Mikroekonomija 1 Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju I. skupina zadataka 1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcemY=20+x: a) A b) B c) C d) D 2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib krivulje je rastući po opadajućoj stopi? a) R i T; S b) R i T; V c) R i T; W d) R i T; Q
99
Embed
Mikroekonomija - efzg.unizg.hr zad… · Mikroekonomija 1 Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju I. skupina zadataka 1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Mikroekonomija
1
Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju
I. skupina zadataka
1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcemY=20+x:
a) A
b) B
c) C
d) D
2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib
krivulje je rastući po opadajućoj stopi?
a) R i T; S
b) R i T; V
c) R i T; W
d) R i T; Q
Mikroekonomija
2
3. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na horizontalnoj osi je:
a) 200
b) 0
c) 50
d) 800
4. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na vertikalnoj osi je:
a) 200
b) 0
c) 50
d) 800
5. Mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim problemima:
a) Poslovanjem pojedinačnog poduzeća
b) Nezaposlenošću i kamatnom stopom
c) Ponašanjem investitora
d) b) i c)
e) a) i c)
6. Ekonomska teorija predstavlja:
a) pojednostavljenu sliku stvarnosti
b) opis realnog svijeta
c) pretpostavke o realnom svijetu
d) sve od navedenoga
7. Ekonomska teorija se testira:
a) u parlamentu neke zemlje
b) potvrđujući realnost svojih postavki u praksi
c) komparirajući pretpostavke sa činjenicama
d) sve od navedenoga
e) b) i c)
8. Ekonomska teorija predstavlja:
a) sustav znanstvenih spoznaja o određenom problemu
b) pojednostavljenu sliku nekog problema
c) logičan skup pretpostavki
d) zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim pretpostavkama
9. Osnova za stvaranje pretpostavki u izgradnji ekonomskog modela je:
a) ojačati model kako bi se dobio korektan odgovor
b) minimizirati količinu posla koji mora obaviti ekonomista
c) pojednostaviti model ali zadržati glavne karakteristike
d) izraziti odnose između varijabli matematički
Mikroekonomija
3
10. Mikroekonomija proučava alokaciju:
a) donesenih odluka
b) ograničenih resursa
c) modela
d) nograničenih resursa
e) ograničenih želja
11. Što je od slijedećega primjer normativne ekonomije?
a) Viša cijena proizvoda uzrokuje da ljudi kupuju manje tog proizvoda
b) Niža cijena proizvoda uzrokuje da ljudi žele kupiti više tog proizvoda
c) Kako bi proizvod postao dostupan svima, trebalo bi odrediti nižu cijenu tog proizvoda
d) Ako konzumiraš taj proizvod osjećat ćeš se bolje
12. Što je od slijedećega primjer pozitivne ekonomije?
a) Ukoliko je taj proizvod štetan za tvoje zdravlje, ne bi ga trebao konzumirati
b) Povećanje carinske stope na uvoz automobile trebalo bi smanjiti uvoz
c) Povećanje cijene proizvoda “X”, smanjuje tvoj realni dohodak
d) Ništa od navedenoga
13. Što je od slijedećeg primjer pozitivne ekonomije?
a) Kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna stopa raste i smanjuju se private investicije
b) Kada cijena električne energije raste, poduzeća smanjuju svoju proizvodnju
c) Kada raste cijena čokolade, potrošači je kupuju manje
d) Sve od navedenoga
e) Ništa od navedenoga
14. Na savršeno konkurentnom tržištu:
a) Postoji samo jedan kupac
b) Postoji nekolicina kupaca i prodavatelja
c) Niti jedan kupac, niti jedan prodavatelj nemaju utjecaja na cijenu
d) Postoji veći broj sudionika na tržištu koji se dogovaraju oko cijene i količine proizvoda
15. Zagrebačka banka Zagreb i Privredna banka Zagreb su dvije od nekolicine banaka koje se pojavljaju
na bankarskom tržištu Hrvatske. Bankarsko tržište se ne može ocijeniti kao savršeno konurentno
zbog:
a) Svaka od navedenih banaka pokriva oko 30% hrvatskog tržišta
b) Obje banke su u stranom vlasništvu
c) Svaka od navedenih banaka u domicilnoj zemlji prima subvencije države
d) Obje banke imaju značajan utjecaj na bankarsko tržište
e) Sve navedeno.
16. Što je od ponuđenog relevantno za definiranost tržišta?
a) Geografska pozicija
b) CIjena nafte koja je glavna sirovina u proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda
c) Veličina nacionalne ekonomije
d) Precizna definiranost proizvoda
e) Pod a) i d)
f) Pod a) i c)
Mikroekonomija
4
17. Pod pojmom realne cijene podrazumijeva se:
a) Cijena u konstantim novčanim jedinicama
b) Nominalna cijena umanjena za stopu inflacije
c) Tekuća cijena korigirana za stopu inflacije
d) Sve navedeno
e) a) i c)
18. Cijena Dorina čokolade u 1995 godini iznosila je 4,00 kune, a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970 bio
je 30, a 2008. 89. Cijena čokolade u novčanim jedinicama iz 1995. godine iznosi:
a) 0,33
b) 3,20
c) 1,50
d) 11,90
19. U 2008. godini prosječna cijena terenskog vozila iznosila je 60 000 eura, a zbog slabe prodaje i
recesije prodavatelji su u 2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na prosječno 50 000
eura. Inflacija na godišnjoj razini iznosila je 10%. Realna cijena terenskog vozila pala je za:
a) 12%.
b) 17%
c) 20%.
d) 25%
e) 32%.
20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1500,00 kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u
2009. godini iznosio 135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine iskazana u
terminima 2009. godine
a) 111 kuna
b) 20 250
c) 3 525
d) 90
Mikroekonomija
5
II. skupina zadataka (T/N)
1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što znači
da su varijable u pozitivnom odnosu.
2. Nagib krivulje je nepromijenjen duž čitave njene duljine.
3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije točke A (0,5) i B (5,20) pravac u obliku jednadžbe glasi: Y=3+5X
4. Razlika između pozitivne i normativne ekonomije je u tome što su pozitivne izjave uvijek istinite, a
normativne mogu i ne moraju biti istinite!
5. Ukoliko model nije moguće testirati, onda on ima vrlo malu vrijednost za ekonomiste
6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123. CPI u Beču je 109, a cijena ulaznice je 4,90.
U Beču je realna cijena kino ulaznice manja.
7. Mikroekonosti mogu koristiti državnim službenicima i aktualnim političarima kako bi predvidjeli
utjecaj ekonomskih politika i sugerirali rješenje problema.
Mikroekonomija
6
III. skupina zadataka
1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj kolokni prosječne cijene šalice kave u Zagrebu. Iskažite
realne cijene šalice kave u Zagrebu u terminima:
a) stalnih cijena iz 2000. godine, te
b) stalnih cijena iz 1994. godine
Godina AOL CPI
1992 4,00 18,80
1993 4,50 25,40
1994 5,90 39,90
1995 7,50 52,70
2000 11,00 108,80
2. U slijedećoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i potražnje na tržištu jogurta u Hrvatskoj u
2009. godini.
Cijena
PONUDA
u mil.
komada
POTRAŽNJA
U mil.
komada
3 2 34
6 4 28
9 6 22
12 8 16
a) Izvedite krivulje ponude i potražnje temeljem dobivenih podataka.
3. U tablici su podaci o količinama proizvoda A I količinama inputa B potrebnog za izradu određene
količine proizvoda A. Ako pretpostavimo da je ovisnost linearna, navedite je.
A B
2 40
4 70
5 85
6 100
7 115
10 160
Mikroekonomija
7
Vježbe 3. – Ponuda i potražnja, elastičnost
I. skupina zadataka
1. Individualna krivulja ponude je:
a) količina proizvoda koju poduzeće je spremno proizvesti i plasirati na tržište pri različitim tržišnim
cijenama
b) količina proizvoda koje poduzeće nudi pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja
c) razlika između ponuđene količine i potraživane pri različitim cijenama
d) količina proizvoda svih poduzeća na tržištu pri različitim cijenama
e) količina proizvoda koju su potrošači spremni kupiti pri različitim cijenama
2. Individualna krivulja potražnje je:
a) količina proizvoda koju je potrošač spreman kupiti pri različitim tržišnim cijenama
b) količina proizvoda koje potrošač kupuje pri različitim dohocima
c) količina proizvoda koje potrošač kupuje ovisno o ukusima
d) količina proizvoda koju poduzeće potražuje pri različitim tržišnim cijenama
3. Tržišna krivulja ponude je:
a) količina proizvoda koju poduzeće nudi pri različitim trišnim cijenama
b) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja
c) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim profitima
d) količina proizvoda koju sva poduzeća nude na tržištu pri različitim cijenama
e) iznos potrebnih sredstava za proizvodnju različite količine proizvoda pri svakoj razini cijena
4. Smanjenje ponuđene količine na tržištu posljedica je:
a) povećanja troškova proizvodnje
b) porasta cijena nafte
c) smanjenje cijene proizvoda
d) porasta cijene proizvoda
e) smanjenje profita poduzeća
f) porast profita poduzeća
g) došlo je do unaprjeđenja tehnologije proizvodnje
5. Smanjenje cijene komplementarnog proizvoda imat će za posljedicu:
a) pomak duž krivulje potražnje prema dolje
b) pomak krivulje potražnje ulijevo
c) pomak krivulje potražnje udesno
d) potrošač će smanjiti sve svoje potrošnje
e) pomak po krivulji potražnje prema gore
f) pomak krivulje ponude udesno
Mikroekonomija
8
6. Porast dohotka uzrokovat će:
a) pomak krivulje ponude udesno
b) pomak krivulje ponude ulijevo
c) pomak krivulje potražnje udesno
d) pomak duž krivulje potražnje prema gore
e) pomak duž krivulje potražnje prema dolje
7. Ukoliko imate slijedeću jednadžbu Q=27-9P+0,9M-3P1+3T riječ je o:
a) funkciji potražnje
b) funkciji ponude
c) nemate dovoljno informacija
d) funkciji ponude i potražnje
e) ništa od navedenoga
8. Cijena proizvoda X se povećala, a posljedica toga bio je pomak krivulje potražnje za proizvodom Y i
to ulijevo. Iz navedenoga proizlazi da:
a) proizvod X i Y su neutralni
b) proizvod X se koristi u proizvodnji proitzvoda Y
c) proizvod Y se koristi u proizvodnji proitzvoda X
d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potrošnji.
e) proizvodi X i Y su supstituti
9. Pretpostavimo da su poduzeća na tržištu spremna prodati bilo koju količinu proizvoda po cijeni od 50
kuna, ali na tržištu nije došlo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano tržište!
a) dijagram 1
b) dijagram 2
c) dijagram 3
d) dijagram 4
10. Ukoliko je linearna krivulja Potražnje Q = 200 – 5P inverzna je krivulja potražnje glasi:
a) Q = 200 + 5P
b) Q = -200+ 5P
c) P=40-1/5Q
d) P=40+1/5Q
Mikroekonomija
9
11. Ukoliko je potražnja Qd = 200000 –80000 P, a ponuda Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotežna
cijena i količina?
a) P=0,75; Q=140 000
b) P=7,5; Q=14 000
c) P=75; Q= 140 000
d) P=0,75; Q=14 000
12. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Koja je
ravnotežna cijena CD-a:
a) 5
b) 10
c) 15
d) 20
e) Ništa od navedenoga
13. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je
trenutna tržišna cijena 25,00 kuna što je od ponuđenog ispravno?
a) postoji višak u iznosu od 30
b) postoji manjak u iznosu od 30
c) tržište je potpuno u ravnoteži
d) postoji višak ali nije moguće utvrditi koliki je
14. Za linearnu krivulju potražnje vrijedi:
a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost
b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost
c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost
d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost
15. Za krivulju potražnje koja glasi: Q=a*Pa1
vrijedi da:
a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost
b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost
c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost
d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost
16. Kod izračunavanja elastičnosti i malih promjena cijena koristi se princip
a) lučne elastičnosti
b) elastičnosti u točci
c) elastičnosti u pravcu
d) ukrštene elastičnosti
17. Kod izračunavanja elastičnosti i velikih promjena cijena koristi se princip
a) lučne elastičnosti
b) elastičnosti u točci
c) elastičnosti u pravcu
d) pomične elastičnosti
18. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaoa (input u proizvodnji čokolade) i jaka marketinška
kampanja koja je ukazivala na poželjno konzumiranje čokolade. Kako se to reflektiralo na tržištu
čokolade?
a) ravnotežne količine su rasle
Mikroekonomija
10
b) ravnotežna cijena je pala, a količina je porasla
c) ravnotežna cijena i količina su pale
d) ravnotežna cijena je porasla bez promjene količine
e) ravnotežna količina je pala bez utjecaja na cijenu
19. Mogući raspon koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje je
a) 1<ED
P<∞
b) 0<ED
P<∞
c) 0≤ED
P≤∞
d) -∞≤ED
P≤∞
20. I Krivulja potražnje pokazuje odnos između potraživane količine i cijene uz klauzulu ceteris
paribus
II Funkcija potražnje uključuje sve odrednice potražnje koje se mogu istodobno kretati
Pogledajte prethodne dvije izjave i zaokružite ispravno
a) Prva je točna, a druga izjava nije
b) Obje izjave su točne
c) Obje izjave su netočne
d) Prva izjava nije točna, a druga izjava je točna
21. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=100/P3, što znači da je koeficijent cjenovne
elastičnosti potražnje
a) -1/3
b) -3
c) -33,33
d) 1/3
e) 3
22. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=10/√p, što znači da je koeficijent cjenovne
elastičnosti potražnje
a) -1
b) -1/2
c) 10
d) 1/2
23. Ako potražnja za krumpirom raste kako dohodak pada, onda je krumpir:
a) normalno dobro
b) inferiorno dobro
c) supstitut
d) komplementarno dobro
e) superiorno dobro
24. Ako potražnja za čokoladom raste kako dohodak raste, onda je čokolada:
a) normalno dobro
b) inferiorno dobro
c) supstitut
d) komplementarno dobro
e) superiorno dobro
25. Ako potražnja za proizvodom «X» raste kako cijena proizvoda «Y» pada, onda su proizvodi:
a) normalna dobra
b) inferiorna dobra
c) supstituti
d) komplementarna dobra
Mikroekonomija
11
e) superiorna dobra
f) luksuzna dobra
26. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje čiji je nagib jednak nuli iznosi:
a) nula
b) jedan
c) beskonačno
d) negativn broj koji se približava nuli kako raste potrošnja.
27. Koje od ponuđenog je formula za izračunavanje cjenovne elastičnosti potražnje?
a)
Q
P
P
Q
b)
Q
P
P
Q
c)
Q
P
P
Q
d)
Q
P
P
Q
28. Što je ispravno u svezi slijedećeg dijagrama?
a) potražnja je savršeno neelastična
b) potražnja je savršeno elastična
c) potražnja je beskonačno elastična.
d) potražnja postaje elastičnija kako se smanjuje cijena
e) potražnja postaje manje elastična kako se smanjuje cijena
29. 6 postotno smanjenje cijene uzrokovalo je 12 postotno povećanje potraživane količine, što znači da je
koeficijent elastičnosti potražnje:
a) jednak 1
b) -0,5
Mikroekonomija
12
c) 2
d) -2
30. Duž opadajuće krivulje potražnje:
a) cjenovna elastičnost i nagib su promjenjivi
b) nagib je promjenjiv, dok je cjenovna elastičnost konstantna
c) nagib je konstantan, a cjenovna elastičnost je promjenjiva
d) nagib krivulje I koeficijent cjenovne elastičnosti su nepromjenjivi duž čitave krivulje
31. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q = a - bP. Ukoliko je a pozitivan broj, dok je b = 0, tada
znamo da je krivulja potražnje
a) savršeno elastična
b) neelastična, ali ne savršeno
c) jedinično elastična
d) savršeno neelastična
e) elastična, ali koeficijent nije beskonačno
32. Menadžer prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastičnost potražnje za automobilima koje on
prodaje 0,87. Ukoliko cijene automobila padnu za 40%. Menadžer može očekivati da će:
a) povećati prodaju za 45,98%
b) smanjiti prodaju za 45,98%
c) povećati prodaju za 34,8%
d) smanjiti prodaju za 34,8%
33. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje za jabukama 0,23. Što se može očekivati ukoliko
njihova cijena padne za 5%:
a) rast potraživane količine za 21,74%
b) smanjivanje potraživane količine za 21,74%
c) rast potraživane količine za 1,23%
d) smanjivanje potraživane količine za 1,23%
e) ništa od navedenoga
34. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da li su izvan sezone, pa je njihova cijena
20 kuna ili su u sezoni, pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je Marijina
potražnja za jagodama:
a) Ed=0
b) Ed= beskonačno
c) Ed=-1
d) Ne možete odrediti
35. Krivulja potražnje dana je jednadžbom P=2Q, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je:
a) 0
b) 2
Mikroekonomija
13
c) 1
d) 0,5
e) nemate dovoljno informacija
36. Ukoliko je P=100-2Q, onda vrijedi:
a) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50
b) potražnja je elastična za cijenu veću od 50
c) potražnja je neelastična za cijenu ispod 50, a jedinično elastična za cijenu veću od 50
d) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50, a elastična za cijenu iznad 50
e) elastičnost potražnje je konstantna duž krivulje potražnje
37. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00 kuna, dok se potraživana količina
promijeni sa 10 na 9 komada tjedno. Cjenovna elastičnost potražnje za blokovima za crtanje iznosi:
a) -2,72,
b) -0,37,
c) -0,83,
d) -1,20,
e) -0,37
f) -1,20
38. Porast cijene proizvoda «A» sa 4,00 kune na 6,00 kuna rezultirao je smanjenjem potražnje za tim
proizvodom od 800 na 700 proizvoda. Kolika je cjenovna elastičnost potražnje?
a) -3
b) 3/7 ili 0,4286
c) -1/3 ili 0,3333
d) 1/4 ili 0,25
e) 1/3 ili 0,3333
39. Krivulja ponude dana je slijedećoj jednadžbom: Q = c + dP. U situaciji kada je d=0, tada je ponuda:
a) neelastična, ali ne savršeno
b) elastična
c) jedinično elastična
d) savršeno neelastična
40. Krečući se duž rastuće krivulje ponude, vrijedi:
a) cjenovna elastičnost ponude će se smanjivati kako se krećemo prema gore
b) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1
c) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 i niža cijena će
potaknuti poduzeća da ponude sve što je moguće
d) cjenovna elastičnost ponude je nepromijenjena
Mikroekonomija
14
II. skupina zadataka (T/N)
1. Ukoliko je proizvod normalan, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje
ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.
2. Ukoliko je proizvod inferioran, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje
ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.
3. Promjena cijene uzrokuje pomak duž krivulje ponude, što znači da je došlo do promijene ponuđene
količine pri tekućim cijenama.
Mikroekonomija
15
III. skupina zadataka
1. Potražnja za HONDA CIVIC automobilima dana je jednadžbom Qd=200.000–9*P, dok je ponuda za
istim automobilima dana Qs = 1000 + 0.05*P pri čemu je cijena P zadana u valuti EUR.
a) Grafički prikažite krivulje ponude i potražnje?
b) Odredite ravnotežnu cijenu?
c) Odredite količinu automobila koji će se prodati?
d) Što će se dogoditi ukoliko proizvođač stavi cijenu 20.000 EUR? Što bi ste sugerirali u tom slučaju?
e) Što će se dogoditi ako država uvede restrikcije na uvoz HONDA automobila na 1500 komada, a što ako
je ta restrikcija na 3000 komada?
f) Troškovi uvoza HONDA automobila su se povećali zbog većih carina na automobile iz Japana. Ako je
prosječno povećanje tog troška 1000 EUR što će se dogoditi sa ponudom ako proizvođači taj trošak žele
prenijeti na kupca, a što ako to ne žele prenijeti na kupca? (Prikazati grafički).
g) Kako bi mogla reagirati potražnja na događaje pod f)?
2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo očuvanja vrijednosti svojih investicija u
vrijeme inflacije.
a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u nadolazećem periodu i shodno tome potražnja
za zlatom se smanji kakav će to utjecati na cijenu zlata?
b) Što će se dogoditi ako se uslijed otkrića novog zlatnog rudnika poveća ponuda zlata?
3. Potražnja za određenim proizvodom dana je jednadžbom: Qd=300 – 6*P
a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnja jednaka nuli?
b) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje beskonačno elastična?
c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jedinično elastična?
d) Koliko iznosi cjenovna elastičnost potražnje ako je cijena 10 HRK?
4. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom neelastična.
a) Definirajte pojam neelastičnosti funkcije.
b) Restoran troši 5500 litara vode na mjesec i plaća cijenu vode po 1 kunu. Elastičnost potražnje na cijenu
vode je -0.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za taj proizvod?
c) Izvedite zaključak o korelaciji neelastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog
proizvoda.
5. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom elastična.
a) Definirajte pojam elastičnosti funkcije.
b) Osoba troši 150 litara vina na godinu pri čemu je prosječna cijena vina 50 kuna . Elastičnost potražnje
na cijenu vina je -1.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za vino?
c) Izvedite zaključak o korelaciji elastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog
proizvoda.
6. Tržišna krivulja potražnje za pastom za zube Plidenta dana je jednadžbom:
Q = 60 - 4P
a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost jednaka nuli?
b) Pri kojoj cijeni je potražnja beskonačno elastična?
c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jednaka 1?
d) Ako je cijena Plidenta paste za zube 12,00 kuna, kolika je cjenovna elastičnost potražnje u toj točci?
Mikroekonomija
16
7. Prosječna cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna
elastičnost potražnje iznosi -0,5, a cjenovna elastičnost ponude 0,9.
a) Odredite kratkoročnu krivulju ponude i potražnje.
b) Ukoliko potražnja poraste za 10%, kolika će biti nova ravnotežna cijena peciva?
c) Ukoliko gradsko poglavarstvo ne dozvoli rast cijena kruha i peciva jer se radi o socijalno osijetljivom
proizvodu, povećanje potražnje navedeno pod b uzrokovat će uz postojeću kontrolu cijena manjak ili
višak i koliki?
8. Polazeći od činjenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i da prosječno godišnje svaki stanovnik
treba 4 para cipela (po jedan par za sezonu) na tržištu se proda 4,5*4 pari cipela. Prosječna cijena
cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraživanjima cjenovna elastičnost potražnje je -0,35, a
cjenovna elastičnost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potražnju putem jednadžbi.
9. Dane su krivulje potražnje na tržištu za proizvodom “Z”.
Ponuda: P = 50 + 0,5Q
Potražnja: P = 40 – 0,1Q,
a) odredite ravnotežnu cijenu i količinu
b) odredite veličinu manjka ili viška na tržištu pri cijeni 35 kuna.
Mikroekonomija
17
Vježbe 3. – Ponašanje potrošača
I. skupina zadataka
1. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda koje potrošaču pružaju jednaku
razinu zadovoljstva naziva se:
a) krivulja identifikacije
b) krivulja potražnje
c) budžetski pravac
d) krivulja potrošačevih preferencija
e) krivulja indiferencije
2. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje će potrošač moći svojim
dohotkom kupiti pri različitim cijenama naziva se:
a) dohodovno ograničenje
b) krivulja potražnje
c) budžetski pravac
d) krivulja potrošačevih preferencija
e) krivulja indiferencije
3. Teorija potrošača počiva na slijedećim pretpostavkama:
a) ukupnost
b) tranzitivnost
c) manje je bolje
d) a) i b)
e) a), b) i c)
4. Potrošač čije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim kruhom kako izgleda ukazuju na slijedeći
zaključak:
a) bijeli kruh je „dobar“ proizvod
b) crni kruh je „loš“ proizvod
c) potrošač nikad neće kupovati crni kruh
d) bijeli i crni kruh su savršeni supstituti
I1 I2 I3
10 15 20 Bijeli kruh
Crni
20
15
10
Mikroekonomija
18
5. Kada potrošač ima slijedeće krivulje indiferencije koja od pretpostavki Teorije potrošača nije
ispunjena:
a) ukupnost
b) transitivnost
c) više je bolje
d) opadajuća MRS
6. Nagib krivulje indiferencije naziva se:
a) granična stopa supstitucije
b) granična stopa transformacije
c) granična stopa tehničke supstitucije
d) stopa zadovoljavanja potreba
e) granična stopa konzumiranja proizvoda
7. Nagib krivulje indiferencije kod savršenih supstituta jednak je:
a) -1
b) -2
c) Konstantan broj
d) Sve navedeno
8. MRS kod savršenih supstituta je:
a) opadajući broj
b) konstantan broj
c) pozitivan broj
d) 0
9. Izoutilična krivulja je drugi naziv za krivulju
a) Troškova b) Indiferencije
c) Budžetski poravac
d) Dohodak potrošnja
10. Funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare naziva se
a) kardinalna funkcija korinosti
b) Ordinalna funkcija korisnosti
c) Izoutilična funkcija korisnosti
d) Numerička funkcija korisnosti
11. MRS kod savršenih komplemenata je
a) Beskonačno
I1 I2 I3
10 15 20 Bijeli kruh
Crni
20
15
10
Mikroekonomija
19
b) Konstantan broj
c) 0
d) Opadajući negativan broj
12. Kada se MU mijeri novčanim jedinicama, krivulja potražnje jednaka je:
a) krivulji ukupne korisnosti
b) pozitivnom dijelu krivulje MU
c) negativno dijelu krivulje granične korisnosti
d) opadajućem dijelu krivulje indiferencije
13. U slučaju kada su krivulje indiferencije oblika slova „L“ vrijedi:
a) postoji savršena supstitabilnost između proizvoda
b) proizvodi su supstituti, ali ne savršeni
c) između proizvoda ne postoji supstitucija
d) proizvodi su nezavisni
14. Nagib krivulje indiferencije u apsolutnom smislu:
a) opada kako se krećemo s lijeva nadesno
b) opada kako se krećemo s desna na lijevo
c) raste kako se krećemo s lijeva nadesno
d) nepromijenjen je kako se krećemo s desna na lijevo
15. Konveksnost krivulja indiferencije odražava:
a) aksiom opadajuće MRS
b) aksiom opadajućeg korisnosti dohotka
c) aksiom opadajuće korisnosti novca
d) aksiom opadajuće krivulje indiferencije
16. Potrošač čije su krivulje indiferencije za šalicom čaja i vrečicom šećera kako izgleda ukazuju na
slijedeći zaključak:
a) čaj je „loš“ proizvod
b) proizvoedi su savršeni supstituti
c) proizvodi se konzumiraju u fiksnom omjeru
d) proizvodi su neutralni
17. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishodištu, koja od pretpostavki teorije potrošača
prestaje vrijediti:
Vrečica šećera
Šalica čaja
Mikroekonomija
20
a) transitivnost
b) više je bolje nego manje
c) ukupnost
d) opadajući MRS
18. Kada potrošač želi više jednog proizvoda, a nema odnos prema drugom proizvodu, ti proizvodi se
nazivaju:
a) savršeni supstituti
b) savršeni komplementi
c) neutralni proizvodi
d) nezavisni proizvodi
e) loši proizvodi
19. Pogledajte podatke u tablici i zaokružite točnu tvrdnju:
Čokolada Žitarice
A 12 9
B 16 15
C 10 24
20. Ukoliko preferencije udovoljavaju temeljnim pretpostavkama teorije potrošača:
a) A i B košarica sun a istoj krivulji indiferencije
b) B i C sun a istoj krivulji indiferencije
c) A je poželjnije od C.
d) B je poželjnije od A
e) a) i b)
21. MRS kod neutralnih proizvoda je:
a) uvijek negativan broj
b) uvijek je jednak 0
c) uvijek je pozitivan broj
d) nije definirana
22. Promjene nagiba krivulje indiferencije nazivamo:
a) omjer cijena dvaju proizvoda
b) omjer korisnosti dvaju proizvoda
c) graničnom stopom supstitucije
d) graničnom stopom tehničke supstitucije
e) sve navedeno
23. Pretpostavka tranzitivnosti preferencija implicira da krivulje indiferencije:
a) su konveksne prema ishodištu
b) imaju pozotovan nagib
c) su konkavne prema ishodištu
d) se ne smiju sječi
e) ništa od navedenoga
Mikroekonomija
21
24. Kada potrošač preferira košaricu proizvoda A u odnosu na košaricu proizvoda B, te ukoliko preferira
košaricu B u odnosu na košaricu C, proizlazi da potrošač preferira i košaricu A u odnosu prema C.
Ova pretpostavka u teoriji potrošača naziva se:
a) potrošačeva racionalnost
b) ukupnost
c) opadajuća MRS
d) tranzitivnost
e) više proizvoda je bolje nego manje
25. Krivulje indiferencije su konveksne prema ishodištu zbog:
a) zbog pretpostavke više je bolje nego manje
b) zbog pretpostavke ukupnosti
c) zbog opadajuće MRS
d) zbog pretpostavke tranzitivnosti
e) ništa od navedenoga
26. MRS potrošača je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na horizontalnoj osi, što znači da je potrošač
spreman:
a) odustati od 1 jedinice proizvoda A da bi dobio 3 jedinice proizvoda B
b) odustati od 1 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B
c) odustati od 3 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B
d) ništa od navedenoga
27. Marko troši svoj dnevni džeparac na 2 proizvoda (sendvić i sok). Ukoliko je njegov dnevni džeparac
30,00 kuna, cijena sendvića je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod prikazuje
na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budžetskog pravca Marka jednak:
a) 2
b) –2
c) 1/2
d) –1/2
28. Potrošač ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje može potrošiti na košaricu proizvoda “X1”
čiji iznos je 500 kuna ili na košaricu “X2”, čiji je iznos 250,00 kuna. Nagib budžetskog pravca je
(Košarica “X1” je na horiziontalnoj osi):
a) -2
b) -1/2
c) -4
d) -1/4
29. Petar ima tjedni džeparac od 160,00 kuna i troši ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna,
a kave 5,00 kuna. Koja je maksimalna količina cigareta ili maksimalna količina kave koju Petar može
osigurati sebi?
a) 8, 32
b) 10,28
c) 32,8
d) 60, 40
e) 40,20
Mikroekonomija
22
30. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je
došlo do povećanja cijene i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da:
a) budžetski pravac je postao strmiji
b) budžetski pravac je postao položeniji
c) nagib budžetskog pravca se nije mijenjao
d) nije moguće utvrditi u kojem smjeru će se promijeniti budžetski pravac
31. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite što je ispravno ako znamo da je došlo do njegove rotacije
prema vani, tako da horizontalni odsječak nije promijenjen. Što je od slijedećega ispravno:
a) smanjenje cijene jabuka,
b) porast cijene jabuka,
c) smanjenje cijene čokolade,
d) porast cijene čokolade,
32. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budžetskog pravca sa dijagrama ispod, ukoliko je
potrošač imao na raspolaganju 60,00 kuna?
a) Y/Pk
b) Y/Pn
c) -6/3
d) 6/3
e) 3/6
f) -3/6
33. Nagib budžetskog pravca reflektira:
a) preferencije potrošača
b) relativne cijene
c) nominalni dohodak
d) realni dohodak
Income
čokolada
jabuke
Mikroekonomija
23
34. Marta želi kupiti proizvod «A» i proizvod «B». Cijena proizvoda «A» je 6,00 kune, a cijena proizvoda
«B» je 8,00 kune, dok je njen dohodak 24,00 kune. Količina proizvoda «A prikazana je na vertikalnoj
osi, a količina proizvoda «B» na horizontalnoj osi. Koliki je nagib budžetskog pravca Ane
a) -4/3
b) 4/3
c) 3/4
d) -3/4
35. Porast dohotka uzrokovat će:
a) pomak budžetskog pravca ulijevo
b) pomak budžetskog pravca udesno
c) rotiranje budžetskog pravca ulijevo
d) rotiranje budžetskog pravca udesno
36. Nagib budžetskog pravca jednak je (proizvod „X“ je na horizontalnoj osi):
a) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « X»
b) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « Y»
c) cijena dobra «Y» podijeljena sa cijenom dobra «X»
d) cijena dobra «X» podijeljena sa cijenom dobra «Y»
37. Ukoliko cijena proizvoda « X» poraste, budžetski pravc postaje:
a) strmiji
b) položeniji
c) pozitivnog nagiba
d) horizontalan
38. Pretpostavimo da potrošač konzumira dvije košarice proizvoda “a” i “b”. Što je ispravno ukoliko
potrošač maksimizira svoje zadovoljstvo?
a) MRSs,b je u maksimumu
b) Pa/Pb = dohotku potrošača
c) MRSa,b = dohotku potrošača
d) MRSa,b = Pa/Pb.
39. Iz krivulje cijena potrošnja moguće je izvući
a) krivulju ponude
b) krivulju potražnje
c) krivulju indiferencije
d) budžetska krivulja
40. Efekt cijene dijeli se na
a) efekt supstitucije i efekt potražnje
b) efekt supstitucije i efekt cijene
c) efekt cijene i efekt dohotka
d) efekt supstitucije i efekt dohotka
Mikroekonomija
24
41. Proizvod „X“ se prikazuje na osi „X“, te ukoliko dođe do smanjenje cijene tog proizvoda, tada je
nova budžetska linija
a) nepromijenjena
b) strmija od izvorne
c) manje strma od izvorne
d) paralelna s izvornom
42. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod normalnih dobara je
a) neutralan
b) negativan
c) pozitivan
d) pozitivan, a zatim negativan
43. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod inferiornih dobara je
a) neutralan
b) negativan
c) pozitivan
d) pozitivan, a zatim negativan
44. Krivulja potražnje kod Giffenovog dobra je
a) opadajuća
b) horizontalna
c) rastuća
d) vertikalna
45. Teorija (aksiom) otkrivene preferencije omogućava izvođenje
a) krivulje dohodak-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
b) krivulje cijena-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
c) krivulje budžetskog pravca iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
d) krivulje indiferencije iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
46. Marshall je pri analizi potrošačeva probitka uveo snažnu pretpostavku i to:
a) granična korisnost novca je rastuća
b) granična korisnost novca je opadajuća
c) granična korisnost novca je konstantna
d) granična korisnost novca mijenja se obrunuto od novčanog dohotka
47. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L3 uzrokovan je
a) Smanjenjem cijene hrane
b) Smanjenjem cijene odjeće
c) Povećanjem cijene hrane
d) Povećanjem cijene odjeće
48. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L2 uzrokovan je
a) Smanjenjem cijene hrane
b) Smanjenjem cijene odjeće
c) Povećanjem cijene hrane
d) Povećanjem cijene odjeće
Mikroekonomija
25
49. MRS od točke A do točke B iznosi:
a) 1/6
b) 6
c) -6
d) -1/6
50. Funkcija korisnosti glasi U(x1,X2)=X1+3X2, pa je za 5 jedinica X1 i 10 jedinica X2 ukupna
korisnost
a) U=4
b) U=35
c) U=25
d) U=40
51. U točci A vrijedi da je:
a) MRS<omjera cijena
b) MRS>omjera cijena
c) MRS=omjeru cijena
d) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži
Mikroekonomija
26
52. U točci B vrijedi da je:
e) MRS<omjera cijena
f) MRS>omjera cijena
g) MRS=omjeru cijena
h) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži
53. Ukoliko je funkcija korisnosti U (𝑿𝟏, 𝑿𝟐) = 𝐚𝐗𝟏 + 𝐛𝐗𝟐, onda vrijedi:
a) Proizvodi su supstituti
b) Proizvodi su komplementi
c) Proizvodi su nezavisni
d) Proizvodi su normalna dobra
54. Potrošač se susreće s budžetskim pravcem p1x1+p2x2=I, te ukoliko se cijena proizvoda X1
utrostuči, a cijena proizvoda X2 upeterostruči, budžetski pravac postat će
a) Strmiji
b) Položeniji
c) Neće biti promjene
d) Ne možete odrediti
55. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝑰> 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
56. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝑰< 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
57. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝒑𝟐< 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
58. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝒑𝟐> 𝟎, onda vrijedi
Mikroekonomija
27
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
59. Engelova krivulja je krivulja potražnje
a) Kao funkcija cijene kada je dohodak nepromijenjen
b) Kao funkcija dohotka kada je količina nepromijenjena
c) Kao funkcija cijene kada je dohodak promjenjiv
d) Kao funkcija dohotka kada su cijene konstantne
60. Engelova krivulja kod savršenih supstituta za proizvod X1 ima nagib iskazan kao
a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
61. Engelova krivulja kod savršenih komplemenata ima nagib iskazan kao
a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
62. Ako je MRS > PF/PC
a) Potrošač treba povećati potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
b) Potrošač treba povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
c) Potrošač treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
d) Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
e) pod a) i c)
f) pod b) i d)
63. Ako je Ako je MRS < PF/PC
a) Potrošač treba povećati potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
b) Potrošač treba povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
c) Potrošač treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
d) Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
e) pod a) i c)
f) pod b) i d)
Mikroekonomija
28
II. skupina zadataka
1. Ukoliko vrijedi da je budžetski pravac pxx + pyy = I, onda vrijedi i da je yy
x
p
Ix
p
py
.
2. Na slijedećem dijagramu došlo je do smanjenja cijene proizvoda Y.
3. Kada se cijene proizvoda “X” i proizvoda “Y” udvostruče, tada ne dolazi do pomaka budžetskog
pravca, on ostaje nepromijenjen.
4. Na slijedećem dijagramu došlo je do povećanja cijene proizvoda “X”.
5. Potrošač ima slijedeću funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY, pri čemu su X I Y dva proizvodaKada
pojedinac troši 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je 500. Potrošač treba konzumirati 5
jedinica proizvoda Y.
6. Ivan je spreman zamijeniti jednu času Cedevite s jednim sokom Pago, pa je negova krivulja
indiferencije oblika slova “L”.
7. MRS duž konveksne krivulje indiferencije raste.
I/px1 I/px2 X
B1 B2
Y
I/Py
I/px x
B2 B1
I/py (1)
I/py (2)
Mikroekonomija
29
III. skupina zadataka
1. Temeljem podataka u tablici odgovorite na slijedeća pitanja:
Količina A 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za
A
7 11 13 14 14
Količina B 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za
B
8 12 13 13 12
a) Izračunajte MU za svaku jedinicu proizvoda.
b) Da li granična korisnost opada ili raste.
c) Ukoliko potrošač ima 7 n.j. da potroši na svoju kupovinu i ukoliko i proizvod A i proizvod B koštaju
svaki po 1 n.j., koliko jedinica svakog proizvoda će potrošač kupiti?
d) Ukoliko cijena proizvoda B se poveća na 2 n.j. uz ostalo nepromijenjeno što će se desiti s potražnjom za
tom proizvodom?
2. Marija u potrošnji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X *
Y2. Trenutna cijena proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna. Marijin trenutni
prihod je 1000 kuna.
a) Skiciraj marijine krivulje indiferencije za potrošnju dobra X i Y.
b) Izvedi formula Marijinog budžetskog ograničenja. Nacrtaj to ograničenje i odredi nagib.
c) Odredi kombinaciju X I Y kojim se maksimizira Marijina korisnost uz zadano budžetsko ograničenje.
Prikaži optimalnu točku i grafički.
d) Izračunaj utjecaj na Marijinu optimalnu kombinaciju u slučaju da cijena proizvoda X naraste na 25
kuna. Što će se dogoditi sa njezinom korisnošću usljed povećanja cijene?
3. Antun živi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi čips i sok. Njegova funkcija korisnosti
dana je sa U = 4*S*C (gdje S broj limenki soka na tjedan i C broj vrečica čipsa na tjedan), granična
korisnost soka je 3C i granična korisnost čipsa je 3S. Cijena soka je 5 kuna, a čipsa 2 kune po vrećici.
a) Napiši izraz za Antunovu graničnu stopu supstitucije između soka i čipsa.marginal.
b) Koristeći izraz dobiven pod a) odredi Antunovu optimalnu kombinaciju soka i čipsa.
c) Ako Antun ima 40 kuna na tjedan koje može potrošiti na čips i sok koliko će svakog od proizvoda
kupiti na tjedan.
4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troši 200 kuna u određenom period što je ujedno i cijeli
budžet osobe. Cijene ova 2 dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y. Potrošačeva
funkcija korisnosti dana je izrazom:
U(X,Y) = 0,5XY
a) Izrazi matematički budžetsko ograničenje.
b) Odredi vrijednost količine od X i Y koja će maksimizirati korisnost u potrošnji dobra X i Y.
Mikroekonomija
30
Vježbe 4. – Pojedinačna i tržišna potražnja
I. skupina zadataka:
1. Kretanjem duž krivulje potražnje za CD playerima:
a) potrošačeva kušovna moć raste
b) granična korisnost potrošača raste
c) granična korisnost potrošača opada
d) ništa od navedenoga
2. Ukoliko su dobra “X” i “Y”savršeni supstituti koja od prezentiranih funkcija najbolje reprezentira
njihovu funkciju korisnosti (U)?
a)
b)
c) U
d) ništa od navedenoga
3. Individualna krivulja potražnje može se izvesti iz:
a) krivulje potražnje supstituta
b) krivulje dohodak potrošnja
c) Engelove krivulje
d) krivulje cijena –potrošnja
4. Duž krivulje dohodak potrošnja:
a) cijena jednog proizvoda se mijenja
b) cijena oba proizvoda se mijenja
c) dohodak se mijenja
d) ništa od navedenoga
5. Krivulja dohodak potrošnja je:
a) krivulja koja objašnjava efekt supstitucije
b) krivulja koja objašnjava efekt dohotka
c) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz konstantni dohodak
d) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz promijenjeni dohodak
6. Kada je Engelova krivulja uvinuta unatrag, proizvod je:
a) Giffenovo dobro
b) inferiorno dobro
c) normalno dobro
d) prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka
e) prelazi iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka
Mikroekonomija
31
7. Kada krivulja dohodak potrošnja ima pozitivan nagib duž čitave svoje dužine, tada vrijedi:
a) Proizvod je giffenovo dobro
b) Proizvod je inferiorno dobro
c) Prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka
d) Proizvod na vertikalnoj osi je inferiorno dobro
e) Oba proizvoda su normalna dobra
8. Na slijedećem dijagramu je pokazana:
a) krivulja dohodak potrošnja
b) krivulja cijena potrošnja
c) krivulja inferiornog proizvoda
d) krivulja Giffenovog dobra
9. Dohodovno potrošnja krivulja Ivana za proizvode X I Y glasi da je X=Y. Njegovo budžetsko
ograničenje dano je jednadžbom 160=7X+Y. Koliko jedinica proizvoda Y će konzumirati Ivan da
maksimizira svoje zadovoljstvo.
a) 0
b) 20
c) 23
d) 27
e) nemate dovoljno informacija
10. Krivulja potražnje za normalnim dobrom je:
a) uvrnuta unatrag
b) uvijek opadajuća
c) može biti opadajuća i rastuća
d) uvijek rastuća
11. Giffenovo dobro je:
a) isto kao i inferiorno dobro
b) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt supstitucije dominira nad efektom dohotka
c) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt dohotka dominira nad efektom supstitucije
d) ima opadajuću krivulju potražnje
Mikroekonomija
32
12. Duž krivulje cijena potrošnja, korinost potrošača je:
a) nepromijenjena
b) mijenja se kakko se dohodak mijenja
c) mijenja se samo kod Giffenovog dobra
d) mijenja se od točke do točke
13. Efekt supstitucije na slijedećem dijagramu prikazan je kretanjem:
a) iz točke A u točku B
b) iz točke B u točku A
c) iz točke A u točku C
d) iz točke B u točku C
14. Efekt dohotka na gornjem dijagramu prikazan je kretanjem:
a) iz točke A u točku B
b) iz točke B u točku A
c) iz točke A u točku C
d) iz točke B u točku C
15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed povećanja cijene proizvoda «X», moramo
pretpostaviti da sve ostalo ostaje nepromijenjeno osim:
a) relativne cijene proizvoda X
b) relativne cijene proizvoda Y
c) nominalnog dohotka
d) realnog dohotka
16. Što je od slijedećega ispravno?
a) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti
b) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će uvijek opadati
c) kada cijena inferiornog dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti
d) kada cijena inferiornog dobra raste, potraživana količina će uvijek opadati
Mikroekonomija
33
17. Za inferiorno dobro efekt dohotka:
a) pojačava efekt supstitucije
b) djeluje nasuprot efekta supstitucije
c) ponekad vodi do povećanja potrošnje kada cijena pada
d) uvijek vodi do opadanja potrošnje kada cijena raste
18. Kod mjerenja efekta dohotka neophodno je da:
a) da se drže cijene konstantnima i onda se pomakne prema novoj krivulji indiferencije
b) da se drže cijene konstantnima i da se ostane na početnoj krivulji indiferenicje
c) da se dohodak drži konstantnim i onda da se pomakne prema novoj krivulji indiferencije
d) da se dohodak drži konstantnim i da se ostane na početnoj krivulji indifereniije
19. Elastičnost izoelastične krivulje potražnje:
a) mijenja se duž krivulje
b) nepromijenjena je i konstantna duž krivulje
c) veća je od 1
d) manja je od 1
20. Porast cijene proizvoda čija je potražnja izoelastična uzrokuje:
a) smanjenje izdataka
b) povećanje izdataka
c) izdaci ostaju nepromijenjeni
d) izdaci su maksimalni
21. Potrošačev probitak koji se izvodi iz potrošnje jedne jedinice proizvoda se definira kao:
a) potrošačeva volja da plati za jedinicu proizvoda
b) jedinična cijena proizvoda uvećava za iznos potrošačeve volje da plati da tu jedinicu proizvoda
c) maksimalna količina koju je potrošač spreman platiti za to dobro
d) iznos potrošačeve spremnosti da plati za jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaća za
to dobro
22. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliki je potrošačev probitak pri cijeni «čišćenja tržišta»?
a) A
b) A+B+C
c) C+E
d) D+E+F
e) A+B+C+D+E+F
Mikroekonomija
34
23. Krivulja potražnje za jednim dobrom dana je s Q = 200 - 0.1P. Koliki je pri cjeni od 30 kuna koliki je
potrošačev probitak?
a) 0
b) 20
c) 2,000
d) 1,970
e) 194,045
Mikroekonomija
35
II. skupina zadataka (T/N)
1. Cijena dobra «X» je 3 kune, a «Y» 2 kune. Ukoliko je granična korisnost dobra «Y» 60, a potrošač
je maksimizirao svoje zadovoljstvo s obzirom na kupovinu «X» i «Y», granična korisnost «X» od
proizvoda «X» je 90.
2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a naranči 5,00 kuna, Marko troši 100,00 kuna na 25 kilograma
jabuka i 10 kilograma naranči. Kada se cijena naranči udvostruči na 10,00 kuna, Marku majka daje
dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada lošije.
3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potrošač svoj dohodak raspoređuje kako slijedi: 12 kg
jabuka i 20 olovaka, te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a dvadeseta olovka
400 jedinica koristi. Potrošač je u točki maksimizacije zadovoljstva!
4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn jer mu se taj film čini jako interesantnim i
zanimljivim, za drugo gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za treće gledanje 35,00 kn. Tržišna
cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, što znači da će Ivan otići pogledati film tri puta.
5. Smanjenjem cijene sa 80,00 na 60,00 kuna potrošačev probitak se povećava za površinu B.
Mikroekonomija
36
III. skupina zadataka
1. Martin koristi dva dobra i to kolač (Qc) i krafnu (Qd). Grnična korisnost za svaki od proizvoda je
dana sa:
MUc = Qd i MUd = Qc
Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolača (Pc) i krafne (Pd) su 3 kn.
a) Koji je izraz za Martinovo budžetsko ograničenje?
b) Kako izgleda Martinova krivulja dohodak – potrošnja?
c) Koja količina kolača Qc maksimizira Martinovu korisnost?
d) Uzimajući da je Martinov dohodak 240 kuna i cijena krafne Pd je 3 kune, koji je izraz za Martinovu
krivulju potražnje za kolačem?
2. Promotri slijedeću sliku:
a) Koliki je potrošačev probitak nakon poreza?
b) Koliki je dio cijene koji prodavači zadržavaju nakon poreza?
c) Uz porez od 2 kn po jedinici koliko iznosi ukupan iznos poreza prikupljen sa strane države?
d) Uz porez od 2 kn po jedinici, koliki je mrtvi porezni teret?
3. Dana je funkcija ukupne korisnosti TU koja glasi:
TU = 400Q – 50Q² + 2Q³
Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i odredite Q gdje MU postaje negativan.
Naznači kada je TU u maksimumu.
4. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=60-12P, a krivulja ponude Q=20+8P.
a) Odredite gubitak blagostanja ako država uspostavi cijenu na 1,00 kuna?
b) Koliko je neto promjena potrošačeva probitka uslijed uvođenja plafonske cijene od 1,00 kune?
Mikroekonomija
37
5. Pretpostavimo da je potražnja za proizvodom X (Qx) dana jednadžbom:
Qx = 120 - 4P
a) Kolika je cijenovna elastičnost potražnje pri cijeni od 20 kuna?
b) Pretpostavimo da cijena naraste na 25 kuna. Što će se dogoditi sa količinom prodaje proizvoda X i
ukupnim izdacima potrošača za ovaj proizvoda?
c) Pri kojoj cijeni je potražnja savršeno elastična obzirom na cijenu?
6. Tržišna potražnja i ponuda za proizvodom X dane su:
Qd = 20 - 4P
Qs = 7 + 2,5P,
pri čemu je P cijena proizvoda a Q količina ponude/potražnje.
a) Koliki je potrošačev probitak pri ravnoteži?
b) Pretpostavimo da je država odredila minimalnu cijenu od 2,25 kuna i obvezala se kupiti višak ponude.
Koliko jedinica proizvoda X će morati kupiti država? Koliki je potrošačev probitak sa cijenom od 2,25
kuna koju je država odredila?
7. Koristite slijedeći dijagram kako bi izveli krivulju potražnje za proizvodom «A».Inicijalni
potrošačev dohodak iznosi 60,00 kuna, cijena proizvoda «A» je 2,40 kuna, a cijena proizvoda «B» je
1,20 kuna. Cijena proizvoda «A» padne na 0,92 kune
a) Odredite početni i novi budžetski pravac.
b) Koliko jedinica proizvoda «A» će kupiti potrošač pri početnoj cijeni?
c) Koliko jedinica proizvoda A će biti kupljeno pri početnom dohotku?
d) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu supstitucije?
e) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu dohotka?
f) Da li je proizvod A normalno ili inferiorno dobro i kako ste to zaključili?
g) Izvedite krivulju potražnje za proizvodom A.
Mikroekonomija
38
8. Krivulja potražnje glasi: p = 100 – 2q , a krivulja ponude: p = 40 + 2q.
a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu i nacrtajte krivulju S, D i ravnotežu na tržištu..