1
Metode i tehnike unapreenja procesa rada
1. Opte informacije o leajevimaLeajevi su oslonci za osovinice,
osovina i vratila. Njihova glavna podela se odnosi na konstrukciju
i to na:
Leajevi sa kotrljanjem rukavca (kotrljajui leajevi) kod ovih
vrsta leajeva rukavac nije u neposrednom dodiru sa leajem, poto se
izmeu nepokretnog i pokretnog dela leaja nalazi niz kotrljajnih
tela, loptica, valjaka ili iglica, pa se pri obrtanju uglavnom
pojavljuje otpor kotrljanja. Leajevi sa klizanjem rukavca (klizni
leajevi) kod ovih leajeva rukavac je u neposrednom dodiru sa
posteljicom leaja i pri njegovom obrtanju pojavljuje se otpor
klizanju. [1]Osnovna funkcija leajeva je noenje pominih delova
konstrukcija, prvenstveno vratila i osovina. Oni dre vratila i
osovine u odreenom poloaju, omoguavaju njihovo okretanje zatim
prenoenje sile na kuite i postolje. Leajevi se podmazuju da bi se
gubici trenja, kao i zagrevanje to vie smanjili. Trenje je otpor
koji se javlja izmeu povrina naleganja dva tela i suprostavlja se
mousobnom gibanju: klizanjem, kotrljanjem i valjanjem (trenje
gibanja) i onemoguuje gibanje (trenje mirovanja). Prema nainu
gibanja postoje sledee vrste trenja:
trenje klizanja kada povrine naleganja klize jedna po drugoj
(klizni leaj) i trenje kotrljanja i trenja valjanja kada se dva
elastina tela kotrljaju ili valjaju jedan po drugom (valjni
leaj).
Prema mogunosti prenoenja spoljnog optereenja leaji mogu biti
radijalni, aksijalni i radioaksijalni. Prstenasti leaji su pogodni
prvenstveno za prenoenje radijalnih optereenja, a kolutni za
prenoenje aksijalnih optereenja.
U zavisnosti od oblika kotrljajnih tela u njima, leaji mogu biti
kuglini ili valjani. Valjani leaji mogu biti sa cilindranim
valjcima, sa konusnim valjcima, iglicama i bavicama.
Osnovna karakteristika kotrljajnih leaja su dinamina i statika
mo noenja ili nosivost leaja.
Vana karakteristika leajeva je u mogunosti prilagoavanja
prstenova odnosno kolutova leaja meusobnim poloajem vratila i
oslonca. Merilo za ovu karakteristiku je najvei dozovljeni ugao
koji meusobno mogu zaklapati ose prstenova, odnosno kolutova, pri
kojem ne dolazi do znatnijeg smanjenja nosivosti ili veka
leaja.
Znaajna karakteristika leaja je i unutranji zazor. Radijalni
zazor u leaju je ukupno mogue pomeranje jednog prstena u odnosu na
drugi u pravcu normalnom na osu leaja, a aksijalni u aksijalnom
pravcu. Prema podeljivosti zazora razlikuju sedve grupe leajeva. U
prvu grupu spadaju leajevi kod kojih se zazor ne moe podeavati, a u
drugoj se leaji kod kojih se zazor moe podeavati u odreenim
granicama. U drugu grupu spadaju svi kolutni leaji i prstenasti
leaji. Kod prstenastih leaja sa podeljivim zazorom spoljanji prsten
je odvojiv, to omoguava da se prilikom ugradnje zazor podeava.
Da bi se ocenila pogodnost leaja za prenoenje radialnih i
aksijalnih optereenja, mogunost primene za odreeni broj obrtaja i
ugao nagiba osovine ili vratila () ostvaruje se uz pomo pokazatelja
osobina osnovnih tipova leaja. [2]1.1 Otkazi leaja i njihovi
uzroniciIspravnost i pouzdanost rada maina i ureaja je u funkciji
ispavnosti pokretnih delova, od kojih su leaji svakako najvaniji
elementi. Zbog toga, oteenja otkazi ovih vitalnih elemenata mogu da
prouzrokuju znatne materijalne gubitke, pa i zakonsku odgovornost.
To je i razlog da su istraivanja otkaza leaja mnogobrojna.
Po pravilu cena leaja relativno je mala, svako oteenje kojim se
smanjuje funkcionalna ispravnost sistema ili nastaje otkaz, moe
izazvati velike indirektne trokove.
Leaj se smatra da je neispravan kao posledica nekog oteenja:
kada postane potpuno nefunkcionalan (stanje u otkazu),
kada je jo funkcionalan, ali nije sposoban da namenjenu funkciju
obavi zadovoljavajue u svim uslovima rada i kada ga ozbiljno
oteenje uini nepouzdanim za kontinualnu upotrebu, to zahteva
njegovo ukljanjanje iz upotrebe, bilo radi opravke ili
zamene.
Osnovni uzronici koji dovode do oteenja i otkaza leaja ukljuuju
mnoge aspekte konstruisanja, izbora materijala, nesavrenosti
materijala, proizvodnje i procesa obrade, sklapanja, kontrole,
ispitivanja, skladitenja, transporta, odravanja, nepredvidjenog
izlaganja preoptereenju, direktnom mehanikom ili hemijskom oteenju
u toku rada . Veoma esto vie uzronika doprinosi otkazu kliznog
leaja. Uestalnost pojedinih uzronika data su u Tabeli 1.
Uzronici otkazaUestalnost %
Greke proizvodnje:
Neadekvatan proraun
Greke u materijalu
Nepravilnost u proizvodnji i montai23.4
9.1
3.6
10.7
Greke u eksploataciji39.1
Habanje tokom dugotrajnog rada30.7
Ostalo7.0
Otkazi i oteenja izazvana navedenim grupama uzronika manifestuju
se najee kao habanje, lom i plastina deformacija materijala. To su
istovremeno i osnovni vidovi otkaza, koji se mogu podeliti, u
odnosu na svojstva materijala, u dve kategorije. Jedna koja je
povezana i zavisna prevashodno od vrstoe materijala i druga koja je
funkcija tribolokih procesa na spregnutim povrinama leaj - rukavac.
Lom i plastina deformacija su oteenja u funkciji vrstoe, dok je
habanje sa svim svojim manifestacijama vezano za triboloke procese.
Postoji opta saglasnost da je habanje najea pojavna manifestacija
otkaza kod leaja. Najprisutnija habanja su abrazivno i adhezivno
habanje, zatim habanje usled povrinskog zamora dok su ostale vrste
habanja manje zastupljena.
2. Dijagram uzroci posledica (Ishikawa dijagram)
Dijagram UZROCI POSLEDICA je rezultat opte analizte uticaja
(uzroka) koji uslovljavaju odreeni ISHOD posmatrane pojave (procesa
rada). U naporima usmerenim ka povienju kvaliteta proizvoda i
procesa rada preduzea i uslunih organizacija, predmetna metoda ima
iroko podruje primene u postupcima obezbeenja kvaliteta procesa
rada, u pogledu:
identifikovanje svih stvarnih uzroka pojave odreenog stanja
(ishoda) rezultata procesa rada preduzea ili uslune
organizacije,
utvrivanje i analiza uzrono posledinih veza u tokovima
materijala, energije i informacije
ime se obezbeuju podloge za efikasno reavanje problema ako se
kao posledica posmatra stanje ishod procesa rada izvan granica
dozvoljenih odstupanja postavljene funkcije cilja.Dijagram uzroci
posledica ili Ishikawa dijagram je rezultat opte analize uticaja
(uzroka) koji uslovljavaju odreeni ishod posmatrane pojave (procesa
rada). Iikava metoda predstavlja metodu za detaljnu analizu odnosa
izmeu odreenog stanja posmatranog sistema (posledice) i uticajnih
veliina koje uslovljavaju pojavu datog stanja (uzroka). Pri datom
se, u analizama vezanim za poboljanja kvaliteta proizvoda i procesa
rada preduzea i uslunih organizacija, pod pojmom:
Posledica podrazumeva odreeni ishod procesa rada u posmatranom
preseku sistema, u odreenom vremenu i uslovima, kako su ishodi
rezultat uticaja vezanih za dejstvo okoline i poremeaja u procesima
rada, jasno je da su to veliine sluajnog karaktera i mogu se
svrstati u dve osnovne kategorije u i izvan granica dozvoljenih
odstupanja postavljene funkcije cilja, Uzroci podrazumeva skup
uslova okoline i poremeaja u procesima rada sistema koji
rezultiraju u odreenom stanju ishod procesa rada; sa stanovita
ostvarenja projektovanih stanja efekata, to su veliine poremeenog
karaktera.Ishikava dijagram predstavlja skup uzroka sa jedne i
posledica sa druge strane ureenih na principima:
selekcije izdvajanje stvarnih uzroka odreenog ishoda procesa
rada jedne posledice, razvrstavanje grupisanje selektovanih uzroka
prema karakteru, znaaju i nainu dejstva i logikog povezivanja
posmatrane posledice i izdvojenih uzroka. Uobiajeno je da se metoda
UZROCI POSLEDICA izvodi kroz sledee korake:1. definisanje
problema,2. identifikacija uzroka,3. izbor osnovne strukture,4.
razrada dijagrama,5. postupak irenja (grananja) i6. analiza. [3]2.1
Postupak primene Ishikawe dijagrama
Korak 1: Definisanje problema
Dijagram UZROCI POSLEDICA se koristi za sluaj da se za posledicu
definie odreeni problem. Tada je potrebno identifikovati uzroke
pojave odreenog problema kao posledice.
Posledica (problem ili efekat) se mora definisati na osnovu
objektivnih podataka u potupno jasnom obliku.
Predstavljanje date posledice vri se grafiki uobiajni simbol je
pravouganik u desnom delu crtea, ostavljajui sa leve strane budueg
dijagrama prostor na unoenje uzroka (Slika 1).
Shodno navedenoj funkciji leajeva kod maina trebaju se preduzeti
odreene mera kako bi se identifikovali uzroci pojave otkaza kako
deliminog tako i potpunog. Na taj nain stvara se osnova za dalje
delovanje i utvrivanje kljunih uzroka problema otkaza leajeva, to
obezbeuje dalje delovanje na prevazilaenju ovog probleme kroz
reenje prepoznatih problema koji dovode do otkaza.
Korak 2: Identifikacija uzrokaPostupak identifikacije uzroka
koji dovode do unapred definisanog problema sastoji se u:
oblikovanje pregleda svih moguih uzroka problema koji se
analizira;
klasifikaciji uzroka prema karakteru, nainu dejstva i slinim
obelejima.
U datoj fazi se skup svih uzoraka razvrstava na osnovne grupe i
svaki pojedinani uzrok locira u odreenu grupu, pri emu broj grupa
nije ogranien, ali postoje preporuke koje se, pre svega, odnose na
preglednost dijagrama i efikasnost metode.Vanost leaja kao sastavog
dela maina zahteva da se uloi odreeni napor da se identifikuju svi
uzroci koji dovode do potpunog ili deliminog otkaza leaja to
predstavlja osnovu za reenje ovog problema. Na osnovu sprovedene
analize utvreni su sledei uzroci:
leajevi su istroeni ili previe pritegnuti,
iskrivljenost vratila,
prevelika ili premala koliina sredstava za podmazivanje,
neodgovarajua viskoznost,
pojava neistoa u mazivu,
loa ugradnja,
pohabanost usled starosti,
loe zaptivanje,
neadekvatan proraun,
neadekvatan materijal,
neodgovarajua mehanika svojstva,
tanost dimenzija,
kvalitet povrine,
visoka temperatura,
neadekvatno preiavanje i praina.Korak 3: Izbor osnovne
strukture
Na osnovu prethodne izvedene klasifikacije uzroka odreena je
osnovna struktura dijagrama sa osnovnim granama koje predstavljaju
uticajne faktore, dok se na vrhu dijagrama kao posledica nalazi
identifikovani problem otkaza leaja (Slika 3).
Slika 4: Osnovna struktura dijagrama
UZROCI - POSLEDICA
Korak 4: Razrada dijagramaZa izabranu strukturu dijagrama
potrebno je linijamaosnovnih grupa uzroka dodati uzroke koji su
predhodno locirani u datu grupu. Dodavanje se izvodi povlaenjem
veza svakog uzroka na liniju osnovne grupe uzroka (Slika
5).Potrebno je podeavanje osnovne strukture dijagrama u sluaju
pojave koncentracije uzroka na jednoj ili dve grane osnovnih grupa
uzroka. Takoe se ve stie osnovni uvid u dejstvo pojedinih uzroka,
potrebu njihove alokacije ili eliminacije u sluajevima nepotrebnih
veza.
Potrebno je potovati sledee principe:
1. uravnoteenja strukture i
2. neophodnog minimuma uzroka odnosno uzrono posledinih
veza.
5. Postupak irenja (grananja)
Uzroci identifikovani i razvrstani u grupe ne moraju i najee
nisu nezavisni. esta je pojava da su dva ili vie uzroka takoe u
uzrono posledinoj vezi. Pri datom predmetne veze mogu biti rednog
ili paralelnog karaktera.
Postupak irenja se izvodi od ve povezanog uzroka, u vie faza bez
ogranienja, sve dok se ne iscrpi pregled svih identifikovanih
uzroka.
6. Analiza
Kako se unoenjem u dijagram na odreenom nivou iscrpe svi
identifikovani uzroci i proveri loginost svake od grana, pristupa
se analizi koja se izvodi u dva pravca:
Identifikacija najverovatnijih (3-5) uzroka problema koji se
analizira i njihovo oznaavanje u dijagramu. Najverovatnije uzroke
treba traiti na liniji: uzroci najvieg nivoa uzroci niih nivoa.
Dati postupak, pored usmeravanja na osnovne uzroke problema,
omoguava, u odreenim sluajevima, izlaenje linije kritinih uzroka,
to je svakako jedan od znaajnijih rezultata predmetne metode.
Dijagram UZROCI POSLEDICA posmatran zasebno nije dovoljan za
reavanje problema - on samo upuuje na njihove osnovne uzroke i
uzrono posledine veze.
Sprovoenjem Ishikawa metode identifikovani su svi uticajni
faktori koji mogu usloviti otkaz leaja. Navedeni uzroci mogu
dovesti do potpunog ili deliminog leaja i maina. Kategorizacija
uticajnih faktora izvrena je prema otkazima ili problemima koji se
mogu desiti, tako da se postoje i adekvatna reenja kako bi se ovo
izbeglo.
Prilikom izrade Ishikawa metode jasno su pokazane meusobne veze,
odnosno uzrono posledine veze koje u velikoj meri mogu pomoi
prilikom reenja problema otkaza leaja. Kao to je prikazano na
Ishikawa dijagramu izdvojeno je etiri osnovnih grupa uzroka, ali je
i jasno da svaka od ovih grupa uzroka nema isti uticaj na deavanje
otkaza leaja. Zapravo otkazi ee nastaju jer su i vie u procesu rada
pa samim tim i podloniji su otkazima. Najee otkazi koji nastaju su
usled greaka u eksploataciji i kod podmazivanja.
3. FMEA Analiza naina i efekata otkaza
Metoda je razvijena za potrebe projektovanja sistema ali uspeno
se primenjuje pri:
izradi programa za obezbeenje kvaliteta,
analizama pouzdanosti, pogodnosti za odravanje i raspoloivost
sistema,
ispitivanje sistema,
planiranju aktivnosti odravanja i
analizama sisgurnosti sistema.
Plan sprovoenja FMEA metode uslovljava postojenje sledeih
osnovnih informacija:
definisan cilj I namenu analize,
strukturu, konfiguraciju sistema,
funcionalne zavisnosti i vremenska definisanost procesa
rada,
zahtevi koordinacije rada i veze, difinisane programske
zahteve,
definisane FMEA zadatke i
definisan racionalni zahtev za odreivanje nivoa analize u
definisan FMEA radni list.
Informacije neophodne za primenu FMEA analize u fazi
eksploatacije sistema, gotovo po pravilu, su nepotpune. Iako dubina
analize zavisi od znaaja pojedinih sistema i njihovih sastavnih
delova, za proizvodni process, veoma esto je njena implementacija
uslovljena inenjerskom procesnom i iskustvom u radu sa FMEA
metodom. Meutim, nakom sprovedene FMEA analize, sa prvim njenim
rezultatima, utvruje se pravac razvoja FMEA koji obezbeuje
identifikaciju slabih mesta sistema. [3]
RPN predstavlja proizvod dve ocena RPN = verovatnoa x
posledica
Uestalnost otkazivanja je podatak koji proizilazi iz prirode
uzroka otkazivanja. Za ovaj deo posla je zaduen strnjak za
pouzdanost i on odreuje koeficijente i RPN, na osnovu njegove
procene usmerava se dalja analiza i odreuju mere unapreenja
elemenata koji su prepoznati kao najznaajniji uticaji na
analizirani proizvod / proces.
Utvrivanjem vrednosti parametara na osnovu kojih se dobija
vrednosti RPN identifikuju se najznaajniji uzroci odnosno rizici
ije je vrednost RPN najvea. Na ovaj nain se izdvajaju najznaajniji
rizici, koji se dodatno analiziraju i na osnovu te analize se
utvruju mogua reenja za njihovo prevazilaenje ili umanjenje
njihovog uticaja na posmatrani problem. RPN vrednost je osnova koja
slui za odreivanje vanosti kljunih faktora za pojavu analiziranog
problema otkaza leaja. U tabeli 2 su prikazani efekti i uzroci sa
svojom verovatnoom pojavljivanja posledicom. Na osnovu toga je
izraunat RPN.Analiza efekata i ocene otkaza
FMEA proces
Mesto nastanka greakaMogui uticajiMogui efektiPosledicaMogui
uzrociVerovatnoaRPN
Greke u proizvodnjiTanost dimenzijaNemogunost korienja
leaja3Oteenost vratila412
Kvalitet povrineNemogunost korienja leaja3Oteenost
vratila412
Greke u eksploatacijiPohabanost usled starostiNemogunost
korienja leaja4Oteenost rotora520
Velika brzinaVee optereenje leaja3Oteenost i pregrevanje
leaja412
PrainaPoveanje zazora leaja2Oteenje kouljice leaja612
Visoka temperaturaZamor materijala2Oteenje leaja510
Iskrivljenost vratilaUdarna uptereenja leaja3Oteenje
leaja515
Necentrirano vratilo pumpe i elektromotoraUdarna uptereenja
leaja4Oteenje leaja416
Loa ugradnjaIskrivljenost leaja2Oteenje leaja510
Loe zaptivanjePoveanje zazora i pohabanosti leaja2Oteenje
kouljice leaja510
Neodgovarajui proraunSmanjen rad vek2Oteenje leaja48
Greke u podmazivanjuNeodgovarajua viskoznostSlabo hlaenje i
podmazivanje2Oteenje leaja714
Prevelika ili premala koliina sredstava za podmazivanjePoveanje
temperature u leaju3Oteenje leaja721
Greke u materijaluNeodgovarajua mehanika svojstvaPregrevanje
leaja (klizni leaji)3Oteenje leaja412
Neodgovarajui materijalPregrevanje materijala (klizni
leaji)3Oteenje leaja412
4. FTA analiza stabla otkaza
Jedna od najpogodnijih metoda za analizu otkaza je analiza
stabla otkaza (FTA-Fault Tree Analysis). To je deduktivna metoda
koja se esto primenjuje u dijagnostici s obzirom da omoguuje
predvianje najverovatnijih uzroka otkaza sistema. Neeljeni efekti
(vrni dogaaji), odreuju se induktivnim metodama. Cilj konstruisanja
stabla otkaza je modeliranje uslova koji rezultuju pojavu vrnog,
neeljenog otkaza. To znai da se ova procedura koristi za analizu
potencijalnih defekata i njihovih uzronika.
Analiza poinje kvalitativnim definisanjem neeljenog dogaaja, a
zatim se dedukcijom, prolazei kroz konfiguraciju sistema, pronalaze
otkazi elemenata sistema i proceduralne greke koje mogu dovesti do
neeljenog dogaaja.
Metodologija analize stabla otkaza obuhvata, slika 4:
odreivanje vrnog dogaaja,
upoznavanje naina rada sistema koji se analizira,
konstrukciju stabla otkaza,
usvajanje stabla otkaza,
ocenu stabla otkaza i
obezbeenje preporuka i alternativa za donoenje odluka
Odreivanje vrnog dogaaja - kada se analiza otkaza vri sa ciljem
odreivanja kritinosti delova sistema, za vrni dogaaj se bira otkaz
sistema, pri emu se isti mora u potpunosti definisati, da bi se
dogaaji koji dovode do vrnog stanja mogli jasno prepoznati.
Upoznavanje naina rada sistema koji se analizira. Logika i
kompletna analiza, kojom se povezuju svi potrebni i dovoljni uslovi
za realizaciju vrnog dogaaja, moe se izvriti samo ukoliko se upozna
nain rada sistema, elemenata sistema, kao i meusobnih odnosa i
veza. Osnovne informacije se mogu dobiti iz: tehnikih crtea, ema,
dijagrama, prirunika za rukovanje, odravanje i podmazivanje. Pored
toga, kao podaci iz procesa, koriste se izvetaji o podmazivanju i
karte otkaza tehnolokih sistema.
Konstrukcija stabla otkaza vri pomou standardizovanih simbola
dogaaja i prenosa, prikazanih na slici 6.
Usvajanje stabla otkaza - nakon zavretka konstrukcije stabla
otkaza, pristupa se proveri tanosti i kompletnosti stabla, sa
ciljem utvrivanja propusta i/ili eventualnih greaka s obzirom da
mora biti zadovoljena: namena stabla, funkcionalna uslovljenost i
logika realizacije vrnog dogaaja, to pretpostavlja da dogaaji na
ulazu u logike kapije moraju biti potrebni i dovoljni.
Ocena stabla otkaza. Posle usvajanja, vri se kvalitativna i
kvantitativna analiza stabla otkaza. Kvalitativna ocena predstavlja
odreivanje minimalnog preseka skupa dogaaja, koji uslovljava pojavu
vrnog dogaaja. Kvantitativnoj oceni stabala otkaza prethodi
odreivanje ili procena srednjeg vremena do pojave otkaza i srednjeg
vremena trajanja otkaza, a nakon ove procene, simuliraju se otkazi,
odgovarajuim statistikim postupkom, sa ciljem odreivanja verovatnoe
pojave neeljenog dogaaja, obuhvatajui pri tome sve mogue puteve u
stablu otkaza.Odreivanje vrnog dogaaja - Vrni dogaaj zavisno od
analiziranog sistema moe biti opti ili specifian, a to zavisi od
elemenata koji se analiziraju, odnosno da li se analizira kompletan
sistem ili samo njegov deo. Veoma je bitno za kompletnu analizu da
izbor vrnog dogaaja bude kvalitetno sproveden, jer od toga zavisi i
rezultat analize. Tako da se ovom koraku posveuje posebna panja i
nakon izbora vrnog dogaaja mogue je sprovesti naredne korake
analize.
U primeru koi se analizira vrni dogaaj jeste otkaz leajava. U
ranijem tekstu se definisani svi problemi koji mogu nastati na
leajevima i na osnovu kojih moe biti ugroeno funkcionisanje maina.
Ne deluju svi uzornici podjednako, neki dovode do potpunog
prestanka rada maina, oteenosti samo nekih drugih delova, otkaza
leaja ili smanjenja njegove funkcije.
Neophodno je sprovesti analizu svih uzroka leaja i na osnovu
njihovog uticaja odrediti i mere za prevazilaenje problema. Nakon
primene odreenih mera za prevazilaenje problema neophodno je vriti
redovne kontrole to i jeste sutina delovanja, kako bi se na vreme
prepoznali mogui problemi u radu i kako bi se proaktivnim
delovanjem mogla spreiti vea oteenja.
Upoznavanje naina rada sistema - Leaj je jedan od sastavnih
delova velikog broja maina i kao takav moe da utie na ostale delove
ukoliko se oteti. Njegovo oteenje moe da utie na oteenje.
Konstrukcija stabla otkaza - Fomiranje stabla otkaza (Slika 6)
vri se pomoi simbola za dogaaje, ligike kapije i prenose. Za
dogaaje se koristi veliki broj razliitih simbola, koji pokazuju da
li se radi o sloenim ili o bazinim inicirajuim dogaajima. Za sloene
dogaaje koristi se pravougaonik. Od simbola za bazine dogaaje najee
se koristi krug, koji oznaava stanje elemenata sistema uslovljeno
njegovim karakteristikama i romb koji oznaava nerazvijeni dogaaj.
Broj simbola u obliku romba u stablu otkaza pokazuje dubinu
sprovedene analize. Logiki simboli u stablu otkaza oznaavaju
meusobnu uslovljenost i povezanost dogaaja nieg i vieg nivoa. Tako
na primer, ILI logika kapija proizvodi izlaz ako se desi jedan ili
vie ulaznih dogaaja. Za razliku od nje, I kapija proizvodi izlaz
samo ako se dese svi ulazni dogaaji. Simboli za prenos omoguavaju
formiranje sloenih stabla otkaza u vidu matinog stabla i odreenog
broja podstabla.
Usvajanje stabla otkaza - Da bi se stablo otkaza usvojilo
potrebno je izvriti kontrolu kompletnosti dijagrama tj. treba se
proveriti da li su neki uzoroci izostavljeni, da li postoje greke i
propusti u izradi stabla i sve je to neophodno reoto kako bi se
obezbedilo prihvanje stabla. Problem koji je ovde analiziran nije
komplekstan tako da su postoji mala ansa za greke i propuste.
Vanost ovog koraka pokazuje se u kasnijim fazama pripreme reenja za
identifikovani problem jer ukoliko neki od uticajnih faktora bude
izostavljen moe dovesti do otkaza i odreene posledice koja nastaje
sa njim. Zbog toga je potrebno detaljno izvriti kontrolu celokupnog
stabla otkaza i na osnovu dobijenih rezultata preduzeti odreene
akcije.
Obezbeenje preporuka za donoenje odluka o potrebnim korektivnim
merama - Sprovoenjem FTA analize prikazane u dijagramu uzrono
posledine veze i na osnovu toga se mogu preuzeti akcije na odreenu
meru na prevazilaenju identifikovanih problema. Na dijagramu su
prikazani uzroci koji dovode do problema otkaza leaja kod
centrifugalnih pumpi. Izmeu faktora postoji meuzavisnost pa reenje
jednog problema podrazumeva reenje i nekog drugog. FTA metodu je
dobro koristiti u kombinaciji sa nekom drugom metodom kako bi se
olakao proces identifikacije najznaajnijih faktora. Samim
utvrivanjem mera za reenje problema samo se zapoinje ovaj proces,
pa je u toku njego potrebno u odreenim vremenskim intervalima ili
po potrebi vriti kontrole kako bi se odredilo da li primenjena
reenja pruaju rezultate jer ukoliko ne doprinose neophodno je
izvriti naknadnu analizu i nakon toga preuzeti nove mere za
reavanje problema.
5. Dijagram stabla
Podruje primene dijagrama stagla je identian sa podrujem primene
dijagrama slinosti i dijagramu meusobnih veza. Sluajevi kada se
dijagram stable koristi su obino oni kod kojih je potrebno
analizirati odreeni problem iz mnotva ideja, miljenja i uzroka,
koji mogu imati uticaja na njegovo reavanje, generisati odgovarajuu
strategiju za reavanje postavljenog cilja ili problema. Koristi se
u sluajevima kada je potrebno razmotriti problem koji je sloen do
te mere da nije mogue odmah sagledati sve puteve za njegovo reenje.
Podruje priomene je veoma iroko, a osnovne prednosti koje nudi
primena ove metode su:
omoguava definisanje strategije za reavanje odreenog problema
odnosno postavljanje sistemskog prilaza koji e spreiti da neki od
kljunih faktora budu izostavljeni u reavanju problema,
postie postizanje zajednikog miljenja o analiziranom problemu
meu lnovima grupe i
veoma je ubedljiv poto jasno prikazuje strategije za reavanje
problema.
6. Mere unapreenja
Metoda udarnog implusa (SPM metoda) - Pravovremeno utvreno
pogoranje stanja leaja obezbeduje dovoljno vremena za planiranje i
sprovoenje aktivnosti u cilju spreavanja iznenadne pojave otkaza. U
cilju pravovremenog otkrivanja predstojeeg otkaza neophodno je
sprovoditi dijagnostiku stanja leajeva u toku rada. Zbog znaaja
leajeva, razvijeno je vie metoda za dijagnostiku njihovog stanja.
Jedna od najee korienih metoda za dijagnostiku leajeva je metoda
udarnog impulsa. Metoda udarnog impulsa ili SPM-metoda (SShock,
P-Pulse, M-Measurement) je uglavnom namenjena za preventivno
odravanje leajeva. Merenjem pomou ove metode dobijamo indirektnu
meru brzine udara, tj. razlike u brzini izmeu dva tela u momentu
sudara. Na mestu sudara stvara se u oba tela neposredno jedan
mehaniki talas pritiska, tzv. udarni impuls. Maksimalnu vrednost
udarnog impulsa odreuje brzina udara. Tako je obezbeeno da se
udarni impulsi iz leaja, koji se javljaju na viim frekvencijama,
mogu lako detektovati jo u prvoj fazi razvoja otkaza leaja, koja se
uglavnom odnosi na manji sloj maziva ili poveanu hrapavost povrina.
Korektivne aktivnosti odravanja u ovoj fazi su od presudnog znaaja
za duinu veka leaja i uglavnom se odnose na obezbeenje potrebnog
sloja maziva u datim uslovima.
Udarni impulsi se stvaraju u leaju kao rezultat kotrljanja
elemenata leaja po svojoj stazi (prstenu) u prisustvu realne
hrapavosti njihovih povrina. Sloj maziva samo umanjuje ali ne
eliminie potpuno pojavu udarnih impulsa, to omoguava da se metoda
koristi u toku celog veka leaja.
Intenzitet i oblik signala udarnog impulsa je u direktnoj vezi
sa debljinom sloja maziva izmeu kotrljajuih elemenata i prstenova
leaja i mehanikog stanja njihovih povrina. Razvoj oteenja leaja e
biti postepen, a neko znaajnije poveanje intenziteta udarnog
impulsa e biti nagovetaj oteenja leaja.
Metoda se zasniva na principu merenja amplitude mehanike
smetnje, koja se utvruje kada je u leaju prisutno oteenje. Kada je
smetnja uzrokovana oteenom povrinom leaja, prouzrokovanom bukom
dolazi do rezonance pri emu se dobija signal koji zavisi od
vibracija. [4] Podmazivanje i zaptivanje - Zadatak podmazivanja je
da smanji habanje dodirnih povrina na mestu kontakta kotrljajnih
tela sa ostalim delovima leaja , odnosno da trenje i habanje bude
neznatno.Pored ove primarne funkcije podmazivanje ima i ulogu
zatite radnih povrina od korozije, smanjenje buke, odvoenje toplote
kao i eventualna zatita od prodora neistoe. Kao sredstva za
podmazivanje leaja koriste se tehnike masti,ulja, a u specijalnim
sluajevima i vrsta maziva. Optereenj , uestalost obrtanja i radn
Podmazivanje leaja uljima primenjuje se kod visokih i srednjih
uestanosti obrtanja, za velika optereenja, kod radnih temperatura
gde ne mogu da se koriste masti ili kod zahteva za hlaenjem u toku
rada. U mnogim sluajevima izbor ulja za podmazivanje leaja
uslovljen je ostalim delovima u sklopu, jer se vrlo esto pored
leaja istovremeno podmazuju i drugi delovi.a temperatura leaja
igraju odluujuu ulogu pri izboru naina i sredstva za podmazivanje
leaja. Nedostatak maziva u leaju znaajno utie na porast
temeprature. Redovnim podmazivanjem i pregledom leaja suzbija se
mogunost neprikladnog podmazivanja. Redovnim dijagnostikim
ispitivanjima ( na primer vibracijska dijagnostika, IC termografija
i slino) mora se kontrolisati stanje leajeva. Propisana
dijagnostiki kontrolna ispitivanja definisana su uputstvima
proizvoaa.Zadatak zaptivanja je da sprei isticanje maziva iz leaja
i prodor spoljanje neistoe u leaj ili prostor gde se on nalazi.
Izbor naina zaptivanja vri se prema radnim uslovima (prisustvo
neistoe ili vlage), zahtevanom radnom veku leaja, vrsti maziva i
nainu podmazivanja i uestanosti obratanja leaja.
Oteni leaji se danas otkrivaju savremenim metodama koje koriste
istrumente za merenje vibracija i udara (vibration meter i schock
pulse meter). Ovi istrumenti mere pojavu udara i vibracije koje se
pojavljaju u leaju i na osnovu toga i preporuka proizvoaa leaja,
ocenjuju stanje leaja. Ovakvom ocenom stanja, mogue je leaj
upotrebljavati optimalno dugo, a da se pri tome ne ugrozi
funkcionalnost sklopa u kojem se leaj nalazi.
7. Literatura
1. Mainski elementi, Duan J. Vitas, Milan D. Trbojevi, Beograd,
1975. godina
2. Mainski elementi 2. Spasoje Drapi, 2005. godina, Beograd3.
Metode i tehnike unapreenja kvaliteta procesa rada, Vojislav
Vulanovi, Dragutin Stanivukovi, Bato Kamberovi, Nikola Radakovi,
Vladan Radlovaki, Miodrag ilobad, 2003., FTN Novi Sad4. Poboljanje
kvaliteta dijagnostike asinhronog motora primenom metode udarnog
implusa, Zoran Marjanovi, Kragujevac, 2007. godina)Tabela 1:
Uzronici i uestalnost otkaza
Posledica:
Otkaz leaja
Linija dejstva uzroka
Problem (posledica)
Slika 3: Definisanje problema - posledice
Posledica: Otkaz leaja
Greke materijala
Greke u podmazivanju
Greke u eksploataciji
Greke u proizvodnji
Greke u proizvodnji
Greke u eksploataciji
Neadekvatan materijal
Neadgovarajua mehanika svojstva
Prevelika ili premala koliina sredstava za podmazivanje
Greke materijala
Neodgovarajua viskoznost
Iskrivljenost vratila
Visoka temperatura
Kvalitet povrine
Tanost dimenzija
Posledica: Otkaz leaja
Greke u podmazivanju
Slika 5: Dijagram UZROCI - POSLEDICA
Pohabanost usled starosti
Loa ugradnja
Velika brzina
Loe zaptivanje
Praina
Neodgovarajui proraun
Greke u materijalu
Greke u podmazivanju
Greke u eksploataciji
Greke u proizvodnji
ILI
ILI
ILI
ILI
3..2
.1
3.1.1
.1
2.2
.1
2.1.1
.1
1.2
.1
1.1.1
.1
Neodgovarajua mehanika svojstva
Neadekvatan materijal
Koliina sredstava za podmazivanje
Praina
Kvalitet povrine
Tanost dimenzija
4..8
.1
4..6
.1
4..4
.1
4..3
.1
4.1.1
.1
Praina
Isrivljenost vratila
Neodgovarajui proraun
Pohabanost usled starosti
Greke materijala
Velika brzina
Visoka temperatura
Loe zaptivanje
Loa ugradnja
4..7
.1
4..5
.1
Neadgovarajua mehanika svojstva
4.2.1
.1
Slika 6: FTA analiza za otkaz leaja
Greke u podmazivanju
Neodgovarajua viskoznost
Neodgovarajui proraun
Prevelika ili premala koliina sredstava za podmazivanje
Neadekvatan materijal
Loe zaptivanje
Otkaz leaja
Loa ugradnja
Iskrivljenost vratila
Visoka temperatura
Greke u eksploataciji
Praina
Velika brzina
Pohabanost usled starosti
Kvalitet povrine
Greke u proizvodnji
Tanost dimenzija
Strana 22