METODIKA NASTAVE SOCIOLOGIJE Jadranka Ĉaĉić-Kumpes Odjel za sociologiju Sveuĉilište u Zadru Zadar, 2011.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
METODIKA NASTAVE SOCIOLOGIJE
Jadranka ai-Kumpes
Odjel za sociologiju
Sveuilite u Zadru
Zadar, 2011.
Sadraj
1. Osnovni pojmovi: pedagogija, didaktika, odgoj i obrazovanje,
metodika
2. Nastavnik/ca sociologije: obiljeja zanimanja
3. Nastava sociologije: obiljeja sociologije kao nastavnog
predmeta
4. Kritiko miljenje u nastavi sociologije
5. Izvedba nastave sociologije a. planiranje i priprema
b. ciljevi i zadaci
c. ishodi uenja
d. struktura nastavnoga sata
e. nastavne metode
6. Higijena intelektualnoga rada
MNS_JK
1. OSNOVNI POJMOVI
pedagogija
didaktika
odgoj i obrazovanje
metodika
MNS_JK
Pedagogija
gr. (paidaggs)
odgojitelj djece (koji vodi
djeake)
( /pais/ dijete; /g/ vodim)
znanost o odgoju i obrazovanju
MNS_JK
Kritika pedagogija
obrazovanju se pristupa kao procesu
drutvene, kulturne, politike i osobne
preobrazbe koji moe njegovati
drutvenu ravnopravnost ili nastavljati
drutvenu neravnopravnost
potie kritiku onih drutvenih
vrijednosti koje izvrsnost i identitet temelje
na ekonomskim mjerilima
takoer i: radikalna pedagogija,
pedagogija otpora
predstavnici: Paulo Freire, Henry
Giroux, Peter McLaren) (Dowty, 2007)
MNS_JK
Izvor: Wink, 2005
Kritika pedagogija i sociologija: utjecaji
radovi Karla Marxa o fetiizmu robe i drutvenoj stratifikaciji
filozofija obrazovanja Johna Deweya (progresivno obrazovanje)
kritika misao Frankfurtske kole: Max Horkheimer i Theodor Adorno (1947). Dialektik der Aufklrung: Philosophische Fragmente. Amsterdam: Querido
kulturni studiji Birmingham Centre for Contemporary Cultural Sudies usmjerenost prema drutvenim promjenama (Richard Hoggart, Stuart Hall, Raymond Williams, Paul Willis)
Pierre Bourdieu i Jean-Claude Passeron: utjecaj obrazovnog sustava na drutvenu reprodukciju i odravanje drutvenih odnosa
kritika pedagogija podupire i razvija uenike kritike sposobnosti s ciljem razvoja strategija kulturnog i politikog otpora (Winter, 2005; Dowty, 2007)
MNS_JK
Kritika pedagogija i nastava sociologije
Kritika pedagogija govori kako treba pouavati i uiti te potie
na koritenje pouavanja i uenja za postizanje drutvenih
promjena dinamina pradigma pouavanja, uenja i
intervencije (Fobes i Kaufman, 2008)
Izazovi i dvojbe kritike pedagogije u nastavi sociologije:
1. poticanje rasprave izmeu nastavnika/ce i uenika/ce:
poticati uenike/ce da izraze svoje miljenje, postavljaju
pitanja te da prihvate dvosmislenost i nesigurnost
2. ne moraju svi uenici/e prihvatiti nastavnikov/in poticaj da
steenim znanjem utjeu na drutvene promjene
MNS_JK
3. demokratizacija razreda i balansiranje
nastavnikovog/inog autoriteta: poticanje uenika/ca da
preuzmu kontrolu nad svojim obrazovanjem
4. ocjenjivanje: sudjelovanje uenika/ca u definiranju
procjene uspjeha
5. potreba neprekidnoga nastavnikovog/inog oblikovanja
i odravanja epistemoloke znatielje zbog zahtjevnosti
nastave koja se zasniva na diskusiji
6. institucionalne prepreke: uvjeti rada, centralizirana
kontrola (Fobes i Kaufman, 2008)
MNS_JK
Zadatak:
Proitajte Znanost kao poziv Maxa Webera i objasnite
njegovo miljenje da politika ne pripada predavaonici
(Weber, 1986: 270).
MNS_JK
Didaktika
gr. (didsk) pouavam
gr. (didskalos) uitelj
Wolfgang Ratke, Jan mos Komensk (17. st.)
Komensk (Johannes Amos Comenius): didaktika opa
vjetina o tome kako valja pouavati svakoga u svemu (prema Poljak, 1970: 2)
grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti
obrazovanja
Jan mos Komensk
(1592. 1670.)
MNS_JK
Didaktika prouava i istrauje:
procese nastave i uenja i njihove zakonitosti
ciljeve i zadatke nastave i uenja
naela nastave i uenja
sadraj nastave i uenja
strategije, metode i sredstva nastave i uenja
NASTAVA, UENJE OBRAZOVANJE
MNS_JK
Odgoj i obrazovanje
Odgoj u uem smislu podudara se s utjecajem na afektivnu
stranu pojedinca
Odgoj u irem smislu obuhvaa svaku svjesnu djelatnost kojom
se razvijaju psihike i fizike osobine linosti obuhvaa
kognitivnu stranu linosti (znanje, shvaanje, primjenu znanja)
kojom se ustvari odreuje pojam obrazovanja i odgoj u uem
smislu
(Mali i Mui, 1989)
MNS_JK
njemaki jezik: Bildung i Erziehung
Bildung obrazovanje; obuhvaa kako duhovnu stranu
(geistige Gestalt) pojedinca tako i proces odgajanja,
samoodgajanja (Philosophisches Wrterbuch, Krner, 1982)
Erziehung odgoj u uem smislu
ruski jezik: (odgoj) i (obrazovanje)
MNS_JK
francuski jezik: ducation
engleski jezik: education lat. educare uzgajati ivotinje ili biljke, u irem smislu, brinuti
za djecu (ne od lat. educere to znai izvui, staviti van) u 19. st. pojam ducation odnosio se na pristojnost, lijepo
ponaanje, to je ukljuivalo usvajanje normi i vrijednosti vie klase, ali takoer i stvarno vladanje samim sobom; modernije znaenje pojma odnosi se na uenje postajanja ovjekom kao i opskrbljivanje mladih nekim zanimanjem ili vjetinom pouavanje)
education 1. proces podizanja djeteta i nain na koji se to provodi; 2. usvojene vrijednosti i oblici ponaanja; 3. proces stjecanja znanja, kolovanje ili obuka koja se prua mladim osobama u njihovoj pripremi za ivotno zanimanje
MNS_JK
http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://tristategeneralstore.com/images/Education.jpg&imgrefurl=http://tristategeneralstore.com/index.php%3FcPath%3D17&usg=__sU81FFtk2g71dSb46xYvueZEwn4=&h=594&w=411&sz=68&hl=hr&start=34&um=1&itbs=1&tbnid=5FvVgtHGG9j6xM:&tbnh=135&tbnw=93&prev=/images%3Fq%3Deducation%2Bphoto%26start%3D20%26um%3D1%26hl%3Dhr%26sa%3DN%26ndsp%3D20%26tbs%3Disch:1
Obrazovanje
proces putem kojega se drutveno selektirano i preraeno
znanje i vrijednosti putem kole prenose sa starijih na
mlae generacije
obrazovanje ne iskljuuje odgojnu komponentu
MNS_JK
Prema mileu Durkheimu obrazovanje (ducation) jest:
metodina socijalizacija mladoga narataja
djelovanje kojim odrasli narataji utjeu na narataje koji
jo nisu dovoljno zreli za drutveni ivot kojemu je cilj
stvoriti i razviti kod djeteta odreen broj fizikih,
intelektualnih i moralnih svojstava koja od njega trae i
politiko drutvo u cjelini i posebna sredina na koju je ono
osobito upueno (Durkheim, 1993: 51)
MNS_JK
Vrste obrazovanja
formalno obrazovanje: organizirano sustavno
institucionalno obrazovanje (ope, strukovno, visokokolsko)
neformalno obrazovanje: organizirano obrazovanje koje
osigurava dopunske, dodatne ili alternativne potrebe
pojedinaca; moe i ne mora biti povezano s formalnim
obrazovanjem
informalno obrazovanje (samoobrazovanje):
izvaninstitucionalno obrazovanje pojedinca
(v. npr. http://www.infed.org/i-intro.htm)
MNS_JK
http://www.infed.org/i-intro.htmhttp://www.infed.org/i-intro.htmhttp://www.infed.org/i-intro.htm
Metodika
gr. (methodiks) metodika
= svi naini svrsishodnog provoenja nekog posla
( /mthodos/ metoda, nain istraivanja)
(metodino = raditi sustavno, prema pravilima,
organizirano, vjeto)
grana pedagogije koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja putem jednog nastavnog predmeta, odnosno obrazovnog podruja = primijenjena didaktika
MNS_JK
Metodika nastave sociologije
cilj: istraiti i pronai nove i uinkovitije oblike, naela i zakonitosti organiziranja i izvoenja nastave sociologije (odnosno pojedinih njezinih poddisciplina, npr. sociologije sporta)
MNS_JK
imbenici nastave
MNS_JK
nastavni sadraj
uenik
uenica
nastavica
nastavnik
imbenici nastave: didaktiki trokut
U
Uenik/ca
Nastavnik/ca
Nastavni sadraj
MNS_JK
N NS
imbenici nastave: didaktiki peterokut
uenik/ca
nastavnik/ca prostor
nastavni sadraj tehnika pomagala
MNS_JK
MNS_JK
imbenici nastave
interakcija
peripatetike rasprave
http://www.flickr.com/photos/crocotears/166558593/http://www.flickr.com/photos/crocotears/166558593/
2. NASTAVNIK/CA SOCIOLOGIJE: OBILJEJA
ZANIMANJA
Zadatak:
A. Opiite svoga/ju najboljeg/u srednjokolskog/u
nastavnika/cu, obrazloite svoj opis i navedite
njegova/njezina obiljeja
B. Opiite svoga/ju najloijeg/u srednjokolskog/u
nastavnika/cu, obrazloite svoj opis i navedite
njegova/njezina obiljeja
MNS_JK
Kompetencije nastavnika/ce (sociologije)
poznavanje predmeta koji pouava, ali i drugih (osob
Related Documents
