Milost susreta - Liturgijsko ruho (Liturgical vestments - ''Milost susreta'' exhibition catalogue offprint)

303

Liturgijsko ruhomilost susreta

Liturgijskoruho

Silvija Banić

Grobne ploče T. Nigrisa i K. Žuvić

u samostanu na Poljudu u Splitu

304

Silvija Banić

Od ovdje izloženog liturgijskog ruha, veću pažnju domaćih stručnjaka dosad su privukle dvije misnice, odnosno vezene cjeline koje ukrašavaju obje njihove strane. U slučaju dubrovačke misnice (kat. 3) osim svetačkih likova prikazanih u punoj visini (evanđelisti Marko i Matej, sveti Antun Padovanski, sveti Grgur Papa, sveta Anastazija, arhanđeo Gabrijel i Bogorodica) opisivan je i način izrade takve vrste veza, a iznijete su i arhivske vijesti o cijenjenosti vještine veziocâ i skupocjenosti njihovih radova. Vez hvarske misnice (kat. 2), zaokupljao je množinom dopojasno prikazanih apostola i drugih svetaca, koji se mogu identificirati po atributima i siglama. Vezene dekoracije su nedvojbeno pridonosile vrijednosti ornatâ, a ujedno su jedini njihovi dijelovi za koje možemo reći da su rađeni isključivo za liturgijsko ruho. Dragocjene tkanine od kojih je ono krojeno, a koje zaslužuju jednako temeljite studije kao i vez, bile su mahom svjetovne namjene. Nerijetko su uklanjane s odjevnih predmeta koji su Crkvi ostavljani kao legati. Bordure paramenata često skrivaju spojeve brojnih komada svile različitih dimenzija, preuzetih s odjeće ili nekih drugih predmeta. Takav se reassemblage prepoznaje na gotovo svakoj izloženoj misnici, a na pluvijalu (kat.1) se venecijanski baršun susreće s dvije turske kemhe. De’ cammini damast (kat. 2) ljepotom uzorka i velikom, sjajno očuvanom površinom nema usporedbe sa srodnim primjercima dosad poznatim u našim krajevima, a posebno se ističe impresivnom visinom raporta (96.5 centimetara) koja je u pravilu znatno uvećavala cijenu tekstila. Odricanjem od ovakvih prestižnih tkanina u znak zahvale i pijeteta, plemstvo je generacijama ukrase svojih interijera i garderobu prelijevalo u sakristijske ormare u kojima su uspjele odoljeti stoljećima kao veličanstveno liturgijsko ruho, brižno čuvano zahvaljujući prosvijećenosti i pobožnosti franjevaca provincije svetoga Jeronima.

305 Katalog


LR / 1. PluvijalRubni dio pluvijala, velours relevé lancé bouclé, Venecija, treća četvrtina 15. stoljećaPolukružna površina pluvijala i kapuljača, lampas lancé (kemhā), Istanbul ili Bursa, druga polovica 16. stoljećaDva fragmenta ušivena ispod kapuljače, lampas lancé (kemhā), Istanbul ili Bursa, druga polovica 16. stoljećaDimenzije: 292 x 146 cmDubrovnik, samostan Male braće

Orijentalne svile su u Europi stoljećima uživale status luksuznih predmeta; turski baršuni (kadīfe), lampasi (kemhā) i broché svile (çātma) bili su prestižan teret trgovačkih brodova, a najskuplja tkanina - serāser - mogla je biti donesena samo kao diplomatski dar jer ju je smio nositi jedino sultan ili vezir. Dubrovačkim kemhama su srodne one u Deutsches Textilmuseum u Krefeldu, Museo Poldi Pezzoli u Milanu, Metropolitan Museum of Art u New Yorku, Museo Nazionale del Bargello u Firenzi, Musée Royaux u Bruxellesu, Topkapı Sarayi Müzesi u Istanbulu i u muzeju Benaki u Ateni. Na rubu je baršun tipologije a griccia – koju odlikuje asimetrična, vertikalna kompozicija razvijena oko masivnog izvijenog debla. Može se usporediti s baršunima na antependijima u Museo

Diocesano u Anconi i Museo dell’ Opera del Duomo u Sieni te s primjerkom u Ermitažu u Sankt Peterburgu.

Lit: DAVANZO POLI 1986, TEZCAN - DELI-BAŞ 1987, SURIANO -CARBONI 1999, VAN RAEMDONCK 2004, DENNY 2007

LR / 2. Misnicaklasični damast, Italija (Venecija ?), posljednja četvrtina 15. stoljećavez, punto serrato, spaccato, lanciato, domaći rad, druga polovica 15. stoljećaDimenzije misnice: 126.5-108.5 x 76.5-67.5 cmDio misnog ornata od kojeg su sačuvani i dvije štole i manipulHvar, samostan Gospe od Milosti

Vez sa svecima i grbovima unutar učvorenih kružnica oblikuje tau križ na prednjoj i latinski križ na leđnoj strani misnice. Zasigurno je nastao ugledanjem na stariji predložak, koji je mogao biti blizak tzv. pogrebnom jastuku svetog Frane u Cortoni, vezu iz groba pape Klementa IV. u Viterbu ili misnici pape Bonifacija III. u Anagniju. Sličan vez je i na jednoj misnici u Museo del Duomo u Udinama. Budući da je za podlogu upotrijebljen damast, a i likovi su vezeni nevješto (bodom punto spaccato umjesto zahtjevnijim punto pittura), zaključuje se da je riječ o djelu domaće provenijencije. Damastu srodni primjerci su u Ermitažu u Sankt Peterburgu, Musée Thermes de Cluny u Parizu, Victoria & Albert Museum u Londonu i Kunstgewerbemuseum der Stadt u Kölnu te na misnicama u Museum Schnütgen u Kölnu i u Codroipu kod Udina.

Lit: AA.VV. 1975, COLLARETA - DEVOTI 1987, VILLOTA 1996, SPORBECK 2001, BER-TONE 2008

LR / 1

Katalog 306

Silvija Banić

LR / 2

LR / 3

LR / 2

LR /

307 Katalog


LR / 3. Misnicalampas liseré lancé, Toskana (Firenca?), prva polovica 16. stoljećaVez, punto posato, pittura, erba, lanciato, Venecija, kraj 15. - početak 16. stoljećaDimenzije: 119 - 108 x 72 - 65.5 cmDubrovnik, samostan Male braće

Lampas je dekorom blizak baršunima u zbirci Feliciana Benvenutija u Veneciji i u Musées Royaux u Bruxellesu, te baršunu misnice iz katedrale u Vercelliju. Svetački likovi su na podlozi od zlatnih niti, polegnutih u losangha ornamentu bodom punto posato. Uokviruju ih edikule s tri profilirana luka oslonjena na dva tordirana stupa s kapitelima, iznad kojih se izdižu tri rebraste kupole s po jednim fleur de lys na vrhu. Središnja kupola je viša i šira od bočnih, a na poligonalnim tamburima su uski otvori. Vez s ovakvim edikulama, rađenim na jednak način u svim detaljima, sačuvan je na misnicama u Pieve di Santa Margherita, Cividaleu, Nogaredu di Prato i Colloredu di Prato, a pripisuju se venecijanskim radionicama. Posebno je zanimljiv vez na misnici iz katedrale u Motta di Livenzi - likovi arhanđela Gabrijela i Bogorodice na krakovima križa gotovo su identični ovima na dubrovačkoj misnici.

Lit: ERRERA 1927, ARGENTIERI ZANETTI 1988, BOVENZI 2000, LAZZARO 2003-2004, BERTONE 2006

LR / 4. Misnicalampas lancé i brocatelle, Firenca, treća četvrtina 16. stoljećaAplikacija (neidentificirani grb), zeleni, modri, oker i blijedoružičasti taffetas, 17. stoljeće (?)Dimenzije : 104 - 100.5 x 72 - 63.5 cmDubrovnik , samostan Male braće

Lampas i brocatelle imaju dekor iste tipologije, poznate kao a maglie chiuse ed arabeschi. Odlikuju ih nizovi zatvorenih

okvira unutar kojih su stilizirani češeri, najčešće istaknuti uzorkom šahovske ploče. Potječu iz Španjolske, a motiv arabeski - uskog nazupčenog lišća zašiljenih vrhova – je preuzet iz ornamentike kovanog željeza i zlatarskih radova islamskog porijekla. U Firencu ih donosi Eleonora od Toleda, koja nakon udaje za Cosima de’ Medicija 1539. godine snažno utječe na modu firentinske i europske aristokracije, odnosno na tekstilnu industriju. Gotovo identičan lampas je sačuvan na misnici u Taormini kod Messine, a srodan mu je i damast u Bargellu u Firenzi. Brocatelleu je izrazito blizak fragment u Museo Civico u Modeni, kao i primjerci na misnicama u Contrada della Lupa i Contrada del Leocorno u Sieni te na pluvijalu iz katedrale u Colle Val d’Elsa.

Lit: CUOGHI COSTANTINI 1981, AA.VV. 1986, CIATTI 1994, CANTELLI 2000, ORSI LANDINI – NICCOLI 2005

LR / 4

Katalog 308

Silvija Banić

LR / 5. PluvijalGros de Tours lamé broché, Venecija, druga četvrtina 17. stoljećaAplikacija (Bogorodica Bezgrješno Začeta - Immaculata), plavi, crveni i bijeli Gros de Tours lamé, oslikani bijeli taffetas, Milano (?), kraj 16. - početak 17. stoljećaDimenzije : 316 x 144 cmDubrovnik, samostan Male braće

U drugoj polovici 16. stoljeća se intezivira trgovačka djelatnost Istočnoindijskih kompanija, koje u Europu donose indijske, perzijske, kineske i japanske tekstile, koji će uvelike utjecati na dekor europskih. Raskošan tekstil turskog ili perzijskog porijekla na košulji u zbirci Mariana Fortunyja u Veneciji lijepo dokazuje orijentalne utjecaje na ovoj svili, stila a mazze ili a disegni minuti. Ovom se primjerku može približiti fragment štole iz zbirke Feliciana Benvenutija u Veneciji, misnica iz mjesta Musestre, a srodan mu je i dizajn baršuna iz Kunstgewerbemuseum der Stadt u Kölnu. Na kapuljači je Bogorodica u ikonografskoj formi Bezgrješno Začete, podno koje kartuša s crno ispisanim inicijalima (?) B.C.E. i natpisom EX VOTO. Stilski i izvedbeno bliski primjerci sačuvani su u Valduggi i Miasinu u blizini Novare.

BIBLIOGRAFIJA: MARKOWSKY 1976, VEN-TUROLI 1994, GEROMEL PAULETTI 1997, TOGNAZZO 2003-2004, DAVANZO POLI 2008

LR / 6. Pluvijalvelours ciselé fond lamé, Genova (?), prva polovica 17. stoljećaDimenzije: 293 x 147 cmDio misnog ornata od kojeg je sačuvana i jedna štolaDubrovnik, samostan Male braće

Genova se u 17. stoljeću gotovo potpuno okreće proizvodnji tkanina za

ukrašavanje interijera - damasta, brocatellea i baršuna grandioznih uzoraka, koje odlikuje vertikalna, strogo simetrična kompozicija nadahnuta renesansnom ornamentikom. Iz Genove su potekli i ovakvi ciselé baršuni, koji su ubrzo postali toliko cijenjeni i traženi, da su se kopirali u Veneciji, Milanu, Lyonu i Španjolskoj. Baršun s varijacijom ovakvog dekora se čuva u Musée des Tissus u Lyonu, a niz podudarnosti pokazuje primjerak u Victoria & Albert Museumu u Londonu, baršuni na

LR / 5 LR / 6

309 Katalog


sticharu u Oružarnici u Kremlju i na misnici u minhenskoj zbirci Bernheimer, te fragment u zbirci Gandini u Modeni. Ipak, najizrazitiju sličnost dijeli s baršunima u Museo Stibbert u Firenci i u Museo Civico d’Arte Antica (Museo di Palazzo Madama) u Torinu.

Lit: CANTELLI 1974, ARIZZOLI-CLÉMENTEL 1990, DURIAN-RESS 1991, BOVENZI - MA-RITANO 2008, DEGL’INNOCENTI - LEKHO-VICH 2009

LR / 7. Pluvijallampas lancé broché, sjeverna Italija (Venecija?), druga četvrtina 17. stoljećaDimenzije : 281 x 133 cmDio misnog ornata kojem pripadaju i misnica, dvije dalmatike, dvije štole i tri manipulaDubrovnik, samostan Male braće

Pluvijal je dio bogatog misnog ornata koji je, prema nekim navodima, bio nošen jedino na blagdan svetoga Vlaha. Njegovu upotrebu tijekom svetkovine sveca-mučenika bi, sukladno kanonu liturgijskih boja, dozvoljavala žarkocrvena podloga dekora, a i velik broj dobro očuvanih dijelova ornata može biti pokazatelj da je uistinu bio rjeđe korišten. Kao dobar

komparativni primjer se može navesti lampas na misnici u crkvi Santi Nazaro e Celso u Veroni : zbog jarkocrvene podloge tkane u tehnici satena i spleta masivnih okvira izvedenih lancé potkom oker boje, unutar kojih je svilenim nitima raznih boja u broché tehnici tkano više vrsta cvijeća - ivančice, tulipani, ruže Tudor i lotosovi cvjetovi.

Lit: ERICANI – FRATTAROLI 1993

LR / 8. Misnicasatin liseré lamé broché, Venecija, sredina 17. stoljećaDimenzije : 109.5 x 73 - 68 cmDio misnog ornata kojem pripadaju i manipul, velum za kalež i bursaDubrovnik, samostan Male braće

Na koji su se način dekori tekstila sredinom 17. stoljeća nastojali razigrati,

LR / 7 LR / 8

Katalog 310

Silvija Banić

odlično pokazuje svila ove misnice, na kojoj je dinamičnost uzorka postignuta prilično jednostavno - veliki stilizirani cvijet s dva pridružena pupoljka umnaža se u vodoravnom nizu, uvijek povijen na istu stranu, a u svakom sljedećem redu se usmjerenje povijanja zrcalno mijenja. Tkani su zlatnim filé nitima u broché tehnici, a čitava je površina zastrta lamé potkom, odnosno delikatnim plošnim nitima pozlaćenog metala - koje je u Veneciji proizvodio ceh battilora. Protudekor iscrtava temeljna potka u liseré efektu, a također u svakom redu mijenja usmjerenje, pridonoseći tako ukupnom dojmu da čitav dekor leluja. Svila na pluvijalu u Ospedale dei Derelitti u Veneciji se može istaknuti kao kvalitetan komparativni primjerak.

Lit: DAVANZO POLI 1997

LR / 9. Dalmatikadamast Gros de Tours broché, sjeverna Italija (Venecija ?), oko 1715. godineDimenzije : 103.5 x 118.5 cmDio misnog ornata kojem pripadaju i misnica, još jedna dalmatika te djelomično sačuvan manipulZadar, samostan svetog Frane

Posebnoj tipologiji tekstila tkanih u Europi od devetog desetljeća 17. stoljeća do kraja prve četvrtine 18. stoljeća, Vilhelm Slomann je posvetio iscrpnu studiju - Bizarre designs in silks. Trade and traditions, a u uvodu izražava nadu da će ti zagonetni, egzotični uzorci biti inspirativni nadarenim suvremenim dizajnerima. Njegova sugestija i nije iznenađujuća, jer su dekori bizarnih svila zapanjujuće svevremeni. Apstraktnim primjerkom sa zadarske dalmatike dominira udvojeni ornament, koji po obrisima i srebrnoj boji nalikuje svijećnjacima. Izraženu vertikalnu dispoziciju dekora još više naglašavaju srebrne bordure slične profilacije te pruge

podloge, koja je tkana u damastu Gros de Tours boje bjelokosti. Misnica od svile identičnog uzorka, ali na podlozi ružičaste nijanse, je dokumentirana u Santuario di Madonna di Rosa u mjestu San Vito al Tagliamento (Friuli).

Lit: SLOMANN 1953, TURRIN 1978, ACKER-MANN 2000, CASARIN 2001 - 2002

LR / 10. Pluvijallampas lancé broché, Lyon (?), prva četvrtina 18. stoljećaDimenzije : 270 x 130 cmDio misnog ornata kojem pripadaju i misnica, dalmatika, štola i manipulZadar, samostan svetog Frane

Stručna literatura ovakve lampase poznaje kao svile s dekorom a pizzo ili dentellée. Ove izrazito rafinirane tkanine, osmišljene prvenstveno za odjeću, bile su posebno raširene u Francuskoj i Italiji od kraja 17. stoljeća do otprilike 1730. godine. Smatra se da je njihovu pojavu potaknuo Louis XIV., kada je dizajnere tekstila uputio da na svilu prenesu motive inspirirane istančanim čipkama rađenim na iglu i na batiće. Odlikuje ih složena simetrična kompozicija koja zauzima čitavu širinu tkanine, s bujnim egzotičnim lišćem, cvijećem i plodovima s međudekorom koji podsjeća na čipku. Lampasi baldahina iz crkve Santa Maria Assunta u Gandinu, misnice

LR / 9

311 Katalog


u Bargellu i pluvijalu u Enni na Siciliji su mu srodni po pastelnim nijansama i ornamentu, a bliske su mu i dvije svile iz zbirke Abegg u Riggisbergu.

Lit: PODREIDER 1928, LEVEY 1977, AA.VV. 1979, PERI 1991, DEVOTI 1993

LR / 11. Misnicalampas liseré lancé - ganzo, Venecija, prvo desetljeće 18. stoljećaDimenzije : 109 - 96 x 70.5 - 63 cmZadar, samostan svetog Frane

Ganzo se tkao jedino u Veneciji, a samo krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Ta je posebna vrsta lampasa – jedinstvena zbog obilja različito profiliranih potki u zlatu i srebru i gusto zbijenog dekora - bila namijenjena i muškoj i ženskoj garderobi. Odlikuju ga složeni, egzotični motivi, u potpunosti izvedeni zlatnim i srebrnim potkama, na podlozi koja tek neznatno proviruje. Zadarski ganzo ima dojmljiv dekor a pizzo, izveden tehnikom lancé s mnoštvom niti od plemenitih metala. Podloga je tkana u tehnici satena, a proizvodi je temeljna osnova nježne ružičaste boje. Upravo su satenske podloge

pastelnih boja jedna od važnijih obilježja ganza. Tri misnice od ganza su se sačuvale i u crkvi svetog Antuna u Padovi, a sitni geometrijski protudekor sličan ovom na zadarskoj misnici se uočava na primjerku iz venecijanske zbirke Cini.

Lit: DAVANZO POLI 1991, DAVANZO POLI 1995, DAVANZO POLI 2001

LR / 12. Misnicadamast Gros de Tours lancé broché, Lyon, 1735. - 1740.Dimenzije : 107 - 94 x 65 - 64 cmDio misnog ornata kojem pripadaju i štola, manipul, velum za kalež i bursaDubrovnik, samostan Male braće

Svila iz razdoblja naturalizma, s raskošno tkanim dekorom na jednako pomno rađenoj podlozi izvedenoj u damastu, ne može se datirati prije 1732.-1733. godine, kada Jean Rével, slavni dessinateur Grand Fabrique u Lyonu, uvodi tehniku

LR / 10 LR / 11

Katalog 312

Silvija Banić

point rentrè ili berclé. Ono što je sfumato u slikarstvu, point rentrè je u tkanju: omogućio je minuciozno ispreplitanje niti potki različitih nijansi, čime se postizala impresivna, gotovo slikarska plastičnost motiva, ovdje posebno izražena u trodimenzionalnom lišću i cvijetovima. Dekor je koncipiran u dispoziciji ad isolotti – prepoznatljivoj po koloristički upečatljivim skupinama koje su na monokromnoj podlozi raspoređene izolirano i pravilno, a koja je bila posebno omiljena u razdoblju do 1740. godine. U isti su period datirana i dva dekorativno srodna primjerka iz švicarske zbirke Abegg.

Lit: JOLLY 2002

LR / 13. Misnicasatin liseré broché, Francuska (Lyon?), 1750. - 1760.Dimenzije : 105.5 - 102.5 x 69 - 64.5 cmDio misnog ornata kojem pripadaju još i štola, manipul i bursaDubrovnik, samostan Male braće

1740-ih godina u francuskoj modi cvjeta stil Pompadour, s obiljem vrpci, čipki i bordura. Dizajneri tekstila u Lyonu su nastojali udovoljiti pomami za takvom kićenošću, prenoseći isti ukus na svile - s čipkama, vrpcama, girlandama i rascvjetanim grančicama koje lelujaju izvijajući se dijagonalno, stvorena je tipologija koju povjesničari tekstila nazivaju a meandro. Prema Thorntonu, ovaj je dekor, tipičan za razdoblje rokokoa, u tekstilnu dekoraciju uveo Jacques Charles Dutilleu, francuski slikar specijaliziran za cvjetne motive. U Lyonu se a meandro svile pojavljuju od druge polovice četrdesetih godina, a već početkom pedesetih godina u čitavoj Europi postaju sinonim za dražesnost i ljepotu.

LR / 12 LR / 13

313 Katalog


Za misni ornat je upotrijebljena svila neprijeporne svjetovne namjene, sjaja koji je i dandanas prodoran, a koji proizlazi iz gustog tkanja podloge u tehnici satena.

Lit: THORNTON 1965, BUSS 1990

LR / 14. DalmatikaGros de Tours liseré broché, Francuska (Lyon?), oko 1760.Dimenzije : 117 x 101 cmDio misnog ornata kojem pripadaju i misnica, druga dalmatika, dvije štole, tri manipula, humeral, velum za kalež i bursaDubrovnik, samostan Male braće

Ovakvi krivudavi ornamenti, s elementima koji ukazuju na zreliju fazu stila a meandro, sjajno su se stapali sa složenim krojem andrienne - omiljenog dijela bogate ženske garderobe u 18. stoljeću. Podloga je tkana u Gros de Tours taftu, koji se zbog svoje konstrukcije lakoćom razigravao liseré efektima temeljne potke, kao što je to i ovdje slučaj; monokromni liseré protudekor ispunjava praznine između glavnog dekora izvedenog u broché tehnici. Lijepi primjerci za usporedbu su misni ornat u Museo Nazionale del Bargello u Firenci i svila iz Zbirke Antonio Ratti u Comu.

Lit: BUSS 1992, PERI 1997

LR / 15. Velum za kaležsatin chiné à la branche, Francuska (Lyon?), 1750. - 1780.Dimenzije : 52 x 52.5 cmZadar, samostan svetog Frane

Ovo je zasad jedini kod nas poznati primjerak chiné à la branche svile, skupocjene rokoko inačice orijentalnih ikat tekstila, koje su izvorno bile namijenjene ljetnoj odjeći i kućnim haljetcima. Da bi se postigao taj titravi, akvarelirani efekt miješanja boja, bio je potreban dugotrajan

postupak: niti osnove su se prvo bojale, a potom napinjale na poseban okvir, na kojem su se razdvajale u skupine (franc. branches), ovisno o uzorku koji se želio postići. Grupirane niti su se čvrsto ovijale pergamenom na onim mjestima, gdje se željelo spriječiti dopiranje (u ovom slučaju crvene) boje. Na zadarskom satenu je postignut tipičan motiv, zvan a fiamme sfumate – takvi su i primjerci u katedrali u Pienzi i u Museo Civico u Trevisu. Najskuplje chiné à la branche svile su imale složenije, cvijetne ili a meandro motive.

Lit: DEVOTI - ROMANO 1981, DAVANZO POLI 1994, BARI 2004, HART – NORTH 2009

LR / 14 LR / 15

Katalog 314

Silvija Banić

Samostan Gospe od Špilice

na Lopudu

Milost susreta - Liturgijsko ruho (Liturgical vestments - ''Milost susreta'' exhibition catalogue offprint)

Documents