Page 1
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 1
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
„GRAD GORAŽDE“
REGIONALNA SANITARNA DEPONIJA „TREŠNJICA“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE
DOZVOLE
INVESTITOR: „GRAD GORAŽDE“
Sarajevo, novembar 2020.god.
Page 2
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 2
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
SADRŽAJ
OPĆA DOKUMENTACIJA OBRAĐIVAČA_____________________________________________ 5
SAGLASNOSTI I DOKUMENTACIJA INVESTITORA _____________________________________ 6
1 IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA _____________________________________ 9
2 Izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne lokacije ____________________________ 10
3 Lokacija deponije _________________________________________________________ 12
4 Opis deponije, gradnja i rad deponije, kao i postrojenja predviđenih projektom ______ 17
4.1 Prateći objekti _____________________________________________________________ 18
4.2 Ulazna partija ______________________________________________________________ 19 4.2.1 Portirnica _______________________________________________________________________ 19 4.2.2 Kolska vaga ______________________________________________________________________ 19 4.2.3 Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara ____________________________________ 20 4.2.4 Upravna zgrada ___________________________________________________________________ 20 4.2.5 Laboratorija _____________________________________________________________________ 20 4.2.6 Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina_______________________________ 20 4.2.7 Parking za osobna vozila ___________________________________________________________ 21 4.2.8 Parking za teretna vozila ___________________________________________________________ 21 4.2.9 Sistem zaštite ____________________________________________________________________ 21
4.3 Aktivnosti unutar regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ ________________________ 21
4.4 Opis i karakteristike tehnološkog postupka sanitarnog deponovanja _________________ 24
5 Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje ___________________________________________________________ 35
6 Izvori emisija iz pogona i postrojenja _________________________________________ 36
7 Stanje lokacije pogona i postrojenja _________________________________________ 37
8 Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih uticaja na okoliš _________________________________________ 38
8.1 Uvod _____________________________________________________________________ 38
8.2 Promjene u fazi izgradnje regionalne deponije ___________________________________ 38
8.3 Promjene u toku eksploatacije regionalne deponije _______________________________ 39
8.4 Zagađenje zraka ____________________________________________________________ 39
8.5 Zagađenje zemljišta _________________________________________________________ 40
8.6 Uticaj buke, vibracije i toplote _________________________________________________ 41
8.7 Uticaj deponije na zdravlje stanovništva ________________________________________ 41
9 Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koje produkuje postrojenje __________________________________________________________________ 43
9.1 Mjere zaštite vazduha _______________________________________________________ 43
9.2 Mjere za zaštitu zemljišta ____________________________________________________ 44
Page 3
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 3
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
9.3 Mjere za zaštitu od zračenja __________________________________________________ 44
9.4 Mjere zaštite zdravlja stanovništva _____________________________________________ 45
9.5 Mjere koje treba preduzeti izmjenom klimatskih uslova ____________________________ 45
9.6 Mjere koje treba preduzeti u zaštiti eko sistema __________________________________ 46
9.7 Mjere za sprečavanje akcidentnih (udesnih) situacija ______________________________ 46
10 Ostale mjere radi usklađivanja s osnovnim obavezama operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja ________________________________________________________ 47
11 Mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj __________ 48
11.1 Prijedlog monitoring plana kvalitete zraka _______________________________________ 48
11.2 Prijedlog monitoring plana kvalitete zemljišta ____________________________________ 49
11.3 Prijedlog monitoring plana kvalitete voda _______________________________________ 50
11.4 Prikaz planiranog načina saradnje nositelja zahvata s javnošću tokom i nakon puštanja u rad deponije _________________________________________________________________________ 51
12 Predviđena alternativna rješenja ____________________________________________ 52
13 Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dopuštenja koja će biti izdata zajedno sa okolišnim dopuštenjem ________________________________________________________________ 52
14 Netehnički rezime ________________________________________________________ 53
15 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM _____________________________________________ 66
15.1 Tehnički opis _______________________________________________________________ 69
15.2 Mjere upravljanja otpadom ___________________________________________________ 79
15.3 Odvajanje otpada ___________________________________________________________ 82
15.4 Odlaganje otpada na odlagalištu _______________________________________________ 83
15.5 METODE TRETMANA I/ILI ODLAGANJA __________________________________________ 84
15.6 ZAKLJUČAK ________________________________________________________________ 84
15.7 Imenovanje odgovornog lica za poslove upravljanja otpadom _______________________ 86
Page 4
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 4
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
POPIS SLIKA
Slika br. 1. Nacrt prostornog plana grada Goražda 2017-2037 ................................................................. 10
Slika br. 2. Prikaz regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" na nacrtu prostornog plana grada Goražda
2017-2037 ................................................................................................................................................... 11
Slika br. 3. Lokacija deponije „Trešnjica“ - šire područje (Google earth) ................................................ 12
Slika br. 4. Lokacija deponije „Trešnjica“ - uže područje (katastar.ba) .................................................... 13
Slika br. 5. Predviđeni sadržaj unutar RD „Trešnjica“ .............................................................................. 14
Slika br. 6. Kopija katastarskog plana ........................................................................................................ 16
Slika br. 7. Karakteristični poprečni presjek kroz tijelo sanitarne deponije Trešnjica I, II, III, i IV faze
odlaganja otpada ........................................................................................................................................ 17
Slika br. 8. Faze biološke razgradnje organske materije ............................................................................ 31
Slika br. 9. Prikaz litoloških članova gline ................................................................................................. 37
POPIS TABELA
Tabela br. 1. Karakteristike nekih materijala za prekrivanje ..................................................................... 27
Tabela br. 2. Parametri monitoringa kvalitete vodotoka i efluenta nakon prečišćavanja .......................... 50
Tabela br. 3. Pretpostavljene količine otpada koji će nastati pri izgradnji RD „Trešnjica“ ..................... 72
Tabela br. 4. Kategorizacija građevinskog otpada nastalog pri radovima na rušenju i izgradnji objekta
..................................................................................................................................................................... 75
Page 5
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 5
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
OPĆA DOKUMENTACIJA OBRAĐIVAČA
Page 6
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 6
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
SAGLASNOSTI I DOKUMENTACIJA INVESTITORA
Page 7
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 7
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
TEKSTUALNI DIO
Ovaj Zahtjev je urađen shodno članu 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti
okoliša („Službene novine FBiH“ broj: 38/09)
Page 8
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 8
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Page 9
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 9
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
1 IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA
Grad Goražde
Maršala Tita br. 2
73000 Goražde
Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 38 221 002
Telefon: +387 38 241 450
Fax :+387 38 221 332
E-mail: [email protected]
ID: 4245025030009
PDV: 245025030009
Page 10
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 10
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
2 Izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o
namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne
lokacije
Slika br. 1. Nacrt prostornog plana grada Goražda 2017-2037
Page 11
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 11
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Slika br. 2. Prikaz regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" na nacrtu prostornog plana grada Goražda
2017-2037
Godine 2009. urađena je Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju
Gornje Podrinje (obrađivači: HEIS i Bosna-S). U ovoj studiji, kao najpovoljnija lokacija za
regionalnu sanitarnu deponiju, na osnovu višekriterijumskog vrednovanja, izabrana je lokacija
Trešnjica u opštini Goražde. U međuvremenu su opštine iz RS odustale od ove lokacije, a kao
moguća lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju za opštine u RS se izdvojio lokalitet Carevo
guvno u opštini Čajniče.
Prijedlog Prostornog plana Federacije BiH za period 2008 - 2018. godina je definisao lokalitet
Trešnjica na području naseljenog mjesta Vučetići u opštini Goražde kao planirani centar za
upravljanje otpadom - međuopćinsku deponiju. Zbog svega navedenog lokalitet Trešnjica je
planiran kao kantonalna sanitarna deponija.
Postojeće privremene deponije komunalnog otpada Gavrić, Međugradi i Šišeta se
zadržavaju do stavljanja u funkciju kantonalne sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjica.
Investitor posjeduje odobrenje za građenje broj: UPI/03-23-2-259/18 od 2.9.2020. godine izdato
od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Page 12
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 12
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
3 Lokacija deponije
Lokacija sanitarne regionalne deponije „Trešnjica“ u općini Goražde usvojena je na osnovu
Studije vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje. Studija je
urađena 2009. godine od strane konzorcija dvije kompanije (Bosna – S i Instituta za hidrotehniku
Sarajevo). Naručilac izrade Studije bila je razvojna agencija iz Sarajeva „Serda“ d.o.o.
Predmetna deponija udaljena je cca 5,0 km od grada Goražda u pravcu sjevero-zapada. Lokacija
deponije smještena je na vrhu brda Banjevina sa najvećom kotom terena od 636,50 m.n.m.
Greben brda Banjevina je prirodna vododjelnica povremenim potocima koji pripadaju slivu
Podhranjskog i Glamočkog potoka, a njihov raspored i položaj je uticao na izbor mikrolokacije
deponije u okviru predloženog sveobuhvata. Tijelo deonije smješteno je na sjevero-zapadnoj
padini iz razloga što na toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija
mogla imati uticaja nakon izgradnje.
Slika br. 3. Lokacija deponije „Trešnjica“ - šire područje (Google earth)
Page 13
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 13
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Slika br. 4. Lokacija deponije „Trešnjica“ - uže područje (katastar.ba)
Lokacija deponije „Trešnjice“ je povoljna, jer ne ugrožava opštu stabilnost terena, nema
susjednih objekata, te ima dobre saobraćajne veze.
Pristup samoj lokaciji moguć je sa asfaltirane saobraćajnice.
Za zaštitu od prodiranja voda iz deponije treba primjeniti standardni zaštitni sistem kako je to
predloženo u Misiji.
Trasa pristupnog puta je položena na strmu padinu u predjelu koji se odlikuje brdskim reljefom.
Geološka građa terena duž trase i u širem okruženju je litološki heterogena, a u tektonskom
smislu vrlo složena. U pogledu materijalnog sastava u građi terena učestvuju paleozojski škriljci,
drobina i glina. Sa inženjerskogeološkog aspekta, izdvojene su dvije karakteristične sredine:
površinski pokrivač i geološki substrat. El-dl pokrivač je izgrađen od gline pomješane sa
drobinom škriljca, a geološki substrat je predstavljen škriljcima povoljnih fizičko - mehaničkih
svojstava.
Hidrogeološke karakteristike na predmetnoj lokaciji, su vrlo jednostavne zbog toga što su na
osnovi materijalnog sastava, strukture poroznosti i opšte vodopropusnosti izdvojene samo
vodonepropusne i slabopropusne sredine. El-dl zaglinjene drobine predstavljaju
slabovodopropusne sredine sa intergranularnom poroznošću, dok škriljci odgovaraju
vodonepropusnim sredinama. Bitno je naglasiti da su nivoi podzemnih voda jako duboko i da se
nalazi ispod linije gradnje. Posebnu pažnju treba obratiti na regulisanje povremenih bujičnih
tokova koji se ponekad javljaju i utiču na kosine. Povoljna stvar je u tome da bujice ne traju
dugo, ali u svakom slučaju bujični koridori moraju ostati slobodni.
Page 14
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 14
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Duž projektovanog puta teren je stabilan, tako da sa aspekta stabilnosti ne postoje nikakvi uslovi
i ograničenja.
Lokacija RD „Trešnjica“ nalazi se na zemljištu označeno je kao k.č. 3710, 3711, 3712, 3713,
3714, 3715, 3716, 3717, 3718, 3719, 3720, 3724, 3734 K.O. Podhranjen, grad Goražde.
Predviđena parcela za regionalni kompleks „Trešnjica” obuhvata površinu zemljišta od 63674
m2, a čine je sljedeći sadržaji:
Ulaz sa portirnicom gdje se vrši kontrola i registracija ulaska i izlaska vozila,
Kolska vaga,
Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara,
Upravna zgrada,
Laboratorija,
Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina,
Parking za osobna vozila,
Parking za teretna vozila i
Uređaj za spaljivanje deponijskog gasa (sukladno usvojenom Tehničkom rješenju).
Slika br. 5. Predviđeni sadržaj unutar RD „Trešnjica“
Page 15
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 15
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Za izradu ovog Zahteva korištene su sljedeće podloge:
Kopija katastarskog plana, Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar
nekretnina, Grad Goražde,
Rješenje o okolinskoj dozvoli br: UPI 05/2-23-11-50-5/SN od 26.10.2015.god., izdata od
Federalnog ministarstva okoliša i turizma,
Rješenje - odobrenje za građenje broj: UPI/03-23-2-259/18 od 2.9.2020. godine izdato od
Federalnog ministarstva prostornog uređenja,
Plan upravljanja otpadom za područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde 2013-
2018,
Idejno rješenje sanitarne deponije Trešnjica – općina Goražde, urađeno od strane „IPSA“
instituta u februaru 2011. godine;
Idejno rješenje pristupne saobraćajnice deponiji Trešnjica u općini Goražde (km
0+000,00 – km 0+856,67) urađeno od strane „IPSA“ instituta, u februaru 2015. godine;
Konceptualno rješenje Regionalnog sabirnog centra Trešnjica, urađen od strane
„KOSTAK“ d.d. Krško, Slovenija.
Zakon o zaštiti okoliša (“Sl. Novine FBiH” br. 33/03 i 38/09)
Zakon o upravljanju otpadom (“Sl. Novine FBiH” br. 33/03 i 72/09)
Page 16
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 16
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Slika br. 6. Kopija katastarskog plana
Page 17
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 17
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
4 Opis deponije, gradnja i rad deponije, kao i postrojenja predviđenih
projektom
Lokacija sanitarne regionalne deponije „Trešnjica“ u općini Goražde usvojena je na osnovu
Studije vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje. Studija je
urađena 2009. godine od strane konzorcija dvije kompanije (Bosna – S i Instituta za hidrotehniku
Sarajevo). Naručilac izrade Studije bila je razvojna agencija iz Sarajeva „Serda“ d.o.o.
Predmetna deponija udaljena je cca 5,0 km od grada Goražda u pravcu sjevero-zapada. Lokacija
deponije smještena je na vrhu brda Banjevina sa najvećom kotom terena od 636,50 m.n.m.
Greben brda Banjevina je prirodna vododjelnica povremenim potocima koji pripadaju slivu
Podhranjskog i Glamočkog potoka.
Tijelo deponije smješteno je na sjevero-zapadnoj padini brda Banjevina. Razlog tome je što na
toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija mogla imati uticaja nakon
izgradnje.
Ovakvim izborom lokacije tijela deponije zaštićene su preostale tri strane brda Banjevina.
Radnim kasetama se uslovljava dinamika odlaganja komunalnog otpada na radnu plohu. Podužni
i poprečni pad radnih ploha obezbjedit će prikupljanje ocjednih voda. Procjedne vode iz tijela
deponije prikupljat će se sistemom drenažnih cijevi položenim po dnu radne plohe u drenažnom
sloju od šljunka.
Za formiranje radnih ploha neophodno je izvesti obimne zemljane radove na terenu u širokom
otkopu. Iskopani zemljani materijal bit će odlagan na privremenu deponiju, a taj materijal će se
koristiti kao dnevna prekrivka komunalnog otpada nakon odlaganja.
Koncepcija rješenja dozvoljava fazno izvođenje radova sa vremenskim pomakom koji bi se
prilagodio dinamici odlaganja komunalnog otpada.
Slika br. 7. Karakteristični poprečni presjek kroz tijelo sanitarne deponije Trešnjica I, II, III, i IV faze
odlaganja otpada
Page 18
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 18
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
4.1 Prateći objekti
Zaštitna ograda
Po cijelom rubu regionalne deponije Trešnjica izgrađena je zaštitna ograda, čija je svrha spriječiti
neovlašten pristup ljudima i životinjama. Dužina zaštitne ograde iznosi cca 1500 m1.
Interne saobraćajnice u krugu deponije
Interne saobraćajnice treba da obezbijede neometan prolaz vozilima do svih krajnjih tačaka tijela
deponije i objekata smještenih unutar deponijskog prostora. Širina saobraćajnica treba da
obezbijedi neometan i bezbijedan prolaz kamionima smećarima za prikupljanje komunalnog
otpada. Dužina internih saobraćajnica iznosi cca. 1250 m.
Rezervoar za vodu
Rezervoar za vodu treba istovremeno obezbijediti količine vode za protupožarnu zaštitu
(istovremeno javljanje 2 požara u trajanju od 1 sata) i količine vode za dnevne potrebe rada
deponije (voda za piće, voda za pranje vozila, itd). Planirana je izgradnja dvokomornog
rezervoara za vodu minimalnog kapaciteta 2x100 m3 sa zatvaračnicom i pumpnom stanicom. Za
protupožarnu zaštitu neophodno je predvidjeti opremu za povećanje pritiska.
Vodovod
Neophodno je definisati izvorište u širem području deponije sa kojeg bi se voda zahvatala
(kaptirala) te gravitaciono dopremala do glavnog rezervoara za vodu u krugu deponijskog
prostora. Maksimalna udaljenost izvorišta od deponijskog prostora iznosi cca. 2000 m. Obim
radova vanjskog distributivnog vodovodnog sistema obuhvata kaptažni objekat, odzračne ventile
i cjevovod.
Kanalizacija
Neophodno je definisati kanalizacionu mrežu fekalnih voda, kanalizacionu mrežu za prihvat
voda od pranja vozila i kanalizacionu mrežu oborinskih voda sa platoa.
Fekalne vode i vode od pranja vozila treba prikupiti u septičku jamu koja će biti povezana sa
objektom za tretman ocjednih voda iz tijela deponije (filtrata). Recirkulacija otpadnih voda sa
objekta za tretman na tijelo deponije obavljat će se zajednički.
Objekat za tretman ocjednih voda iz tijela deponije (filtrata)
Za tretman ocjednih voda treba predvidjeti trokomorni objekat kapaciteta 3x15 m3 sa pumpnom
stanicom za muljne pumpe. Objekat treba da obezbijedi taloženje suspendovanih materija iz
Page 19
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 19
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
filtrata, izdvajanje mulja aerobnim postupkom, prikupljanje izbistrene komponente iz filtrata te
povrat filtrata na tijelo deponije pomoću muljnih pumpi. Razvodnu mrežu za povrat filtrata na
tijelo deponije treba razraditi na nivou Idejnog projekta kao i način rasprskavanja.
Napojna mreža za električnu energiju
Za snabdijevanje električnom energijom neophodno je definisati vanjsku razvodnu 11 kW
mrežu. Za potrebe rada deponije potrebno je obezbijediti transformator od 250 kVA, vršno
angažovane snage od 160 kW. Instalisana snaga opreme na deponiji maksimalno se predviđa
Ni=50 kW.
Pristupni put do deponije
Pristupni put do deponije u dužini od 1400 m je urađen. Radovi su obuhvatili asfaltiranje,
izgradnju nekoliko mimoilaznica i propusta.
4.2 Ulazna partija
Ulaznu partiju sačinjava:
- Ulaz sa portirnicom gdje se vrši kontrola i registracija ulaska i izlaska vozila,
- Kolska vaga,
- Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara,
- Upravna zgrada,
- Laboratorija,
- Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina,
- Parking za osobna vozila,
- Parking za teretna vozila,
Uređaj za spaljivanje deponijskog gasa (sukladno usvojenom Tehničkom rješenju).
4.2.1 Portirnica
Na ulazu u kompleks obavezna je izgradnja portirnice. Objekat bi trebao biti oko 10 m2. Predlaže
se portirnica tipske kontejnerske izrade sa nadstrešnicom. Portirnica treba biti locirana tako da se
iz nje može vršiti kontrola ulaza i izlaza iz deponije i evidentirati vaganje kamiona na kolnog
vagi. U portirnici se također, obavlja čuvarska služba nakon radnog vremena.
4.2.2 Kolska vaga
Kolska vaga će se postaviti neposredno na samom ulazu u kompleks sanitarne deponije uz
portirnicu. Vaga ce biti elektronski povezana sa mjernim mjestom (kompjuterska kontrola,
Page 20
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 20
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
registracija prolaza) koji će biti lociran u portirnici. Instalacije za vezu portirnice sa vagom
moraju se smjestiti u HDPE cijevi. Pristupna staza do vage i nakon vage treba biti asfaltirana i
širine najmanje 3 m.
4.2.3 Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara
Platforma za pranje točkova je namijenjena pranju točkova transportnih vozila koja se vraćaju sa
deponije na glavnu cestu. Platforma će se postaviti kod izlaznog pojasa ceste na desnoj strani i
povezati sa cestom od privremenog skladišta odvojeno prikupljenog otpada.
4.2.4 Upravna zgrada
Kod ulaza na kompleks deponije predviđena je izgradnja upravne zgrade. Zgrada će sadržavati
kancelarije, te prostorije za radnike kao što su : prostorija za presvlačenje, prostorija za
objedovanje, te sanitarne prostorije ( WC i tuševi).
4.2.5 Laboratorija
Laboratorija može biti smještena u okviru objekta postrojenja za tretman procjednih voda.
Moguće je praćenje (hemijska mjerenja) osnovnih parametara u procesu prečišćavanja otpadnih
voda a to su:
p-H;
elektroprovodljivost,
količinu kiseonika u vodi,
BPK,
HPK,
Boja vode,
Koncentracija mulja.
Osim pračenja osnovnih parametara u procesu prečišćavanja otpadnih voda, potrebno je
obezbjediti i uzimanje uzoraka otpada, te pračenje sastava istog.
4.2.6 Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina
Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina predviđen je u sklopu lokacije
regionalne sanitarne deponije Trešnjica. U istom se vrši servis i održavanje vozila i mašina.
Page 21
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 21
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
4.2.7 Parking za osobna vozila
Parking za osobna vozila predviđen je uz upravnu zgradu. Isti je potrebno asfaltirati i nivelisati
kako bi se prikupljale otpadne vode i iste mogle prečišćavati.
4.2.8 Parking za teretna vozila
Parking za teretna vozila je predviđen za vozila i mehanizaciju koja se koristi u ekspoataciji
deponije i sortirnice. Kao i za parking za osobna vozila potrebno je površine asfaltirati i
nivelisati.
4.2.9 Sistem zaštite
Primjenom multibarijernog sistema zaštite, kao vještačke podloge za izgradnju objekata
sanitarne deponije, postići će se odgovarajući stepen zaštite.
Multibarijerni sistem zaštite se sastoji iz dva dijela:
1. Donjeg, bazičnog sloja,
2. Gornjeg, završnog, pokrovnog sloja.
4.3 Aktivnosti unutar regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“
Predviđenim maršutnim putevima komunalni otpad iz općina dolazi do kapije RD „Trešnjica“.
Portir evidentira iz koje je općine pristigao komunalni otpad, kao i da u komunalnom otpadu
nema opasnih i drugih materija koje nisu predviđene za tretman na liniji za separaciju
sekundarnih sirovina. Po potrebi se uzima uzorak iz kamiona i analizira u pogonskoj labaratoriji.
Kamion sa otpadom se mjeri na kolskoj vagi, evidentira količina i otpad istresa na istresnu
rešetku linije za separaciju.
Ukoliko je evidentno da se u pristiglom kamionu, sa pomješanim otpadom nalaze i opasne
materije (zapaljive, infektivne, korozivne i druge sa liste), isti se usmjerava na poseban radni
plato na kome se ručno, uz pomoć odgovarajućih pomagala i alata, odvoje opasne materije, a sav
ostatak otpada se tretira na istresnoj rešetki.
Sa izdvojenim opasnim otpadom, odnosno otpadom koji se ne odlaže na sanitarnoj deponiji se
postupa po posebnom postupku.
Zbog neselektivnog odlaganja otpada nastaju divlje deponije i otpad se gomila. Zbog divljih
deponija i gomilanja otpada se stvara ružna slika grada i stvara se štetan utjecaj na okolinu i
zdravlje ljudi.
Page 22
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 22
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Sve ovo se može promijeniti sa:
1. Savjesnim ponašanjem stanovništva i selektivnim odlaganjem otpada na “EKO otocima”, gdje
se odvojeno prikuplja otpad.
2. Dovoljno mehanizacije za odvoz otpada, i
3. uređenim regionalnim sabirnim centrima, gdje je objekat za mehaničku obradu miješanog
komunalnog otpada, plato za kompost (u sljedećoj fazi objekat kompostana), plato za
građevinski otpad, utovor baliranog otpada i deponija.
1. SELEKTIVNO ODLAGANJE OTPADA
U prvoj fazi potrebno je uvesti sistem prikupljanja selektivnog komunalnog otpada. Za
dostizanje ove faze potrebno je uključiti sve odgovorne osobe, javno preduzeće, općinu,
predstavnike lokalnih zajednica, predstavnike obrazovnog sistema, novinare, itd.
Potrebno je urediti infrastrukturu za selektivno prikupljanje otpada. Potrebno je izgraditi EKO
otoke sa korpama za otpatke za odvojeno prikupljanje frakcija (papir, staklo, ambalaža, metal i
bio-otpad).
Potrebno je urediti odvoz građevinskog otpada i glomaznog otpada.
2. IZGRADNJA PRATEĆEG SADRŽAJA
Druga faza treba da počne istovremeno kad i prva. Potrebno je izgraditi odgovarajuću
infrastrukturu za daljne postupke obrađivanja otpada. S izgradnjom pristupnih puteva, rezervoara
za vodu, cjelokupne potrebne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektrika, itd.), dalje sa
izgradnjom objekata za mehaničko obrađivanje mješanog komunalnog otpada - SORTIRNICA,
dvorište za odvojeni komunalni otpad, za građevinski otpad i dvorište za baliranje i skladištenje
odvojenih frakcija do isporuke krajnjem potrošaču.
U sklopu deponije predviđeno je i pranje kamiona smećara, parking za mehanizaciju.
Ispred područja sa svim tehnološkim objektima predviđena je izgradnja ulazne partije sa
upravnom zgradom, parkingom za osobna vozila, portirnicu sa kolskom vagom i dezinfekcijskim
bazenom.
OPŠTE
Sortirnica je bazirana za sortiranje mješanog komunalnog otpada s protokom 15t/h (u slučaju da i
ostale općine sa Gornje drinske regije pristanu na zajedničko zbrinjavanje otpada).
Tu se radi o sakupljenim otpacima iz domaćinstava, koji su u 90 % donijeti u kesama, a može se
također koristiti za sortiranje već pre sortiranih otpadaka. Na osnovu sastava materijala, koji bi se
razvrstao moguće je doći iz male gustine 150-170 kg/m3 ulaznog materijala. Cilj aparata je
odvajanje sitnih otpadaka (prije svega organskog sastava) folija, miješanog papira, ne magnetnog
Page 23
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 23
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
metala, čelika, PET, HDPE, tetra i zamenljivih goriva. Ostaci idu u potisni kontejner, a
sekundarne sirovine se stisnu sa horizontalnom (kanalnom) balirkom.
KLASIFIKACIJA
Punjenje sa materijalom se vrši uz pomoć utovarivača u mašinu za cijepanje kesa, koji ima
rezervoar sa volumenom otprilike 27 m3, tako da utovaranje teče sa kraćim pauzama. Otvorene
kese idu naprijed u bubanj za prosijavanje, koji odvaja materijal u tri frakcije, da se može
omogućiti bolji rezultat sortiranja.
Promjeri sita u bubnju su 0-80mm / 80-270 mm / >270 mm.
VELIKI DIJELOVI > 270 mm
Ti dijelovi idu iz bubnja za prosijavanje direktno u kabinu za sortiranje. Između njih je na
osnovu materijalnog sastava očekivati prije svega folije, kartone, tekstil i velike plastične
posude. Te sekundarne sirovine se mogu ručno sortirati. Ukoliko je u toj frakciji veliki dio
čelika, moguće je te dijelove ukloniti u kontejner. Pored sortirne trake ima prostora za najviše 12
radnika. Ostaci na sortirnoj traci idu u kontejner za zbijanje.
SREDNJI DIJELOVI 80-270 mm
To je frakcija, u kojoj se očekuju većinom plastika i metali. Za ponovno bolji rezultat sortiranja
ide taj materijal u balistički separator, koji odvaja u tri frakcije 2D / 3D / 0-70 mm.
Drobni otpaci se ujedinjuju sa otpacima iz bubnja za prosijavanje.
Pločasta 2D-frakcija ide direktno u kabinu za sortiranje. Tu je na osnovu sastava
materijala vjerovatno očekivati prije svega folije, kartone, papir i tekstil srednje
veličine. Kao kod velikih dijelova tu je moguće ručno sortiranje. Pored sortirne trake je dovoljno
prostora za najviše 10 radnika. Ostaci na sortirnoj traci idu u kontejner za zbijanje.
Tečna 3D-frakcija se sad namjenski odvaja. Prvo se preko magneta iznad trake ukloni čelik iz
materijala. Potom separator na cilindar koji rotira odvaja ne magnetne metale, koji idu kroz
ručnu kontrolu kvaliteta, da se proizvod popravi. Ostali materijal ide u spravu NIR, koja u prvoj
fazi odvaja PET, jer je ta materija u velikoj količini prisutna u otpacima. U drugoj fazi otkriva i
pozitivnu HDPE. Na kraju te linije su tri frakcije PET, HDPE i ostaci, koji idu u kontrolu
kvaliteta u kabinu. Jer je u ostalom materijalu na osnovu materijalne specifikacije moguće
očekivati još tetra i zamenljiva goriva, te je moguće ručno sortirati, da se tako smanji količina
ostataka. Na kraju sortirnih jaraka frakcije PET i HDPE se nalazi po jedan perforator, koji čaše
probuši i popravi kvalitet stiskaonice (stiskanja).
DROBNI OTPAD 0-80 mm
Drobni otpaci sastoje se u većini od organskih i anorganskih materija, koji idu u kompostanu.
Dodatni sastojak je čelik, koji se uz pomoć magneta iznad trake ukloni. Drobni otpaci, koji
ostanu idu u kontejner.
Page 24
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 24
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
REZULTAT
Sljedeće sekundarne sirovine se sakupljaju u sakupljačima i moguće ih je uz pomoć transportne
tehnike transportirati u balirko:
- folija
- kartoni / papir
- zamenljiva goriva
- tetra
- PET
- HDPE
Čelik i nemagnetni metali se sakupljaju odvojeno u kontejnerima i moguće ih je poslije
djelovanja sprave baš tako transportovati u balirku. Drobni otpaci se sakupljaju u kontejnerima,
koji su postavljeni vani.
4.4 Opis i karakteristike tehnološkog postupka sanitarnog deponovanja
Tehnologija deponovanja zavisi prije svega od karakteristika lokacije, odnosno od topografskih
uslova, tj. porijekla i karaktera reljefa, od klimatskih, hidroloških i hidrogeoloških uslova i od
uslova zaštite životne sredine.
Navedeni uslovi definišu stabilnost deponije, način odbrane od površinskih i podzemnih voda,
obim građevinskih radova, postavljanje zaštitnih pojaseva, uklapanje deponije u okolni prostor i
dr. Uslovi određuju koncepciju formiranja i eksploatacije deponije, tj. utiču na lociranje
manipulativnoog platoa, tijela deponije, saobraćajnica, ulaza i izlaza, prostora za skladištenje
inertnog materijala i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda unutar kompleksa deponije.
Nakon sagledavanja i međusobnog usaglašavanja svih navedenih uslova, kao i na bazi proračuna
dnevne količine čvrstih otpadaka koja se odvoji poslije separacije sekundarnih sirovina, može se
isprojektovati tehnološki proces deponovanja, koji predstavlja poseban tehnološki sklop
operacija i postupaka uz uvažavanje potrebnih uslova zaštite životne sredine.
Odlaganje otpadaka
Poslije izdvajanja korisnih sekundarnih sirovina, koje se odvija u objektima linije za separaciju i
selekciju, biorazgradijivi i drugi komunalni otpad koji nije separisan se utovara u kamione kipere
i dovozi servisnim putem i pristupnim saobraćajnicama na etaže platoa za deponovanje.
Odlaganje otpadaka na deponiji vrši se površinskim načinom odlaganja na površinu
pripremljenog terena. Ukoliko se radi o početnoj fazi deponovanja, teren je prethodno
pripremljen presvlačenjem zaštitnom vodonepropusnom folijom, geosintetičkom folijom,
Page 25
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 25
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
drenažnim i cijevima za degazaciju, kao i slojem šljunka. Ukoliko se radi o ranije
eksploatisanom prostoru, deponovanje se vrši na novu kasetu određene faze, odnosno etaže.
Vozilo koje dovozi čvrste otpatke, projektovanim transportnim putem dolazi do određene radne
zone ili radne površine na tijelu deponije i istovara otpad.
Širina i dužina radne zone su promenljive veličine koje zavise od topografskih uslova, zapremine
čvrstih otpadaka koji se dnevno odlažu, od broja i gabarita specijalnih mašina koje rade na
deponiji, kao i od broja vozila koja istovremeno istovaruju otpad.
Dimenzije kasete treba održavati konstantnim u toku cijelog perioda deponovanja. Od ovih
dimenzija, ali ne i visine, se može odustati samo pri formiranju krajnjih kaseta posmatranog
prostora, iz razloga što se raspoloživa površina ne može pravilno podijeliti tako da sve ćelije u
jednom redu budu identične, već su prva i poslednja ćelija u jednom redu prilagođene tako da se
mogu formirati bočne škarpe.
U praksi je skoro nemoguće izvesti tačne dimenzije kaseta kako je navedeno u prethodnom
tekstu. Kao prvo, količina otpada koja se doveze u toku dana varira od dana do dana i zavisi od
godišnjeg doba, vremenskih prilika, perioda kada su praznici, godišnji odmori i drugi faktori.
Također, količina otpada koji će se konačno sanitarno deponovati zavisi od procenta izdvajanja
sekundarnih sirovina na liniji za separaciju.
Velikim i grubim mašinama (kompaktor, traktor gusjeničar, utovarivač) skoro je nemoguće
postići takvu tačnost da kaseta ima iste dimenzije, treba težiti što ujednačenijim kasetama, jer to
u mnogome olakšava rad na sanitarnoj deponiji. Osim toga, svaka etaža, odnosno faza imaju
različite visine, pa je nemoguće u svakoj postići konačne visine slojeva bez ostatka. Neophodno
je svaku etažu popuniti do konačne visine, tj. gornje završne kasete i očekuje se da će one biti
manje, ali bez obzira na njihovu visinu, neophodno ih je prekriti inertnim materijalom.
Ravnanje i zbijanje otpadaka
Otpaci se, po dovoženju sa platoa linije za separaciju sekundarnih sirovina, sistematski razastiru,
tj. izravnjavaju u slojevima debljine 0,2-0,3 m i formiraju nagibi 1:2 i zbijaju kompaktorom do
određene gustine. Na svaki zbijeni sloj, kompaktor rasprostire sljedeći tanki sloj otpada preko
radne površine i ponovo ga sabija. Ova operacija se ponavlja sve dok se ne postigne ukupna
visina radnog sloja i dok se svi otpaci obuhvaćeni jednim iznošenjem ne rasporede i ne sabiju.
Stepen sabijanja je kritičan parametar za vijek regionalne sanitarne deponije, zbog čega je
neophodno da kompaktor prelazi preko sloja otpadaka 4-5 puta.
Srednja gustina otpadaka i inertnog materijala poslije sabijanja treba da iznosi: 0,85 t/m3 za
komunalni otpad, 0,73 t/m3 za inertni industrijski otpad i 1,60 t/m3 za prekrivni materijal.
Postizanje ovih vrijednosti zavisi od:
debljine slojeva koji se sabijaju,
od efikasnosti izdvajanja frakcija na liniji za separaciju koje na deponiji otežavaju
sabijanje (PET boce, folije, limeni delovi, kabasti otpad, granje i slično),
Page 26
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 26
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
od broja prelaza kompaktora i od smjera njegovog kretanja, jer kompaktor treba
isključivo da ide uz radno čelo, a ne obrnuto.
Treba napomenuti da se najbolje gustine sabijanja postižu kod slojeva čija debljina ne prelazi 0,5
m, pa je stoga najefikasnije da se sabijanje vrši preko većeg broja tanjih slojeva.
Ravnanje i sabijanje je bolje ukoliko su otpaci vlažni, ali s obzirom da vlaga ubrzava razlaganje
organskih materija, što dovodi do povećanog izdvajanja gasova, vlaženje otpadaka treba svesti
na minimum. Vlaženje otpadaka treba vršiti samo ljeti i za vrijeme dužih sušnih perioda,
prskanjem iz neke cisterne ili pak prskanjem prečišćenom otpadnom vodom sa postrojenja za
prečišćavanje.
Definisanje visine slojeva i načina prekrivanja
Cjelokupna količina otpadaka koja se u toku jednog radnog dana rasprostiru i sabiju preko jedne
radne površine, po završetku radnog dana, prekriva se inertnim materijalom, koji se također
sabija kompaktorom, tako da na kraju radnog dana ne ostaje ni jedan dio otpada neprekriven,
čime se postiže veliki efekat na zaštiti okolnog prostora, ptice i glodari ne mogu da raznose
materijal, vjetar neće raznositi lahke komade otpada, neće se osjećati neprijatni mirisi, debljina
dnevnog inertnog prekrivača za deponiju „Trešnjica“ iznosi 30 cm.
Pored dnevnog prekrivanja, neophodno je sprovoditi i završno prekrivanje. Završne slojeve
otpada po pojedinačnim fazama rada potrebno je prekriti inertnim materijalom debljine 0,5 m.
Karakteristike prekivnog materijala
Karakteristike inertnog materijala koji će se koristiti za prekrivanje kaseta značajno utiču na
kvalitetno sprovođenje i funkcionisanje projektovanog tehnološkog procesa deponovanja.
U sljedećoj tabeli su date osnovne karakteristike materijala koji se mogu koristiti za prekrivanje
otpada.
Za prekrivanje kaseta na deponiji, potrebno je obezbjediti materijal koji se sastoji od pijeska i
pjeskovite i prašinaste gline koji su prema karakteristikama iz tabele odlični prekrivni materijali.
Page 27
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 27
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Tabela br. 1. Karakteristike nekih materijala za prekrivanje
KOMPOSTANA (predviđena kroz konceptualno rješenje regionalnog sabirnog centra)
Kompostiranje organskog dijela otpada
Na predmetnoj lokaciji kompostiranje organske frakcije otpada vrši će se u gomilama.
Kompostiranje u gomilama se zasniva na prirodnoj konvekciji i difuziji kisika. Veličina gomile i
učestalost prevrtanja parametri su koji služe u kontroli temperature kompostirajuće mase.
Smanjenje mogućnosti za stvaranje anaerobnih uslova postiže se smanjenjem presjeka hrpe ili
povećanjem poroznosti, iako je vrlo teško izbjeći anaerobne uslove u ranoj i najaktivnijoj fazi
razgradnje kompostirajućeg materijala. Veličina gomile može u presjeku biti veća što su
klimatske prilike područja na kojem se provodi kompostiranje hladnije ili vjetrovitije. Veličinom
kompostirajuća gomila čuva toplinu i ne isušuje se brzo. Gomila za kompostiranje obično je 1,5
– 3 m visine i 3 – 6 m širine, dužine i preko 100 m. Zavisno o mehanizaciji za prevrtanje,
moguće je oformiti gomilu željene visine, ali bez razmaka između redova. Ovime je otežana
prirodna aeracija, ali je potrebna manja površina za biorazgradnju (uglavnom se to primjenjuje u
fazi dozrijevanja nakon intenzivne faze razgranje). Gomila se može oformiti u nekoliko dana ili
sedmica te se potom tretira kao jedna šarža. Gomile koje se formiraju od komunalnog otpada
moraju se smjestiti na podlogu koja ujedno mora omogućavati i nesmetanu manipulaciju
opremom za rad s kompostirajućim materijalom. Da bi se odredili ciklusi u manipulaciji
kompostirajućim materijalom s pomoću predviđenih strojeva, potrebno je razumjeti sam proces i
detektirati radnu tačku oko koje se odvija proces mikrobiološke razgradnje otpada.
Vođenje procesa kompostiranja u okvirima zadanih radnih uslova utiče na efikasnost i
kontrolu nad procesom kompostiranja, kao ljudskom intervencijom u odvijanju prirodnih procesa
razgradnje. Omogućavanjem stvaranja povoljnih uslova za odvijanje procesa kompostiranja
Page 28
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 28
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
postiže se to da mikroorganizmi prerade sirovi organski materijal podložan truhljenju u stabilni
proizvod u relativno bržem vremenu negoli bi se to odvijalo prirodnim putem. Kompostiranjem
se hranjive tvari i soli uz izvor energije pretvaraju u ugljični dioksid, vodu i složeni oblik
organske tvari koji se zove kompost. Ključni parametri su raspoloživi omjer ugljena i azota (C/N
omjer), vlažnost, kisik i temperatura.
Veličina čestica
Stepen usitnjavanja sirovog otpada značajno utiče na trajanje procesa razgradnje. Pri većem
stupnju usitnjavanja povećava se specifična površina čestica čime se omogućuje veća izmjena
gasova i otopljenih čvrstih tvari. S obzirom na to da se većim usitnjavanjem otpada povećavaju i
troškovi energije koja je za to potrebna, praksa je pokazala da otpad nije potrebno usitnjavati na
čestice manje od 10 do15 mm. Budući da komunalni otpad u sebi sadrži oko 70 % organskih
biorazgradljivih komponenti, a ostatak od oko 30 % čine metali, staklo i različite plastike,
postavlja se pitanje rentabilnog izdvajanja pojedinih komponenti iz zrelog komposta kada su za
njegovom čistoćom postavljeni visoki zahtjevi. Za postizanje optimalnih rezultata s obzirom na
potrebu za veličinom specifične površine, rentabilnosti provedbe usitnjavanja te naknadnog
izdvajanja anorganskih i bionerazgradljivih tvari iz komposta, čvrsti otpad se obično na početku
procesa usitnjava na veličinu čestica 100 – 150 mm, a prosijavanjem se dobiva frakcija veličine
čestica do 80 mm pogodna za biorazgradnju.
Spravljanje smjese za kompostiranje
Vrijeme potrebno za kompostiranje može se smanjiti ako se svježe pripremljena sirovina za
kompostiranje miješa s već djelimično razgrađenim materijalom, nedozrelim kompostom, u
količini od 1 – 5 %. Takođe je moguće dodavati i kontrolirani mulj iz septičke jame, no tada je
sadržaj vlage kontrolni parametar.
Prevrtanje kompostirajuće mase
Da bi se spriječilo isušivanje, aglomeriranje i kanaliziranje zraka kroz kompostirajuću masu, ona
se periodično preokreće. Vremenski raspored preokretanja gomile prvenstveno zavisi o
primijenjenoj tehnologiji kompostiranja i osnovnim procesnim parametrima. U procesu
dozrijevanja predviđa se prevrtanje gomile jednom sedmično.
pH-vrijednost
Optimalna aerobna razgradnja postiže se u približno neutralnom području, odnosno pH-intervalu
od 7 do 7,5. Većim odstupanjima od pH-neutralnog okruženja dolazi do većih ili manjih zastoja
u procesima razgradnje, pa čak i do potpunog zaustavljanja procesa. Kako je sadržaj azota
Page 29
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 29
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
limitirajući faktor u procesu kompostiranja, njegov gubitak putem razvijanja amonijaka
sprječava se održavanjem pH-vrijednosti nižom od 8,5. Ova odstupanja od optimalnih pH
vrijednosti može se spriječiti dodatkom kiselina ili lužina. Odstupanja pH vrijednosti javljaju se i
nedostatkom kisika (truljenje). Za stabilnost pH vrijednosti važno je napraviti pufer, npr.
dodatkom bentonitnog brašna. Time svježi kompost poprima veći adsorpcijski i kationsko
izmjenjivački kapacitet, čime se omogućuje nastajanje organo-mineralnih kompleksa. Tako npr.
dodavanje kalcij-bentonita u proces kompostiranja pozitivno djeluje na izlaznu kvalitetu zrelog
komposta.
Stepen razgradnje
Mjera za određivanje stepena razgradnje je faktor disanja, koji se mjeri specifičnom potrošnjom
kisika nakon 4 dana i koji iznosi manje od 5 mg O2/g S.T. Stepen razgradnje može se ustanoviti i
mjerenjem pada temperature, kapacitetom samozagrijavanja, količinom kompostibilnih tvari i
tvari otpornih na razgradnju u kompostirajućoj masi, povećanjem redokspotencijala, potrošnjom
kisika, koncentracijom CO2, rastom gljiva na površini hrpa zrelog komposta te analitičkim
testovima. Niska vrijednost KPK (<700 mg/g s.t.) indikator je stabilnog komposta.
Završna biološka obrada otpada - dozrijevanje
Nakon što proces kompostiranja postigne vrijednosti parametara (AT4 < 20 mg/g S.T.) koji
pokazuju da proces razgradnje prelazi u sporiju fazu, što se manifestira sniženom temperaturom
kompostirajuće gomile, kompost prelazi u fazu dozrijevanja. Zavisno o sastavu i ulaznoj sirovini
za kompostiranje te potrebnoj kvaliteti komposta, vrijeme potrebno za dozrijevanje može se
produžavati. Budući da se u fazi aktivne biorazgradnje organske tvari najveći dio već razgradio,
u fazi dozrijevanja smanjena je potreba za aeriranjem. Stoga se mogu formirati i veće gomile
koje nije potrebno često prevrtati (1-2 puta u 2 sedmice). Stabilizirani kompost se tada prevozi na
mjesto trajnog odlaganja na odlagalištu koje zadovoljava vrlo stroge kriterije za prihvat ovakve
vrste obrađenog otpada. Po potrebi ovakav materijal se može koristiti, ako su ispunjeni uslovi za
neopasno izmještanje u okoliš, i prilikom saniranja devastiranih površina i ozelenjavanja. Ovdje
se u prvom redu misli na saniranje postojećih divljih odlagališta komunalnog otpada. Nakon
razastiranja komposta po devastiranim površinama, zemljište se kompostom prihranjuje, čime se
pobuđuje rast vegetacije, te nastaje ozelenjavanje terena, a time se pak sprječava erozija i estetski
poboljšava pejzaž.
Procjena očekivanih emisija
Na deponiji inertnog otpada odvijaju se različiti procesi kratkoročnog, srednjoročnog i
dugoročnog trajanja. Kratkoročni procesi predstavljaju fizikalne (produkcija soli i adsorpcija),
biohemijske i „geotehničke” pojave. Biohemijske pojave čine aerobna i anaerobna razgradnja
organske materije i nastanak huminskih materija. „Geotehničke” pojave čine slijeganje deponije
kroz procese razgradnje organske supstance i konsolidacije slojeva otpada. Srednjoročne procese
Page 30
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 30
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
čine različite hemijske reakcije i geohemijske pojave (fazne promjene). U dugoročne procese
spadaju reakcije razgradnje mineralne supstance kao i geološke, tipa erozije.
Fizička razgradnja odvija se najčešće ispiranjem materijala iz otpada. Hemijska razgradnja
uključuje hemijske reakcije kao što su adsorpcija, desorpcija i rastvaranje. Razlaganje procjednih
voda utiče na stepen rastvorljivosti pojedinih materijala na deponijama, pri čemu su pH i oksido-
redukcioni potencijal važni kontrolni faktori.
Oslobađanje lahko bio-razgradljivih organskih supstanci iz otpada, zajedno sa oslobađanjem
zagađene vode, čini osnovni problem. Kada ove supstance dođu do podzemnih ili površinskih
voda, razgrađuju se, trošeći postojeći kisik.
Biološka razgradnja predstavlja osnovni mehanizam razgradnje otpada unutar deponija.
Aerobna razgradnja odvija se u relativno kratkom periodu nakon odlaganja otpada na deponiju i
pokrivanja zemljištem, traje dok postoje zalihe kisika unutar otpada. Postojeći kisik potiče iz
zraka unešenog u otpad tokom njegovog prebacivanja. Tokom ove faze oslobađaju se
ugljendioksid i toplota. Temperatura može porasti od 50 - 70° C. Proizvode se i djelimično
razgrađena organska jedinjenja. Kao posljedica, unutar ove faze stvaraju se blago kisele
procjedne vode, sa visokom vrijednošću HPK (hemijska potrošnja kisika). Kisela priroda
procjednih voda omogućava oslobađanje više organskih materija, kao i metala.
Anaerobna razgradnja počinje onog momenta kada se kisik redukuje do tačke u kojoj više ne
podržava mikroorganizme odgovorne za proces aerobne razgradnje. Tokom ove faze i dalje
nastaje ugljendioksid, temperatura neznatno opada i stvaraju se velike količine delimično
razgrađenih organskih jedinjenja, posebno organskih kiselina. Ovo utiče na povećanje kiselosti i
porast HPK, što prouzrokuje oslobađanje velikog broja organskih i neorganskih jedinjenja unutar
procjednih voda.
Metanogena faza predstavlja poslednju fazu razgradnje. Metanogene bakterije ne podnose
prisustvo kisika. One prevode djelimično razgrađena organska jedinjenja (nastala iz organskih
jedinjenja) u metan i ugljendioksid, pH faktor dostiže neutralnu vrijednost, i nekoliko supstanci
se oslobađa iz otpada u tečnoj fazi.
Teorijski, kraj metanogene faze predstavlja momenat kada deponija više ne emituje štetne
koncentracije polutanata. Ipak, procenjeno je da je potreban dug niz godina da bi se to dostiglo,
oko 10 godina. Na slici 5, predstavljene su faze biološke razgradnje organske materije i
produkcije gasova u tijelu deponije.
Page 31
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 31
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
- I faza: aerobna razgradnja,
- II faza: anaerobna razgradnja (bez metana),
- III faza: anaerobna razgradnja (metan nestabilna faza),
- IV faza: anaerobna razgradnja (metan stabilna faza).
Biološka razgradnja organske supstance kako je već navedeno odvija se u aerobnim (pri suvišku
kisika) i anaerobnim uslovima (kod manjka kisika). U površinskom sloju deponije, na dubini do
3 m, ovi se procesi završavaju u periodu od 15-20 godina poslije prestanka deponovanja,
odnosno izrade završne prekrivke. U dubljim slojevima, ovi procesi traju 50-100 godina. Kod
odloženog prvog sloja otpadaka, u početku se odvijaju aerobni procesi uz prisustvo zraka,
odnosno kisika koji se nalazi zarobljen u otpadu. Ovaj proces u ljetnim mjesecima je praćen
oslobađanjem topline i samozagrijavanjem mase otpadaka do 30 0C. Istovremeno, zbog porasta
potrošnje kisika počinju se odvijati anaerobni procesi praćeni pojavom emisije gasova prije
svega metana i to već nakon 2 mjeseca.
Ukupan rezultat biološke razgradnje komunalnog otpada u tijelu deponije je
mineralizacija organske supstance i nastanak emisije različitih zagađujućih materija, i to:
- procjedna deponijska voda (tamnosmeđi koji ima povećan sadržaj nitrata, hlorida,
sulfata i teških metala),
- plinovi (metan, vodonik, ugljendioksid, hidrogensulfid),
- neprijatni mirisi (merkaptani),
0
20
40
60
80
100
% kiselo
vrenje
metansko vrenje
nestabilno stabilno
III IVIII
aerobno anaerobno
2 nedjelje 4 godine 2 godine 10 godina
starost deponije,
godina
Slika br. 8. Faze biološke razgradnje organske materije
Page 32
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 32
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
- emisija čestica prašine,
- emisija buke.
Biološku razgradnju otpada potiču oborinske vode ali i voda sadržana u otpadu, međutim,
prodiranje većih količina oborinskih voda može dovesti do ispiranja teških metala i organskih
polutanata iz otpada. Količina i sastav emisijskih tokova iz deponije zavise prije svega od sastava
otpada koji se odlaže, on je najčešće heterogen bez klasificiranja na mjestu nastanka. Iz
navedenog može se zaključiti da je deponija bioreaktor kojim se treba upravljati na takav način
da nastali otpadni tokovi ne ugrožavaju čovjeka i njegovu okolinu. Biološka razgradnja i
mineralizacija otpada ne predstavljaju opasnost po okoliš ukoliko se preduzimaju odgovarajuće
mjere, prije svega, dosljednog poštivanja principa tehnologije odlaganja otpada.
Deponija otpada funkcioniše kao mikrobiološki i hemijski reaktor, a do potpune stabilizacije
odloženog materijala dolazi tek nakon vrlo dugih razdoblja. Za pojedine vrste onečišćenja ta se
razdoblja mjere desetljećima. Pri tom treba naglasiti da do intenzivne emisije gasova dolazi
tokom prvih nekoliko godina stabilizacije otpada, pa je za razmatranje mogućih dugoročnih
uticaja na okoliš najvažnije poznavati i stalno pratiti kvalitetu procjednih voda.
Prodor štetnih onečišćenja u podzemne vode posebno je izražen u blizini odlagališta mješovitog
karaktera na koja je, uz kućanski, odlagan i industrijski otpad. Mogući uticaj deponije otpada na
okoliš uključuje analizu velikog broja različitih pedoloških, fizičko-kemijskih, mikrobioloških i
toksikoloških pokazatelja s ciljem da se utvrde vrste i količine onečišćenja u otpadu te procijeni
rizik od njihova unošenja u okoliš, posebno u otpadne vode.
Spojevi koji se nalaze u samom otpadu, a koji mogu biti u manjoj ili većoj mjeri u procjednim
tekućinama mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:
a) obilježivače biološkog otpada i njegove mikrobne transformacije (kratkolančane alifatske
kiseline, fenoli, derivati abijetinske kiseline) i
b) obilježivače antropogenog otpada (ugljenovodici, hlorirani ugljenovodici, ftalati, spojevi
porijeklom iz deterdženata, farmaceutski spojevi).
Procjedne deponijske tekućine omogućavaju direktno određivanje pokretljivog dijela onečišćenja
prisutnog u čvrstom otpadu, koji je, zapravo, najvažniji element za procjenu ugroženosti
podzemnih voda. Nastajanje i intenzitet infiltracije procjednih voda u vodonosne slojeve ovisi u
najvećoj mjeri o količini oborina.
Također, tokom oblikovanja tijela odlagališta dolazi do vertikalnih i horizontalnih pomjeranja.
Dugotrajni biohemijski procesi u otpadu uzrokuju dodatna slijeganja, a na to se superponira
slijeganje uslijed deformabilnosti temeljnog tla (podloge). Pojava slijeganja, osobito
diferencijalnih slijeganja tijela odlagališta, mogu da uzrokuje negativne uticaje i tokom upotrebe
(rada) odlagališta i u razdoblju nakon zatvaranja odlagališta (pojava pukotina u brtvenim
Page 33
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 33
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
slojevima, poremećaji u funkcioniranju drenažnog sistema, nemogućnost kasnijeg korištenja
površina iznad sanitarne deponije kao građevinskog zemljišta i dr.).
Procjena količine i kvaliteta otpadnih voda
Deponija kao građevinski objekat na otvorenom pod uticajem je površinskih a manjim dijelom
podzemnih voda, koje prodiranjem u slojeve otpada otapaju različite vrste zagađujućih materija.
Nastale otpadne vode spadaju u grupu najzagađenijih otpadnih voda. Sve vode koje nastaju u
toku rada na deponijama prema EU Direktivi o deponovanju otpada 1999/31/EC, kao i Derektivi
o otpadu 2006/12/EC, treba da se sakupe i prečiste, prije bilo kakvog ispuštanja u krajnji
recipijent.
Nastala otpadna voda se procjeđuje do nepropusnog sloja ispod deponije, PEHD folije koja
sprječava njihovo prodiranje u podzemne vode. Kretanje vode u deponiji odvija se vertikalno i
horizontalno i to uglavnom u donjim slojevima do vodonepropusne podloge, a evakuira se
odgovarajućim drenažnim cijevima.
Na prostoru buduće sanitarne deponije „Trešnjica“ sa navedenim sadržajima i tehničkim
rješenjem kompleksa, nastajaće sljedeće vrste otpadnih voda:
- sanitarno-fekalne,
- oborinske vode sa krovova i manipulativnih površina,
- procjedne vode iz tijela deponije,
Navedene otpadne vode prije ispuštanja u recipijent, potrebno je prečistiti. U toku izgradnje u
zavisnosti od broja angažiranih radnika nastaće određene količine sanitarno-fekalnih otpadnih
voda, dok će procjedne deponijske i oborinske otpadne vode nastati u toku rada, odnosno,
odlaganja otpada.
Prema literaturnim podacima, dominantni oblici onečišćenja koji se nalaze u podzemnim vodama
u neposrednoj blizini deponija su ukupni organski ugljen, odnosno HPK, te amonijak kao glavni
hemijski oblik emisije azota. Međutim, identificiran je i niz biogenih i antropogenih specifičnih
organskih spojeva koji mogu, zbog svoje povećane otpornosti na biološku razgradnju i slabije
adsorpcije na sloju tla ispod otpada, dospjeti u podzemne vode.
Među identificiranim spojevima potrebno je upozoriti na neke karakteristične tipove hemijskih
tvari koje su posebno važne kada se razmatra problem uticaja na kvalitetu podzemnih voda. Od
lipofilnih spojeva najistaknutiji su ugljenovodici. Može se uočiti da je zastupljenost nekih
kategorija ugljenovodika u procjednim vodama (npr. abijetanski ugljenovodici) vrlo visoka, ali
usprkos tome oni nisu detektirani u podzemnim vodama. Razlog je najvjerojatnije njihova
eliminacija adsorpcijom na slojevima tla ispod otpada. S druge strane treba uočiti da je
koncentracija topljivijih aromatskih ugljenovodika (alkilbenzena, naftalena i drugih) u
podzemnoj vodi dosta slična onoj u procjednoj vodi, što upućuje na njihovu dobru pokretljivost u
vodonosniku. Taj je element naglašen i kod onečišćenja srednje polarnosti kao što su ftalati i
neki alkilfenoli.
Page 34
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 34
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Fenoli i krezoli, međutim, nisu detektirani u podzemnoj vodi iako je njihova koncentracija u
procjednoj vodi znatna, a razlog je najvjerojatnije njihova brza biološka eliminacija. Najveći
potencijal prodora iz deponija u podzemne vode pokazali su neki polarni spojevi koji su
istodobno i otporni na biološku razgradnju. Pokazalo se da većina tih sastojaka ima farmaceutsko
porijeklo.
Specifični organski spojevi koji se najčešće nalaze u procjednim deponijskim vodama su: n-
alkani, razgranati alkani, cikoalkani, abijetanski ugljenovodici, seskviterpeni, alkilbenzeni,
tetralin, naftalen, alkilnaftaleni, bifenil, fluoren, fenantren, antracen, fluoranten, piren, krizen,
benzo(a)piren, hlornitrobenzen, masne kiseline, ftalati, fenol, krezoli, tert-butilfenol,
butilhidroksitoluen, tetrametiltiourea, skatol, metiltiobenztiazol, kamfor, izopropilidenski
derivati šećera, benzotiazolon, propifenazon, aminopirin, trietilfosfat, dietiltoluamid, kofein,
nikotin, i sumpor (S8)
Na osnovu hemijskih spojeva koji su mogu naći u procjednim vodama vidljivo je da isti može
biti jako opasan kako po okoliš tako i po zdravlje ljudi. Nije isključeno ni postojanje velikog
broja bakterija koje izazivaju oboljenja poput, tuberkoloze, tetanusa i tifusa.
Page 35
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 35
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
5 Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energije koja se koristi ili
koju proizvodi pogon i postrojenje
Tokom provedbe projekta izgradnje regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ i uspostave
sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja otpada koristit će se građevinski
materijal.
Najčešće prisutni materijali prilikom izvođenja građevinskih radova, kao i prethodnih radova, bit
će: zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla,
zatim bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak i dr. Isto tako maziva, ulja i
goriva za mašine i vozila će se koristiti tokom faze izgradnje objekata.
Bitno je naglasiti da će pored navedenih materijala biti korišteni i druge vrste i količine
materijala koji se koriste prilikom izvođenja građevinskih a čiju je količinu u ovoj fazi nemoguće
procjeniti. U te materijale spadaju pogonska goriva i maziva za građevinske mašine i
agregate,niz građevinskih materijala, ambalaža i sl.
U fazi rada objekta i sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada
koristit će se određena količina različitih materijala koji su neophodni za pravilno funkcionisanje
sistema sanitarnog odlaganja komunalnog otpada.
Za prekrivanje kaseta na deponiji, potrebno je obezbjediti materijal koji se sastoji od pijeska i
pjeskovite i prašinaste gline koji su prema karakteristikama odlični prekrivni materijali.
Za snabdijevanje električnom energijom neophodno je definisati vanjsku razvodnu 11 kW
mrežu. Za potrebe rada deponije potrebno je obezbijediti transformator od 250 kVA, vršno
angažovane snage od 160 kW. Instalisana snaga opreme na deponiji maksimalno se predviđa
Ni=50 kW.
Page 36
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 36
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
6 Izvori emisija iz pogona i postrojenja
Pri radu regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" može doći do određenih uticaja na životnu
sredinu, koje je potrebno mjerama zaštite smanjiti ili ukloniti. Ovi uticaji ogledaju se kroz:
u fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem
mehanizacije na lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i
lebdećih čestica.
u uslovima suhog i toplog vremena, moguće je zagađivanje zraka lebdećim česticama
(prašina) s površine deponije, tokom sanacije deponije može se očekivati zagađivanje
zraka usljed prometovanja teretnih vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske
operative,
buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada
kompaktora za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog
materijala.
emisija u vode i tlo koja nastaje prilikom popravke mehanizacije i pranja vozila, te u
upravnoj zgradi, u objektima sa kupatilima.
Page 37
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 37
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
7 Stanje lokacije pogona i postrojenja
Lokacija sanitarne regionalne deponije „Trešnjica“ u općini Goražde usvojena je na osnovu
Studije vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje. Studija je
urađena 2009. godine od strane konzorcija dvije kompanije (Bosna – S i Instituta za hidrotehniku
Sarajevo). Naručilac izrade Studije bila je razvojna agencija iz Sarajeva „Serda“ d.o.o.
Predmetna deponija udaljena je cca 5,0 km od grada Goražda u pravcu sjevero-zapada. Lokacija
deponije smještena je na vrhu brda Banjevina sa najvećom kotom terena od 636,50 m.n.m.
Greben brda Banjevina je prirodna vododjelnica povremenim potocima koji pripadaju slivu
Podhranjskog i Glamočkog potoka.
Tijelo deponije smješteno je na sjevero-zapadnoj padini brda Banjevina. Razlog tome je što na
toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija mogla imati uticaja nakon
izgradnje.
Ovakvim izborom lokacije tijela deponije zaštićene su preostale tri strane brda Banjevina.
U nižim predjelima ovog kantona preovladavaju hrastove fitocenoze – šume sladuna i cera
(Quercetum confertae – cerris), iznad njih su šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae – cerris),
odnosno šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum) na toplijim ekspozicijama, dok su na
hladnijim položajima zastupljene šume bukve (Fagetum montanum). Na ovom području takođe
fragmentarno egzistiraju rijetko zaostale enklave šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti –
Fagetum).
U kanjonima rijeka i na litičastim padinama zastupljene su termofilne fitocenoze – šume crnog
graba (Orno – Ostryietum) i šume bukve i crnog graba (Ostryo – Fagetum).
Fauna se ogleda kroz brdsko-planinski pejzaž, a u ovom prostoru obitavaju: divokoza, medvjed,
kao i endemične rase kune – Mortes foina bosniaca. Od ptica žive: veliki tetrijeb, tetrijeb
ruževac, lešinar, sola, a potpuno je nestao orao bradan – Gypaetus barbatus. Od vodozemaca
rijetka vrsta alpskog daždevnjaka, a od zmija crna šarka. Veoma je veliki broj insekata od kojih
su mnogi endemični.
Istražnim geomehaničkim bušenjem terenskom odredbom i AC-klasifikacijom na predmetnoj
lokaciji konstatovani su litološki članovi gline prašinasto pjeskovite sa fragmentima drobine
škriljca (Sloj-2a).
Slika br. 9. Prikaz litoloških članova gline
Page 38
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 38
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
8 Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš
(zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih uticaja na okoliš
8.1 Uvod
Komunalne deponije predstavljaju nužan i veoma važan element i jedan su od osnovnih
preduslova bezbjednog i kulturnog življenja. Ovo je posebno izraženo u urbanim sredinama.
Stoga se ovi objekti moraju projektovati, izgraditi i kasnije u toku eksploatacije koristiti na način
kojim se obezbeđuje maksimalna zaštita životne sredine.
U kojoj će mjeri deponije ugrožavati životnu sredinu zavisi najviše od izabranih tehničko-
tehnoloških rešenja pri projektovanju i izgradnji ovako kompleksnog objekta. Način prijema
otpada, njegova selekcija u cilju valorizacije sekundarnih sirovina, način odlaganja ostatka
otpada, bitno utiču na stepen rizika, zatim primjenjeni materijali za sprječavanje migracije
procjednog filtrata u podzemlje, kao i tehnološka (radna) disciplina i primjena organizacionih
mjera doprinose smanjenju rizika ugrožavanja životne sredine.
Uticaji na životnu sredinu, kao posljedica rada regionalne deponije, mogu se javiti: u toku
izgradnje deponije sa svim pripadnim objektima, u toku eksploatacije i u slučaju havarije.
8.2 Promjene u fazi izgradnje regionalne deponije
U toku pripreme terena i izgradnje regionalne deponije, pratećih objekata i sadržaja, moguće je
da dođe do promjena i uticaja na životnu sredinu ograničenog perioda trajanja:
1. Rad građevinskih mašina, na skidanju sloja humusa, otkopu materijala, odvozu iskopanog
materijala na privremenu lokaciju u okviru kompleksa, ravnanju terena i dovozu kamenog
materijala i šljunka u cilju formiranja kvalitetne podloge za dno deponije i objekte postrojenja,
proizvodnja buke, zagađivanje vode, vazduha i zemljišta. Efekti po životnu sredinu su značajniji
ukoliko građevinske mašine i kamioni pri radu koriste neispravne izduvne sisteme i prosipaju
ulje i mazivo.
2. Promjene u morfologiji terena se ogledaju u:
uklanjanju stabala koja se nalaze na prostoru koji je projektom predviđen za izgradnju
sanitarnih kaseta, za izgradnju postrojenja za separaciju sekundarnih sirovina sa
pripadajućim objektima, manipulativnog platoa i servisnih saobraćajnica.
skidanju povšinskog sloja i širokom otkopu za formiranje sanitarnih kaseta i odlaganju
inertnog materijala na privremenu lokaciju u okviru kompleksa. Dio ovog materijala
koristiti će se tokom eksploatacije deponije kao prekrivni sloj i završni sloj, a otkopani
humus kao sloj za rekultivaciju.
Page 39
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 39
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
3. Posječena stabla se naknadno sijeku na dužinu koja je prilagođena transportu i koriste se kao
tehničko drvo i ogrijevni materijal.
Panjeve je potrebno ukloniti sa lokacije na kojoj se izvode građevinski radovi i odložiti na
privremenu lokaciju u granicama kompleksa regionalne deponije.
4. U toku gradnje i dopremanja različitog građevinskog materijala i opreme stvarati će se
otpadni materijal: građevinski šut, otpadna plastika od pakovanja, otpadno drvo od paleta, razni
izolacioni materijali, razni metalni otpad, papir i slično.
5. Tokom izvođenja građevinskih radova, moguće je da na površinu zemljišta i u vodotok
dospije prosuto gorivo i ulje iz građevinskih mašina, kao posljedica pucanja hidrauličnih crijeva
ili prosipanja goriva pri pretakanju. U cilju prevencije ovog uticaja na samom gradilištu u toku
izgradnje, manipulaciju gorivom obavljati iz kamiona cisterne na posebno pripremljenom platou
čime se sprječava rasipanje prosutog goriva po zemljištu i vodotoku.
Na posebno uređenoj površini vršiti sitne popravke, a zamjenu ulja vršiti specijalnim uređajem
uz primjenu vakuuma.
Većina promjena koje se dešavaju tokom izvođenja projekta su ograničenog perioda vremenskog
trajanja (traju koliko i sam proces izgradnje).
Promjene u morfologiji se na određen način amortizuju sanitarnim odlaganjem komunalnog
otpada u pripremljene kasete i završnom rekultivacijom površinskog sloja humusnim
materijalom i sadnjom autohtonih vrsta, čime se degradirani prostor vraća prvobitnoj namjeni.
8.3 Promjene u toku eksploatacije regionalne deponije
Poznavajući tehnološki proces koji se odvija na deponijama komunalnog otpada, može se
konstatovati da uticaji na životnu sredinu, koji se javljaju kao posljedica funkcionisanja deponije
i njenog korištenja kroz vrijeme imaju trajni karakter i kao takvi svakako da predstavljaju
posebno značajne i složene uticaje.
Istovremeno sa sprovođenjem postupka deponovanja, u deponovanom čvrstom otpadu dolazi do
odvijanja različitih biohemijskih procesa.
Da bi se zaokružio tehnološki proces i da bi se obezbjedili uslovi da regionalna deponija bude
sanitarna, neophodno je identifikovati vrste i količine svih elemenata koji mogu biti izvor
zagađenja životne sredine. Na osnovu tačne identifikacije moguće je preduzeti niz neophodnih
mjera za smanjenje ili sprječavanje njihovog štetnog uticaja na životnu sredinu.
8.4 Zagađenje zraka
U fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem mehanizacije na
lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i lebdećih čestica. Ove pojave su
neminovne, kratkog su djelovanja i bez trajnih posljedica po okolinu.
Page 40
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 40
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Pored ove pojave ostali uticaji na zrak su:
- povećana emisija prašine i čvrstih čestica prilikom izvođenja građevinskih radova,
- u slučaju incidentnih situacija (požar, eksplozija i sl.) koji mogu dovesti do velike emisije
štetnih materija u zrak,
- povećana emisija izduvnih plinova i čvstih čestica u slučaju kvarova i nepravilnog rada
mašina i uređaja sa sagorijevanjem,
- povećana emisija prašine i čvrstih čestica u slučaju nepravilnog rukovanja i odlaganja
komunalnog otpada,
- emisija štetnih plinova iz tijela deponije u slučaju kvarova na sistemu za prikupljanje i
odvodnju deponijskog plina.
8.5 Zagađenje zemljišta
Osnovne karakteristike zagađenja zemljišta, slično kao kod zagađivanja vode, karakterišu se kroz
fazu izgradnje i kroz eksploatacionu fazu.
U fazi eksploatacije deponije zagađenje zemljišta može biti uglavnom posljedica sljedećih
procesa:
- nekontrolisanog vođenja površinskih voda oteklih sa pristupnih i manipulativnih
površina,
- prodora filtrata u slojeve ispod deponije,
- raznošenja smeća vjetrom,
- prosipanja različitih tereta,
- taloženja iz atmosfere,
- rasipanja usljed kretanja vozila.
Upravljanje rizikom od kontaminacije tla u okolini i ispod deponije postiže se primjenom
definisane tehnologije deponovanja koja podrazumjeva izradu vodonepropusne folije (PEHD) i
drenažnog sistema i redovnog prekrivanja materijala unaprijed pripremljenim prekrivnim
materijalom.
Samo zagađivanje zemljišta, u prirodi nastajanja procesa zagađivanja voda moguće je prodorom
procjednih voda iz tijela deponije u podzemlje i bočno u okolni teren i njegovom filtracijom kroz
zemljište. Tako se rješenjem sprječavanja zagađenja voda istovremeno vrši i zaštita, odnosno
eliminacija mogućih zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije.
Ostala moguća zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije nisu od nekog većeg značaja
i sprječavaju se sprovođenjem procesa na samoj deponiji, kontrolom i regulacijom svih puteva
deponovanja.
Page 41
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 41
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
8.6 Uticaj buke, vibracije i toplote
Povećana buka na deponiji može nastati tokom pripreme terena za deponovanje.
Buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada kompaktora
za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog materijala.
Mehanizacija koja će se koristiti na deponiji proizvodi se po važećim standardima i zadovoljava
dozvoljeni nivo buke za radnu i životnu sredinu, te je istu potrebno održavati i servisirati.
Buka ne može štetno uticati na okolinu, obzirom da je lokacija deponije udaljena od naselja u
skladu sa važećim propisima, te da je uzet u obzir ovaj uticaj prilikom odabira lokacije.
Vibracije su također jedan od kriterijuma koji karakterišu odnos deponije i životne sredine i
nastaju kao posljedica više faktora.
Vibracije nastale na deponiji prvenstveno su izazvane tehnologijom sabijanja otpada i u tu svrhu
korištenih mašina. S obzirom na lokacijske karakteristike, kao i na karakteristike deponovanog
otpada u pogledu prigušenja generisanih vibracija, ovaj problem nije posebno izražen.
Moguće su vibracije kao posljedica rada opreme za selekciju otpada (istresne rešetke, transportne
trake, prese za sabijanje, ali ova problematika je oblast zaštite na radu radnika koji će ovdje biti
zaposleni.
Tokom normalnog procesa rada na deponiji, ne razvija se povećana toplota. Do pojave toplote
koja nije uobičajena, može da dođe samo u eventualnim incidentnim situacijama (pojave
požara).
8.7 Uticaj deponije na zdravlje stanovništva
Ne postoji mogućnost direktnih i trenutnih uticaja na stanovništvo kao posljedica rada
na deponiji,
Evenualno mogući indirektni i slabiji uticaji na najbližu okolinu u kojoj nema naselja
kroz:
- raznošenje otpada od strane insekata, životinja i pojava glodara kao mogućnost širenja
zaraze,
- raznošenje papira i lahkih otpadaka putem vjetra,
- nekontrolisano izdvajanje gasova iz sistema biotrnova:
u koncentraciji opasnoj po zdravlje ljudi,
akumulacija metana u zatvorenim prostorijama u koncentacijama koje izazivaju
eksploziju,
širenje neprijatnog mirisa,
pojava dima usljed paljenja otpada,
- nekontrolisana infiltracija zagađenih otpadnih voda u zemljište ispod i oko deponije
pri čemu može doći do degradacije i zagađivanja lokalnog vodosnabdevanja,
Obrušavanje tijela deponije,
Poplava usljed velikih padavina ili naglog topljenja snijega, koja može dovesti do
rušenja deponovanog otpada i objekata i direktno ugrožavanje okoline,
Požar i eksplozija.
Page 42
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 42
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Izloženost velikoj buci pored opreme za selekciju sakundarnih sirovina, može uticati na
oštećenje sluha osoblja koje je zaposleno na kompleksu. Privremeno oštećenje sluha se
manifestuje određenim simptomima kao što su nerazlikovanje sličnih riječi, preglasan
govor i zvonjava u ušima.
Dozvoljeno doziranje bukom u toku jednog dana zavisi od nivoa buke i kreće se u
granicama od:
90 dB(A) za osmosatno izlaganje,
93 dB(A) za četvorosatno izlaganje
97 dB(A) za jednosatno izlaganje.
Za zaštitu od buke koriste se mufovi i čepovi.
Mufovi obezbeđuju smanjenje buke za 15 dB(A), ali su neudobni u određenim uslovima i
pri dužoj upotrebi. Čepovi za uši obezbeđuju smanjenje buke za 5 do l0 dB(A) i
jednostavni su za upotrebu ali im se mora posvetiti velika pažnja po pitanju higijene. I
mufovi i čepovi nejednako štite od buke pri različitim frekvencijama.
Page 43
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 43
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
9 Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada
koje produkuje postrojenje
Tehničkom dokumentacijom projektovana su takva tehničko-tehnološka i urbanistička rješenja
kompleksa regionalne sanitarne deponije, koja su uključivala primjenu posebnih mjera koja
imaju za cilj sprječavanje i suzbijanje mogućih negativnih uticaja i neželjenih pojava do kojih
može doći pri separaciji sekundarnih sirovina i odlaganju čvrstog otpada.
9.1 Mjere zaštite vazduha
Pošto su glavni elementi zagađenja vazduha čvrste čestice prašine, izdvojeni gasovi i neprijatni
mirisi, tehničko-tehnološke mjere koje se moraju preduzeti za umanjenje dejstva ovih zagađivača
su sljedeće:
Nastajanje letećih-čvrstih čestica i njihovo rasprostiranje po okolini spriječiti će se
pravilnim sprovođenjem postupaka deponovanja (razastiranje, sabijanje i prekrivanje
inertnim materijalom). U ljetnjom periodu, tokom sušnih dana, kada je povećana
mogućnost širenja prašine, tijelo deponije će se redovno poljevati vodom ( recirkulacijom
procjednih voda sistemom rasprskivača raspoređenih po obodu deponije ili prskanjem iz
autocisterni).
Gasovi koji se stvaraju usljed dekompozicije deponovanog otpada (anaerobnog
razlaganja) kontrolisano će se odvoditi sistemom za degazaciju deponije "otplinjavanje"
izgradnjom.
Širenje neprijatnih mirisa eliminisati će se samim postupkom sanitarnog deponovanja, pri
kome se vrši svakodnevno pokrivanje odloženih količina otpada inertnim materijalom.
Oko kompleksa deponije formirati će se vegetacioni zaštitni pojas koji će predstavljati
dodatnu branu rasprostiranju mirisa. Ovaj pojas će biti usklađen sa pravcima dominantnih
vjetrova, dispozicijom naseljenih mjesta i pojedinačnih kuća i karakterističnom
konfiguracijom terena. Pojas treba podići od vrsta brzog rasta, dugog vegetacionog
perioda, bogatog habitusa i vrstama sa svojstvima emitovanja eteričnih i fitocidnih
materija.
Page 44
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 44
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
9.2 Mjere za zaštitu zemljišta
Da bi se izbjeglo zagađivanje zemljišta potrebno je preduzeti sljedeće mjere:
a) Površinsko odlaganje zemljišta raznošenjem lahkih otpadaka po okolini spriječiti će se
svakodnevnim zbijanjem otpadaka i prekrivanjem dnevno odloženih količina otpada
slojem sabijenog inertnog materijala. Na ovaj način onemogućiti će se i raznošenje
otpada putem ptica i životinja.
b) Oko deponije je postavljena ograda, propisanog izgleda i visine sa kolskom i pješačkom
kapijom na ulazu. Ograda će se redovno čistiti od lahkih frakcija otpada (papir, plastične
kese i slično) koje mogu bih raznošene u toku vjetrovitih dana. Zaštitna ograda
istovremeno sprječava i nekontrolisano kretanje nezaposlenih osoba. Također ona
sprječava nekontrolisan ulaz divljih i domaćih životinja i glodara u tijelo deponije.
Periodično će se provoditi dezinfekcija i deratizacija. Zaštitni pojas vegetacije uskladiti
će se sa pravcima dominantnih vjetrova što takođe onemogućava raznošenje lahkih
frakcija otpada.
c) Predvidjeti mjere zaštite na radu po važećim propisima, pogotovo kada je u pitanju rad na
liniji postrojenja za separaciju sekundarnih sirovina.
9.3 Mjere za zaštitu od zračenja
a) Zabraniti deponovanje otpada sa radioaktivnim svojstvima,
b) Prije početka rada regionalne deponije postaviti table od trajnog materijala sa
neizbrisivim natpisom na ulazu u kompleks deponije. Na tabli moraju biti upisani
sljedeći podaci:
- adresa preduzeća koja odlažu otpad na regionalnoj deponiji,
- zabranjene i dozvoljene vrste otpada,
- radno vrijeme,
- druge značajne informacije.
c) Obavezna kontrola vrste otpada koje vozilo doprema na deponiju i to ispred kapije
kompleksa.
Page 45
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 45
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
9.4 Mjere zaštite zdravlja stanovništva
a) Projektovati ogradu oko cijelog kompleksa deponije sa odgovarajućim prečnikom
stubova, odgovarajućom visinom ograde i kapije na ulazu,
b) Svakodnevno i redovno vršiti prekrivanje čvrstog otpada inertnim materijalom
određene debljine,
c) Sprovođenje povremene dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije,
d) Predvidjeti formiranje zaštitnog pojasa visokog zelenila oko cijelog kompleksa
deponije.
e) Projektovati sistem "biotrnova" sa kontrolisanim odvođenjem svih izdvojenih
gasova u atmosferu (pasivni sistem sa bakljom), odnosno aktivni sistem.
f) Postaviti alarmni sistem za detekciju prisustva eksplozivne koncentracije metana.
g) Formirati tijelo deponije na vodonepropusnoj podlozi (PEHD) koja ima koeficijent
filtracije lx10-9 cm/s.
h) Postaviti drenažni sistem preko vodonepropusne podloge za prikupljanje
procjednih otpadnih voda i njihovo kontrolisano odvođenje u sistem za
prečišćavanje otpadnih voda.
i) Prečišćavanje otpadnih voda do zahtjevanog nivoa.
j) Pravilno proračunati nagibe kosina i deponovanog otpada kako bi se onemogućilo
obrušavanje deponije.
k) Projektovati sistem za prihvat i odvođenje obodnih voda sistemom otvorenih
kanala.
l) Redovno kontrolisati otpad pri ulasku u deponiju.
m) Vršiti redovno zasipanje otpada inertnim materijalom uz stalno obezbeđenje
rezervi inertnog materijala.
n) Zabrana deponovanja zapaljivog ili potencijalno zapaljivog, a nezaštićenog
otpada.
o) Zabrana spaljivanja otpada na deponiji.
p) Planirati postavljanje hidrantske mreže za gašenje požara uz obezbeđenje dovoljne
količine tehničke vode u posebnom rezervoaru.
q) Obezbeđenje TT mreže sa nadležnom protiv-požarnom službom.
9.5 Mjere koje treba preduzeti izmjenom klimatskih uslova
a) Obezbjeđeno i propisano kvašenje čvrstog otpada i materijala pri formiranju
slojeva-kaseta. Obavezno zasipanje vlažnim (orošenim) inertnim materijalom.
Postupak se ponavlja svakog dana, dok traje period visokih temperatura,
b) Obezbjeđenje rezervoara i instalacija od zamrzavanja ukopavanjem na dovoljnoj
dubini i zatrpavanjem,
c) U objektima linije za separaciju sekundarnih sirovina, u poslovnom objektu,
radionici, objektu za pranje vozila, sanitarnim čvorovima predvidjeti grijanje, a za
radnike koji rade na otvorenom prostoru propisati adekvatnu zaštitnu odjeću i
obuću,
Page 46
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 46
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
d) Depo inertnog materijala držati u blizini aktivnog dijela deponije,
e) Projektovati otvorene obodne kanale, čiji kapacitet treba da bude znatno veći od
količine voda koje bi se mogle javiti na definisanoj slivnoj površini,
f) Postavljanjem mreže »biotrnova" obezbjediti će se redovno odvođenje
deponijskog gasa, pa se ne očekuju značajne koncentracije u radnoj zoni deponije.
g) U saradnji sa nadležnim komunalnim službama i službama za održavanje putne
mreže redovno održavati pristupne puteve regionalnoj sanitarnoj deponiji.
9.6 Mjere koje treba preduzeti u zaštiti eko sistema
Predviđenim mjerama zaštite i rekultivacijom površina za deponovanje tokom rada i po
završetku rada obezbjeđuje se zaštita eko sistema:
vraća se pedološki pokrivač i preduzimaju sve potrebne mjere unapređenja kvaliteta
supstrata do nivoa koji je bio na početku deponovanja,
formiraju se nove ozelenjene površine čime se vraća kvalitet zemljišta u odnosu na
početno stanje prije izgradnje deponije,
izuzev površina za deponovanje, degradacija ostalog prostora eliminiše se u
predeksploatacionom periodu postavljanjem zelenog pojasa,
za vrijeme eksploatacije deponije, prostor za deponovanje se planski popunjava radi
formiranja potrebne konfiguracije terena, a finalna prekrivka se formira po kvalitetu i
dubini kao adekvatna podloga za postupak rekultivacije,
po završetku rada deponije predviđena je rekultivacija površine za deponovanje.
9.7 Mjere za sprečavanje akcidentnih (udesnih) situacija
a) Detaljnim geološkim i hidrogeološkim uslovima definisani su uslovi
projektovanja, iz kojih slijede sve mjere bezbjednosti.
b) Opasnost od pojave požara spriječiti sljedećim mjerama:
svakodnevno prekrivanje otpada inertnim materijalom,
stalna kontrola otpada na deponiji,
postojećom hidrantskom mrežom gasiti manje požare, a u slučaju većeg požara
aktivirati vatrogasnu brigadu u gradu,
predvidjeti instalaciju dojave požara u svim objektima deponije koja aktivira
vatrogasnu brigadu u gradu,
opremenje svih objekata regionalne deponije protivpožarnom opremom i predvidjeti
obuku zaposlenih.
Kao mjere za zaštitu od eksplozije predvidjeti ugradnju detektora metana u svim
zatvorenim objektima na deponiji. Kontrolisana evakuacija deponijskog gasa (pasivna i
aktivna), predstavlja mjeru za sprječavanje eksplozije tijela deponije.
c) Preduzimanje aseizmičnih mjera pri gradnji svih objekata i građevinskih zahvata.
Page 47
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 47
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
10 Ostale mjere radi usklađivanja s osnovnim obavezama operatora, posebno
mjera nakon zatvaranja postrojenja
Ostale mjere zaštite su slijedeće:
a) Eventualna pojava zaraze sprečiti će se svakodnevnim prskanjem kaseta deponije
odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, kao i periodičnim provođenjem dezinsekcije i
deratizacije.
b) Poslije završetka svakog radnog dana, radne površine na liniji za separaciju grubo očistiti
od ostatka otpada i poprskati dezinfekcionim sredstvom za eliminisanje neprijatnih
mirisa.
c) Uticaji koji mogu nastati od povišenog nivoa buke mogu se ublažiti korištenjem
savrernenih mašina za deponovanje. Ublažavanje ovog uticaja znatno će doprinjeti i
zaštita vegetacionog pojasa oko deponije.
Prekrivanje deponije otpada nakon njenog zatvaranja (predviđeno nakon cca 20 godina),
odnosno nakon popunjavanja tijela deponije pokrovnim brtvenim i rekultivirajućim slojem
pozitivno će uticati na stanje kvaliteta okoliša. Završni pokrovni i rekultivirajući sloj, koji se
izvode na vršnim i bočnim stranicama tijela deponije, imaju višestruku ulogu. Najvažniji cilj
pokrovnog brtvenog sloja je onemogućavanje prodora oborina u otpad, odnosno smanjenje
količine procjednih voda. Na taj se način smanjuje eventualni negativni uticaj odlagališta na
kvalitetu podzemnih voda.
Druga važna osobina pokrovnog sloja je sprječavanje nekontrolisanog zagađivanja zraka
pasivnim otpuštanjem bio-plina, lebdećih čestica, aerosola i drugih produkata. Na taj način bio-
plin, kao produkt biorazgradnje otpada, može se ekonomično iskorištavati.
Ozeljenjivanje pokrovnog sloja adekvatnom vegetacijom, osim što će imati pozitivan uticaj na
estetski izgled deponije, odnosno njegovo uklapanje u okolni prostor, pozitivno će uticati na
održavanje vlažnosti pokrovnog sloja, te smanjenu mogućnosti pojave ispiranja i erozije pokosa.
Page 48
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 48
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
11 Mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov
utjecaj
Monitoring pojedinih veličina potrebno je izvršiti je u skladu s važećim propisima i standardima
za ovakvu vrstu mjerenja i ispitivanja.
11.1 Prijedlog monitoring plana kvalitete zraka
Prije početka izgradnje potrebno je odrediti „nulto stanje“ kvalitete zraka na lokaciji deponije i
kod najbližih naseljenih objekata. Mjerenje parametara kvalitete zraka izvršiti na osnovu
Pravilnika monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak ("Službene novine F BiH", br. 1/12;
9/14).
Navedenim Pravilnikom određen je period usrednjavanja, granična vrijednost, granica
tolerancije, tolerantna vrijednost i rok za dostizanje granične vrijednosti ukoliko se mjerenjima
utvrdi prekoračenje. Kvaliteta zraka je predstavljena koncentracijom date zagađujuće materije u
zraku i izražava se u mikrogramima zagađujuće materije po kubnom metru zraka, svedeno na
temperaturu od 293 K i pritisak od 101,3 kPa. Također, kvalitet zraka definiran je i parametrom
koji definira zagađivanje tla iz zraka (sediment), ovaj parametar ima dimenziju mg/m2d.
Granične vrijednosti kvalitete zraka odnose se na otvoreni prostor pojedinog područja, vodeći
računa da prirodni sadržaji (ljudi, biljke i životinje), kao i da izgrađena dobra, ne budu ugrožena
djelovanjem zagađujućih materija. Ove vrijednosti se dakle ne primjenjuju na zatvoreni prostor
radnog mjesta, na kojem radi radno sposobni (zdravi) dio stanovništva i gdje je izloženost
zagađenom zraka znatno kraća, a dozvoljene vrijednosti štetnih materija su znatno veće od
graničnih vrijednosti kvalitete zraka. Na navedenim mjernim mjestima potrebno je od strane
ovlaštene institucije izvršiti mjerenja slijedećih polutanata:
- Ukupne lebdeće čestice, ULČ;
- Suspendovane čestice (PM10);
- Suspendovane čestice (PM2.5);
- Taložni prah (UTM);
- Sumpordioksid SO2;
- Azotnioksidi NOx;
- Hidrogensulfid, H2S;
U taložnom prahu potrebno je odrediti sljedeće:
- Arsen, As;
- Kadmij, Cd;
- Živa, Hg;
Page 49
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 49
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
- Nikl, Ni;
- polihlorirane ugljenovodike, PAH
Prvo mjerenje kvalitete zraka na mjernim mjestima izvršiti najkasnije 3 mjeseca prije početka
rada deponije. Jednom godišnje pribaviti meteorološke podatke, i to s najbliže meteorološke
stanice za volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu),
temperaturu (minimum i maksimum) i ružu vjetrova. U toku rada i nakon zatvaranja deponije
mjerenja vršiti jednom godišnje u narednih 10 godina. Mjesečno mjeriti koncentracije CH4,
CO2, i H2S, u deponijskom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6
mjeseci. Ako se rezultati mjerenja sastava i koncentracije deponijskog plina ponavljaju, mjerenja
obavljati svaki šest mjeseci.
11.2 Prijedlog monitoring plana kvalitete zemljišta
Ispitivanje zemljišta provesti na 1 lokaciji uzimanjem prosječnog uzorka, i to na dopuštene
masene koncentracije tvari i vrijednosti fizikalno-hemijskih veličina u skladu sa Pravilnikom o
utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog
ispitivanja (“Službene novine Federacije BiH,” br. 72/09), ispitivanje je potrebno izvršiti na
slijedeća fizička i hemijska svojstva:
Teksturni sastav tla:
- postotni sadržaj čestica tla
- teksturna oznaka po Vageleru
Hemijska svojstva:
- reakcija zemljišta (pH u H2O) i (pH u 1M KCl-u)/elektrometrijski na pH-metru,
- sadržaj karbonata CaCO3 (u %),
- sadržaj teških metala (ukupni oblik): olova (Pb) mg/kg; kadmija (Cd) mg/kg; žive (Hg)
mg/kg ; cinka (Zn) mg/kg; bakra (Cu) mg/kg; kroma (Cr) mg/kg; nikla (Ni), kobalt (Co)
i arsena (As) mg/kg/ na AAS,
- sadržaj ukupna koncetracija policikličnih aromatskih ugljenovodika (PAH-ova) (plinska
hromatografija).
Uzimanje uzorka zemljišta potrebno je izvršiti neposredno ispod deponije. Prvo ispitivanje
izvršiti najmanje tri mjeseca prije početka odlaganja, a zatim svakih 5 godina za vrijeme
deponije, nakon prestanka odlaganja izvršiti jedno ispitivanje, drugo nakon 10 godina i treće
nakon 20 godina.
Geodetski snimati odlagalište radi kontrole slijeganja jednom godišnje za vrijeme korištenja, a
nakon zatvaranja 10 godina svake četvrte godine.
Page 50
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 50
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
11.3 Prijedlog monitoring plana kvalitete voda
Prije početka gradnje deponije izvršiti određivanje „nultog“ stanja kvalitete vode iz vodotoka za
koje se očekuje negativni uticaj deponije. Na definisanim mjernim mjestima potrebno od strane
ovlaštene institucije izvršiti mjerenja polutanata prikazanih u narednoj tabeli. Učestalost
mjerenja kvalitete vodotoka je dva puta godišnje u toku rada deponije i jednom godišnje nakon
zatvaranja. Eflunet iz postrojenja za prečišćavanje treba kontrolirati svaka tri mjeseca.
Tabela br. 2. Parametri monitoringa kvalitete vodotoka i efluenta nakon prečišćavanja
Parametar Jedinica mjere
A Opći parametri
1 Maksimalna temperatura 0C
2 pH
3 Taložive materije ml/l
4 Ukupne suspendirane
materije
mg/l
B Organski parametri
1 Fenoli mg/l
2 Ukupna ulja i masti mg/l
3 PCB mg/l
C Anorganski parametri
1 Aluminij, Al mg/l
2 Antimon, Sb mg/l
3 Arsen, As mg/l
4 Bakar, Cu mg/l
5 Barij, Ba mg/l
6 Bor, B mg/l
7 Cijanidi slobodni mg/l
8 Cijanidi ukupni mg/l
9 Cink, Zn mg/l
10 Fluoridi mg/l
11 Hlor slobodni mg/l
12 Hlor ukupni mg/l
13 Hloridi mg/l
14 Hrom šestovalentni, Cr6+ mg/l
15 Hrom ukupni, Cr mg/l
16 Kadmij, Cd mg/l
17 Kalaj, Sn mg/l
18 Kobalt, Co mg/l
19 Mangan, Mn mg/l
20 Molibden, Mo mg/l
Page 51
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 51
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
21 Nikal, Ni mg/l
22 Olovo, Pb mg/l
23 Selen, Se mg/l
24 Srebro, Ag mg/l
25 Sulfati, SO4 mg/l
26 Sulfidi, S mg/l
27 Sulfiti, SO3 mg/l
28 Talij mg/l
29 Vanadij mg/l
30 Volfram mg/l
31 Željezo, Fe mg/l
32 Živa, Hg mg/l
33 Ukupni N mg/l
34 Ukupni P mg/l
35 Amonijak mg/l
36 Sulfati mg/l
37 Hloridi mg/l
38 Fosfati mg/l
39 Floridi mg/l
11.4 Prikaz planiranog načina saradnje nositelja zahvata s javnošću tokom i nakon
puštanja u rad deponije
Kako bi se problemi iz područja upravljanja otpadom mogli rješavati na zadovoljavajući način,
potrebno je uključiti i javnost. Dugoročna podrška javnosti za
programe zbrinjavanja otpada postići će se edukacijom. Edukacijski program stanovništva počet
će već prezentacijom ove Studije i nastavit će se tokom rada deponije. Nositelj zahvata će
provoditi edukacijski program podizanjem ekološke svijesti stanovništva te obavještavanjem o
napredovanju radova na izgradnji deponije putem:
- stalnih edukacijskih programa,
- stalnih kontakta s lokalnom zajednicom,
- maksimalnom upotrebom medija
- pristupačnim projektnim timom i sl.
Page 52
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 52
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
12 Predviđena alternativna rješenja
Prva alternativa ovom projektu je ništa ne raditi, što znači nastaviti odlaganje na divlje deponije,
kao što je bila praksa do sada. Ova alternativa nije prihvatljiva uzimajući u obzir uticaje na
okoliš (sadašnje i buduće) i na lokalnu zajednicu, te uslove nadležnih institucija i provedbenih
propisa.
Alternativa izgradnji uređene sanitarne deponije ne postoji, jer se otpad mora odlagati.
Izgradnjom deponije „Trešnjica“ eliminirati će se nastajanje divljih deponija čiji je broj u porastu
na teritoriji Gornjedrinske regije.
Uz deponiju se predviđa i izgradnja postrojenja za separaciju otpada i izdvajanje korisnih
materija, što će dovesti do smanjenja odloženog otpada na deponiju i samim tim i smanjenje
uticaja na okoliš, te povećanje broja uposlenih.
Jedina alternativa jeste kod izgradnje sortirnice, obzirom da postoje razne tehnologije obrade
otpada. Kod ovih metoda poboljšani su uslovi uticaja na okoliš. Može se kombinovati mobilna
jedinica zajedno sa ostalim sadržajem
13 Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dopuštenja koja će biti izdata
zajedno sa okolišnim dopuštenjem
Nema zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja, a u sklopu ovog zahtjeva date su određene
saglasnosti za regionalnu sanitarnu deponiju ''Trešnjica“.
Page 53
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 53
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
14 Netehnički rezime
Izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg
područja i namjenama površine predmetne lokacije
Nacrt prostornog plana grada Goražda 2017-2037
Page 54
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 54
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Prikaz regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" na nacrtu prostornog plana grada Goražda 2017-
2037
Godine 2009. urađena je Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju
Gornje Podrinje (obrađivači: HEIS i Bosna-S). U ovoj studiji, kao najpovoljnija lokacija za
regionalnu sanitarnu deponiju, na osnovu višekriterijumskog vrednovanja, izabrana je lokacija
Trešnjica u opštini Goražde. U međuvremenu su opštine iz RS odustale od ove lokacije, a kao
moguća lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju za opštine u RS se izdvojio lokalitet Carevo
guvno u opštini Čajniče.
Prijedlog Prostornog plana Federacije BiH za period 2008 - 2018. godina je definisao lokalitet
Trešnjica na području naseljenog mjesta Vučetići u opštini Goražde kao planirani centar za
upravljanje otpadom - međuopćinsku deponiju. Zbog svega navedenog lokalitet Trešnjica je
planiran kao kantonalna sanitarna deponija.
Postojeće privremene deponije komunalnog otpada Gavrić, Međugradi i Šišeta se
zadržavaju do stavljanja u funkciju kantonalne sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjica.
Investitor posjeduje odobrenje za građenje broj: UPI/03-23-2-259/18 od 2.9.2020. godine izdato
od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Page 55
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 55
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Lokacija deponije
Lokacija sanitarne regionalne deponije „Trešnjica“ u općini Goražde usvojena je na osnovu
Studije vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje. Studija je
urađena 2009. godine od strane konzorcija dvije kompanije (Bosna – S i Instituta za hidrotehniku
Sarajevo). Naručilac izrade Studije bila je razvojna agencija iz Sarajeva „Serda“ d.o.o.
Predmetna deponija udaljena je cca 5,0 km od grada Goražda u pravcu sjevero-zapada. Lokacija
deponije smještena je na vrhu brda Banjevina sa najvećom kotom terena od 636,50 m.n.m.
Greben brda Banjevina je prirodna vododjelnica povremenim potocima koji pripadaju slivu
Podhranjskog i Glamočkog potoka, a njihov raspored i položaj je uticao na izbor mikrolokacije
deponije u okviru predloženog sveobuhvata. Tijelo deonije smješteno je na sjevero-zapadnoj
padini iz razloga što na toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija
mogla imati uticaja nakon izgradnje.
Lokacija deponije „Trešnjice“ je povoljna, jer ne ugrožava opštu stabilnost terena, nema
susjednih objekata, ima dobre saobraćajne veze, te ima okolišnu dozvolu.
Za zaštitu od prodiranja voda iz deponije treba primjeniti standardni zaštitni sistem kako je to
predloženo u Misiji.
Lokacija RD „Trešnjica“ nalazi se na zemljištu označeno je kao k.č. 3710, 3711, 3712, 3713,
3714, 3715, 3716, 3717, 3718, 3719, 3720, 3724, 3734 K.O. Podhranjen, grad Goražde.
Predviđena parcela za regionalni kompleks „Trešnjica” obuhvata površinu zemljišta od 63674
m2, a čine je sljedeći sadržaji:
Ulaz sa portirnicom gdje se vrši kontrola i registracija ulaska i izlaska vozila,
Kolska vaga,
Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara,
Upravna zgrada,
Laboratorija,
Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina,
Parking za osobna vozila,
Parking za teretna vozila i
Uređaj za spaljivanje deponijskog gasa (sukladno usvojenom Tehničkom rješenju).
Page 56
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 56
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Opis pogona, postrojenja i aktivnosti
Tijelo deponije smješteno je na sjevero-zapadnoj padini brda Banjevina. Razlog tome je što na
toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija mogla imati uticaja nakon
izgradnje.
Ovakvim izborom lokacije tijela deponije zaštićene su preostale tri strane brda Banjevina.
Radnim kasetama se uslovljava dinamika odlaganja komunalnog otpada na radnu plohu. Podužni
i poprečni pad radnih ploha obezbjedit će prikupljanje ocjednih voda. Procjedne vode iz tijela
deponije prikupljat će se sistemom drenažnih cijevi položenim po dnu radne plohe u drenažnom
sloju od šljunka.
Za formiranje radnih ploha neophodno je izvesti obimne zemljane radove na terenu u širokom
otkopu. Iskopani zemljani materijal bit će odlagan na privremenu deponiju, a taj materijal će se
koristiti kao dnevna prekrivka komunalnog otpada nakon odlaganja.
Koncepcija rješenja dozvoljava fazno izvođenje radova sa vremenskim pomakom koji bi se
prilagodio dinamici odlaganja komunalnog otpada.
Karakteristični poprečni presjek kroz tijelo sanitarne deponije Trešnjica I, II, III, i IV faze
odlaganja otpada
Opis proizvodnog procesa, pogona i postrojenja
Predviđenim maršutnim putevima komunalni otpad iz općina dolazi do kapije RD „Trešnjica“.
Portir evidentira iz koje je općine pristigao komunalni otpad, kao i da u komunalnom otpadu
nema opasnih i drugih materija koje nisu predviđene za tretman na liniji za separaciju
sekundarnih sirovina. Po potrebi se uzima uzorak iz kamiona i analizira u pogonskoj labaratoriji.
Kamion sa otpadom se mjeri na kolskoj vagi, evidentira količina i otpad istresa na istresnu
rešetku linije za separaciju.
Ukoliko je evidentno da se u pristiglom kamionu, sa pomješanim otpadom nalaze i opasne
materije (zapaljive, infektivne, korozivne i druge sa liste), isti se usmjerava na poseban radni
plato na kome se ručno, uz pomoć odgovarajućih pomagala i alata, odvoje opasne materije, a sav
ostatak otpada se tretira na istresnoj rešetki.
Page 57
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 57
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Sa izdvojenim opasnim otpadom, odnosno otpadom koji se ne odlaže na sanitarnoj deponiji se
postupa po posebnom postupku.
Opis i karakteristike tehnološkog postupka sanitarnog deponovanja
Odlaganje otpadaka
Poslije izdvajanja korisnih sekundarnih sirovina, koje se odvija u objektima linije za separaciju i
selekciju, biorazgradijivi i drugi komunalni otpad koji nije separisan se utovara u kamione kipere
i dovozi servisnim putem i pristupnim saobraćajnicama na etaže platoa za deponovanje.
Odlaganje otpadaka na deponiji vrši se površinskim načinom odlaganja na površinu
pripremljenog terena. Ukoliko se radi o početnoj fazi deponovanja, teren je prethodno
pripremljen presvlačenjem zaštitnom vodonepropusnom folijom, geosintetičkom folijom,
drenažnim i cijevima za degazaciju, kao i slojem šljunka. Ukoliko se radi o ranije
eksploatisanom prostoru, deponovanje se vrši na novu kasetu određene faze, odnosno etaže.
Vozilo koje dovozi čvrste otpatke, projektovanim transportnim putem dolazi do određene radne
zone ili radne površine na tijelu deponije i istovara otpad.
Širina i dužina radne zone su promenljive veličine koje zavise od topografskih uslova, zapremine
čvrstih otpadaka koji se dnevno odlažu, od broja i gabarita specijalnih mašina koje rade na
deponiji, kao i od broja vozila koja istovremeno istovaruju otpad.
Dimenzije kasete treba održavati konstantnim u toku cijelog perioda deponovanja. Od ovih
dimenzija, ali ne i visine, se može odustati samo pri formiranju krajnjih kaseta posmatranog
prostora, iz razloga što se raspoloživa površina ne može pravilno podijeliti tako da sve ćelije u
jednom redu budu identične, već su prva i poslednja ćelija u jednom redu prilagođene tako da se
mogu formirati bočne škarpe.
U praksi je skoro nemoguće izvesti tačne dimenzije kaseta kako je navedeno u prethodnom
tekstu. Kao prvo, količina otpada koja se doveze u toku dana varira od dana do dana i zavisi od
godišnjeg doba, vremenskih prilika, perioda kada su praznici, godišnji odmori i drugi faktori.
Također, količina otpada koji će se konačno sanitarno deponovati zavisi od procenta izdvajanja
sekundarnih sirovina na liniji za separaciju.
Velikim i grubim mašinama (kompaktor, traktor gusjeničar, utovarivač) skoro je nemoguće
postići takvu tačnost da kaseta ima iste dimenzije, treba težiti što ujednačenijim kasetama, jer to
u mnogome olakšava rad na sanitarnoj deponiji. Osim toga, svaka etaža, odnosno faza imaju
različite visine, pa je nemoguće u svakoj postići konačne visine slojeva bez ostatka. Neophodno
je svaku etažu popuniti do konačne visine, tj. gornje završne kasete i očekuje se da će one biti
manje, ali bez obzira na njihovu visinu, neophodno ih je prekriti inertnim materijalom.
Ravnanje i zbijanje otpadaka
Otpaci se, po dovoženju sa platoa linije za separaciju sekundarnih sirovina, sistematski razastiru,
tj. izravnjavaju u slojevima debljine 0,2-0,3 m i formiraju nagibi 1:2 i zbijaju kompaktorom do
određene gustine. Na svaki zbijeni sloj, kompaktor rasprostire sljedeći tanki sloj otpada preko
Page 58
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 58
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
radne površine i ponovo ga sabija. Ova operacija se ponavlja sve dok se ne postigne ukupna
visina radnog sloja i dok se svi otpaci obuhvaćeni jednim iznošenjem ne rasporede i ne sabiju.
Stepen sabijanja je kritičan parametar za vijek regionalne sanitarne deponije, zbog čega je
neophodno da kompaktor prelazi preko sloja otpadaka 4-5 puta.
Srednja gustina otpadaka i inertnog materijala poslije sabijanja treba da iznosi: 0,85 t/m3 za
komunalni otpad, 0,73 t/m3 za inertni industrijski otpad i 1,60 t/m3 za prekrivni materijal.
Postizanje ovih vrijednosti zavisi od:
debljine slojeva koji se sabijaju,
od efikasnosti izdvajanja frakcija na liniji za separaciju koje na deponiji otežavaju
sabijanje (PET boce, folije, limeni delovi, kabasti otpad, granje i slično),
od broja prelaza kompaktora i od smjera njegovog kretanja, jer kompaktor treba
isključivo da ide uz radno čelo, a ne obrnuto.
Treba napomenuti da se najbolje gustine sabijanja postižu kod slojeva čija debljina ne prelazi 0,5
m, pa je stoga najefikasnije da se sabijanje vrši preko većeg broja tanjih slojeva.
Ravnanje i sabijanje je bolje ukoliko su otpaci vlažni, ali s obzirom da vlaga ubrzava razlaganje
organskih materija, što dovodi do povećanog izdvajanja gasova, vlaženje otpadaka treba svesti
na minimum. Vlaženje otpadaka treba vršiti samo ljeti i za vrijeme dužih sušnih perioda,
prskanjem iz neke cisterne ili pak prskanjem prečišćenom otpadnom vodom sa postrojenja za
prečišćavanje.
Definisanje visine slojeva i načina prekrivanja
Cjelokupna količina otpadaka koja se u toku jednog radnog dana rasprostiru i sabiju preko jedne
radne površine, po završetku radnog dana, prekriva se inertnim materijalom, koji se također
sabija kompaktorom, tako da na kraju radnog dana ne ostaje ni jedan dio otpada neprekriven,
čime se postiže veliki efekat na zaštiti okolnog prostora, ptice i glodari ne mogu da raznose
materijal, vjetar neće raznositi lahke komade otpada, neće se osjećati neprijatni mirisi, debljina
dnevnog inertnog prekrivača za deponiju „Trešnjica“ iznosi 30 cm.
Pored dnevnog prekrivanja, neophodno je sprovoditi i završno prekrivanje. Završne slojeve
otpada po pojedinačnim fazama rada potrebno je prekriti inertnim materijalom debljine 0,5 m.
Karakteristike prekivnog materijala
Karakteristike inertnog materijala koji će se koristiti za prekrivanje kaseta značajno utiču na
kvalitetno sprovođenje i funkcionisanje projektovanog tehnološkog procesa deponovanja.
U sljedećoj tabeli su date osnovne karakteristike materijala koji se mogu koristiti za prekrivanje
otpada.
Za prekrivanje kaseta na deponiji, potrebno je obezbjediti materijal koji se sastoji od pijeska i
pjeskovite i prašinaste gline koji su prema karakteristikama odlični prekrivni materijali.
Page 59
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 59
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energije koja se koristi ili koju proizvodi
pogon i postrojenje
Tokom provedbe projekta izgradnje regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ i uspostave
sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja otpada koristit će se građevinski
materijal.
Najčešće prisutni materijali prilikom izvođenja građevinskih radova, kao i prethodnih radova, bit
će: zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla,
zatim bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak i dr. Isto tako maziva, ulja i
goriva za mašine i vozila će se koristiti tokom faze izgradnje objekata.
Bitno je naglasiti da će pored navedenih materijala biti korišteni i druge vrste i količine
materijala koji se koriste prilikom izvođenja građevinskih a čiju je količinu u ovoj fazi nemoguće
procjeniti. U te materijale spadaju pogonska goriva i maziva za građevinske mašine i
agregate,niz građevinskih materijala, ambalaža i sl.
U fazi rada objekta i sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada
koristit će se određena količina različitih materijala koji su neophodni za pravilno funkcionisanje
sistema sanitarnog odlaganja komunalnog otpada.
Za prekrivanje kaseta na deponiji, potrebno je obezbjediti materijal koji se sastoji od pijeska i
pjeskovite i prašinaste gline koji su prema karakteristikama odlični prekrivni materijali.
Izvori emisija iz pogona i postrojenja
Pri radu regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" može doći do određenih uticaja na životnu
sredinu, koje je potrebno mjerama zaštite smanjiti ili ukloniti. Ovi uticaji ogledaju se kroz:
u fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem
mehanizacije na lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i
lebdećih čestica.
u uslovima suhog i toplog vremena, moguće je zagađivanje zraka lebdećim česticama
(prašina) s površine deponije, tokom sanacije deponije može se očekivati zagađivanje
zraka usljed prometovanja teretnih vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske
operative,
buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada
kompaktora za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog
materijala.
emisija u vode i tlo koja nastaje prilikom popravke mehanizacije i pranja vozila, te u
upravnoj zgradi, u objektima sa kupatilima.
Page 60
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 60
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Stanje lokacije pogona i postrojenja
Predmetna deponija udaljena je cca 5,0 km od grada Goražda u pravcu sjevero-zapada. Lokacija
deponije smještena je na vrhu brda Banjevina sa najvećom kotom terena od 636,50 m.n.m.
Greben brda Banjevina je prirodna vododjelnica povremenim potocima koji pripadaju slivu
Podhranjskog i Glamočkog potoka.
Tijelo deponije smješteno je na sjevero-zapadnoj padini brda Banjevina. Razlog tome je što na
toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija mogla imati uticaja nakon
izgradnje.
Ovakvim izborom lokacije tijela deponije zaštićene su preostale tri strane brda Banjevina.
Page 61
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 61
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao
i identifikacije značajnih uticaja na okoliš
Pri radu regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" može doći do određenih uticaja na životnu
sredinu, koje je potrebno mjerama zaštite smanjiti ili ukloniti.
Zagađenje zraka
U fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem mehanizacije na
lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i lebdećih čestica. Ove pojave su
neminovne, kratkog su djelovanja i bez trajnih posljedica po okolinu.
Pored ove pojave ostali uticaji na zrak su:
- povećana emisija prašine i čvrstih čestica prilikom izvođenja građevinskih radova,
- u slučaju incidentnih situacija (požar, eksplozija i sl.) koji mogu dovesti do velike emisije
štetnih materija u zrak,
- povećana emisija izduvnih plinova i čvstih čestica u slučaju kvarova i nepravilnog rada
mašina i uređaja sa sagorijevanjem,
- povećana emisija prašine i čvrstih čestica u slučaju nepravilnog rukovanja i odlaganja
komunalnog otpada,
- emisija štetnih plinova iz tijela deponije u slučaju kvarova na sistemu za prikupljanje i
odvodnju deponijskog plina.
.
Zagađenje zemljišta
Osnovne karakteristike zagađenja zemljišta, slično kao kod zagađivanja vode, karakterišu se kroz
fazu izgradnje i kroz eksploatacionu fazu.
U fazi eksploatacije deponije zagađenje zemljišta može biti uglavnom posljedica sljedećih
procesa:
- nekontrolisanog vođenja površinskih voda oteklih sa pristupnih i manipulativnih
površina,
- prodora filtrata u slojeve ispod deponije,
- raznošenja smeća vjetrom,
- prosipanja različitih tereta,
- taloženja iz atmosfere,
- rasipanja usljed kretanja vozila.
Upravljanje rizikom od kontaminacije tla u okolini i ispod deponije postiže se primjenom
definisane tehnologije deponovanja koja podrazumjeva izradu vodonepropusne folije (PEHD) i
drenažnog sistema i redovnog prekrivanja materijala unaprijed pripremljenim prekrivnim
materijalom.
Samo zagađivanje zemljišta, u prirodi nastajanja procesa zagađivanja voda moguće je prodorom
procjednih voda iz tijela deponije u podzemlje i bočno u okolni teren i njegovom filtracijom kroz
Page 62
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 62
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
zemljište. Tako se rješenjem sprječavanja zagađenja voda istovremeno vrši i zaštita, odnosno
eliminacija mogućih zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije.
Ostala moguća zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije nisu od nekog većeg značaja
i sprječavaju se sprovođenjem procesa na samoj deponiji, kontrolom i regulacijom svih puteva
deponovanja.
Uticaj buke, vibracije i toplote
Povećana buka na deponiji može nastati tokom pripreme terena za deponovanje.
Buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada kompaktora
za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog materijala.
Mehanizacija koja će se koristiti na deponiji proizvodi se po važećim standardima i zadovoljava
dozvoljeni nivo buke za radnu i životnu sredinu, te je istu potrebno održavati i servisirati.
Buka ne može štetno uticati na okolinu, obzirom da je lokacija deponije udaljena od naselja u
skladu sa važećim propisima, te da je uzet u obzir ovaj uticaj prilikom odabira lokacije.
Vibracije su također jedan od kriterijuma koji karakterišu odnos deponije i životne sredine i
nastaju kao posljedica više faktora.
Vibracije nastale na deponiji prvenstveno su izazvane tehnologijom sabijanja otpada i u tu svrhu
korištenih mašina. S obzirom na lokacijske karakteristike, kao i na karakteristike deponovanog
otpada u pogledu prigušenja generisanih vibracija, ovaj problem nije posebno izražen.
Moguće su vibracije kao posljedica rada opreme za selekciju otpada (istresne rešetke, transportne
trake, prese za sabijanje, ali ova problematika je oblast zaštite na radu radnika koji će ovdje biti
zaposleni.
Tokom normalnog procesa rada na deponiji, ne razvija se povećana toplota. Do pojave toplote
koja nije uobičajena, može da dođe samo u eventualnim incidentnim situacijama (pojave
požara).
Page 63
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 63
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koje
produkuje postrojenje
Tehničkom dokumentacijom projektovana su takva tehničko-tehnološka i urbanistička rješenja
kompleksa regionalne sanitarne deponije, koja su uključivala primjenu posebnih mjera koja imaju
za cilj sprječavanje i suzbijanje mogućih negativnih uticaja i neželjenih pojava do kojih može
doći pri separaciji sekundarnih sirovina i odlaganju čvrstog otpada.
Ostale mjere radi usklađivanja s osnovnim obavezama operatora, posebno mjera nakon
zatvaranja postrojenja
Ostale mjere zaštite su slijedeće:
a) Eventualna pojava zaraze sprečiti će se svakodnevnim prskanjem kaseta deponije
odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, kao i periodičnim provođenjem dezinsekcije i
deratizacije.
b) Poslije završetka svakog radnog dana, radne površine na liniji za separaciju grubo očistiti
od ostatka otpada i poprskati dezinfekcionim sredstvom za eliminisanje neprijatnih mirisa.
c) Uticaji koji mogu nastati od povišenog nivoa buke mogu se ublažiti korištenjem
savrernenih mašina za deponovanje. Ublažavanje ovog uticaja znatno će doprinjeti i
zaštita vegetacionog pojasa oko deponije.
Prekrivanje deponije otpada nakon njenog zatvaranja (predviđeno nakon cca 20 godina), odnosno
nakon popunjavanja tijela deponije pokrovnim brtvenim i rekultivirajućim slojem pozitivno će
uticati na stanje kvaliteta okoliša. Završni pokrovni i rekultivirajući sloj, koji se izvode na vršnim
i bočnim stranicama tijela deponije, imaju višestruku ulogu. Najvažniji cilj pokrovnog brtvenog
sloja je onemogućavanje prodora oborina u otpad, odnosno smanjenje količine procjednih voda.
Na taj se način smanjuje eventualni negativni uticaj odlagališta na kvalitetu podzemnih voda.
Druga važna osobina pokrovnog sloja je sprječavanje nekontrolisanog zagađivanja zraka
pasivnim otpuštanjem bio-plina, lebdećih čestica, aerosola i drugih produkata. Na taj način bio-
plin, kao produkt biorazgradnje otpada, može se ekonomično iskorištavati.
Ozeljenjivanje pokrovnog sloja adekvatnom vegetacijom, osim što će imati pozitivan uticaj na
estetski izgled deponije, odnosno njegovo uklapanje u okolni prostor, pozitivno će uticati na
održavanje vlažnosti pokrovnog sloja, te smanjenu mogućnosti pojave ispiranja i erozije pokosa.
Page 64
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 64
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj
Monitoring pojedinih veličina potrebno je izvršiti je u skladu s važećim propisima i
standardima za ovakvu vrstu mjerenja i ispitivanja.
Monitoring plana kvalitete zraka
Prije početka izgradnje potrebno je odrediti „nulto stanje“ kvalitete zraka na lokaciji deponije
i kod najbližih naseljenih objekata. Mjerenje parametara kvalitete zraka izvršiti na osnovu
Pravilnika monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak ("Službene novine F BiH", br.
1/12; 9/14).
Monitoring plana kvalitete zemljišta
Ispitivanje zemljišta provesti na 1 lokaciji uzimanjem prosječnog uzorka, i to na dopuštene
masene koncentracije tvari i vrijednosti fizikalno-hemijskih veličina u skladu sa Pravilnikom
o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog
ispitivanja (“Službene novine Federacije BiH,” br. 72/09), ispitivanje je potrebno izvršiti na
fizička i hemijska svojstva.
Monitoring plana kvalitete vode
Prije početka gradnje deponije izvršiti određivanje „nultog“ stanja kvalitete vode iz vodotoka
za koje se očekuje negativni uticaj deponije. Na definisanim mjernim mjestima potrebno od
strane ovlaštene institucije izvršiti mjerenja polutanata prikazanih u narednoj tabeli.
Učestalost mjerenja kvalitete vodotoka je dva puta godišnje u toku rada deponije i jednom
godišnje nakon zatvaranja. Eflunet iz postrojenja za prečišćavanje treba kontrolirati svaka tri
mjeseca.
Predviđena alternativna rješenja
Prva alternativa ovom projektu je ništa ne raditi, što znači nastaviti odlaganje na divlje
deponije, kao što je bila praksa do sada. Ova alternativa nije prihvatljiva uzimajući u obzir
uticaje na okoliš (sadašnje i buduće) i na lokalnu zajednicu, te uslove nadležnih institucija i
provedbenih propisa.
Alternativa izgradnji uređene sanitarne deponije ne postoji, jer se otpad mora odlagati.
Izgradnjom deponije „Trešnjica“ eliminirati će se nastajanje divljih deponija čiji je broj u
porastu na teritoriji Gornjedrinske regije.
Uz deponiju se predviđa i izgradnja postrojenja za separaciju otpada i izdvajanje korisnih
materija, što će dovesti do smanjenja odloženog otpada na deponiju i samim tim i smanjenje
uticaja na okoliš, te povećanje broja uposlenih.
Page 65
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 65
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Jedina alternativa jeste kod izgradnje sortirnice, obzirom da postoje razne tehnologije obrade
otpada. Kod ovih metoda poboljšani su uslovi uticaja na okoliš. Može se kombinovati
mobilna jedinica zajedno sa ostalim sadržajem
Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dopuštenja koja će biti izdata zajedno sa okolišnim
dopuštenjem
Nema zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja, a u sklopu ovog zahtjeva date su određene
saglasnosti za regionalnu sanitarnu deponiju ''Trešnjica“.
Page 66
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 66
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
15 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“ br: 33/03, 38/09,
član 54.a) i Zakona o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, br: 33/03 i 72/09, član
19.), operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola, izrađuje Plan o upravljanju
otpadom koji je u skladu sa članom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti
okoliša („Službene novine FBiH“ broj: 38/09) sastavni dio ovog Zahtjeva.
«Plan upravljanja otpadom» urađen je za regionalnu sanitarnu deponiju "Trešnjica" u skladu
sa sljedećim zakonskim aktima:
- Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine F BiH br. 33/03 i 72/09);
- Pravilnik o sadržaju Plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja
za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ (Sl. novine
FBiH br. 9/05);
- Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine F BiH br. 9/05);
- Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je
sadržaj nepoznat (Sl. novine F BiH br. 9/05);
- Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Sl. novine F BiH br.
38/06);
- Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača
na operatora sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH br. 9/05);
DEFINICIJE
U Planu upravljanja otpadom korištene su sljedeće definicije:
Otpad – označava materije ili predmete koje se odlažu, namjeravaju odložiti ili se traži da
budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada propisanim Pravilnikom o
kategorijama otpada sa listama („Službene novine F BiH“, br. 9/05).
Komunalni otpad – je otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je po svojoj prirodi ili
sastavu sličan otpadu iz domaćinstva,
Opasan otpad - je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i ima jednu ili više
karakteristika koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili
koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasan,
Neopasan otpad - je otpad koji nije definiran kao "opasan otpad",
Inertan otpad - je otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim
promjenama. Inertan otpad se neće rastapati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski
Page 67
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 67
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge materije s kojima dolazi u
dodir na način da uzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožavanje zdravlja ljudi. Ukupna vlažnost,
sadržaj polutanata u otpadu i ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna kako ne bi došlo do
ugrožavanja kvaliteta tla odnosno površinskih i podzemnih voda,
Operator - je fizička ili pravna osoba odgovorna za bilo koju vrstu djelatnosti upravljanja
otpadom,
Upravljanje otpadom – je sistem djelatnosti i radnji vezanih za otpad, uključujući prevenciju
nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman
otpada, planiranje i nadzor djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada,
uspostavu, rad, zatvaranje i održavanje uređaja za tretman otpada nakon zatvaranja,
monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi s djelatnošću i radnjama upravljanja otpadom,
Tretman - obuhvata fizičke, termalne, hemijske ili biološke procese, uključujući sortiranje,
koji mijenjaju karakteristike otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava,
olakšava upravljanje ili povećava povrat korisnih komponenti otpada,
Povrat korisnih komponenti - znači povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda ili
otpada primjenom određenog tehnološkog postupka ili spaljivanjem,
Ponovno korištenje - znači svaku djelatnost kojom se otpad koristi za namjenu za koju je i
prvobitno korišten,
Prikupljanje - označava prikupljanje i po mogućnosti sortiranje otpada s ciljem olakšanja
budućeg tretmana,
Transport - je promet otpada izvan lokacije postrojenja,
Skladištenje – je privremeno ostavljanje otpada unutar postrojenja i pogona, a najviše tri
godine, na način koji isključuje opasnost po okoliš i ljudsko zdravlje,
Odlaganje - znači bilo koju djelatnost utvrđenu u važećoj zakonskoj regulativi,
Odlagalište - je mjesto odlaganja otpada u cilju konačnog odlaganja na površini ili ispod
površine tla,
Biorazgradljiv otpad - je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju,
poput hrane, vrtnog otpada, papira i kartona,
Tečni otpad - je svaki otpad u tečnom obliku, uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj.
Zbrinjavanje otpada – je svaki postupak tretmana ili odlaganja otpada u skladu sa odredbama
Zakona.
Krug postrojenja - su glavni i pomoćni objekti kao i slobodne površine koje se koriste za
obavljanje navedene djelatnosti.
Page 68
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 68
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
KLASIFIKACIJA DEPONIJE
Regionalna deponija “Trešnjica“ je kategorisana kao deponija za bezopasni otpad. Spisak
definisanih vrsta otpada koji je dozvoljen da se odloži na deponiji je određen na osnovu Zakona o
upravljanju otpadom („Službene novine Federacije BiH“, br. 33/03; 72/09). Vrsta otpada koji će
se prikupljati na deponiji “Trešnjica“ određen je prema Pravilniku o kategorijama otpada sa
listama („Službene novine F BiH“, br. 9/05.).
17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA
(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH /
KONTAMINIRANIH LOKACIJA
17 01 beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika
17 01 01 beton
17 01 02 opeka/cigle
17 01 03 crjepovi/pločice i keramika
20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI
OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ
USTANOVA UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE
SASTOJKE)
20 01 01 papir i karton
20 01 02 staklo
20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina)
20 01 10 odjeća
20 01 11 tekstil
20 01 25 jestiva ulja i masti
20 01 39 plastika
20 01 40 metali
20 03 ostali komunalni otpad
20 03 01 miješani komunalni otpad
20 03 02 otpad s pijaca
20 03 03 ostaci od čišćenja ulica
20 03 04 muljevi iz septičkih jama
20 03 06 otpad nastao čišćenjem kanalizacije
20 03 07 krupni otpad
20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način
Page 69
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 69
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
15.1 Tehnički opis
Prilikom izgradnje predmetne Regionalne deponije i vršenja potrebnih aktivnosti nastajat će
određene količine građevinskog otpada.
Pošto se radi o izgradnji deponije, moguće je građevinski otpad koji će nastati prilikom iskopa
kaseta, pregrupisanja i nivelisanja masa na samoj deponiji, upotrijebiti kao inertni materijal za
svakodnevnu prekrivku odloženog otpada. Unutar granica kompleksa, bit će definisano i skladište
inertnog materijala.
U principu, zbrinjavanje građevinskog otpada obuhvata sljedeće radnje:
zbrinjavanje zaostataka tehnološkog procesa izgradnje,
zbrinjavanje i izmještanje opreme,
zbrinjavanje iskoristivog građevinskog otpada,
trajno deponovanje neiskoristivog otpada.
Iskoristivi građevinski otpad je onaj koji se može reciklirati (recycling), tj. obraditi posebnim
postupcima i ponovno upotrijebiti za gradnju (re-use).
Reciklaža materijala ovisi o dobro organiziranom rušenju/izvođenju građevine. U pripremnoj
fazi, sortiranje i odlaganje, moraju se razdvojiti materijali koji imaju upotrebnu vrijednost u
zatečenom obliku i koje treba sačuvati u postupku samog izvođenja radova, te materijali koje je
potrebno ukloniti radi sprečavanja trajnog zagađenja okoliša prilikom deponovanja (plastika,
staklo, bitumeni itd.). U okviru recikliranja materijal se drobi, usitnjava, pročišćava i prosijava,
tako da se izdvajaju pojedine frakcije usitnjenog materijala. Ovo je tipičan postupak za inertni
građevinski otpad, a česta je ponovna upotreba u vidu agregata za beton ili za nasipanje prilikom
izgradnje i rekonstrukcije cesta. Posebno se zbrinjavaju sekundarne sirovine (metal, plastika,
staklo itd.).
Najvažniji uticaj na okoliš ogleda se kroz problem deponovanja građevinskog otpada koji nije
dalje obrađen kroz postupak recikliranja i moguće ponovne upotrebe.
Odlaganjem iskoristivog građevinskog otpada na gradske deponije nastaje višestruka šteta za
društvo, jer se umjesto njenog recikliranja i ponovnog korištenja za potrebe nove izgradnje za te
iste potrebe koristi novi prirodni materijal iz prirodnih, uglavnom neobnovljivih izvora. Stoga je
širi društveni interes da se sav iskoristivi građevinski otpad reciklira i na taj način umanji potreba
za sirovinama iz prirodnih izvora.
Da bi reciklaža građevinskog otpada bila efikasna i ekonomski isplativa, cijeli postupak je
potrebno organizovati planski i sistematično tako da budu uključeni svi koraci procesa:
Page 70
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 70
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
priprema građevine (odvajanje i selekcija materijala po vrstama),
mašinsko izvođenje radova,
reciklaža (drobljenje i usitnjavanje, prosijavanje) i
ponovno korištenje materijala.
Iz svega naprijed rečenog zaključuje se sljedeće:
otpad treba u što većoj mjeri izbjegavati,
građevinski otpad treba ponovo upotrijebiti ukoliko je to tehnološki moguće, ekološki
prihvatljivo i ekonomski opravdano,
u slučaju kad građevnski otpad nije moguće iskoristiti na način da ga se ponovo
upotrijebi, potrebno ga je biološkim, termičkim, hemijskim ili fizikalnim postupkom
obraditi, a čvrste ostatke trajno odložiti.
Svakom izvođenju radova treba pristupiti selektivno kako bi se što veća količina građevinskog
otpada mogla iskoristiti u neke druge svrhe.
Izbor lokacije na kojoj će se vršiti usitnjavanje i sortiranje građevinskog otpada (in situ ili neka
druga lokacija) zavisi od niza faktora:
posjedovanje različitih mašina,
zahtjevani kvalitet,
prostor na gradilištu i vremenski rok i
transportna udaljenost od gradilišta do najbližeg stacionarnog postrojenja za
reciklažu.
Prema načinu nastajanja građevinski otpad se može svrstati u sljedeće skupine:
građevinski otpad koji će nastati nakon potpunog rušenja postojećeg objekata,
građevinski otpad koji je posljedica izgradnje novog objekata (uništeni neupotrijebljeni
materijal, višak boje, ambalaža i sl.),
zemljani materijal, kamen koje je potrebno ukloniti prilikom pripremanja gradilišnog
prostora, izgradnja temelja građevina, kao i uređenja okolnog terena,
građevinski otpad nastao kao posljedica tekućeg održavanja prometnih komunikacija,
najčešće cesta.
S obzirom na agresivnost, građevinski otpad se grupiše u sljedeće skupine:
Agresivan i potencijalno agresivan materijal
materijali koji sadrže agresivne komponente (azbest, olovo, katran, boja, zaštitni
premazi, ljepila, veziva, neke plastike),
Page 71
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 71
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
materijali koji su agresivni ako nisu očišćeni od agresivnih primjesa i/ili su naknadno
pomiješani s istim (tipičan primjer boja sa primjesama olova nemarno bačena na
gomilu opeke ili betonskih elemenata).
Inertna (mineralna) skupina građevinskog materijala
U ovu skupinu spadaju materijali koji nemaju osobine agresivnosti kao što su različiti čvrsti
materijali. Ovdje se u pravilu radi o velikim količinama materijala koji se mogu reciklirati i
ponovno upotrijebiti.
Neinertna skupina građevinskog materijala
Ovoj skupini pripadaju materijali koji kao ugrađeni nemaju osobine agresivnih, dok u zavisnosti
od načina odlaganja mogu da poprime te osobine. Npr. tehnološki obrađeno drvo prilikom
spaljivanja ispušta toksine. Isto vrijedi za plastični i tekstilni građevinski otpad. Također,
odlaganjem gipsa na deponije, hidrogen sulfid prelazi u štetni (kiseli) plin. Ova reakcija može
narušiti i kvalitet agregata u slučaju velikih količina gipsa na odlagalištu. Ostali predstavnici ove
skupine su plastika, metali, drvene obloge, vrata, prozori, posebno sa PVC-okvirima.
Na osnovu uvida u postojeću tehničku dokumentaciju, pristupilo se analizi svih aktivnosti
planiranih na izgradnji Regionalne deponije “Trešnjica”, u cilju procjene vrsta i količina
građevinskog otpada.
Količine nastalog otpada postojećeg otpada
Iz prakse je poznato da se mala količina građevinskog otpada dijelom može ponovno iskoristiti.
Prilikom izvođenja građevinskih radova na samom mjestu upotrijebit će se količine zemljanog i
inertnog materijala u toku eksploatacije same deponije.
Drveni otpad je moguće upotrijebiti na različite načine, uglavnom izvan prostora kojeg zauzima
deponija Trešnjica. Preostali dio građevinskog otpada čine različiti ostaci, ostaci od instalaterskih
radova, radova na polaganju hidroizolacije i sl. Sav ostatak materijala pri građevinskim i
zanatskim radovima će biti evidentiran na gradilištu i prema kategoriji iz liste otpada, odložen
kao inertni materijal, materijal za recikliranje ili kao neka druga vrsta otpada predat operateru za
dalji tretman i konačno zbrinjavanje.
Analizom predviđenih radova na izgradnji Regionalne deponije “Trešnjica” očekuju se različite
vrste građevinskog otpada koji nastaju tokom izvođenja navedenih radova. Vrste i količine
građevinskog otpada mogu se procijeniti ovisno o vrsti radova te organizaciji gradilišta i
tehnologiji građenja. Ambalažni i komunalni otpad koji se stvara tokom izgradnje zbrinjavat će
kooperanti koji ga proizvode.
Page 72
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 72
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Materijali koji se očekuju kao građevinski otpad na navedenom gradilištu mogu se podijeliti na
sljedeće skupine:
zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen (nastali pri zemljanim radovima i iskopu
tla),
beton, malter, prirodni kamen
drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak, ljepenke, PE folije, geotekstil,
šut (kao posljedica različitih građevinskih radova).
Pri izradi plana upravljanja građevinskim otpadom, može se zaključiti da su gore pobrojane vrste
građevinskog otpada u većini zanemarive (osim zemlje), obzirom da će se upotrijebiti na licu
mjesta, pri izgradnji same deponije. Svi materijali koji su potrebni pri izgradnji tijela deponije i
pratećih objekata će biti dovezeni na deponiju po naručenim / potrebnim količinama, a ostatak će
zbrinjavati izvođači.
Tabela br. 3. Pretpostavljene količine otpada koji će nastati pri izgradnji RD „Trešnjica“
Redni
broj Vrsta otpada Jedinica
Ukupna
količina Tretman Napomena
1.
Humus i tla III-IV kategorije i
drugi inertan materijal koji
nastaje pri iskopu I, II i III
radne plohe.
Iskopi će se vršiti fazno u toku
eksploatacije (20 ili više
godina), te neće odmah doći
do ovih količina zemljanog
materijala.
m3 550.190,50
Skladištenje u sklopu
deponije i korištenje za
svakodnevnu prekrivku
otpada, ostatak zbrinuti
na deponiji, ili
obezbjediti parcelu u
blizini deponije za
smještaj viška inertnog
materijala.
Količine iskopa su
preuzete iz Idejnog
rješenja koje je
uradio Institut
„IPSA“, međutim
potrebna zapremina
je uzeta u odnosu na
sve Općine koje su
bile u opticaju
(općine iz RS-a su
odustale od
zajedničke izgradnje
deponije) i bez
reciklaže, te
konstatujemo da će se
stvarna količina
zemljanih radova biti
daleko manja.
2.
Različiti ostaci geotekstila,
PEHD folije, cjevovoda,
građevinskog šuta, metala,
drveta, plastike, ambalažnog
otpada i sl.
m3 20,0
Isti potrebno selektirati, a
preostali neiskoristivi dio
odložiti na deponiju
Page 73
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 73
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Porijeklo otpada
Pri izvođenju bilo kakvih građevinskih radova dolazi do nastanka ostataka građevinskih
materijala odnosno građevinskog otpada.
Građevinski otpad nastaje pri:
iskopavanju zemljanih/stijenskih masa,
rekonstrukciji cesta,
rušenju i rekonstrukciji građevinskih objekata, i
kao otpad sa gradilišta.
Iskopi stijenskih masa nastaju kod gotovo svih građevinskih radova. Količina iskopa stijenskih
masa predstavlja najveći dio ostataka građevinskih masa tj. građevinskog otpada. Sastav ovih
masa zavisi od geološkog sastava stijenskog masiva i vrste izvođenja građevinskih radova.
Nekontaminirani iskopi stijenskih masa, zavisno od sastava, mogu se direktno koristiti za
prekrivanje tankih slojeva otpada na sanitarnim deponijama otpada, izgradnju nasipa, trasiranje
puteva i sl.
Ukoliko se radi o humusnim masama, one se mogu neposredno koristiti za rekultiviranje
oštećenih površina u užoj i široj zoni gradilišta. Iskopi stijenskih masa koje sadrže određene
štetne materije pripadaju vrsti posebnog otpada, koji se mora kontrolirati i obrađivati prije
njegovog konačnog zbrinjavanja.
Ovi iskopi stijenskih masa nastaju pri izvođenju građevinskih radova u industrijskim zonama,
kontaminiranim zonama i sl. Građevinski otpad nastao na gradilištima predstavlja sve
nemineralne komponente koje nastaju pri izgradnji novih, sanaciji, rekonstrukciji ili rušenju
postojećih građevinskih objekata.
Nerazvrstani građevinski otpad sa gradilišta sadrži značajne količine materijala koji se može
ponovo koristiti. Razdvajanjem ovih materijala dobivaju se korisne komponente koje se koriste
kao sekundarne sirovine, a nekorisne komponente potrebno je određenim postupcima obraditi
prije njihovog konačnog zbrinjavanja. Osnovni koncept upravljanja građevinskim otpadom je
mogućnost njegovog ponovnog korištenja sa ili bez prethodne obrade, tako da se samo minimalne
količine ovog otpada odlažu na sanitarne deponije otpada, pri čemu se mogu koristiti za
prekrivanje tankih slojeva otpada.
Page 74
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 74
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Pri izvođenju građevinskih radova nastaje građevinski otpad koji se može podijeliti u sljedeće
grupe:
polomljeni i oštećeni građevinski materijali, koji su oštećeni prije same ugradnje,
građevinski ostaci nastali pri skladištenju, transportu i pripremi građevinskih materijala
i građevinskih komponenti (npr. drveni odsječci, polomljeni i oštećeni dijelovi
građevinskog materijala i slični komadi drugih materijala),
ostaci pomoćnih materijala koji se više ne mogu iskoristiti pri građenju (npr. ostaci
daske za oplatu ili neiskorišteni ostaci od ostalih pomoćnih materijala),
materijali za pakiranje građevinskog materijala i građevinskih komponenti, koji služe
za njihovu zaštitu od oštećenja pri skladištenju, transportu, međuskladištenju ili pri
montiranju.
Osnovna karakteristika građevinskog otpada je njegova heterogenost zbog čega je ponovo
korištenje korisnih komponenti iz mješavine ove vrste otpada moguće tek poslije razvrstavanja.
Razdvajanje pojedinih komponenti iz građevinskog otpada može se vršiti na slijedeći način:
razdvojenim prikupljanjem tokom izvođenja radova,
predsortiranjem (prije recikliranja),
sortiranjem tokom recikliranja, i
kombiniranjem navedenih postupaka.
Pri izvođenju građevinskih radova najčešće nastaju slijedeći otpadni materijali:
Drveni otpad
Količina ovog otpada najviše zavisi od projekta samog objekta. Drveni otpad koji nastaje pri
gradnji treba odmah, na samom gradilištu, razdvojiti na otpad za loženje i otpad koji se može
ponovo koristiti.
Otpad od betona
Otpad od betona nastaje u manjoj mjeri pri transportu betona za direktnu upotrebu (npr. za izradu
betonskih obodnih kanalica).
Metalni otpad
Metalni otpad nastaje kod pripreme betonskog željeza kao i kod pojedinih pomoćnih radova (npr.
limarski radovi, instalacije), u ovom slučaju radi se o manjim količinama, a kao ostatak nakon
izrade obodnih AB kanalica.
Page 75
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 75
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Posebni otpadi
U posebne otpade nastale pri izvođenju građevinskih radova, a koje je potrebno odvojeno
prikupljati, ubrajaju se svi materijali koji sadrže određene vrste ulja i otopina (npr. boje, lakovi,
ljepila, materijal za zaptivanje). Ova vrsta otpada mora se odvojeno prikupljati i sa njim se mora
postupati, zavisno od komponenti koje sadrže, u skladu sa propisima za opasni odnosno posebni
otpad.
Vrste otpada
Kategorizacija ovih vrsta nastalog građevinskog otpada se vrši prema Pravilniku o kategorijama
otpada sa listama ("Službene novine FBiH", br. 09/05), (Tabela 2).
Tabela br. 4. Kategorizacija građevinskog otpada nastalog pri radovima na rušenju i izgradnji objekta
Oznaka
Naziv otpada
17
17 01
17 01 01
17 01 02
17 01 06*
17 01 07
17 02
17 02 01
17 02 02
17 02 03
17 02 04*
17 03
17 03 01*
17 03 02
17 03 03*
17 04
17 04 01
17 04 02
17 04 03
17 04 04
GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA
(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/
KONTAMINIRANIH LOKACIJA)
beton, opeka/cigle, crijepovi, pločice i keramika
beton
opeka/cigle
mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepova/pločica I keramike
koje sadrže opasne tvari
mješavine betona, opeke, crijepova/pločica I keramike koje nisu navedenepod
17 01 06
drvo, staklo I plastika
drvo
staklo
plastika
staklo, plastika I drvo koji sadrže ili su onečišceni /kontaminirani
opasnim tvarima
mješavine bitumen, (ugljeni) katran I proizvodi koji sadrže katran
mješavine bitumen koje sadrže ugljeni katran
mješavine bitumen koje nisu navedene pod 17 03 01
(ugljeni) katran I proizvodi koji sadrže katran
metali (uključujući njihove legure)
bakar, bronza, mesing
aluminij
olovo
cink
Page 76
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 76
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
17 04 05
17 04 06
17 04 07
17 04 09*
17 05
17 05 03*
17 05 04
17 05 05*
17 05 06
17 06
17 06 01*
17 06 03*
17 06 04
17 06 05 *
željezo I čelik
kositar
miješani metali
metalni otpad onečišćen /kontaminiranim opasnim tvarima
zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/ kontaminiranih
lokacija)
zemlja I kamenje koji sadrže opasne tvari
zemlja I kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*
iskopana zemlja od rada bagera koja sadrži opasne tvari
iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05
izolacioni matrijal koji sadrži azbest
izolacioni matrijal koji sadrži azbest
ostali izolacijski matrijali kojki se sastopje od ili sadrže opasne materije
izolacioni matrijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*
građevinski matrijali koji sadrže azbest
Otpad označen * spada u kategoriju opasnog otpada, te se mora zbrinjavati na poseban način.
Nastali otpad će se selektivno odvajati prema vrstama. Nije dozvoljeno miješanje opasnog i
neopasnog otpada. Ambalažni otpad će se prikupljati u odvojenim posudama i isporučiti
preduzećima koja se bave reciklažom i zbrinjavanjem ove vrste otpada.
Skupljanje i privremeno skladištenje otpada će biti organizirano u okviru prostora gradilišta.
Privremeno skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenim,
uređenim i označenim mjestima, opremljenim kontejnerima za selektivno odlaganje:
kontejner/posuda za opasni otpad-miješani opasni otpad,
kontejner za bezopasni otpad-miješani komunalni otpad i bezopasni otpad koji se ne
može reciklirati,
kontejner za bezopasni otpad-miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati.
Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjene, odnosno ne smiju štetno uticati na
okoliš. Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen.
Za privremeno deponiranje dijela materijala iz iskopa koji će se koristiti pri završetku objekta kao
tampon i zemlja za zelene površine, koristit će se prostor uz deponiju, a eventualni višak
materijala odvozit će ovlašteni operater na odobrenu deponiju.
Za potrebe odvoženja komunalnog otpada biti će postavljen kontejner koji će se, po pozivu
osobe odgovorne za otpad na gradilištu, odvoziti na javnu komunalnu deponiju.
Page 77
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 77
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Direktive EU
Europska Unija nema jedinstvenu pravnu regulativu za upravljanje građevinskim otpadom, kao
što je to slučaj za neke druge vrste otpada. Sistem upravljanja građevinskim otpadom mora
zadovoljavati opće ciljeve i zahtjeve određene propisima EU koji uređuju upravljanje otpadom, a
to su:
Direktiva o otpadu (2006/11/EZ),
Direktiva o odlagalištu otpada (1999/31/EZ),
Direktiva o opasnom otpadu (91/698/EEZ, izmijenjena Direktivom 94/31/EEZ i
Uredbom 166/2006),
Direktiva o sprečavanju zagađenja okoliša azbestom (87/217/EEZ izmijenjena
Direktivom 91/692/EEZ i Uredbom EZ 807/2003).
Temelji politike upravljanja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o strategiji
upravljanja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (74/442/EEC) i
ostalim propisima o upravljanju otpadom u EU. Utvrđeno je pet osnovnih načela:
hijerarhija upravljanja otpadom,
samoodrživost postrojenja za odlaganje uključujući i reciklažna dvorišta,
najbolja raspoloživa tehnologija,
udaljenost odlagališta otpada,
odgovornost proizvođača otpada.
Uz navedena, nastoje se ostvariti i sljedeća načela:
Zajednička definicija otpada u svim državama članicama
Definicija otpada, okvirne direktive o otpadu obavezna je za sve države članice i
primjenjuje se na sav otpad bez obzira je li on namijenjen odlaganju ili ponovnoj
upotrebi. Uz to, lista otpada iz Europske liste otpada (ranije: Europski katalog otpada)
pruža zajedničku terminologiju za različite vrste otpada.
Poticanje čistije proizvodnje i korištenja čistih proizvoda
Poticanje razvoja čistije proizvodnje i potrošnje čistih proizvoda omogućuje
smanjivanje uticaja proizvoda na okoliš tokom njihova vijeka trajanja što se može
postići poboljšanim korištenjem resursa, smanjivanjem emisija iz proizvodnje i
upravljanja otpadom.
Poticanje korištenja privrednih instrumenata
Page 78
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 78
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Cilj ovog pristupa je utjecati na zaštitu okoliša tržišnim mehanizmima: uvesti naknade i
obaveze plaćanja za stvaranje otpada kao i stimulaciju za reciklažu otpada i ponovnu
upotrebu, uspostaviti promet otpadom i njegovo odlaganje; uspostaviti dozvole za
emisije kod proizvodnje otpada, uspostaviti certifikate za recikliranje, uvesti naknade i
pologe na ambalažu napitaka, itd.
Regulisanje prometa otpadom
Potrebno je propisati i uspostaviti sistem kontrole i nadzora nad prekograničnim
prometom otpada uz obavezu država članica EU na uspostavu nacionalnog sistema za
nadzor i kontrolu, kako bi se osigurao visoki stepen zaštite okoliša i ljudskog zdravlja
te osiguralo provođenje načela o upravljanju otpadom propisanih Direktivom o otpadu
75/442/EEZ.
Page 79
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 79
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
15.2 Mjere upravljanja otpadom
Cilj mjera za upravljanje otpadom je osiguranje uslova za sprječavanje nastajanja otpada,
omogućavanje prerade otpada za njegovu ponovnu upotrebu, izdvajanje korisnih materijala i
njihovo korištenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada.
Upravljanje otpadom treba osigurati:
minimalno nastajanje otpada odnosno smanjenje ili uklanjanje njegovih opasnih
karakteristika,
smanjenje nastanka otpada po količini,
selektivno prikupljanje otpada,
poduzimanje svih neophodnih mjera koje osiguravaju privremeno i konačno odlaganje
otpada bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja štete ili uzrokovanja značajnijeg
rizika po okoliš.
Mjere upravljanja otpadom koje se moraju primjenjivati su sljedeće:
rabljena ulja, maziva, antifriz, stare gume i ostali otpad nastao pri održavanju strojeva i
vozila predaje se na zbrinjavanje ovlaštenoj organizaciji odnosno servisu gdje se oni
održavaju,
sekundarne sirovine (papir, otpadni metali i dr.) razdvajati i predati ovlaštenoj
organizaciji za recikliranje,
komunalni otpad redovito prikupljati u kontejnere i osigurati njegovo redovito
odvoženje na komunalnu deponiju.
Jednovrsni građevinski otpad
Zbrinjavanje jednovrsnog građevinskog otpada potrebno je planirati na slijedeći način:
kameni otpad: prikupljanje i reciklaža u stalnim kamenomima sa ili bez postrojenja
drobilice, odlaganje na deponiji.
betonski lom i izdovojeni lom opeke i crijepa: deponiranje na odlagalištima internog
otpada, odnosno, u reciklažnim dvorištima građevinskog otpada.
papir, staklo i plastika: selektirano prikupljanje i predaja ovlaštenim operaterima za
ovu vrstu otpada.
Zbrinjavanje građevinkog otpada tokom gradnje objekta
Prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom, izvođači i investitori su dužni preuzeti i
provoditi sve aktivnosti tako da se smanjuju količine i štetni uticaji otpada, zatim provoditi
Page 80
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 80
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
selektivno prikupljanje materijala i koristiti mogućnosti reciklaže te otpade trajno zbrinjavati na
siguran način (ovlašteni operateri i/ili deponije).
Otpad se odlaže samo ako nije moguće njegovo ponovno korištenje ili su troškovi transporta i
recikliranja previsoki u odnosu na korištenje drugih načina zbrinjavanja ili odlaganja na deponiju.
Izvođač je dužan sav otpad evidentirati i obilježavati u skladu sa listom i kategorizacijom vrste
otpada.
Postupanje s otpadom čiji je sadržaj nepoznat ili koji se ne nalazi na listi opasnog otpada, a
sumnja se da bi svojom količinom i sastavom mogao biti štetan i/ili opasan po okoliš, kao i
zdravlje ljudi i životinja (npr. motorno ulje, hidrauličko ulje i dr. ) definirano je Pravilnikom o
postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat
("Službene novine FBiH", br. 09/05). U slučaju da dođe do pojave opasnog ili nepoznatog
otpada, potrebno je odmah obavijestiti kantonalonu inspekciju za zaštitu okoliša u cilju
provođenja inspekcijskog pregleda i angažiranja laboratorije radi utvrđivanja vrste i osobina
otpada te eventualno mogućih posljedica. Nakon uvida i dobivanja nalaza laboratorije,
kantonalna inspekcija donosi rješenje o kategorijzaciji otpada, kojim nalaže vlasniku otpada da
zbrine otpad kod ovlaštenog operatera, a ovlaštenom operateru da zbrine otpad na propisan način
i prema važećoj legistlativi.
Uspostavljanje privremenih odlagališta u blizini ili u sklopu gradilišta
Građevinski otpad, nastao pri izgradnji Regionalne deponije “Trešnjica”, koji je potrebno trajno
ili privremeno zbrinuti nastaje uglavnom odvijanjem slijedećih aktivnosti:
iskop zemljanog materijala (skidanje humusa), iskop mehke i čvrste stijene,
otkopavanje rovova za polaganje cjevovoda, široki otkop za izgradnju prečistača,
ostaci od betoniranja i armiranja, ostaci oplate, ostaci geotekstila, PEHD folije, ostaci
cijevi, metalni otpad, ambalaža i dr.
Prema opisu radova u predmjerima iskustveno se mogu procijeniti ostaci građevinskih materijala,
izolacionih materijala, ambalaže, uništeni neupotrijebljeni materijal, višak boje, zaptivača, sitni
građevinski materijal, ostaci oplate).
Posebne mjere za postupanje sa građevinskim otpadom koji sadrži azbest:
Azbest kao građevinski otpad
Posebnu pažnju treba posvetiti upravljanju građevinskim otpadom koji može biti onečišćen
azbestom (17 06). Proizvodi koji mogu sadržavati azbest su sljedeći:
Page 81
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 81
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
azbestcementni proizvodi
pokrovni materijali
cijevi (vodovodne, kanalizacijske, dimovodne)
vatrootporne ploče
vodootporne ploče
izolacijske ploče
podni, zidni i stropni materijali za izolacije
azbest pomiješan sa smolama, kaučukom i plastikom za razne namjene
papir i ljepenka za toplinsku zaštitu i hidroizolaciju
brtvila i materijali za pakiranje
presvlake i zastori
tkanine za odjevne predmete otporne prema vatri i kiselinama
Razlikuju se dva osnovna stanja u kojima se nalazi azbest:
slobodni azbest koji nije vezan niti sa jednom drugom supstancom
azbest vezan u azbest-cementnim proizvodima.
Direktiva 87/2I7/EEC o zaštiti i redukciji zagađenja okoliša azbestom je prva direktiva koja se
odnosi na supstance i koja integrira kontrolu zagađenja zraka, vode i zemljišta. Namijenjena je
nadopuni restrikcije azbesta postavljenoj u Direktivi 76/769/EEC, kao i drugim direktivama koje
se odnose na zaštitu radnika, ispuštanje u zrak i otpad.
Zemlje članice EU su obavezne osigurati spriječavanje emisije azbesta u zrak i vodu, kao i
čvrstog azbestnog otpada na izvoru zagađenja. Postavljene su granične vrijednosti zagađenja
zraka. Tekuće istjecanje iz azbestnog cementa te papir i karton moraju biti reciklirani. Ukoliko
recikliranje azbestnog cementa nije ekonomski isplativo, sadržaj azbesta u otpadu ne smije prijeći
30 g/m3.
Zbrinjavanje azbestcementnih prerađevina moguće je samo na odlagalištima inertnog otpada. U
načelu je u Europi (primjer Njemačka) zabranjena ponovna obrada azbesta u reciklirane
materijale, jer se ne smije dalje koristiti kao sirovina odnosno materijal.
Azbestcementi proizvodi se pri zbrinjavanju izdvajaju i posebno trajno odlažu kao inertni
materijal. Azbestcementi i ostali otpadi koji sadrže azbestne tvari moraju biti tako odloženi
(prema Europskim smjernicama) da ne može biti taloženja na njih nikakve prašine (i kasnijeg
odizanja na bilo koji način taložene prašine) s odloženog azbestnog otpada, što znači:
da se azbestcementni otpadi ne smiju nikako drobiti na odlagalištima na način kao
ostali otpadi od građenja,
da azbestcementi otpadi moraju biti prilikom odlaganja uvijek prekriveni nekim
inertnim materijalom (što znači da se dio građevinskog otpada ili dio recikliranih
Page 82
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 82
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
gradiva koristi za stalno prekrivanje odloženog azbesta).
Nakon toga se kao takvi odlažu na posebne prostore (tzv. «monodeponije»).
15.3 Odvajanje otpada
Sa otpadom se mora postupati tako da se izbjegne:
opasnost po ljudsko zdravlje,
opasnost po biljni i životinjski svijet,
onečišćenje vode, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti,
nekontrolirano odlaganje bilo koje vrste otpada,
požar ili eksplozija,
miris,
buka.
Proizvođači otpada prikupljaju otpad koji se javlja na njihovom području ili koji rezultira
direktno od njihovih aktivnosti, a taj otpad trebaju skladištiti na određenim lokacijama prije
njegovog odlaganja ili transporta, uključujući prijevoz do odgovornog lica za povrat komponenti
ili odlaganje otpada.
Proizvođač otpada dužan je da identificira sve vrste otpada koje se proizvode u određenom
postrojenju koristeći Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine FBiH", br.
09/05). Posebno se mora identificirati opasni otpad ukoliko nastaje.
Proizvođači ili vlasnik otpadnog materijala koji skladišti otpad prije njegovog prijenosa,
transporta, povrata komponenti ili konačnog odlaganja dužan je osigurati privremeno skladištenje
i po potrebi pakiranje otpada na slijedeći način:
otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat tretiranja otpada ili prirodnih pojava,
tekući otpad i procjedne vode se ne smiju ispuštati u odvode, vodene tokove ili okolno
tlo,
otpad mora biti osiguran od neovlaštenog manipuliranja od strane ljudi, aktivnosti
životinja i sl.,
otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okoliš, niti smije biti uzrok nastanka
neprijatnih mirisa ili narušavanja estetskih karakteristika krajolika.
Otpadni materijal mora biti sigurno uskladišten u odgovarajućim kontejnerima.
Page 83
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 83
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Otpad koji će biti izložen različitim aktivnostima upravljanja mora biti razdvojen. Otpad se ne
smije miješati ako bi takav postupak ometao ili spriječio aktivnosti na povratu komponenti većine
ili cjelokupne količine otpada.
Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno
odvojiti od ostale količine proizvedenog otpada.
U cilju odvajanja, tretmana i konačnog odlaganja otpada neophodno je provoditi slijedeće mjere
(Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, "Službene novine FBiH",
br. 38/06):
o nastanku i načinu postupanja s otpadom voditi dnevnik i evidenciju redovito
dostavljati nadležnom ministarstvu,
sav komunalni otpad propisno odložiti u poseban kontejner i ugovoriti način i
učestalost odvoza sa komunalnim poduzećem,
prilikom svakog preuzimanja otpada (osim komunalnog) obavezno sačiniti zapisnik o
preuzimanju otpada (datum, količina, vrsta otpada itd.).
Izvođaču se predlaže kao mogućnost sklapanje ugovora sa nekom od sanitarnih deponija radi
odlaganja komunalnog otpada, a za odlaganje inertnog građevinskog otpada sa ovlaštenim
operaterom na odobrenoj deponiji građevinskog otpada. Odlaganje otpada na deponiju mora se
vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš, a vrste otpada koje se mogu odlagati su strogo
propisane.
Građevinski i ambalažni otpad predviđen za recikliranje, izvođač će predati ovlaštenim
operaterima uz vođenje evidencije otpada po vrsti, količini kao i datumom ulaza, izlaza te
eventualne karakteristične zabilješke.
Za opasan otpad mora se osigurati odlaganje u odgovarajuće spremnike, kontejnere, na kojima
mora stajati natpis "opasan otpad" (npr. otpadna motorna i hidraulična ulja, salonit i sl.) koja se
postavljaju u natkriveni ili zatvoreni prostor sa vodonepropusnom podlogom.
15.4 Odlaganje otpada na odlagalištu
Komunalni otpad i inertni građevinski otpad (koji se bude mogao iskoristiti pri samom procesu
izgradnje i eksploatacije deponije) će se, nakon razdvajanja i prema načinjenim ugovorima,
odlagati na komunalnom odlagalištu ili adekvatno zbrinuti na drugi način (ponovnim
korištenjem).
Page 84
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 84
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
15.5 METODE TRETMANA I/ILI ODLAGANJA
Na predmetnoj lokaciji gradilišta osim sakupljanja i razdvajanja sekundarnih sirovina ne postoje
druge metode tretmana otpadnih tokova. Tek nakon izgradnje Regionalne deponije i pratećih
sadržaja, moguće je da će biti vršen tretman i pomoću novih tehnologija.
15.6 ZAKLJUČAK
Pri obavljanju građevinske djelatnosti izgradnje Regionalne deponije „Trešnjica“ na predmetnoj
lokaciji dolazi do nastanka određenih količina otpada: građevinskog otpada, komunalnog otpada,
ambalažnog otpada...
U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom će se poduzimati sve potrebne aktivnosti kako bi
navedene djelatnosti imale najmanji uticaj na okoliš, smanjila se kako količina tako i eventualno
štetan uticaj otpada, kao i pokušao naći način za što veću upotrebu reciklaže i sigurnog odlaganja
otpada.
Investitor odnosno izvođač radova se obavezuje
da će osigurati minimalne uslove za skupljanje i povrat pojedinih vrsta otpada
navedenih u podzakonskim propisima,
izvršiti odlaganje otpada po kategorijama,
sklopiti ugovore sa ovlaštenim operaterima za pojedine vrste otpada.
Investitor je dužan spriječiti miješanje različitog građevinskog otpada. Osim toga, investitor prije
početka radova mora osigurati ugovor za preuzimanje građevinskog otpada od strane ovlaštenog
operatera.
Obaveza investitora je i priprema Elaborata za zbrinjavanja građevinskog otpada, kao dijela
dokumentacije potrebne za dobivanje građevinske dozvole prema Zakonu o prostornom
planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (''Službene novine FBiH'', br. 02/06;
72/07; 32/08; 04/10; 13/10; 45/10).
Proizvođači otpada kao i operatori postrojenja za upravljanje otpadom dužni su provoditi
program nadzora, monitoringa i voditi evidenciju o količinama i vrsti zbrinutog otpada prema
Zakonu o upravljanju otpadom ("Službene novine FBiH", br. 33/03; 72/09).
Proizvođači i vlasnici otpada dužni su prikupljati, razdvajati i brinuti se o ponovnom korištenju i
recikliranju odnosno odlaganju otpada koji je nastao zbog njihovih aktivnosti na predmetnoj
lokaciji.
Page 85
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 85
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
Na osnovu navedenog, može se zaključiti da izgradnja Regionalne deponije „Trešnjica“ u općini
Goražde u cilju pravilnog upravljanja otpadom, uz poštivanje navedenih mjera prilikom
izvođenja samih radova neće dovesti do nepovoljnih socio-ekonomskih uticaja, onečišćenja
zemljišta, vode i zraka, ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, kao ni do negativnih uticaja na
klimu i hidrološki ciklus. Svi negativni uticaji mogu biti samo u jednom kraćem periodu prilikom
same izgradnje deponije, dok će se kroz eksploataciju vršiti kontrolisano zbrinjavanje,
monitorinzi i inspekcijske kontrole u cilju zaštite životne sredine.
Page 86
„GRAD GORAŽDE“
ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 86
Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:
SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“
15.7 Imenovanje odgovornog lica za poslove upravljanja otpadom
Uprava poduzeća ovlašćuje odgovorne osobe za primjenu ovoga Plana.
Osoba odgovorna za primjenu ovog Plana je:
- _______________________________
Odgovorne osobe dužne su da:
• izradi i ažurira nacrt Plana za upravljanje otpadom svakih 5 godina ili nakon promjena u radu,
• provede Plan za upravljanje otpadom,
• predlaže mjere za poboljšanje prevencije, ponovnog korištenja i reciklaže otpada,
• nadzire ispunjenje utvrđenih uvjeta za upravljanje otpadom,
• vodi evidencije o otpadu i načinu zbrinjavanja,
• ugovara odvoz otpada sa ovlaštenim tvrtkama.