Metode istraživanja stanica
Metode istraživanja stanica
Mikroskopija
• Mikroskop (grč. micron – malo, scopein – gledati) Optički insturment za promatranje objekata nevidljivim ljudskom oku.
• U 19. st. Carl Zeiss sa svojim suradnikom Ernstom Abbeom usavršio ondašnji složeni mikroskop te postigao moć razlučivanja od 0,5 mikrometara [µm].
Optički ili Svjetlosni mikroskop
• Najuobičajeniji tip mikroskopa, ujedno i prvi konstruiran.
• Glavni dijelovi: 1. objektiv – stvara povećanu realnu sliku predmeta
2. okular – omogućava promatranje slike
Može imati povećanje do 1500 puta (imerzijski objektivi).
Ostali dijelovi svjetlosnog mikroskopa
• Ostali dijelovi svjetlosnog mirkoskopa su: 1. stalak (zrcalo/rasvjeta)
2. stolić (stavljamo preparat)
3. kondenzor (sustav leća)
4. iris-zaslon
5. tubus (makro/mikro vijci)
Elektronski mikroskop
• Louis de Broglie 1929. otkrio da se čestice(elektroni) gibaju poput vala te da imaju valnu duljinu.
• Omogućena znatno veća moć razlučivanja kod mikroskopa.
Moč razlučivanja
• Sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno.
• Elektronski mikroskopi umjesto vidljive svjetlosti koriste zraku elektrona, te ju usmjeravaju koristeći elektromagnetsko polje.
Povećanje
• Razlučivost elektronskog mikroskopa je puno manja od one svjetlosnog, oko 0.1 – 0.2 nm.
• Oko 1000 puta veća moć razlučivanja(povećanje do 100 000 puta)!
Stanično frakcioniranje
• Postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove.
• Nakon kidanja stanica manje st. komponente se na osnovi različite gustoće odvajaju cetrifugiranjem(centrifuga).
Autoradiografija
• radiografsko snimanje pri kojemu je masa tijela koje se snima izvor zračenja
• izvodi se s pomoću radioaktivnih izotopa
Primjena
• primjenjuje se za praćenje sinteze makromolekula i izmjene tvari u organima.
• Pomoću nje otkriveno da se RNA sintetizira u jezgri, te da se DNA udvostručuje u jezgri..
Kultura stanica
• Metoda nasađivanja stanica mnogostaničnih organizama na odgovarajuće hranjive podloge(tekući hranjivi medij).
• Posuda s hranjivom podlogom mora biti sterilna!
Primjena
• Veoma raznolika primjena, npr. U suvremenoj poljoprivredi i biotehnologiji(oplemenjivanje biljaka, GMO,odstranjivanje virusnih bolesti sadnica..)
Računala
• Upotreba računala jedan je od neizostavnih dijelova biologije kao znanosti.
• Računalni su dio mikroskopije i mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda.
Korist od računala
• Pomoću računala se istražuju i objavljuju istraživanja, te je omogućena brža komunikacija i izmjena informacija.
• Bioinformatika
KRAJ
• Napravio: Luka Vidović 1. oga