
predlaže integrisani pristup za očuvanje pejsaža i upravljanje, preko uskih politika.
;Radna grupa o Nasleđu i Pejsažu; treba da promoviše aktivnosti upućene primeni ove
Konvencije, udruživanje u njoj je potencijalno otvoreno i za države koje nisu članice
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Evropskog Saveta32. Aktivno učešće u praktične radionice u organizaciji Radne grupe na
osnovu Savet Evrope će olakšati pripremu plana akcije kroz razmenu iskustava sa
međunarodnim stručnjacima.
Kurs / Regionalni seminar o implementaciji KPE može da se održi na Kosovu, okupljajući
profesionalce iz susednih zemalja koje su ratifikovale Konvenciju i međunarodni eksperti
Saveta Evrope, da nauče korake koje treba preduzeti u procesu implementacije i prikupljanja
praktične preporuke iz međunarodnih učesnika koji posećuju Kosovu.
5.3. Godišnja nagrada za "Nasleđe i Pejsaž na Kosovu" Među inicijativama koje se nude od ELC je Nagrada za Pejsaž, jedna čast koja može da se da
lokalnim i regionalnim autoritetima koji su počeli sa jednom politikom ili merama za zaštitu,
upravljanje i / ili planiranju njihovog pejsaža ili NVO koje su pružale doprinos bez premca.
Učeći sa ove politike, Skupština Kosova može dati kao nagradu, kao primer dobre prakse u
integraciji konzerviranja nasledstva pejsaža, razvijen od strane lokalnih institucija ili
organizacija.
Zanimljiv primer je takmičenje pod nazivom I Luoghi di valore (vredna) mesta koja su
predložena svake godine od fondacije33 Beneton u Italiji. Svaka zajednica ili pojedinac može
predložiti privatno ili javno mesto za upoznavanje kompleta kriterijuma definisanih od strane
Žirija, mesta mogu biti parkovi, dvorišta, groblja, rehabilitovani kamenolomi, bašte škola,
rečne obale, parking itd. Svi predlozi i nagrade predstavljene u izložbu odabranih dela sa
javnim obrazloženjem i raspravama.
Tačka 6 Razvoj sredstva komunikacije i prezentacije
Obrazloženje:
Međunarodna literatura u vezi prezentacije i komunikacije nasledstva je manje razvijena od
one koja se odnosi na očuvanje, čak i ako značaj raspodele vrednosti nasledstva su
prihvaćene. U stvari, komunikacija i mediji su od fundamentalnog značaja da izraze značenje
mesta za širu javnost, kroz instalacije metoda zemalja (obeležavanje, tabele, itd), i sredstva
za komunikaciju (publikacije, veb sajtovi, itd.)
Samo u 2008 godini, posebna karta za interpretaciju i prezentaciju kulturne baštine (tzv.
;Karte Ename;, nazvana po belgijskom arheološkom lokalitetu koji prikazuje istaknute javne
prezentacije programa) je na kraju usvojen od strane ICOMOS-naučnog Komiteta za
Tumačenje i Prezentaciju Mesta sa Kulturnim Nasleđem. Internet stranica komiteta
(http://icip.icomos.org) je veoma informativna i bogata korisnim stranicama o
organizacijama interpretiranja, programe obuke, tehnologije i dokumenata, uključujući i
Upitnik Karte Ename, za procenu tumačenja programa lokacije.
32 sa vecinske odluke kao što Je predviđeno u članu 20.d Statuta Saveta Evrope i Jednoglasnim glasanjem zemalja
članica sa pravom da zadrži zemalja Saveta ministara. "Član 14 Evropske Konvencije Pejsaža, Firenca 2000. 33 Fondacione Benetton Studi Ricerche je privatna organizacija, čije je glavna oblast naučne aktivnosti što se tiče
studija i upravljanja pejsaža u regionu Veneto i u svetu, posebno u Evropi i oblasti Mediterana. U drugoj godišnjoj
inicijativi je Fondacije je Međunarodna nagrada Karla Skarpe za bašte.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Na Kosovu postoji velika potreba da pristupe izradi dizajna komunikacije materijala i
voditelj svih vrsta za tumačenje na licu mesta i inostranstvu. Trenutno, čak i jednostavni
stubovi sa znacima za usmeravanje posetilaca nekih lokacija i klasifikuju lokacije na
Svetskog Nasledstva UNESCO nedostaje. Ima nedostatak publikacija o kulturnom nasleđu.
Zakon o kulturnom nasleđu ne daje veliki naglasak komunikacijama, obrazovanja i svesti,
koji su uključeni u jednu kategoriju, koja se prevodi kao "širenje" u engleskom Jeziku.
Gore pomenute povelje prezentacije se razlikuju od tumačenja pružajući objašnjenje da je
prva pažljivo planirana komunikacija objavljivanja informacija, a drugi obuhvata više
aktivnosti dostupne u distribuciji i promociji svesti i razumevanja o značaju kulturnog
nasledstva.
U stvari, kao što naglašava karta, svaki čin u nasleđu ima svoje prirodno objašnjenje. Šta je
izabrano za pronalazak i zaštitu, način kako se očuva, sve te akcije daju jedan pristup ka
prošlosti i izgled zemlje. U kontekstu sa mnogim kulturama koje se menja na Kosovu, važno
je da jasne i transparentne uputstva budu definisana i da se poštuju, da se izaberu
najprikladnije sredstva komunikacije u skladu sa određenim principima i ciljevima.
Treba da se razvije jedno objašnjavajući pristup koji je u stanju da uzme u obzir različite
vizije i ciljeve. U slučaju Kosova, gde se različite zajednice imaju pogled ka ;njihovim;
teritorijama i kulturnim resursima, je zapravo potrebno da se uklopi jezik komunikacije u
cilju širenja poruke uzajamnog razumevanja ; nasledstva drugog;.
Predložene akcije:
6.1. Razviju specifične uputstva za obeležavanje i sredstva tumačenja S obzirom da je komunikacija o kulturnom nasleđu je delikatno i osetljivo pitanje, onda
dobro definisane strukture uputstva će pomoći da prenese pravu poruku pomoću
odgovarajućih sredstava. Dakle, uputstva treba da se dobiju pomognu za dobijanje tumačenja
i prezentacije alata za nasleđe i pejsaža, sa ciljem da:
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
- Komunikacija i razumevanje pejsaža nasledstva koje se odnose na istorijski ispravne
naučne resurse i živa tradicija;
- Deljenje važnih lokacija i objekata sa brojem publike pripadaju kultura, nacionalnosti,
religija i različitih obrazovnih grupa;
-Omogućavanje razumevanje i uvažavanje nasledstva i pejzažne vrednosti i promovišu svoje
zaštite;
- Predlaganje skup različitih sredstava komunikacije, kao i inovativni tradicionalnih, uverivši
se da koristite održivih materijala i metode;
- Izrada nasledstva materijalne i nematerijalna predlaganja komunikacijskih sredstva koja
uključuju zanat i promocija stručnog zanata;
-Definisanje tehničkih standarda za tekstove napisane u svakom sredstvu komunikacije što se
tiče jezika, izraza, dužine itd.
- Definisanje minimalne tehničke standarde za različite vrste komunikacije, to jest, veličina,
materijal i boja za tabele tumačenja, kao i
- Obuka profesionalaca i volontera na mestu prezentacije i interpretacije.
Uputstvo treba da pripremi od ;Jedinice Obrazovanja za Nasleđe i Pejsaž; pod nadzorom
Departmana Kulturnog Nasleđa MKOS i u bliskoj saradnji sa Radnom Grupom Nasleđa i
Pejsaža. Nacrti moraju biti dostavljeni raznim zainteresovanim stranama, koje uključuju
potrebu da se predloženi komentari izmene. Konačni nacrt će biti dostavljen KCCH na
odobrenje i usvajanje.
6.2. Obuka stručnjaka za komunikaciju nasleđa i pejsaža
Kosovu nedostaju vodiči za posetioce, na primer Prizren ima samo jednog vodiča za grad.
Stručni vodiči i volonteri treba da budu obučeni i sistem licenciranja treba da bude definisan.
Obuku treba uraditi sledeći određena uputstva sa pomenutim uputstva.
Volonteri imaju važnu ulogu u održavanju nasledstva pejsaža, jer oni daju poruke i
posvećenosti i ponosa o regionu i svojoj zemlji. Mladi i studenti su najpogodniji za ovaj
zadatak, da u drugoj fazi mogu da postane profesionalci. Takođe starešine bi trebalo da budu
uključene kao pokazatelji priče i čuvari tradicije.
6.3. Razvoj akcionog plana za komunikacionu kampanju
Prateći uputstva iz liste zaštićenih lokacija i objekata i kada imaju temeljno znanje i kada
imaju se pripremaju prirodni i kulturni resursi, zatim Akcioni plan komunikacije može da se
razvija kroz identifikovanje potrebnih finansijskih sredstva.
Kampanja treba da koristi razna sredstva mreža koje se integrišu međusobno, umesto da se
koncentrišu samo na jednoj. Razvoj sredstava za komunikaciju van lokacije kao što su veb
stranice, dokumentarci, brošure, mape i druge publikacije treba da budu ispunjene
informativnim materijalom o lokaciji, kao što je obeležavanje, paneli tumačenja, posetioci
centra, itd. Štaviše, tradicionalni i moderni alati, kao i opipljivo (fizička sredstva i centar) i
nematerijalni (pripovedači priče, volonteri i stručni vodiči, itd) treba da budu dostupni
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Važno je da knjige i sajtove se ažuriraju kompletnim kalendarom redovnih događaja, koji
moraju biti koordinirane i publikovani unapred sa izdavačima. Kosovo nudi bogate događaje:
filmski festival, koncerti, pozorišne predstave, tržišta zanata, svečani dani nasledstva, itd.
Ako se one dobro predstavljaju i stave na tržište putem međunarodnih mreža, oni mogu da
funkcionišu kao dodatna atrakcija za turiste.
Tačka 7 Procena uloge zanatstva i rukotvorina
Obrazloženje:
Najvažnija uloga koja se odigrava od zanatlija je da sačuvaju arhitektonsko i arheološko
nasledstvo danas poznaje se kao ključna komponenta bilo koje politike očuvanja. U Evropi,
ta svest seže do kraja 1970 godine, kada su stvoreni prvi centri za obuku zanata: Evropski
Centar u San Servolo, Venecija (sada u Vili Fabris, u Thiene, Vičenca), u Italiji 1977, Fulda
u Nemačkoj u 1977, Avinjon u Francuskoj u 1983, i tako dalje.
Od istog perioda, mnogi drugi međunarodni dokumenti i inicijative su posvećeni ovoj temi iz
različitih organizacija, prva kao Savet Evrope (koji je u 1987 osnovala Evropska Fondacija
za Veštine Nasledstva), uzimajući u obzir potrebu da se uspostavi politika zaštite i promocije
zanata u iskorenjivanju koji su ugroženi od strane poslovnih trendova.
Postoji jasna veza između razumevanja važnosti očuvanja tradicionalnih zanata tehnikama i
briga za zaštitu životne sredine, koja je postala dominantna tema u istom periodu.
Japan se ranije pokrenula uključujući očuvanje nasledstva u vezi sa tradicijama zanata u
zakonodavstvu iz 1975. Promena u zakonu iz 1950 godine za zaštitu kulturnih Dobara
predstavila je 'odabrane tehnike za očuvanje tradicije "kao novu kategoriju pod zaštitom, na
taj način ojačao je prisustvo nematerijalnog nasledstva u Japanskom pravnom sistemu
(umetnosti i primenjene umetnosti su već zaštićene). Ovaj i drugi primeri politike, posebno u
Aziji, su vodili međunarodne politici koji su doveli do usvajanja Konvencije o zaštiti
nematerijalnog Kulturnog Nasledstva u 2003 od strane UNESCO.
Na Kosovu, postoji problem rukotvorina. Boom visokogradnja je izazvao koncentraciju
modernih zgrada, i kada je reč generalno, postoji veoma ograničena tržišta u održavanju
zaposlenosti. Iz ovoga je neophodno da se predlože inicijative izvođača i majstora koji žele
da se specijalizuju u konzervaciji. Zakon o Kulturnom Nasledstvu je uveo sistem licenciranja
gde ugovarači se angažuju na konzervatorsko-restauratorski radove. Ali, zakon ne predviđa
nikakve mere za promovisanje rukotvorine i radi izrade kvalitetnih rukotvorina atraktivne za
nove generacije.
Rukotvorine i tradicionalni zanati izgradnje, treba da podrže i da dostojanstvo i socijalni status
zanatlija treba da bude unapređen, tako da podstaknu trgovinski zanati, da je ovo jedini održiv
način da se obezbedi njihov opstanak. Preporuka br. R (81)13 o delovanju da se pomogne
nekim profesionalcima zanimanja zanata koje su u padu u kontekstu aktivnosti zanata,
predstavljen od strane Saveta Evrope 1081 godine, koji pruža korisne uputstva za akciju. Ključni
cilj je razvoj malih i srednjih preduzeća koje se bave konzervacijom i restauracijom.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Kosovski Zakon o Zanatima (br. 2004/44, 27 septembar 2004) reguliše aktivnosti zanata,
kategorije, uslove i odredbe, registraciju, licenciranje, obrazovanje i obuka, organizacija i ulozi
udruženja (Udruženje Kosova i drugih zanata). Zakon ne predstavlja neku specifikaciju u
održavanju starih zanata i tradicije zanata ili da razvija duh preduzetništva među mladima. S
obzirom na visok procenat nezaposlenosti među mladima (oko 50%, u zavisnosti od oblasti i
specifične grupe) onda jedna zdrava politika razvoja zanatstva bi bila korisna.
Predložene akcije:
7.1. Razvoj studije i dokumentacija za zanate i nasledne zanate
Prvi korak u identifikaciji evaluacije politike zanata od strane proučavanja stanja za
razumevanje ne tako dalekoj prošlosti, sadašnjosti, i trendova u profesijama zanata i
zanatlija. Ciljevi tih studija su različite:
- Utvrđivanje nasledstva zanata i njihove kategorije na Kosovu, navodi se u saopštenju
procesa i proizvoda rukotvorina;
- Značenje nematerijalne vrednosti ovih zanata i njihove društvene, kulturne, ekonomske,
verske, ekološke dimenzije,
- Dokumentovanje trenutne situacije zanata i rukotvorine, uključujući registar zanata i
zanatlija;
- Procena promena u kvalitetu zanata kao nematerijalnog nasleđa u poslednjih nekoliko
godina i njihov uticaj na očuvanje opipljivog nasledstva; i
-Identifikovati specifične zanate koji su u opasnosti rizik za opstanak stručnih zanatlija, bilo
ekonomske, socijalne, političke, obrazovne, itd.
Završni izveštaj sa ove studije i dokumentacije će biti od suštinskog značaja za razvoj na
osnovu Akcionog plana za rezervaciju i revitalizacija nasledstva zanata i rukotvorina, kao što
je opisano u 7.3.
7.2. Stvaranje udruženja za nasledstva zanata i pristupanje međunarodnim mrežama Promovisanje stvaranja jednog Udruženja za zanat nasledstva (koje mogu biti podružnice
Udruženja Zanatlija Kosova) može da poboljša status i dostojanstvo zanatlija. Primeri iz
drugih zemalja mogu se koristiti kao uzor, tako da je važno da se uspostave kontakti sa
međunarodnim Organizacijama Udruženjima i sa zanatskim centrima za obuku.
Ovi kontakti će pomoći zanatlijama Kosova da uče iz iskustva i dele sa svojim kolegama.
Promovisanje mobilnosti zanatlija (to jest, kroz učešće u projektima, događajima i
međunarodnim sajmovima zanata) će doprineti njima da razumeju važnu ulogu koju oni
odigravaju u održavanju procesa.
Udruženje bi trebalo da učestvuje u izradi akcionog plana, koji će doprineti da svest o tim
nematerijalnim vrednostima koje su poznate o nasledstvu nasledstva.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
7.3. Priprema akcionog plana za unapređenje zanata i zanata nasledstva
Prema rezultatima studije, pripremiće se jedan nacrt plan delovanja za promociju i zanata
nasledstva kroz finansijske, administrativne, pravne i obrazovne mere.
Međunarodni model treba proučavati i može da se traži pomoć od međunarodnih stručnjaka
za izradu nacrta akcionog plana prema konsolidovanih dobrih iskustava.
Naravno, trening je ključna komponenta takvog akcionog plana da se osigura da izgradnja
tradicije i znanje prelaze ili su se oporavili. U slučaju izgubljenih zanata može biti potrebna
strana pomoć za zanatlije i njihova revitalizacija (bivši rudarski grad Ruros u Norveškoj je
dobra slučaj za studiranje).
Razvoj zanata i domaće radinosti aktivnosti mogu biti neverovatno sredstvo za integrisani
pristup konzervaciji nasledstva iz različitih uglova. Razvoj urbane šeme treba da razmotre
mogućnost podsticanja stvaranja praktičnih radionica otvoren za javnost u tradicionalnim
zgradama, gde mogu prikazati i eksperimentisati procesi zanata, i gde proizvodi zanat mogu
se lansirati na tržište.
Može se dati jedan mikro kredit ili druga finansijska sredstva za uspostavljanje zanata i
administrativne olakšice mogu biti dostupni zanatlijama.
Ostale aktivnosti treba da se predviđaju na ocenjivanju imidža zanatlija sa specijalnih ciljem
da na svim nivoima škola, u kojima zanatlije mogu da se angažuju u praktičnim radionicama
mogu da prikažu svoje veštine u sličnim zanatima nasledstva. Druge inicijative za podizanje
svesti i vidljivost zanatlija mogu se godišnje nagrade za najbolje proizvode, znaci kvaliteta i
etikete, itd.
Tačka 8 Promocija usklađene ponovne upotrebe i ekonomske evaluacije
Obrazloženje: promocija ekonomskog razvoja i stvaranje novih radnih mesta su ključni
prioriteti na Kosovu zbog visokog nivoa siromaštva i nezaposlenosti. Međutim, neophodno je
da razvoj ekonomske politike u skladu sa politikama zaštitu nasledstva i okolinu. Održivo
korišćenje resursa i promocija nasledstva i uređenja trebalo bi da se smatra kao najbolji način
da promoviše domaći razvoj turizma.
Kosovo kao turistička destinacija ima jaku konkurenciju u regionu, posebno onih zemalja
koje imaju izlaz na more: Hrvatska, Crna Gora, Albanija itd. Zato samo jedna potrebna
turistička politika koja na kreativan način može da privuče i upravlja velikim brojem
posetilaca. Kosovski imidž u inostranstvu pati od negativnih percepcija o konfliktnim
područjima, kao nesiguran i neatraktivan. Ako se ovaj problem može rešiti međunarodnom
kampanjom i marketingom u turizmu, poboljšanje stanja životne sredine može da izvrši
razvoj održivog turizma.
Danas, turisti su dobro informisani i osetljivi na zaštitu životne sredine.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Pored "nevidljivog" zagađenja vazduha, tla, vode, vizuelnih zagađenja usled neadekvatnog
upravljanja smeća i pritiska nekontrolisane izgradnje pada u oku posetioca. Zbog toga, zaštita
životne sredine treba da postane prioritet, pre svega za dobrobit stanovništva, takođe imajući
u vidu promocije turizma.
Politika turizma na Kosovu mora biti zasnovana na ponudi mnogih proizvoda: kulturno
nasledstvo i dobro upravljanje pejzažom, informišući o svim etničkim i kulturnim
različitostima, jedna mreža muzeja i centrima posetilaca da uvedu šireg kulturnog i prirodnog
sistema Kosova, prelepe pejzaže koje čuva i štiti svakodnevnu arhitekturu i tradicionalne
sredine, okruženje sa niskom nivoom i dobro integrisanom prostorom, kulturne i sportske,
bezbedne zanate i dobru hranu i poljoprivredne proizvode itd.
Podrazumeva se da samo dobro integrisana arhitektura tradicionalnog i modernog pejzaža
može pružiti mogućnost da se kombinuju različiti proizvodi opisani gore. Usklađeno
korišćenje istorijskih građevina i unapred uvođenih lokacija (npr. arheološka nalazišta) su
najbolji načini da se postignu niz ciljeva konzerviranja i integracije: obezbedi konzerviranje
kroz korišćenje konstantnog održavanja, promocija kulturnih i ekonomskih evaluacija kroz
uvođenje i širenje lokalne istorije, revitalizacija centralnih gradskih zona, razvoj turizma.
usklađeno korišćenje treba da bude deo sveobuhvatne strategije, tako da ocenjuje sve
potencijale izbegavajući replike. Na primer, rehabilitacija tradicionalnih kuća u muzej treba
da se zasniva na istraživanju prirodnih resursa i zanata i kulture, u cilju stvaranja mreže
muzeja koja se ne takmiče jedni sa drugima.
Umesto toga, oni treba da stvori mogućnost za raznovrsne i zavodljive turističke ponude.
Departman turizma MTI pokazuje dužnu pažnju većim zalaganjima aktivnosti vezano za
turizam: pravni i institucionalni aranžmani, klasifikaciju i licenciranje turističkih preduzeća,
strateško planiranje, regulisanje i unapređenje životne sredine i prostornog planiranja, razvoja
politike i godišnje mere, podsticanje proizvodnje turističkih proizvoda, stvaranje simulacija
infrastrukture i opreme, marketing i saradnja sa međunarodnim asocijacijama.
Strategija koja obuhvata period 2019 - 2015 je dizajnirana da ažurira raniji nacrt 2007- 2013
nakon sticanja nezavisnosti, uz podršku nemačke agencije za saradnju (NTZ).
Učešće na međunarodnim sajmovima (Istanbulu, Londonu, BIT Berlinu) i članstvo u
Turističkom Društvu Amerike (2010 sastanak je planiran i održan na Kosovu) doprinosi
međunarodnoj saradnji i marketing Kosova kao turističkih destinacija. Nedavno, sa sedištem
u Londonu agencija Saatchi Saatchi je ugovorena za razvoj široke međunarodne kampanje da
se povrati imidž Kosova.
Što se tiče informacije i turističke uputstva, treba da razvije stručne instrukcije. Na primer,
postoji samo jedna instrukcija u Prizrenu, koja je značajna turistička destinacija na Kosovu.
Instalacija "uputstva za grad ' (kiosci informisanja) se planiraju od strane Ministarstva
turizma širom Kosova, od kojih su tri u Prištini.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Turistički proizvodi i materijal komunikacija razvijeni su da se poveća potražnja za turizam,
pre svega veb stranica odeljenja za turizam MTI. Turistička karta Kosova, stavljajući na karti
lokacije sa kulturnim i prirodnim interesom je dostupan na Internetu, svoje prezentacije
mogu se poboljšati stvaranjem tematskih itinerar
Nedavni projekat turističkog proizvoda u letovalištu Albanski Alpi, u vezi sa jednim od pet
turističkih regija Kosova odabranih na turističkoj strategiji se sprovodi u 2008 godini. Prvi
deo projekta, koji se sastoji od identifikacije proizvoda u opštinama je završena. Slični
projekti turističkih proizvoda na četiri druge turističkih oblasti su planirane: centralnom
regionu Prištine, Šar, Pomoravlju, Mitrovici, i Šalja Bajgore.
Kosovsko Turističko Udruženje je neprofitna i nevladina organizacija koja predstavlja
turističke poslovne zajednice, čija je misija turistički razvoj. Formirana je u 2007 godini uz
podršku NTZ, jedan od najaktivnijih međunarodnih donatora u ovoj oblasti na Kosovu.
Iskustva u Eko turizam se realizuju u različitim zemljama, među njima su: Projekat spavanje
i doručak u Mazrekaj Kuli (opština Dečani), koja je osnovala Asocijaciju B&B,
poljoprivredni turizam - ruralni Novo Brdo, istorijski rudnik odražava prelepe pejzaže, uz
podršku ambasade Holandije i NVO Care: Iskustvo u Rogovu, koja predlaže prirodni turizam
i sport u dolini Rogove, uz podršku italijanskog NVO per il Trentino na Kosovu. Još jedan
projekat koji promoviše Eko turizam je nedavno pružen od UNDP opštini Dragaš.
Departman za turizam pokazuje spremnost za uspostavljanje i unapređenje saradnje sa
MKOS - koji je zvanično započet u okviru Memoranduma o razumevanju - takođe
uključujući MONT. Ali izgleda da se sporazum ne sprovodi na zadovoljavajući način.
Predložene akcije:
8.1. Razvoj studija u mnogim disciplinama u prirodnim i kulturnim resursima.
jedan pun profil i mapa koja obezbeđuje kulturne i prirodne resurse na Kosovu su prvi koraci
u pravcu identifikovanja potencijala da se iskoriste kulturne i ekonomske procene. Profil bi
trebalo da bude pripremljen uz doprinos raznovrsnih grupa aktera i eksperata koji
predstavljaju različite zajednice i grupe, da ima pregled celog sistema. To bi rezultiralo
nekom vrstom karte pejzažima resursa adresirajući se procesu evaluacije.
CRKN - Lokalne mogu da izvrše ovaj posao, počevši sa upitnikom (primer je priložen u
Aneksu B) i istraživanja. Saradnja sa stranim akademskim institucijama bi bila izuzetno
korisna, jer bi poslužili ciljevima za izgradnju kapaciteta. Kulturna geografija, kulturne
antropologije, ekonomija kulture i turizma, geografija turizma: ove su među disciplinama
koje će uključivati osim "tradicionalnih" u odnosu na nasleđe i pejzaž, kako bi se
inkorporirali kulturne i ekonomske procene. Jedan član mreže Jedinstva koje se veže sa
menadžmentom Kulture, Turizma, Razvoj UNESCO se koordinira od Sorbon u Parizu,
mogla bi da bude odlično rešenje34.
34 Jedan od njih je Univerzitet Bolonje (Italija ), Ekonomski Fakultet,ogranak Rimini, koja pokazuje interesovanje za razvoj partnerstva sa institucijama Kosova.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Poznavanje teritorijalnih resursa na Kosovu će služiti razumevanju potencijal zemlje za
kulturne i ekonomske procene. Mreža tematskih muzeja može da se identifikuje i planira da
iskoristi potencijal ovih resursa na sistematičan način (znači, flore i faune u Peći i Prizrenu i
satovi Filigran).
8.2. Pravljenje akcionih planova i pilot projekata
Prema studiji kulturnih i prirodnih resursa, Akcioni plan će prilagoditi uputstva za prikladnu
upotrebu istorijskih objekata i lokaliteta i da će podržati Departman za turizam u MTI na
razvoju politika u sistemu turizma za pet regiona.
Aneks C daje praktična uputstva za izradu akcionih planova za unapređenje projekata
vezanih za nasleđe, pejzaž i lokalni razvoj. Ova uputstva su predstavljeni u okviru projekta
Delta (Razvoj teritorijalnih kulturnih sistema) iz Mediteranskog instituta u Rimu, u
partnerstvu sa ekspertima iz devet zemalja Mediterana, Evrope, Severne Afrike i Bliskog
istoka. Pošto je koncept teritorijalnog kulturnog sistema se finansiraju iz filozofije
integrisanog konzerviranja pejsaža i upravljanja, ovaj model može biti koristan alat za
korisnika.
8.3. Organizacija seminara da se predstave međunarodne uspešne priče
Jedan praktičan seminar za prikazivanje i raspravu o primerima dobre prakse u promovisanju
lokalnog razvoja kroz sistematsko unapređenje kulturnih resursa se može organizovati.
Radionica će okupiti lokalne organizatore (gradonačelnik ili slično) da predstave svoje
aktivnosti i razgovaraju sa svojim kolegama na Kosovu. Studijski slučaji bi trebalo da
predstave priče gde je region razvijen uz unapređenje sistema kulturnih resursa u vezi sa
ključnim izvorom.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
6. Zaključci Programske aktivnosti opisane u prethodnom Poglavlju mogu izgledati ambiciozne i
nemoguće u pomenutoj situaciju, s obzirom da Kosovo ima druge prioritete, pre svega
ekonomski rast i otvaranje novih radnih mesta. Po svojoj prirodi, integrisane politike
zahtevaju snažnu političku volju na najvišem nivou, da se obezbedi raspodelu resursi koji su
potrebni i početak procesa koji zahteva saradnju sa svima.
U stvari, Vlada Kosova treba da obrati više pažnje upravljanju nasledstva i pejzaža.
Kapacitet, budžetski novac MKOS i MONT bi trebalo značajno da rastu, da se obezbedi
minimalna zaštita i konzervacija i borba protiv porasta neregulisane izgradnje. Ako
neregulisane izgradnje se nastavljaju sa sadašnjim tempom, Kosovo će uskoro platiti
ogromnu cenu: ekološke degradacije i totalan gubitak karaktera i identiteta arhitekture
izgradnje pejzaža.
Nasuprot tome, sprovođenje postojećih zakona napreduje veoma malim koracima. Kada
početni sistem zakona bude uspostavljen, malo pažnje se posvećuje propisima i procedurama
koje su neophodne za sprovođenje zakona. Konfuzija u deljenju moći između MKOS, i
izvršnih institucija i njihovih ogranaka i opština, čine da koordinacija bude jedan izazov.
Horizontalna i vertikalna saradnja počinju da deluju, ali nedostatak podzakonskih akata i
institucionalni sukobi ostavljaju praznine koje građevinske kompanije iskorišćavaju i nemaju
strah od posledica njihovih nezakonitih postupaka.
Adekvatna zaštita životne sredine ruralnih i planinskih zona pozivaju na institucionalno i
finansijske jačanje MPŠRR, da zaustavi nelegalne eksploatacije planine i da postavlja
konkretne planove na stol za održiv razvoj poljoprivrednih preduzeća. Drugi su ključni
elementi u teritorijalnom upravljanju, naročito ako su manjeg obima i prijateljske prema
okolini, takođe obzirom na to da Kosovo se oslanja na uvoz za većinu poljoprivrednih
proizvode. Oni takođe mogu da igraju važnu ulogu u ruralnom turizmu razvoja poslovanja.
U zaključku, ova tri ministarstva i drugih zainteresovanih strana trebalo bi da počnu da vide
svoju misiju na drugi način, opšti i u mnogim sektorima, s obzirom da oni imaju veliku
odgovornost u očuvanju i upravljanju pejsaža kroz konzerviranje i orijentisani razvoj ka
kvalitetu. Pejzaž može se smatrati kao celina nasledstvo koje smo nasledili iz prošlosti i da
treba predati budućnosti, u najboljem stanju.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Bibliografija
Aalund, Fleming, Latifi Juliana i drugi. Priručnik o upravljanju kulturnog nasleđa na Kosovu.
Neobjavljen, prvi nacrt konsultacija, pregled 17.11.2008.
Anupam, Sah i Montira, Unakul. Kulturni opstanak i oporavak u budističkoj zajednici.
Uputstvo za dokument proizvodnje tradicionalnih rukotvorina. UNESCO Bangkok
s.d. (2007)
AT05 200. integrisana strategija za očuvanje kulturnog nasleđa na Kosovu. Neobjavljeno,
10 avgust 2005.
Bold, John (koordinacija) i drugi. Uputstva o inventarizaciji i dokumentaciji kulturnog
nasledstva. Objavljivanje Saveta Evrope, Strazbur 2009.
Čebron Lipovec, Neža i Van Balet, Koen. Praćenje i održavanje prakse kulturnog nasledstva
u Evropi: ;Primeri očuvanja spomenika (Monumenteatch); vrste inicijativa i njihov
organizacioni kontekst. Neobjavljeno. K. U. Leuvenu, RLCC, s.d. Kulturno nasledstvo bez
granica. Nasledstvo Prištine, Priština 2008.
De la Torre, Marta (ur.). Procena vrednosti Kulturnog nasledstva. Izveštaj istraživanja.
Institut za konzervaciju Getty, Los Anđeles, 2002.
Demjaha Bujar (koordinator) Evropska Komisija Zajednički program Saveta Evrope: Plan za
integrisanu rehabilitaciju projekta. Istraživanje arhitektonskih i arheoloških nasledstva (IRPP
/ SAAH), lista prioriteta za intervenciju. Maj 2004, revidirana u maju 2006.
Donki, Lucz. Zanatstvo i konzervacija: izveštaj sinteze za ICCROM. Rim, ICCROM, 2001
ESI (Evropska inicijativa za stabilnost) i KIS (Kosovska inicijativa za stabilnost). Budućnost
za prošlost Prištine, 2006.
Gjinolli, i Ilir Nuši, Ljuan (koordinatori). Prostorni plan na Kosovu: Kosovo naš dom.
Priština Institut za prostorno planiranje, Ministarstvo Sredine za prostorno planiranje, april
2006 (nacrt).
Gylersoi, Nuran Zeret (koordinator). Istorijski plan područja Prizrena konzerviranje i razvoj.
Nacrt, Januar 2007.
KIS (kosovska inicijativa za stabilnost). Razmišljanje o zelenilu, rad na politici.
Jun 2001.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
IMED – Mediteranski Institut (koordinator). Metodološka uputstva za teritorijalni razvoj
kulturnog sistema. Rim s.d. (2007).
Maniscalco, Fabio. Gubitak Kulturnog Nasledstva Kosova u časopisu o kulturnom nasleđu.
Objavljen 2/2006 (http://www.webjournal.unior.it).
Ministero per i Beni e le Attivita Culturali, Commissione nazionale UNESCO e Sistemi
Turistici Locali. Il Modello del Piano di Gestione dei Beni Culturali iscritti Alla de
Patrimonio dell'UmanitJ listi. LiniJa nuida. Paestum, 25 E 26 Maggio 2004
Musso, Stefano F. i De Marko, Luisa. Nastava u očuvanju / restauraciji arhitektonskih
Nasledstva. Ciljevi, sadržaj i metode. Proces Prva radionica pod mreže očuvanja Evropske
asocijacije za arhitektonsko obrazovanje. Univerzitet u Đenovi, Fakultet Arhitekture, oktobar
2007.
Pickard Robert (ur.) i drugi. Analiza reforme i kulturne politike nasledstva Jugo - istok.
Objavljivanje Saveta Evrope, Strazbur 2008.
Evropsko nasledstvo - strategija održivog razvoja na Jugu - istok. Objavljivanje Saveta
Evrope u Strazburu 2008.
Petkova, Svetozar. Nasledstva kulturnog zakonodavstva u zemljama u tranziciji u Jugo -
istoku. Institut za otvoreno društvo, Centar za političke studije, Međunarodni program za
prijateljske politike, 2004/2005.
Pickard, Robert i Dambis, Euris. Integrisani menadžment alata u Jugu - istoku. Objavljivanje
Saveta Evrope, Strazbur 2008.
Pickard, Roberte. Finansiranje arhitektonskog nasledstva: vodič za politiku i primere.
Objavljivanje Saveta Evrope, Strazbur 2009.
Planque, MM. V i Sonnier, E. Preservation dr Mise en valera di Patrimoine monumentalne iz
Prizrena, na Kosovu Province de. Tehnika odnosa, NT (de S Rie FMR/CC/CH/J6/162. Pariz,
UNESCO, 1976
Sassatelli, Monika (ur.). Nasledstvo kao pejzaž: pregovori evropskog kulturnog identiteta.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Institut Evropskog Univerziteta, Centar za napredne studije Robert Šuman. EUI
Radni papir RSCAS br. 2006/05. Fiesolana Badia, di San Domenico Fiesole (Firenca)
2006
Stovel, Herb. Priprema za rizikom: Priručnik za upravljanje baštine svetske kulture. Rim,
ICCROM, 1998
Shukriu, EDI. antikviteti Kosova. Priština, Muzej Kosova i Ministarstva za obrazovanje,
nauku i tehnologiju, 2004.
UNESCO. Kulturno nasledstvo u Jugo - Istočnoj Evropi: Kosovo. Izveštaj misije 2003.
UNESCO. Kulturno nasledstvo u Jugo - Istočnoj Evropi: Kosovo. Zaštita i konzervacija
multietničkog nasledstva u opasnosti. Izveštaj misije, 2004.
Valentina, PJetro A. i Misiani, Ana (ur.). Gestione del Patrimonio culturale e
del territorie. Rim, Carocci, s.d. (2005)
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Međunarodni Standardi
Preporuke u vezi sa očuvanje lepote i karaktera pejzaža i lokacija, Pariz, UNESCO, 1962.
Međunarodna povelja za restauraciju i konzervaciju spomenika i lokaliteta (Karta Venecija),
Venecija, 1964.
Preporuka o očuvanju kulturnih dobara ugroženih od strane javnih ili privatnih fabrika, Pariz,
UNESCP, 1968.
Konvencija o sredstvima prevencije i odvraćanja od zabranjenih uvoza i prenosa svojine
kulturnih dobara, Parizu, UNESCO, 1970.
Konvencija u vezi sa Zaštitom Kulturnog i Prirodnog Nasledstva Sveta, Pariz, UNESCO,
1972.
Preporuke u vezi sa zaštitom na nacionalnom nivou, kulturnog i prirodnog Nasledstva, Pariz,
UNESCO-1972.
Rezolucija simpozijum o uvođenju savremene arhitekture i starih grupa građevina,
Mape obično nisu obavezne da
se poštuju, iako to zavisi od tela
koje ih objavljuje. Pripremljene
tokom međunarodnih skupova,
one objavljuju opšta načela.
One često imaju referisanja za
formulisanje teorija, tehničkih
koncepata i praktičnih
uputstava. Na poju nasleđa,
Atenska Karta iz 1931. Na poju
nasleđa, Atenska Karta iz 1930.
Na poju nasleđa, Atenska Karta
iz 1931 o restauraciji istorijskih
spomenika još se smatra kao
osnivački dokumenat da bi se
tragalo za ocenjivanjem zaštite,
restauracije i načela
konzerviranja koje upućuju na
politike i prakse mnogih
zemalja.
Međunarodne Konvencije generalno se objavljuju od
međuvladinih tela kao što su
UNESCO ili Savet Evrope. One
su rezultati pregovora i
postignutih sporazuma od raznih
zemalja u vezi sa opštim i
specifičnim ciljevima. Kroz ove
pomenute Konvencije, zemlje
potpisnice su saglasne o
osnovnim načelima da
standardizuju njihov pristup i
njihove mere. Konvencije se
sprovođuju nakon što Zemlje
Potpisnice su ih ratifikovale i
nakon što su ih sproveli u
njihovim pravnim sistemima.
Preporuke su tipična sredstva
međunarodnih organizacija.
One nemaju pravnu vrednost i
nisu obavezne za Zemlje
Članice organa koji ih izdaje.
One sugerišu pristup i
uputstva za adresiranje pitanja
i za njihovo pravilno
upravljanje. Nekoliko
preporuka su dobili na
političkoj snazi i odigrali su
suštinsku ulogu, u vezi sa
podizanjem svesti, za rast
saznanja i pružanju
međunarodnih razmena.
Rezolucije pravno su
neobavezujuću dokumenti
koje se predstavljaju od
međunarodnih organizacija i
drugih organa o kojima smo
raspravljali da bi izrazili izjave
za neko specifično pitanje.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Budimpešta, ICOMOS-a, 1972.
Evropska povelja o Arhitektonskom Nasledstvu i izjava Amsterdam, Amsterdam, Savet
Evrope, 1975.
Rezolucija (76) 28 u vezi sa usvajanjem zakona i propisa o uslovima integrisanog očuvanja
arhitektonskih nasledstva, Savet Evrope 1976.
Preporuke u vezi očuvanja i savremenih uloga istorijskih zona, Najrobi, UNESCO, 1976.
Konvencija o očuvanju divljih životinja i prirodne sredine, u Bernu, Savet Evrope, 1976.
Preporuka br. R (80) specijalističke obuke za arhitekte, urbaniste, građevinskih inženjera i
dizajnera pejzaža, Savet Evrope, 1980.
Preporuka br. R (81) 13 o delovanju kao pomoć nekim zanatima u padu u kontekstu
aktivnosti, Savet Evrope, 1981.
Rezolucija 782 (1982) u izradi, Savet Evrope, 1982.
Konvencija o Zaštiti Arhitektonskog Nasledstva u Evropi, Granada, Savet Evrope, 1985.
Preporuka br. R (86) 15 o promociji zanata nasledstva koji su uključeni u arhitektonskoj
konzervaciji, Savet Evrope, 1986.
Povelja za očuvanje istorijskih gradova i urbanih zona, Vašington, ICOMOS-1987.
Povelja za konzerviranje i upravljanje arheološkog nasledstva, Lozana, 1990,
Evropska konvencija za zaštitu arheološkog nasledstva, Valeta, Savet Evrope, 1992.
Uputstva za obrazovanje i obuku u očuvanje spomenika, integritet i lokacija, Kolombo,
ICOMOS, 1993.
Dokument Nara o autentičnosti, ICOMOS, 1994.
Preporuka br. R (95) 3 o koordinaciji metoda i sistema dokumentarni film o istorijskim
objektima i arhitektonskih spomenika nasledstva, Savet Evrope, 1995.
Preporuka (95) 9 o integrisanom konzerviranju kulturnog pejzaža zona kao deo pejzaža
politike, Savet Evrope, 1995.
UNIDROIT Konvencija o predmetima ukradenim ili ilegalno izvožena, 1995.
Principi za snimanje spomenika, grupa objekata i lokacija, Sofija, ICOSMOS, 1996.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Preporuka br. R (96) 6 o zaštiti od nelegalni akata kulturnog nasledstva, Savet Evrope, 1996.
Preporuka br. R1372 (1998) UNIDROIT Konvencija o ukradenim kulturnim dobrima ili
ilegalno izvezenih, Savet Evrope, 1998.
Preporuka br. R (98) oko 5 nasledstva u vezi sa obrazovanjem, Savet Evrope, 1998.
Preporuka br. R (98) 4 o merama za promovisanje integrisane zaštite istorijskih kompleksa se
sastoji od nepokretne i pokretne imovine, Savet Evrope, 1998.
Povelja o svakodnevnom izgrađenom nasleđu, Meksiko, ICOMOS-19999, evropske
perspektive prostornog razvoj prema uravnoteženom razvoju i održive teritorije Evropske
Unije, neformalni Savet ministara odgovornih za prostorno planiranje, Evropska Komisija,
1999.
Međunarodni kulturni turizam povelje turizam u zemljama značajnim Nasledstvom, 1999,
Meksiko, ICOMOS, 1999.
Karta Burra- Australija ICOMOS za očuvanje mesta sa kulturnim značajem, Burra
(Australija(, ICOMOS, 1999.
Evropska Konvencija za scenario, Savet Evrope, 2000.
Povelja u Krakovu 2000- principi konzervacije i restauracije zgrade nasledstva,
Međunarodna konferencija o očuvanju Krakova 2000.
Vodeći principi za održivi prostorni razvoj evropskog kontinenta, naglašavajući teritorijalnu
dimenziju ljudskih prava i demokratije, Evropska konferencija ministara odgovornih za
regionalno planiranje / prostorne CEMAT, Savet Evrope, 2000.
Rezolucija o arhitektonskim kvaliteta u urbanim i ruralnim 2001/C73/04, Savet Evropske
Unije, 2001.
Kartice EURO - Mediteran za unapređenje integrisanog kulturnog nasledstva, PISA projekat
Završna Konferencija Integrisano planiranje arheoloških lokacija, program nasledstva
Euromed (su finansirana od EU9, 2002.
rezultate Konvencija o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasledstva, Pariz, UNESCO, 2003. Izjava o namerno uništavanju kulturnog nasledstva, UNESCO, 2003. Preporuka (2003) 1 o promovisanju turizma da obezbedi razvoj kulturnog nasledstva kao stabilan faktor, Savet Evrope, 2003. Povelja nasledstva očuvanja ugroženih arheoloških nalazišta u Indiji, Indijski nacionalni fond za umetničke i kulturne baštine (INTACH), 2004.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Okvirna konvencija o nasledstvu kulturne vrednosti za društvo, Faro, Savet Evrope, 2005. Beč Memorandum o Svetskom Nasledstvu i savremene arhitekture-upravljanje istorijskog pejzaža urbanog upravljanja ", Beč, UNESCO, 2005. Xi'an Izjava o očuvanju zemlje strukture nasledstva, lokacije i zone, Xi'an (Kina), ICOMOS-2005. Povelja za tumačenje i predstavljanje lokacija kulturnog nasledstva, Kvebek Kanada ICOMOS, 2008. Preporuka 1851 (2008) o zanatskim veštinama i očuvanje nasledstva kulture, Savet Evrope, 2008. Rezolucija 1638 (2008) o zanatskim veštinama i konzervacije kulturnog nasledstva, Savet Evrope, 2008. Preporuka 1880 (2009) o nastavi istorije u zonama sukoba i nakon sukoba, Savet Evrope, 2009.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
DODACI
Dodatak A: Upitnik za aktere Kulturno Nasledstvo Planiranja 1. Kontekst Mi ponizno zahtevamo vaš doprinos da biste nam pomogli da razumemo vaše mišljenje o kulturnom nasleđu i resurse u svom regionu, tako što ćete popuniti priloženi upitnik. Sledeće napomene će vam ponuditi neka osnovna uputstva za identifikovanje ovih resursa.
2. Uputstva Upitnik je zasnovan na četiri grupe definisan kao deo kulturnog nasleđa sa članom 2.1 Zakona o Kulturnom Nasledstvu na Kosovu (Zakon Br. 02/L-88.) Arhitektonsko Nasledstvo (imovinu), arheološko nasledstvo (imovina), pokretno nasledstvo, duhovno nasledstvo. " Arhitektonsko Nasledstvo " sastavljen od: a). Spomenici: Konstrukcije i različite vrednosti istorijskih interesa vrednosti, arheološko, umetnički, naučno, društveno ili tehničko, uključujući i pokretne elemente kao njihov deo. b). Celine zgrada: Grupe urbanih ili ruralnih objekata koji se razlikuju po vrednosti istorijskog interesovanja, arheološkog, umetničkog, naučnog, društvenog ili tehničkog, povezana sa nekim određenim topografskim jedinicama. c). Zone Arhitektonskog Konzerviranja: područje koje čine kombinovana dela ljudskih ruku i Prirode koje se prepoznaju prema vrednostima istorijskog interesa, arheološkog, umetničkog, naučnog, društvenog ili tehničkog. "Arheološko nasledstvo" znači zgrade, struktura i grupa zgrada, razvijene naseobine, pokretne stvari, spomenike različitih vrsta i njihov sadržaj, koji se nalazi na zemlji ili pod vodom. Arheološko Nasledstvo nalazišta mogu biti zaštićena kroz arheološki rezervat, gde ostaci, bilo one vidljive ili skrivene u zemlji moraju da ostanu netaknuta. " Pokretno Nasledstvo " su objekti koji su izraz ili ljudska kreativnost, ili imaju prirodan razvoja, koje se razlikuje po vrednosti duhovnog značaja ili istorijskog, arheološke, umetničkog, naučnog, socijalnog interesa. " Duhovno Nasledstvo " obuhvata oblike kulturnog izraza tradicija i običaja, jezika, slavlja, rituala, plesa, pesme i drugih umetničkih izraza.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
U skladu sa najnovijim dostignućima doktrine kulturnog nasledstva, a posebno Evropske Konvencije za Pejzaž (2000), mislimo da je važno dodati petu grupu, koja prikazuje sveobuhvatni koncepta pejzaža, kao što je određeno od strane gore pomenutog zakona. "Kulturni Pejzaži" označava oblast, kao što je razumeju ljudi, čiji karakter je rezultat akcije i interakcije prirodnih i / ili ljudskih, suštinska komponenta ljudskog okruženja, izraz različitosti zajedničkog kulturnog i prirodnog nasledstva, i uspostavljanje njihovog identiteta. Štaviše, u tom kontekstu smatramo kulturno nasleđe kao deo kulturnog sistema u kome drugi kulturni resursi mogu da igraju značajnu ulogu za napredak zemlje i da promoviše domaći razvoj. Ovi kulturni resursi su: Aktivnosti Rukotvorina: proizvodnja kvalitetnih lokalnih rukotvorina, zasnovana kako na tradicionalni kreativni dizajn, ali i u inovativne; Kulturne manifestacije, usluga i kulturne industrije: institucije o kulturi (muzeji, biblioteke, arhive, itd), NVO i privatna preduzeća, izdavačke kuće, štampanje i multimediji, događaji promotivne književnosti, poezija, muzika, film, umetnost , itd Mesta kulturnog značaja; mesta čiji značaj je u vezi sa njihovim arhitektonskim kvalitetom, u znak sećanja na ljude i događaje iz kulture ili imidžom književnosti, umetnosti, govor ili popularnih pesama, bioskop, itd Poljoprivredni proizvodi - tradicionalna jela: Tradicionalna i inovativna kuhinja na osnovu tipičnih lokalnih proizvoda. NAPOMENA: Ovaj upitnik nema nameru da zameni ili duplira rad inventarizacije, koje je u toku od strane Odeljenja Kulturnog nasledstva. Svrha ovog upitnika je da se postigne kvalitetan profil kulturnog za nasledstva ažuriran za vaše područje sa direktnim doprinosom lokalnih aktera.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Konvent UPITNIK ZA LOKALNI INTERESNE STRANKE 1. Koja je glavna grupa kulturnih resurs koji prema vašem mišljenju najbolje doprinose da se identifikuje vrsta "teritorijalne važnosti" vašeg geografskog područja (u daljem tekstu mislimo "geografska zona ', bez obzira na administrativne granice)? Ako je više od jedne grupe, pišite brojeve da biste pokazali prioritet (1 biće najviša ocena).
Grupa Resursi Molimo da odredite resurs Nepokretno Nasleđe Pokretno Nasleđe
Duhovno Nasleđe
Kulturni Pejsaž
Događaj/usluga/kulturna industrija
Mesta kulturne važnosti
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi
2. Da li postoji neki napušteni ili izgubljeni kulturni resurs, koja po vašem mišljenju je i dalje u velikoj meri predstavnik od "velike teritorijalne važnosti ' za svoje geografsko područje i koji, po vašem mišljenju treba da se regeneriše i revitalizuje? Ako Jeste, molimo Vas da se opiše. -------------------------------------------------- -------------------------------------------------- -------------------------------------------------- -------------------------------------------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------ 3. Da li možete da identifikujete do pet kulturnih resursa (bilo kog tipa: nepokretno nasleđe, pokretne ili nematerijalne, pejzaž, mesta kulturnog značaja, itd) koje najviše predstavljaju vaše geografsko područje? Molimo Vas da odaberete teritorijalnu jedinicu koja najbolje odgovara vašem području referentnih ispod: Region: Opština: Ostali ... ………………………………………...
Resursi Vrsta Resursa
4. Molimo vas da identifikujete neke od kulturnih resursa u vašem geografskom području koje prema vašem mišljenju se povezuju sa kategorijama donjih vrednosti (vi možete da predstavite druge vrednosti)
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Vrednosti Molimo Vas da navedete resurse
Kulturno-Simbolički
Starost / istorijski
Estetska / umetničko
Religijsko / duhovno
Tradicionalno / ekspresivne
Obrazovni / Akademska
Pejzaž / životne sredine
Ekonomski / Korisnik
5. Koji može biti uticaj urbanog razvoja u smanjenju ili povećanju ove vrednosti? Možete li
dati primere pozitivnih i / ili negativnih?
-------------------------------------------------- -------------------------------------------------- -----------
--------------------------------------- -------------------------------------------------- ----------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6. Koji može biti uticaj ekoloških promena na smanjenje ili povećanje tih vrednosti? Možete
li dati primere pozitivnih i / ili negativnih?
-------------------------------------------------- -------------------------------------------------- -----------
--------------------------------------- -------------------------------------------------- ----------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7. Koji su glavni razlozi za lokalno stanovništvo da ostanu u vašem geografskom području?
Šta može on/ona očekivati / ovde, a ne negde drugde na Kosovu ili drugde?
-------------------------------------------------- -------------------------------------------------- -----------
--------------------------------------- -------------------------------------------------- ----------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8. Koje usluge treba da se poboljšaju / stvaraju da se poboljša kvalitet / uživanje u kulturnom
životu i da se poboljša osećaj stanovnika pripadnosti svom geografskom području?
Sredstva Tumačenja i komunikacije (brošure za upotrebu, tribine, itd)
Kulturne usluge (muzeji, centri posetilaca, koncerti, kulturne manifestacije, itd)
Sredstva obrazovanja (knjige, didaktičko tumačenje / sredstva za učenje- zabava, itd)
Prevoz (putevi, železnica, autobusi, itd)
Upravljanje otpadom i zaštita sredine
Ostalo (molimo navedite )-----------------------
9. Da li bi preporučili nekom stranom investitoru da dođe u vašem geografskom području?
Ako jeste, u šta biste predložili da investira? Ako ne, zašto?
-------------------------------------------------- -------------------------------------------------- --------
------------------------------------------ -------------------------------------------------- ----------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
10. Ako biste bili vodič nekom/j prijatelju iz druge države na jednodnevni izlet u vašem
geografskom području gde biste ga poslali?
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-- 11. Ako ste posetilac / turista u vašem geografskom području, možete predložiti najbolje karakteristični proizvodi koji ćete kupiti da bi nosili u svojoj zemlji?
Rukotvorina
Muzika CD
Poljoprivredni proizvodi
Ostalo
12. Koji poljoprivredno - prehrambeni proizvod je predstavnik kuhinje u vašem geografskom području? ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 13. Da li želite da imate više stranih posetilaca / turista u vašoj geografskoj oblasti? DA NE 14. Koje kulturne resurse trebalo bi da se povećaju / poboljšaju kako bi posetiocima boravili duže? 1) Tumačenje i komunikacije (uputstva, brošure, paneli, itd.) 2) Kulturne usluge (muzeji, koncerti, manifestacije, centri posetioca, itd.) 3) Životne aktivnosti (vožnja kolima, posmatranje ptica, gledanje zvezdi, itd.) 4) Edukativni alati (knjige, nastavna didaktička sredstva interpretativna - zabava, itd.) 5) Ostale (molimo vas da specifikujete)----------------------------------------- 15. Koje usluge treba da budu povećane / poboljšane kako bi posetiocima boravak bio duži? a) Hoteli?------ ---------- b) kuća za gošćenje u tradicionalnim kućama?--- ------- c) drugo? ------------------ d) Restorani?----------- e) Sportska infrastruktura?-----------------
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
f) Bicikl / motor / iznajmljivanje automobila?-------------------------- g) Lokalni prevoz (putevi, železnica, autobusi, itd)?------------------- h) Drugo (navesti) ---------------------------------------------------- 16. Ako vi organizujete jedan novi događaj za valorizaciju kulturnih resursi vaše geografske oblasti šta ćete predložiti i zašto? (primer: tematski centar za uvođenje posetioce i valorizacija bogatstvo faune zone
Godišnje
Mesečno
Sedmično
Ostalo
17. Da li postoji neki istorijski lokalnih kulturni izraz, tradicija, ritual, itd za koje mislite da može da s valorizuje radi ojačanja osećaja pripadnosti vašeg geografskog područja i privući više posetilaca? Ako Jeste, možete odredite specifikovati? -------------------------------------------___________- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------18. Da li biste se složili da posetite ljude koji imaju izuzetne sposobnosti u izražavanju popularnih tradicionalnih zanata, popularni izraz ili ritual kao " živo nasleđe " u skladu sa običajima ? DA---- NE----- 19. Znate li nekog od ovih " živih nasleđa " u vašem geografskom području? ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 20. Možete li predložiti aktivnosti obrazovne igre za decu da se ojača njihov osećaj pripadnosti na geografsku oblast i poštovanje za svoje kulturne resurse, a posebno zaštiti životne sredine i kulturnog nasledstva? ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Ime i prezime: ____________________ Starost: _________ Pol: M----------- Ž------- Obrazovanje: osnovno, srednje, Univerzitet, Post - univerzitet Organizacija:---------------------------------------------------------- Vaša uloga u organizaciji:--------------------------------------------- Hvala za vaše vreme! q e
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Dodatak B: Modelu akcionog plana
Delta PROJEKT-Pod- projekat SP3: Akcioni plan kulturnog teritorijalnog sistema -
S. Cravero /18-05-04
Akcioni plan kulturnog sistema
UPUTSTVA ZA PROCES RAZVOJA
Ovaj dokument ima za cilj da izradi Akcioni plan Delta projekta u skladu sa uputstvima izrađenih od Metodološkog Vodič. Teorijski principi na kojima se
zasniva kulturni sistem (daljem tekstu: KS) je ovde preveden na operativni instrument u stanju da se bavi svojim specifičnim razvojem. Cilj Akcionog plana je,
u stvari, razvoj KS - četiri osnovne korake u procesu za njihovo postizanje šta je odgovor na ova četiri ključna pitanja:
Četiri ključna pitanja iza akcionog plana:
1. Šta? Ono što je cilj i šta je glavni fokus (ključne teme ili ključni izvor) na kojima je zasnovan KS ? 2. Zašto i za koga? Koji su faktori koji karakterišu teritorije i resurse za identifikovanje razvoja i širenje KS ? Ko su zainteresovane strane? Koji su potencijali (prednosti i Mogućnosti) da se proširi i šta su ograničenja (slabosti i pretnje) da zaobiđu i da se prevaziđu? 3. Šta je perspektiva? Koja je ukupna vizija, strategija, posebni ciljevi, ključna pitanja i ključne teme? 4. Kako i kada? Šta su linije delovanja i korake u okviru određenog vremenskog roka? Kakva je finansijska izvodljivost i održivost? Koja su sredstva? Ko su akteri uključeni u implementaciju ?Kako da se obezbedi upravljanje i posvećenost ? Šta je najprikladniji pravni i institucionalni okvir? Koji su kriterijumi i metode ? Kako da se uključi civilno društvo? pilot projekat (otuda značenje kategorije, s obzirom da Akcioni plan integriše nekoliko pilot projekata) je osnovna alatka procesa razvoja SK. Pilot projekat, s jedne strane je model delovanja za sprovođenje Akcionog plana i za uzvrat omogućava testiranje i regulisanje samog procesa. Četiri osnovne fraze Akcionog plana: A. Pretpostavka (Šta?): Cilj Akcionog plana je razvoj KS zasnovan na postojanju ključnih fokusa (ili više ključnih fokusira), čija identifikacija je pretpostavka da bude verifikovan u fazi B (identifikacija dijagnostike) B. Pregled i analiza profila (Zašto i za koga?): Faza identifikacije i dijagnoze da se utvrdi kontekst kako bi proverili ovu tvrdnju i da se precizira ključni fokus KS i sistem veze između njenih resursi.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
C. Definisanje strategije (Šta je perspektiva): U ovoj fazi ima za cilj određivanje ukupne vizije i specifičnih ciljeva koje treba postići u kontekstu KS. D. Definisanje mera (gde i kada?): Ova faza je praktično suština Akcionog plana, određivanje linije delovanja i koraka, kao i identifikovanje niz projekata za implementaciju. Akcioni plan KS TABELA SA SADRŽAJEM Napomene: 1. Metodološki opis svakog elementa tabele je dat u kurzivu 2. Tabele, mape i grafikoni, kao što su statistički podaci će biti uključeni u Dodacima A. Pretpostavka akcionog plana: Razvoj KS (2 stranice) Cilj Akcionog plana je razvoj SKT u datom kontekstu. Ovaj cilj se zasniva na pretpostavci jedne ili više ključnih fokusiranja (na primer, jedna tema ili ključni resurs) koji karakteriše kontekst: prikazan ovde, ova pretpostavka će se verifikovati u fazi B i ključni fokus specificirati. B. KONTEKST KS: UTVRĐIVANJE I DIJAGNOZA (15 do 20 stranica ukupno) Deo B Akcionog plana opisuje profil KS pod identifikacijom, kroz analitički opis funkcija koje karakterišu njene teritorije ( artikulisana u četiri kategorije opisane u B. 1) i koordinacija i sinteze u okviru sistema odnosa i integracija koja predstavlja sam SV. Polazeći od ove stranice, dijagnoza trenutne situacije je u delu B. 2, tako karakteriše i procenjuju faktore i lokalne resurse i njihovih međusobnih odnosa, i na kraju da izađe sa pogledom prioriteta i potencijal za rast KS . B. 1 Identifikacija KS (5 do 7 stranica) Kockica: Definicija zemlje i opis Jedna ulazna kockica, praćena mapom, kratko i na sintetički naćin opisuje osnovne podatke (jedna vrsta kartice profila) konteksta KS u toku. U principu, teritorije KS idu van granica jedne opštine i obuhvata broj lokalnih zajednica, kao i raznih pejsaža (urbanih, seoskih, kulturnih, ili koje imaju velikih zajedničkih vrednosti) i kulturna dobara (nematerijalna ili materijalna).. B. 1.1 Geografske i ekonomske karakteristike Ovaj paragraf opisuje morfološke karakteristike teritorije i strukture ekonomskog sistema, kako bi naglasili geografske aspekte (Ortografske, Hidrografija, itd) i ekonomsko ( prirodne resurse, aktivnosti koje dominiraju i trgovinu) podršku ili smetnju stvaranja KS.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
B. 1.2. Karakteristike Sredine
Slično tome, ovaj paragraf opisuje karakteristike koje se bave sredinom i pejzažom koje su važne za teritoriju, kako bi istaknula životne vrednosti i njihove potencijalne uloge u SK. B. 1.3. Kulturne i Istorijske Karakteristike Centralne tačke istorijskog procesa koji formiraju teritorij i odgovarajuće oblike društveno - kulturnih događaja su ključni faktor u razumevanju kulturnih i ostataka sopstveni razvoj teritorije. Njihov opis je osnovni preduslov za identifikaciju KS na način koji je konzistentan sa punim poštovanjem za svoj istorijski identitet i kulturnu različitost. B. 1.4 Socijalno Političke Karakteristike Stvaranje najprikladnijeg partnerstva je važan preduslov za održivost Akcionog plana, na osnovu identifikacije svih zainteresovanih strana, javnih i privatnih aktera, da se uključe u razvoj i upravljanje SKT. Ko su akteri uključeni u takvim nivoima (ako ima takvih) lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih? Koji su institucionalni mehanizmi i međusobni odnosi u donošenju odluka (znači Centralne administracije / lokalne)? Koji je pravni okvir reference i kako mogu da pomognu ili ometaju upravljanje razvoja KS? Koliko daleko može da adresira sam proces (ako je potrebno) jednu pravnu reformu kako bi se obezbedilo njena održivost ? Koja je uloga građanskog društva ( nevladinih organizacija, udruženja profesionalaca, preduzetnika, itd) i kako mogu biti aktivno uključeni u procese B. 1.5 Integracije karakteristika: značaj KS Funkcije opisane gore opisao analitički profil teritorije. Jedan korak dalje ka razvoju KS rast - zahteva integraciju ovih karakteristika u "sveobuhvatnu" viziju, zasnovana na njihovom zajedničkom odnosu u društveno - ekonomskom kontekstu i izgradnje oko fokusa. Rezultat bi trebalo da bude identifikacija integrisane slike "nasledstva identiteta" KS u toku. Izgradnja ove slike zasnovana je na konceptu "promenljive geometrije", važan koncept u filozofiji KS , prema kojem svaka funkcija KS predstavlja određeni obrazac u specifičnom kontekstu. Polazeći od ove slike, elementi koji podržavaju razvoj KS - proizilazi iz preklapanja potreba i potencijala će biti identifikovano u odeljku B. 2. B. 2 Dijagnoze KS (karakterizacija i evaluacija Ex - ante) (1g0- 13 strana) Karakterizacija KS zahteva analize i procene koje se odnose na kulturne resurse sistema (resursi, teritorijalni resursi, lokalni ekonomski resursi, resursi čovečanstva), sistem nudi, u smislu usluga i infrastrukture, kao i institucionalnih kapaciteta za sprovođenje Akcionog plana da upravlja KS. Ova dijagnoza je da se uvede teritorijalno tumačenje fokusirana na trenutne Mogućnosti da se povećaju resurse kao vektor lokalnog razvoja i procena lokalnih kapaciteta i potreba za osnaživanje u procesu "izgradnje", KS . B. 2.1 resursi koje treba razmotriti SK se karakteriše od jednog kompleksa međusobno povezanih resursa u sistemu odnosa, kako bi se osigurala kohezija, solidarnost i kulturni identitet. Integrisana i složena vizija
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
povezivanja nasleđa i teritorij, obuhvata različite pristupe zasnovane na "kritičko čitanje" ovih specifičnih resursa u cilju procene uloga njihove zajedničke strategije akcionog plana. - Kulturni resursi U ovom odeljku treba analizirati kulturni resurs KS i njihov trenutni status u pogledu upravljanja. Šta su kulturni resursa u toj oblasti? Koji su najvažniji (materijalne i / ili nematerijalne, arhitekture i drugih zemalja i / ili muzejima, mesta kulturnog značaja, kulturna industrija, zanatstvo, narodne i verske tradicije, kuhinje i poljoprivredne proizvode, itd. da održi lokalni identitet? Šta je to lokalna svest o očuvanju i promociji potencijala tih izvora, kao sredstvo za ljudski i ekonomski razvoj?. Koja su glavna pitanja i problemi za njihovo konzerviranje i promovisanje. Šta je institucionalni i pravni okvir relevantan za ovu oblast. Koja je uloga civilnog društva i privatnog sektora. - Pejsaž i drugi teritorijalni resursi U ovom odeljku treba da se analizira teritorijalni resursi KS i njihov trenutni status u pogledu upravljanja. Šta su teritorijalni resursi u ovoj oblasti, koja se bavi pejzažom, kao i infrastrukturom. Šta je institucionalni i pravni okvir za ovo područje? Koje su inicijative za poboljšanje infrastrukture i opreme? Koja je zabrinutost administracije o pitanju zaštite okoline? Koji su glavni problemi i problemi za zaštitu? Koje su glavne promene koje su nastale u korišćenju zemljišta. - Lokalni ekonomski sistem U ovom odeljku treba da se analizira lokalni ekonomski sistem SK i njegovo trenutno stanje i trend. Kakva je struktura ekonomskog lokalnog sistema? Koje su glavne aktivnosti u poljoprivredi, industriji i usluga. Šta je institucionalni i pravni okvir na kojoj se odnosi ovo područje? Koje su aktivnosti koje imaju potencijal razvoja i potrebe za promociju? Koja je uloga turizma i šta su procenti različitih oblika turizma (u smislu kulture, u smislu zabave, u smislu sporta, u smislu pružanja više – usluga itd)? Kakav je značaj kulturnih industrija (Lanac Knjiga: od pisca do čitaoca, izvođačkih umetnosti, u smislu kulture i medijske produkcije, itd). - Ljudski resursi U ovom odeljku treba analizirati KS ljudskih resursi i njihovu trenutnu situaciju i trendove. Šta je to lokalna situacija, (posebno u pogledu stručnog usavršavanja i kontinuirano obrazovanje) i aktivnosti? Šta je prisustvo i vidljivost žena u različitim sektorima aktivnosti? Kakva je situacija mladih ljudi u pogledu obrazovanja, obuke, i pristup zapošljavanju? Šta je odgovarajući institucionalni i pravni okvir za ovo polje? Koji su problemi i obaveze lokalne samouprave u pristupu ženama i pitanja u vezi zapošljavanja mladih? Koje su ranije inicijative, a koje su u toku. B. 2.2 Drugi faktori koje treba razmotriti - Usluge i infrastrukture Kakva je trenutna situacija u pogledu dostupnosti i mogućnost pristupa uslugama i infrastrukturi? Koje su javne / privatne institucije odgovorne za njihovo upravljanje? Da li je mesto lako za pristup raznim prevoznim sredstvima? Koje su domaće ponude za turiste? Koji su problemi i potrebe za jačanje i poboljšanje kvaliteta tih usluga i institucionalnih kapaciteta u planiranju i upravljanju.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
- Kapaciteti (institucionalni kapacitet) Kakva je trenutna situacija u vezi lokalnih institucionalnih kapaciteta za sprovođenje Akcionog plana i upravljanje SKT, kako bi se obezbedilo uspeh i održivost procesa? Koje su potrebe za institucionalno jačanje u smislu jedinica i / ili obuke i / ili opreme u specifičnim područjima? Koje su veštine upravljanja i naplate fondova? Kako da se poboljša koordinacija aktivnosti lokalnih institucija i promocija "horizontalnog" partnerstva? B. 2.3 Evaluacija Poređenja (SWOT analiza, poređenje sa drugim kontekstima
konkurencije) Evaluacija gornjih faktora je sažet i kompletiran sa jednom tabelom koja ilustruje analize takozvanog SWOT analiza, jedno sredstvo koje se koristi za upoređivanje faktora u pogledu prioriteta, slabosti, mogućnosti i pretnje sa istim stvarima u drugim kontekstima. C. VIZIJA: STRATEGIJA ZA PRODUŽENJE KS (8 - 10 stranica) C. 1 Tematski fokus Na osnovu postojanja analiziranih preduslova u Delu B, razvoj jednog KS i politike za njen rast bi trebalo da bude izgrađen oko tematskog fokusa, ako je moguće pridružena sa resursima nasleđa odigrajući veliku ulogu u značaj i identitet KS. Na primer, osećaj identiteta etničke grupe u datom okruženju može postati glavni fokus, jedna vrsta glavne teme, što se može odraziti na prioritet očuvanja jezika i tradicije. Ili, prisustvo važnih religijskih spomenika na primer, (destinacija za hodočašće) može da predstavlja drugačiji fokus koji se zasniva sa jedne strane o samoj imovini monumentalnog materijala, sa druge strane neopipljive i verovanja lokalnih tradicija koje imaju širok teritorijalni uticaj. Tematski fokus je ključni element u izgradnji strategije za povećanje KS, iako bi trebalo da deluje kao vektor za promociju integrisanog sistema resursa, a ne kao izolovani resurs. C. 2 Ciljevi i ključna pitanja Neophodno je definisati konkretne ciljeve i ključna pitanja Akcionog plana za svaku od četiri kategorije ( kulturnih resursa, teritorijalnih resurse, lokalni ekonomski resursi, ljudski resursi), kako bi se ovi ciljevi povezali u meri koje moraju biti planirane u Delu D. Polazeći od identifikovanih sredstava, ovi ciljevi su u prvom redu, one koje se bave konzerviranjem kulturnog nasledstva( kao "neobnovljivi resurs ") i poboljšanje kvaliteta i proizvodnje kulture (u svim njenim izrazima, prema širokom antropološkom pristupu). Ostali ciljevi, u odnosu na tri ostale kategorije i opšti karakter KS, će se odrediti paralelno sa specifikacijom konteksta, uz poštovanje dobro određenih principa regeneracije, rast i održivi razvoj. C. 3 Strategije i koraci Na osnovu ciljeva identifikovanih u odeljku V. 2, osnovna karakteristika za unapređenje programa da bi bio efikasan je da se definišu specifične osovine integrisanog delovanja u jednoj strategiji i artikulisana u koracima, akterima, vremenu i finansijska sredstva.
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
Planovi menadžiranja nekoliko Zemalja Britanskog Svetskog Nasledstva su primer ovog praktičnog. Pristupa. Interakcija Akcionog plana sa osovinom međunarodnih programa i finansiranja u oblasti konzerviranja nasledstva i konzervacije će obezbediti dodatne vrednosti po KS. Prevedeno na operativni pristup to znači identifikovanje skupa glavnih osovina integrisanih aktivnosti za postizanje u dugoročnom- srednjoročnim roku (5-10 godina). C. 4 Prioritetne osovine Strategija treba da bude artikulisana u skup od pet prioritetnih osovina koje su relevantne za unapređenje kulturnih resursa, i poboljšanje teritorijalnih resursa, unapređenje ljudskih potencijala, te razvoj lokalnog ekonomskog sistema. Odgovarajuća finansijska sredstva treba da budu utvrđeni za svaku osu prioriteta. D. Mere za implementaciju (15 - 20 stranica) D. 1 Linija delovanja i koraci Strateški okvir opisan u Delu C bi trebalo da bude preneta na posebne operativne linije aktivnosti i korake do određenog vremena (obično u terminu 5 do 10 godina dugoročnom- srednjoročnim roku) u skladu sa ciljevima za četiri vrste resursi identifikovanih u delu B. 2. Međutim, ove četiri kategorije linija delovanja i koraci su namenjeni da budu rezultat integrisanog pristupa, zasnovan na glavnim osama delovanja identifikovani u strategiji za postizanje specifičnih ciljeva u odnosu na četiri kategorije resursa. Treba da bude koherentna veza između četiri koraka: tematski fokus, dijagnoza, cilj i linije delovanja. Praktičan primer ovog pristupa: želimo da predložimo razvoj KS u nekim delovima alpskog regiona da promovišemo kulturni identitet etničke grupe koja je u vezi sa lokalnim grupama "Walser" ili "OCCITAN", njihov jezik i tradiciju. Pretpostavka je da kulturni identitet ove grupe je ključna tema oko koje se gradi naš KS. Identifikacija i dijagnoza proveravaju koliko lokalne funkcije i resursi (na primer trenutni korišćenje zemljišta u odnosu na tradicionalnu upotrebu, upotreba drveta kao građevinskog materijala i zanata, upotrebu jezika, mogućnost pristupa oblasti, itd. podržavaju ovu pretpostavku. Ako je tako, Akcioni plan predlaže dugoročnu viziju – na srednji i dugi rok i niz strateških osovina ili SKT kroz razvoj specifičnih osnovnih linija. D. 1.1 Linije delovanja za kulturne resurse Predloženi pravac delovanja u skladu sa identifikovanim ciljevima za kulturnim resursima C. 2 D. 1.2 Linije delovanja za teritorijalne resurse Predloženi pravac u skladu sa identifikovanim ciljevima za teritorijalnim resursima C. 2 D. 1.3 Linije delovanja za lokalne ekonomske sisteme Predloženi pravac u skladu sa identifikovanim ciljevima za lokalni ekonomski sistem C. 2
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta
Strateški Dokumenat
D. 1.4 Linije delovanja za ljudske resurse Predloženi pravac u skladu sa identifikovanim ciljevima za ljudske resurse C. 2 D. 2DAlati za sprovođenje akcionog plana D. 2.1 upravljanje i menadžiranja, partnerstvo i posvećenost Implementacija i upravljanje Akcionog plana su veliki problem, s obzirom na nedostatak ad hoc institucionalnog okvira za upravljanje strukturama KS. Međutim, Akcioni plan ima za cilj da stvori osnovu za stvaranje lokalnih platformi za diskusiju i partnerstvo između svih zainteresovanih strana i privatnih institucija (akteri pripadaju različitim sektorima i različitim oblastima). Akcioni plan ima za cilj da s Jedne strane se promoviše linije delovanja " tehnički izvodljivo "da bi se olakšalo njihovo sprovođenje s postojećim sredstvima za upravljanje, sa druge strane da identifikuju zajedničke aktivnosti razvoja svih aktera koji su uključeni (privatni i institucionalne odluke), kako bi se izbegli potencijalni sukobi. Iz tog razloga Akcioni plan je sredstvo za uputstva za savetovanje aktivnosti lokalnih aktera u planiranju u pogledu očuvanja kulturnog nasledstva i lokalni razvoj. U tom smislu, Akcioni plan može savetovati stvaranje efikasnijeg partnerstva, koordinacija uključenih aktera, kao i daju preporuke za uspostavljanje specifičnih struktura i pravne reforme u cilju promocije rasta KS. Imajući u vidu specifičan kontekst, institucionalnog i pravnog okvira, koje partnerstvo više odgovara za razmatranje implementacije plana delovanja? Kako da se obezbedi kontinuitet političke volje i posvećenosti u upravljanju? Kako mogu civilno društvo i privatni sektor (udruženja, neprofitne organizacije, profesionalna udruženja, preduzeća, itd doprineti upravljanju i obezbeđivanju održivosti procesa. D. 2.3 Monitoring i evaluacija Stvaranje određenog sistema praćenja je osnovni korak u proceni stvarne realizacije planiranih ciljeva u strategiji i kulturni uticaj, socijalne i ekonomske aktivnosti u prostoru. Zbog toga, monitoring aktivnosti treba pažljivo planirati u skladu sa modelom kontrolisanja sprovođenja Akcionog plana. Treba da identifikuje specifične indikatore i parametre za različite linije delovanja i precizno merenje vremena. PILOT PROJEKAT: SREDSTVO ZA POKRETANJE I TESTIRANJE
AKCIONOG PLANA Akcioni plan je proces i poboljšanje razvoja KS da se kroz niz akcija vezanih i komplementarnih projekata. U tom kontekstu, pilot projekat je eksperimentalno sredstvo za pokretanje operacija za sprovođenje Akcionog plana. Kao takav, pilot projekat je vrsta modela koji integriše sva ključna pitanja samog Akcionog plana, u skladu sa sveobuhvatnom vizijom koja karakteriše principe SKT. Dodaci - Mape - Bibliografija - Ostalo (statistički podaci, pregledi i ekstrakti teksta zakonodavstva, zakonodavtvo, itd)