8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
1/28
UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
METODE KVANTIFIKACIJE PRIJEVOZNIHZAHTJEVA
• kriterij rasporeda rada prijevozi!sredstava i operativo" oso#$ja
- Seminarski rad -
Stdenti! Ment"r!
V% Pro&% dr M'sta&aMe!aovi(
Sarajevo, decembar 2013.
#
OD)JEK* Sa"$ra%a&
)MJER* Cest"'ni sa"$ra%a&
PREDMET* Te(n")"*ke ana)i+e ,est"'n"trans."rta
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
2/28
/
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
3/28
1. UVOD
Potreba za izradom općeg rasporeda rada operativnog saobraćajnog osoblja proizlazi iz
činjenice da operativno saobraćajno osoblje, kojeg čini osoblje i prijevozna sredstva, imaju
bitnu ulogu u prijevoznom procesu.
Izrada općeg rasporeda ima svoje razloge zbog potrebe planiranja:
• transportnih sredstava: redovni popravak, tehnički pregled, izvanredni popravak,
angažiranost na drugom zadatku;
• osoblja: bolovanje, godinji odmor, administrativna zabrana, angažiranost na drugom
zadatku.
!ako bi transportno preduzeće uspjeno obavljalo svoj posao potrebno je sve navedeno
uklopiti u opći raspored rada operativnog saobraćajnog osoblja.
0
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
4/28
2. Materijali kao roba u transportu - transportujući materijali
"asovna proizvodnja materijala i roba za tržite zahtijeva i permanentne potrebe za
transportom kao i irenje njegovog obima, a optimalni uslovi transporta jo uvijek nisu
dovoljno istraženi. # obzirom da se kod većine proizvoda ne poklapa mjesto njihove proizvodnje i potronje, transport predstavlja nužan proces u kojem se trebaju zatititi
osnovne osobine materijala i roba, tj. njihova proizvedena upotrebna vrijednost.
$io nauke o materijalima koji se odnosi na transportujuće materijale, odnosno materijale kao
robu u transportu, integrie zahtjeve proizvodnje sa zahtjevima transporta tih materijala u
sljedećim %azama:
•
uskladitenje i priprema sirovina,
• operacije proizvodnje poluproizvoda i gotovih proizvoda,
• pakovanje, ambalažiranje i označavanje gotovih proizvoda,
• uskladitenje gotovih proizvoda, i
• distribucija gotovih proizvoda do potroača.
Izbor optimalnih uslova transporta materijala od proizvodnje do potronje podrazumijeva
poznavanje velikog broja %aktora koji mogu uticati na smanjenje upotrebne vrijednosti
transportujuće robe, i to:
• osobine materijala i roba,
• ponaanje tokom transporta,
• pakovanje i ambalažiranje,
• skladitenje,
• kvarenje materijala i uzroci kvarenja,
• zatita materijala od kvarenja.
Ilustracije radi, danas je u svijetu poznato preko &.'((.((( opasnih materija koje imaju veoma
veliki transportni koe%icijent, tj. najveći dio proizvodnje se transportuje do krajnjeg potroača.
1
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
5/28
2.1. Pojavni oblici materijala i roba u transportu
Priroda materijala i roba koji se transportuju, odnosno njihov pojavni oblik u transportu,
direktno utiče na izbor transportne tehnologije.
Podjela materijala na tri osnovna agregatna stanja kao pojavne oblike u transportu nije
dovoljna, zbog čega se, prema stabilnosti prostornog oblika, razlikuju:
• materijali bez oblika,
• sipki materijali,
• pastozni materijali, i
• materijali stabilnog oblika.
Materijali bez oblika su: gasovi pod normalnim pritiskom, komprimirani i ukapljeni gasovi,
tečnosti i neki dvo%azni sistemi )otopine, emulzije, suspenzije*. !ako je kod ovog pojavnog
oblika riječ o %luidima, tehnologija realizacije skladinih, transportnih i pretovarnih procesa je
speci%ična i podrazumijeva primjenu specijalnih sistema i opreme.
+sobina gasova je da im zapremina i oblik nisu konstantni i da pod normalnim i povienim
pritiskom zauzimaju sav raspoloživi prostor koji se kompresijom može smanjiti. ko se
odre-ena količina gasa stavi u zatvorenu posudu, gas će zbog težnje da se iri vriti pritisak na
zidove suda. bog tih svojih osobina, gasovi se uvijek svrstavaju u kategoriju opasnih roba i u
transportu se isključivo pojavljuju kao komprimirani ili ukapljeni.
Postupak ukapljivanja ili likve%rakrije predstavlja prevo-enje u tečno stanje supstanci koje su
na sobnoj temperaturi i atmos%erskom pritisku u gasovitom slanju. Postupak se obavlja
naizmjeničnim podvrgavanjem gasa povienom pritisku i sniženoj, kritičnoj temperaturi. /a
ovaj način gasovi prelaze u tečno stanje i tretiraju se kao tečnosti koje karakierie
konstanrnost zapremine i oblik posude u kojoj se nalaze.
2
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
6/28
a razliku od gasova, kod tečnosti se kompresijom ne mijenja zapremina, ali se obezbjeduje
horizontalnost nivoa tečnosti to je, s obzirom na uslove transporta, veoma važno. 0ako-er,
sve tečnosti, za razliku od gasova, ne pripadaju kategorijama opasne robe.
Sipki ili raupni materiali su: prasci, granule, krupice, te zrnati i krupnozrnati materijali. +va
vrsta materijala poprima oblik posude u kojoj se nalazi, a za razliku od tečnosti ne zauzimaju
horizontalni položaj pod uticajem zemljine teže, nego, obrazujući kupasti oblik, sa
horizontalom zatvaraju tzv. nasipni ugao. !arakterie ih nasipna ili zapreminska masa, tj.
odnos mase i volumena, a zavisi o obliku čestica i njihovom me-usobnom razmaku. 1 toku
transporta se, usljed vibracija, rastojanje medu česticama smanjuje, čime se nasipna masa
povećava, a volumen smanjuje.
Pastozni materijali su: razne kreme, želei, pjene, a odlikuje ih karakteristika tečenja pod silom
koja je veća od djelovanja gravitacije. 1 odnosu na tečne i sipke materijale imaju veću
postojanost oblika.
Materijali stabilno! oblika su: najčeće materijali čvrstog agregatnog stanja koje karakterie
konstantnost oblika i zapremine. !arakterie ih velika postojanost volumena i oblika prema
bilo kakvim promjenama. 1 ovu grupu materijala mogu se svrstati svi oni materijali koji se ne
troe u masenim ili zapreminskim jedinicama nego se pakuju, transportuju i koriste kaokomadna roba. "ogu biti trodimenzionalni, dvodimenzionalni ili linearni.
!omadnim materijalima se rukuje komad po komad pri čemu sc mora voditi računa o
osjetljivom materijala. !omadni materijali mogu bili upakovani ili, ako je osjetljivost na
transportne uslove neznatna, neupakovani.
1 grupu komadnih materijala, sa aspekta transporta, spadaju i gasovi, tekućine i sipki
materijali pakovani u odgovarajuću ambalažu.
#a aspekta transportne tehnologije bitno je osigurati kontrolisani oblik i zapreminu materijala
i roba, sto se postiže izborom odgovarajuće ambalaže. 2ime se svi pojavni oblici materijala
prevode u komadnu robu.
2.2. Osnovni principi pakovanja materijalu i roba
3
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
7/28
#matra se daje oko 3(4 materijala i roba koji se nalaze u transportu podložno promjeni
kvaliteta pod uticajem skladinih i transportnih uslova, a da se izborom optimalne transportne
tehnologije te tete mogu smanjiti i do 5(4.
/a izbor transportne tehnologije utiče mnogo %aktora, od kojih su najznačajniji: prirodamaterijala i roba koji se transportuju, odnosno njihov pojavni oblik u transportu, količina,
%rekventnost, razdaljinu u transportu, vrijednost i dr. /epoznavanje prirode materijala i roba
koji se transportuju može dovesti do njihovog kvarenja, pada nivoa kvaliteta pa i
obezvrije-ivanja. 6to donosi tete i proizvo-aču i transportnim organizacijama. Posebno treba
istaći, kod velike većine transportujućih roba, njihov tetni uucaj na okolinu.
7aznovrsnost osobina ogromnog broja materijala i roba koji se transportuju, kao i njihova
osjedjivost na promjene u toku transporta, ne daje mogućnost jednoobraznog konceptualnog
pristupa u izbom transportne tehnologije. "e-utim, za sve vrste materijala i roba opće je pravilo da
se izborom odgovarajuće ambalaže osigura kontrolisani oblik i zapremina.
Pakovanje materijala ima viestruku %unkciju i odlučujući značaj za očuvanje kvaliteta u toku transporta.
Pravilno izabrana ambalaža, prvenstveno, osigurava kvalitet koji je namijenjen potroaču, to duže
održavanje tog kvaliteta i konstantnu, nepromijenjenu količinu materijala koji se skladiti ili transportuje,
a izbor ambalažnog materijala i način pakovanja zavise od prirode proizvoda, načinu isporuke, te
zahtjeva tržita.
Pakovanje je sastavni dio proizvodnje i u %unkciji je mnogobrojnih %aktora iz područja tehnologije
proizvodnje, nauke o materijalima, dizajna, te drugih disciplina koje, za dobra tehnoloka rjeenja
pakovanja, moraju biti sinhronizovane. Pored prirode proizvoda, kao glavnog %aktora u izboru načina
pakovanja, značajan udio ima i transportna klasa koja obuhvata način tnuisporta željeznički, cestovni,
zračni, vodeni.
#a #like 8., koja daje prikaz tipičnihh predstavnika pojedinih grupa pojavnih oblika transportujućihmaterijala, vidljivo je da se izbor transportne tehnologije mora posebno prilngodavati osobinama i
speci%ičnostima svake robe. Iako npr. materijali bez oblika se susreću kao tečna ili gasovita goriva, razne
sirovine i proizvod: hemijske i %armaceutske industrije, sirovine i proizvodi prehrambene industrije itd. i
u transportu i distribuciji se uvijek pojavljuju upa9.
1 sipke materijale spadaju razni praci, granule, te svi zrnasti materijali različitog granulometrijskog
sastava, koji je bitan za izbor opreme i projektovanja pretovara i transporta, različite speci%ične mase,
različitog ugla prirodne ravnoteže, različite osjetljivosti na abrazivnosti 9 habanje i drugih svojstava
4
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
8/28
bitnih za izbor ambalaže, skladita, transportne mehanizacije i transportnih sredstava. 0ransport se
obavlja u zatvorenim i otvorenim transportnim sredstvima.
1 pastozne materijale spadaju različite masti, kreme, pjene i drugi materijali različite konzistentnosti,
plastičnosti, tačke kapanja, stinita i plamtita, a transportuju se u otvorenim ili u zatvorenimtransportnim sredstvima sa ili bez ure-aja za zagrijavanje.
"atenjali stabilnog oblika se, u zavisnosti od njihove osjetljivosti, mogu transportovati i u
otvorenim i u zatvorenim transportnim sredstvima.
5
MATERIJA+I ,EZ
)IPKIMATERIJ
PA)TOZNI
MATERIJA+I
)TA,I+N
U +at'"renimtrans."rtnim
sredst'ima
U +at'"renimtrans."rtnimsredst'ima sai)i $e+ re6a&a
+a+ari&a'an&e
+$"
U +at'"renimtrans."rtnimsredst'ima
U "t'"renimtrans."rtnimsredst'ima
U "t'"renimtrans."rtnimsredst'ima
U "t'"renimtrans."rtnimsredst'ima
U +at'"renimtrans."rtnimsredst'ima
7as"'i! k"m.rimirani8ka.)&eni Na9ta i na9tni
.)in Osta)e
Minera)i;itari,e
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
9/28
#lika 8. #vrstavanje materijala prema pojavnom obliku u transportu
". Ukupno trajanje vremena upravljanja motornim vozilom i o#mor voza$a
Pravilnikom o ukupnom trajanju vremena upravljanja motornim vozilom utvr-uju se uvjeti i
kriteriji za odre-ivanje i praćenje ukupnog trajanja upravljanja motornim vozilom, odmoru
vozača i načinu rada udvojenih posada u vozilima, u obimu koji utječe na sigurno upravljanje
vozilom, kao i obrazac individualne kontrolne knjižice i uputstvo za njeno popunjavanje .
$nevno vrijeme vožnje vozača ne smije biti duže od devet sati. /eprekidno vrijeme
upravljanja vozilom može biti najvie četiri sata i ( minuta, nakon kojeg vozač mora imati
neprekidan odmor u trajanju od najmanje &' minuta. +dmor može biti podijeljen na dva ili tri
dijela s tim to pojedinačan odmor ne može biti kraći od 8' minuta tokom vožnje od četiri
sata i ( minuta, tako da ukupno vrijeme vožnje i odmora iznosi pet sati i 8' minuta.
Izuzetno, dnevno vrijeme vožnje može se produžiti na 8( sati, ali ne vie od dva puta u toku
jedne sedmice.
ozač autobusa, teretnog motornog vozila ili skupa vozila čija je najveća doputena masa
veća od
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
10/28
a* puni sedmični odmor u trajanju od najmanje &' neprekidnih sati; b* skraćeni sedmični odmor u trajanju od najmanje
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
11/28
%. &'SP(O)*)+,S', PO'))*&(, +&S*OV/,0 VO,()
0emeljni eksploatacijski pokazatelji cestovnih transportnih sredstava jesu:
• koe%icijent tehničke ispravnosti,
• koe%icijent statičkog iskoritenja kapaciteta )autobusa u putničkom saobraćaju*,
odnosno nosivosti )u teretnom saobraćaju*,
• koe%icijent dinamičkog iskoritenja kapaciteta )putnički transportni rad autobusa u
putničkom saobraćaju u pkm*, odnosno nosivosti )teretni transportni rad u tkm*,
• speci%ična snaga vozila,
• koe%icijent kompaktnosti,
•
koe%icijent iskoritenja mase vozila,
• koe%icijent iskoritenja gabaritne povrine vozila,
• nosivost teretnog vozila,
• speci%ična povrinska nosivost vozila,
• ke%icijent iskoritenja volumena,
• kapacitet autobusa.
0emeljne %unkcije kriterija izbora transportnog sredstva, sastoje se u sljedećem:
a* %unkcija kriterija ekonomskog značenja 9 interes je svih subjekata da prijevozni
trokovi budu to niži jer se oni pridružuju cijeni proizvodnje
8 8min
m n
iji jC R
= == →∑ ∑
##
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
12/28
C - prosječna vrijednost trokova izazvana prijevoznim ili transportnim procesom )!">t*
7ij9 prosj. vrij. stvarnih trokova u realiziranom procesu i9tog prijevoznika )!">t*
i 9 označuje da se uzimaju u obzir svi pojedinačni trokovi u procesu prijevoza )utovar,m
istovar, prijevoz, pristojbe i dr.*
j 9 oznaka za prijevoznika
b* %unkcija kriterija kvalitete prijevoza ? ističe se kroz brzinu kao osobitu kvalitetu
prijevoza
8
8
ma@
n
ii pr n
ii
l V
t
=
=
= →∑∑
pr 9 prosječna prijevozna brzina
8
n
ili
=∑ A 9 zbroj svih vremena koje roba provede u prijevozu
8
n
iti
=∑ 9 ukupna razdaljina prijevoza od izvora do cilja kretanja tereta neovisno o tome da li se
pri tome koristilo jedno ili vie prijevoznih sredstava
0ehnoloka podjela vozila prema Bupanoviću:
*ablica ". *enoloki elementi po#jele cestovni vozila
'ate!orija
vozila
Ukupnamasa 3t45
'orisnanosivost 3t455
O#nos
3t45 3t455
Speci6i$na
sna!a po 3t45
3k7t4
Speci6i$na
sna!a po3t455 3k7t4
Potronja!oriva l188
km
1.
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
13/28
( )> te sb
N N kW
Q=
Ddje je:
/e 9 e%ektivna snaga motora )kE*,
F b 9 bruto masa vozila )t*,
a putničke automobile, kombi vozila i motocikle speci%ična snaga iznosi najmanje 8' kE>t,
za autobuse min. 3 kE>t, za teretna vozila 5 kE>t, za teretna vučna vozila s priključnim
vozilom min. & kE>t, te autobusi zglobnoga konstrukcijskog sastava
%.2. 'ompaktnost transportni sre#stava
Pod kompaktnom prijevoznih sredstava podrazumijeva se koe%icijent ƞk koji se dobije
dijeljenjem nazivne nosivosti )Gn* sa povrinom teretnih prijevoznih sredstva )vanjski
gabariti*.
( )nq
t m L B
η =×
gdje je:
Gn 9 teorijska nosivost )nazivna nosivost*,
H 9 dužina vanjskih dimenzija vozila,
9 irina vanjskih dimenzija vozila.
#lično tome u putničkih automobila i autobusa kompaktnost se nalazi na osnovi ukupne
povrine namijenjene putnicima i standarda propisanog za smjetaj jednog putnika u vozilu
)sjedenje J stajanje*. pri čemu se za jednog putnika u putničkom automobilu uzima normativ
(,'9(,5 m
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
14/28
Iskoritenje mase prijevoznog sredstva mjeri se koe%icijentom koji se dobije dijeljenjem
vlastite mase vozila "D sa nazivnom nosivoću vozila Gn .
v M
n
MG
qη =
"D 9 masa prijevoznog sredstva bez opterećenja, spremnog za vožnju )kg*
%.%. ,skoritenje !abaritne povrine transportno! sre#stva
Iskoritenje gabaritne povrine vozila mjerimo koe%icijentom iskoritenja gabaritne povrine
koji sc dobije dijeljenjem korisne povrine namijenjene smjetaju predmeta prijevoza sa
gabaritnom povrinom vozila:
p
l b
L Bη
×=
×
gdje je:
l 9 dužina prostora namijenjenog smjetaju predmeta prijevoza,
b 9 irina prostora namijenjenog smjetaju predmeta prijevoza,
H9 dužina vanjskih dimenzija vozila,
9 irina vanjskih dimenzija vozila.
%.9. /azivna nosivost vozila
Iz ekonomskog motrita nazivna nosivost predstavlja korisnu nosivost jer je u izravnoj
pozitivnoj korelaciji o ostvarenim prihodima te djelatnosti.
/azivna je nosivost )nazivni kapacitet vozila namijenjenih prijevozu putnika* maksimalna
količina tereta )u tonama ili broju putnika* koju prijevozno sredstvo može prevoziti s obzirom
na svoje tehničke značajke. /azivni kapacitet je osnovni podatak o nekom prijevoznom
sredstvu, a uvjetovan je uz ostalo, u prvom redu konstrukcijskim značajkama vozila.
#1
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
15/28
/osivost teretnoga prijevoznog sredstva odre-uje se korisnom nosivoću )u t*, speci%ičnom
volumenskom nosivoću )t>m*, koe%icijentom iskoritenja korisne nosivosti u %unkciji izmjere
prostora za teret, a koristi se i podatak o speci%ičnoj povrinskoj nosivosti )u t>m
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
16/28
0aj se koe%icijent dobije kad se iskoriteni volumen natovarenoga prijevoznog sredstva
podijeli s nazivnom nosivoću:
vv
n
V
q
η ρ γ
× ×=
gdje je:
9 zapremina prostora namijenjenog teretu )m*
ƞv 9 koe%icijent iskoritenja zapremine prostora za odre-enu vrstu robe
M 9 zapreminska masa tereta )t>m*
Gn 9 nazivna nosivost prijevoznog sredstva )t*.
%.=. 'apaciteti autobusa
!apacitet autobusa odre-en je brojem stajaćih i sjedećih mjesta u skladu sa zakonskim
standardima s obzirom na udobnsot kada je u pitanju donja granica, odnosno iznad togaovisno o željenoj razini kvalitete transportne usluge.
#3
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
17/28
9. Proce planiranja i izra#e opće! raspore#a ra#a operativno!a saobraćajno! osoblja
0ežnja je da preduzeća svoje djelovanje temelje na sigurnim poslovima )poslovi po ugovoru i
na duže vrijeme*. 1 tim uvjetima subjektivni sudionici prijevoznog procesa )operativno
osoblje* žele znati koje je njihovo mjesto u tom procesu. 0a težnja je razumljiva, jer o
angažiranju ovisi i nagrada ali i mogućnost planiranja slobodnog vremena. Prijevozni proces,
naime, može biti nepredvidljiv, s obzirom na rad u smjenama, nepredvi-ene doga-aje, zadaće
i dr. Iznena-enja nisu isključena ni uz dobro planiranje i pripremu, ali su svakako manje
vjerojatna.
/epredvi-ene aktivnosti operativnog osoblja tehnolozi otklanjaju izradom rasporeda rada.
7aspored rada može biti planski i operativni a u oba slučaja polazi se od objektivnih )ažurnih*
in%ormacija koje su poznate operativnoj upravi.
Proces izrade rasporeda rada predočen je na slici br.
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
18/28
#lika
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
19/28
#lika
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
20/28
0a zadaća u preduzećima s većim brojem prijevoznih sredstava i operativnih radnika )vozača*
može biti veoma složena. 0o zahtijeva KautomatizacijuK procesa izbora koja je moguća jedino
uz posjedovanje odgovarajućeg in%ormacijskog sustava.
7jeenja koja već postoje upozoravaju na to da tehnolozima )operaterima* procesa nisu
potrebna znanja iz in%ormatike )programiranje, programski jezici, operativni sustavi i dr.*,
nego samo pojmovno djelovanje )sposobnost usluživanja računala*. #ve složenije radnje u
procesu izbora obavljaju se automatski primjenom razvijene so%tOareske podrke.
Pretpostavke optimalnog izbora prijevoznog sredstva i vozača u dananjim uvjetima su takve
da im mogu udovoljiti svi oni koji imaju potrebe za izborom. 7ijetko koje poduzeće ne
posjeduje in%ormacijski sustav kojim obra-uje neke od podataka iz svoje djelatnosti.
#pomenimo da suvremeno upravljanje resursima prijevoznog procesa implicira,
pojednostavljeno rečeno, smanjenje neproizvodne vožnje, odgovarajuću evidenciju
pokazatelja djelovanja, praćenje održavanja tehničkih pregleda i dr. 0o uvjetuje i povećanje
ugleda poduzeća zbog čega bi svako oklijevanje u in%ormatizaciji prijevoznog i transportnog
procesa moglo rezultirati nepovoljnim učincima.
Proces izbora prijevoznog sredstva i vozača u klasičnom pristupu povjeren je re%erentu9
disponentu, koji izbor de%inira putnim nalogom. Prije toga disponent uvažava podatke o
konstrukcijskim značajkama, tehničkom stanju i svim ostalim podacima relevantnim za
operativnog re%erenta koji imaju utjecaja na početak, tijek i zavretak prijevoznog procesa.
1 savremenom pristupu procesima izbora prijevoznog sredstva i vozača stvara se
in%ormacijska baza u kojoj su :
9 podaci vezani uz vozilo,9 podaci koji se odnose na vozača,
9 podaci o preventivnim i mogućim interventnim radnjama i
9 ostali podaci koji se smatraju relevantnim u prijevoznom procesu.
0raženi podaci koji se unose u in%ormacijsku bazu rezultat su djelovanja kadrovske,
komercijalne, tehničke, saobraćajne i ostalih služba koje postoje u preduzeću.
/@
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
21/28
#lika . In%ormacijski sustav izbora prijevoznog sredstva i vozača
9.1.1. 'riteriji izbora prijevozno! sre#stva i voza$a
!riteriji rjeavanja odre-enog problema ovise o stajalitu posmatranja. /ae je stajalite
tehnoloko, to znači da uvažava sve objektivne nepovoljnosti kao i prednosti koje se mogu
pojaviti i spoznati kao vjerojatne u odvijanju prijevoznog procesa. +sim toga, kriteriji se
ustanovljuju i u ovisnosti o korisnicima prijevoza koji ističu svoje uvjete.
9.1.1.1 'riteriji za izbor voza$a
+pći kriteriji pri izboru vozača su:
• posjedovanje općih pretpostavki za upravljanje prijevoznim sredstvom )zdravstvene,
zakonske i ostale pretpostavke*,
•
vjerovatnost da će vozač korektno )pravodobno i sposoban za vožnju* doći naobavljanje zadanog posla )za programirano vrijeme*,
• vjerovatnost da će povjereni zadatak obaviti u skladu s programom rada uz potivanje
uvjeta na radu,
• vjerovatnost da u procesu prijevoza neće ničim naruiti pravila i principe korektnog
poslovanja s naručiteljem prijevoza,
• vjerovatnost da će upravljati povjerenim prijevoznim sredstvom na principu dobroga
gospodarenja.
/#
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
22/28
0e i ostale kriterije potrebno je kvanti%icirati u granicama koje proizlaze iz ponaanja
prosječnog vozača, to se postiže stalnim praćenjem rada u prethodnom razdoblju i
statističkom obradom.
9.1.1.2 'riteriji za izbor prijevozno! sre#stva
!riteriji izbora prijevoznog sredstva su:
• zadovoljenje uvjeta tipa vozila koje zahtijeva korisnik,
• ispravnost prijevoznog sredstva,
•
posjedovanje dokumentacije,• posjedovanje ostalih eksploatacijskih značajki za radni zadatak koji uvjetuje
tehnologija prijevoza i dr.
0i kriteriji u cjelini trebaju omogućiti ostvarenje %unkcije cilja sa stajalita korisnika i
davatelja usluge. 1 protivnom, mala je vjerojatnost da će se realizirati postavljeni zadatak.
9.2. Meto#olo!ija realizacije izbora
7ealizacija procesa izbora uvjetovana je zadovoljenjem svih %aza koje se uobičajeno
pojavljuju pri izboru vozača i prijevoznog sredstva. 1običajeno je proces izbora promatrati u
tri %aze:
9.2.1. >aza usu!laavanja
aza usuglaavanja zahtjeva korisnika prijevoza s %unkcijom cilja poduzeća kao vlasnika
prijevoznog sredstva. ko postoji početna uskla-enost )koja se ogleda u tehničkim ali i
ekonomsko9komercijalnim obilježjima* prihvaća se prijevoz.
1 toj %azi de%inirani su:
• predmet prijevoza,
• količina predmeta prijevoza,
//
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
23/28
• udaljenost prijevoza od izvora do cilja, te
• vrijeme u kojemu se prijevoz treba obaviti i drugi mogući uvjeti to ih
postavlja jedna od ugovornih strana.
9.2.2. >aza planiranja izbora
aza planiranja izbora je baza u kojoj se nalazi vozač i optimalno prijevozno sredstvo, a
provodi se u četiri koraka:
8. korak u kojem se pronalazi prijevozno sredstvo traženih tehničkih i eksploatacijskih
značajki; to može biti vučno ili vučno i priključno vozilo )skup vozila*. Pritom se
zadovoljavaju uglavnom uvjeti u vezi s tipom sanduka i nosivosti,
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
24/28
#lika &. Dra%ička interpretacija KstatusaK prijevoznog sredstva
2etvrti korak odnosi se na izbor vozača. Pritom se doga-a da je izborom prijevoznog sredstva
odre-en i vozač )zaduženje vozača za vozilo*. 1 tim uvjetima taj je korak u procesu suvian
ako nema ograničenj kod vozača. ko se, me-utim, uzmu u obzir mogući KstatusiK vozača,
koji mogu biti:
• vozač na raspolaganju,
• vozač na bolovanju,
• vozač na godinjem odmoru,
• vozač s administrativnim ograničenjima )oduzeta dozvola*,
• vozač djelomično na raspolaganju )najavljeni odmor ili povratak s odmora*,
/1
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
25/28
dobit će se prikaz stanja, to je tako-er dobro gra%ički interpretirati.
ko se tom metodologijom dobije optimalno prijevozno sredstvo vozača, zadatak može biti
prihvaćen. #vaki korak analizirane druge %aze može, me-utim, uzrokovati i neprihvaćanje
ponu-enog posla zbog nezadovoljavanja uvjeta tj. nalaženja prijevoznog sredstva i vozača.
1vjet za prihvaćanje je i zadovoljenje %unkcije cilja poduzeća koja sadrži i ekonomsko
stajalite.
9.2.".>aza realizacije procesa prijevoza
0a %aza uslijedit će uz ispunjavanje prethodnih %aza tek kad se postigne i vremensko suglasje.
ko se, me-utim, pojavi vremenski raskorak, zadatak će se odbiti ili postupak izbora vozača i prijevoznog sredstva vratiti na početak. +snovni redoslijed operacija procesa izbora
prijevoznog sredstva i vozača predočen je na sljedećoj slici.
/2
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
26/28
#lika '. 7edoslijed operacija izbora prijevoznog sredstva i vozača
/3
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
27/28
)'(U?)'
/4
8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva
28/28
(,*&@)*U@)
8. ". 7ajsman, 0ehnologija cestovnog prometa, #veučilite u agrebu, akultet
prometnih znanosti, agreb,