7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 1/20 Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet Odeljenje za sociologiju Predmet: Nastavnička praksaPredavač: doc. Dr Isidora Jarić2013 Seminarski rad NASTAVNIČKA PRAKSADanijela CvetkovićSO120008
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
mogu obratiti. Takođe, značajno je naglasiti da je sociologija dugo bila jedini predmet1 u okviru
obaveznog školskog programa u okviru kog je bilo prostora za ukazivanje na aktuelne društvene
probleme ali i na moguće društvene akcije. Tako, na primer, pojedinac je u okviru sociologije
moga da se upozna sa problemima određenih društvenih grupa koje su skrajnute na marginu
društva, borbi takvih grupa kroz istoriju, njihovoj borbi danas u cilju poboljšanja sopstvenog
položaja ali i mogućnostima uključivanja i podržavanja te borbe, što se ipak pokazuje kao
najefikasniji način u borbi protiv predrasuda i nejednakosti u društvu (Kleinman i Copp, 2009;
Burke i Hudson Banks, 2012; Eraslan, 2011; DeCesare, n.d., 2009).
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, što svakako nije celokupna oblast sociologije kao nauke,
očigledno je da je uticaj samog predavača sociologije značajan. Kada se govori ovome nemoguće
je a ne odvojiti, pre svega, dve stvari:
1. Stručnost predavača
2. Pristup nastavi u okviru ovog predmeta
Stručnost predavača
„Činjenica je da nema slabe nastave bez slabog nastavnika, ali ni dobre bez dobrog.“, (Ivković,
2010: 101). Opisujući karakteristike uspešnog nastavnika uopšte, autor Dr Miomir Ivković navodi
različite kvalitete2, ali ističe i posebne karakteristike neophodne nastavniku sociologije kao što su:
neizbežno visoko sociološko znanje, kritički duh, razvijen istraživački i ispitivački
1 Naime, odlukom Vlade Srbije 2001. godine uvedeni su predmeti građansko vaspitanje i veronauka, pri čemu je uokviru građanskog vaspitanja napravljen prostor za bavljenje ovom i ovakvom problematikom, ali ovaj predmet nema
zvaničan udžbenik dok se plan i program bavi više preporukama tema i ostavlja diskreciono pravo nastavniku daodređene teme, ukoliko smatra tako, zanemari.2 Između ostalog: motivisanost za nastavnički poziv, socijabilnost i sposobnost animacije nastave, različite kvaliteteličnosti, intelektualnu, moralnu i fizičku zrelost i kompletnost ličnosti, (Ivković, 2010: 102).
hijerarhija i redosled. Tabla kao sredstvo u nastavi dozvoljava da se tokom samog časa sadržaj
napisan na njoj menja i dopunjuje novim podacima ili idejama koje iznose učenici u toku časa, te
stoga, na kraju časa učenici imaju potpun pregled teme zajedno sa svojim inputima.
Zašto si temu odvela u pravcu civilnog društva i aktivizma?
Uzevši u obzir metodsku jedinicu kaja se obrađivala na času („Priroda i čovek u tehnološkom
društvu“, „Naučno-tehnološka revolucija i razvoj savremenog društva“, i „Ekološki problemi
savremenog društva“), i to pre svega njene delove: razvoj savremenog društva i ekološke probleme
savremenog društva, smatrala sam da je uloga društvenog aktivizma značajna. Naime, izgradnja
civilnog društva je usko povezana sa idejom društvenog aktivizma, a kako srpsko društvo prolazi
kroz proces izgradnje civilnog društva smatrala sam da je korisno upoznati učenike sa idejom
društvenog aktivizma i podstaći ih na razmišljanje o mogućim načinima njihovog učešća u
stvaranju i napretku srpskog društva u kome žive. U tom smislu, učenje onoga što on naziva javna
sociologija3
(a što između ostalog podrazumeva za svoju posledicu jačanje konstruktivnog
društvenog aktivizma), je od suštinske važnosti za „različite mogućnosti za javne i policy
intervencije“, (Burawoy, 2005: 22) a posledično i unapređenje društva. Ali, „uspeh javne
sociologije neće doći odozgo, već odozdo“, (Burawoy, 2005: 25) u čemu srednja škola predstavlja
k ljučnu oblast njenog promovisanja (DeCesare, 2009; Hodges Persell, 2009).
3 Javna sociologija predstavlja deo sociologije koji je aktivan u javnom životu, koji koristi sociološke teorije i znanja
da aktivno utiče na društvo, u smislu njegovog razvijanja i prevazilaženja nejednakosti i nepravdi, i razvijanja ljudskog
dostojanstva. Javna sociologija, iako primarno praktikovana od strane sociologa, kada se promoviše i uči predstavljasociološko razmišljanje „običnih ljudi“, kojima se povećava svest o međusobnoj zavisnosti u okviru društva, i potrebi
za razvijanjem boljeg društva, dok istovremeno takvom praksom i ne-sociolozi u svakodnevnom životu počinju da praktikuju javnu sociologiju. (Burawoy, 2005; DeCesare, 2009; Hodges Persell, 2009)
Takođe, ekološki problemi u svetu su gotovo nerazdvojivi od društvenog aktivizma, i kako se na
samom času pokazalo učenici su upoznati sa organizacijama (kao što je npr. Green Peace ) koje
pre svega preko društvenog aktivizma pokušavaju da ukažu na ekološke probleme. S druge strane
putem društvenog aktivizma pojedinac može da utiče na oblikovanje društva u kom živi
promovišući određene ideje, podstičući na razmišljanja o određenim problemima i na podizanje
svesti čitave društvene zajednice kada su određene tame u pitanju. Civilno društvo u svojoj ideji
promoviše i podstiče društveni aktivizam kao mogućnost da ulaganjem i voljom pojedinca,
odnosno grupe, dođe do promena u samom društvu, čime se, na neki način, moć stavlja u ruke
pojedinca dok je društveni aktivizam sredstvo za realizaciju te moći. Moj cilj je bio da učenicimaukažem na moć koju imaju i ukažem na način na koji mogu da je upotrebe da bi unapredili i
poboljšali društvo u kome žive.
Da li je hend-aut kao nastavno-metodičko sredstvo (bio) koristan ili nije?
Ideja za hand-out je posledica, pre svega, sopstvenog iskustva. Naime, tokom svog školovanja
uverila sam se u korisnost na ovaj način sistematski prikazane nastavne jedinice koja se obrađuje
jer ne samo da je korisno na samom času kada ispred sebe učenik ima sve objašnjene pojmove i
navedene definicije, već je i u mogućnosti da sebi na tom papiru zapiše dodatna objašnjenja ili
interesantne dodatne ideje ili podatke izrečene na času. Nastavnik ne mora da odvaja vreme da bi
učenici zapisali definicije i osnovna objašnjenja pojmova, što čas čini dinamičnijim. Na kraju,
ovim se olakšava, kako učenje, tako i kasnije ponavljanje gradiva jer učenik ima na jednom mestu
personalizovani podsetnik u kom ima, kako sve ključne pojmove i definicije, tako i svoje beleške
Burawoy M (2005) 2004 Presidential Address: For Public Sociology. American Sociological
Review, 70, 4 – 28.
Burke M i Hudson Banks K (2012) Sociology by Any Other Name : Teaching the SociologicalPerspective in Campus Diversity Programs. Teaching Sociology, 40(1), 21 – 33.
Ćimić M (1987) Metodika nastave sociologije. Skripta, Beograd, Filozofski fakultet.
DeCesare M (n.d.) Practicing Public Sociology in the Clasroom: Teaching Sociology in High
School . Draft, Northridge, California State University.
DeCesare M (2009) Presenting Sociology`s Four ‘Faces’: Problems and Prospects for the High
School Course. U: Jeffries V (ur.), Handbook of Public Sociology, Lunham, Boulder, NewYork, Toronto, Plymuth, UK, Rowman i Littlefield Publishers, Inc., pp. 187 – 204.
Eraslan L (2011) Use of new approaches in teaching sociology (application of a technique for producing idea). Educational Research and Reviews, 6(1), 131 – 136.
Haralambos M i Holborn M (2002) Sociologija: Teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing.
Hodges Persell C (2009) Teaching Public Sociology. U: Jeffries V (ur.), Handbook of Public
Sociology, Lunham, Boulder, New York, Toronto, Plymuth, UK, Rowman & Littlefield
Publishers, Inc., pp. 205 – 222.
Hodges Persell C, Pfeiffer K i Syed A (2008) How Sociological Leaders Teach: Some Key
Principles. Teaching Sociology, 26, 108 – 124.
Ivković M (2010) Metodika nastave sociologije. Drugo dopunjeno izdanje. Niš, Filozofski fakultetu Nišu.
Kleinman S i Copp M (2009) Deniying Social Harm: Students` Resistance to Lessons AboutInequality. Teaching Sociology, 37, 283 – 293.