-
XVI, 2011. 34 1
8 11.163 .4 1*3 8
. *; *'
: 24. XI 2010.
: 20. XII 2011.
" -
" -
-
.
" ( )
.
",
-
".
()
: , ", ,
-
, , , , ,
mkovacevic31 @gmail.com
(178014) .
-
342 ...; XVI, 2011, . 341- 363
,
.
.
,
;
.
-
. ' ,
.
,
;
.
()
. () -
. , ,
()
()
,
, .
1914.
--
"
-
, ( .
1996/2003). "
-
( ) / -
. ,
() , ,
. , -
()
-
., ...; XVI, 2011, . 341- 363 343
. ,
, ,
" ,
() -
. "
,
:
".
, , 50- 60-
XX , ,
, (), .
. 50- ( .
2004/2006), , -
, , ,
- .
"
, (. -
1960), -
.
()
. , , -
" , ,
, (.
)
(. . 2000/2003). -
()
. (1952, 1952a),
3. (3. 1949),
"
(. 2010:228), -
" (1957), 3. .
, :
.
,
" (. 2010:228).
- /
-
344 ...; XVI, 2011, . 341- 363
-
." ( 20 10: 230
- 231).
, ,
", ,
,
( ) , -
. ,
,
( ) "
1955. (. 1991),
1955. . (. 1955: 96- 102).
-
. -
[] ,
" ( . 2010: 242).
-
" ( )
"
, sklad koj i postoj i izmeu glasovne
strukture rei, s j edne strane, i izmeu nj enog misaonog znaenj
a i emocionalnog
zvuanj a, s druge strane. U j eziku uopte postoj i tenj a da se
u reima poklope i
sloe nj ihovo glasovno zvuanj e i nj ihovo misaono-emocionalno
znaenj e
" ( .
1991:50). ,,U pesnikom j eziku-
- ekspresivnost
rei se neobino poj aava. Teei uopte harmonij i i skladu sadrine
i forme, knj i-
evnik tei i tome da se glasovna struktura nj egova j ezikog
izraza harmonino
sloi s misaono-emoconalnim znaenj em rei . Sluei se optom
ekspresij om
svoga maternj eg j ezika knj ievnik stvara u svakom posebnom
sluaj u i svoj u po-
sebnu ekspresij u, koj a odgovara smislu i inocionalnom tonu nj
egova dela. Npr. u
poznatoj Santievoj pesmi Vee na kolj u ostvaren j e veoma uspean
sklad izmedu
glasovnog zvuenj a rei i emotivnog raspoloenj a u pesmi (...). U
prvoj strofi,
u prva tri stiha, ponavlj anj e neutralnog samoglasnika a
(puino, plava, spava,
pada, mmk, zadnj i, zra k) i zvuno predaj e neodreenu emotivnu
tonalnost prve
strofe i kao da doprinosi sanj ivoj monotonij i ritma; u drugim
trima stihovima te
prve strofe ponavlj anj e suglasnika r (vrh, h/ idi, crne, trne,
zrak) u skladu j e sa
znaenj em ovih rei, koj e oznaavaj u gaenj e svetlosti i
nagovetavaj u turobno
raspoloenj e. U drugoj strofi ponavlj anj e samoglasnika o i u
skladu j e sa bolnim
i sumornim oseanj em ubogog puka". Vrlo zvune i uestale rime
(plava
- spa-
va, mrak - zrak, crne
- trne, zvono - bono, zvuk
- puk, tuge
- duge) poj aavaj u
bolnu melodioznost ove pesme" (. 1991: 51
- 52).
ce -
,
-
., ...: XVI, 2011, . 341- 363 345
,
. -
(: 1958) "
() , : "
- (. 2005). -
, , .
-
- ,
" (. 2005:75).
, -
.
,
- (
- ),
, , .
-
: -
; ( ) -
; ( ) -
. (. 2005:167- 168).
" -
, ,
, " -
.
, , , ,
. ,
,
, -
.
, ,
,
, -
, -
,
-
, -
(" - )
, , -
-
346 ., ...; XVI, 2011, . 341- 363
,
'
' " (. 2005:169).
()
, -
. "
-
- .
, , -
, , -
-
. , ,
( - ,
- ) , - ,
-
( - ,
- ) , - ,
( , - ) , ,
,
( 3.
- ), ,
,
.
, -
, , .
, .
(, , , , , , )
-
, (
), (... ...)
( ,
, , , , ), re
(
, , , , , , ),
(, ,
, , Tvre, , , , , , , .)" ( .
-
2005: 172- 173).
()-
, (),
". ,
, , ()-
, : Vee na kolj u " odAlekse antia (J.
1959- 1960). Nadaleko j e -
poinj e svoj u analizu Milovi - poznata
krta na izrazu pj esma Vee na kolj u od Alekse Santia" : Sve j
e
-
...; XVI, 2011, . 341- 363 347
u antievoj j edinstvenoj lirskoj pjesmi Vee na kolj u spremno da
zaspe mrtvim
snom: beskraj no plavo more ve spava, prohladni mrak nadolazi,
poslj ednj i rume-
ni zrak isezava, zvuk se bonoga zvona rasplinj uj e po vrhovima
hridina, narod s
upalim j agodicama i ispij enim licem klei pred boj am likom,
raspeti bog uti , san
se pribliuj e i zaj edno s mrakom obavija sve svoj im platom.
Zbog toga anti i
daje naslov svojoj pjesmi Vee na kolju". (J. 1959
- 1960:181). A
, , . Lj epota
ove pj esme -
- u prelij evanj u boj a, arenilu slika i u zvuku.
Spolj anj a pri roda prua naemu pj esniku materij al za prvu
strofu nj egove pj esine.
On u nj oj slika ono to nj egovo oko vidi. Tu iskrsavaj u plava,
cma i ukasta boj a.
Jedan trenutak j e snimlj en s prirode. Ta lilca godi oi ima, j
er j e puna kontrasta. Iz
druge kitice uj u se: j ecanj e zvona, drhtanj e zvuka i uzdisaj
i uboga puka". To j e
muzika za uvo. Trea strofa sadri glavnu idej u pj esme. Ona
prikazuj e beznadeni
i ubogi puk", koj i se moli raspetom bogu. To j e teka scena iz
nae bij ede. Tu ne
-
ma ni j edne boje, ve samo konture mravih glava i raspelo.
etvrta kitica zatvara
itavu pj esmu" (J. 1959
- 1960:181). ,
, .
, muke i enske rime: mrak-zrak, zvuk-puk, svog
-Bog, plava-spava, crne
-tr-
ne, zvono-bono, tuge-duge, tamo
-samo, bl ie-stie, dj eluj u na uvo kao muzika. Tu
j e melodinost poj aana estim asonancaima i al iteracij ama.
Jedanaest srednj ih
zvonkih a sretamo u prvoj strofi , koj a su u naj veoj
skladnosti sa svj etluckanj em
poslj ednj eg suneva zraka. U istoj se kitici uj e osam puta
glas r sa mnogobroj nim
tokavskim titraj ima, kao da otrica noa ili vrh igle klizi po
tvrdom metalu", koj e
j e zaposleno as kao suglasnik, a as kao samoglasnik, i koj e
nas unekoliko podsj e-
a n a zaot ren e v rh ov e h r i d i na.
U st i hov i m a :
Puina plava
Spava,
Prohladni pada mrak
j avlj a se pet puta krti i praskavi glas p, koj i nam i
nehotimino izaziva u sj eanj u
razbij anj e poslj ediij ih sunevih zrakova o morsku puinu i o
vrhove hridina. U
drugoj kitici poj avlj uj e se osam puta samoglasnik o, koj i,
izgleda, nastoj i da nam
doara j ecanj e bonoga zvona. Osam samoglasnika u opominj u nas
na uzdisaj e
tekog bolnika. Uz bok bezbroj nih sitih" samoglasnika (tako E.
Staiger naziva
vokale) stoj e po dva suglasnika-podupiraa. 1 to nij esu
posni
" suglasnici . To
su polusamoglasnici : / i r , zatim zvuni suglasnici z i i . Oni
daj u rimi ,j o j edan
glas" i na taj nain poveavaj u zvunost. To se lako da osj etiti
im poreaimo rij e
-
i koj e se rimuj u u ovoj pj esmi: plava-spava, mrak
-zrak, crne-trne, zvono-bono,
zvuk-puk, tuge-duge, blie
-stie i t. d. Svemu tome - - treba
j o dodati i u velikom dij elu poklapanj e akcenita u rij eima
koj e se rimuj u", a
-
348 ...; XVI, 2011, . 341-363
antieva pj esma Vee rta kolj u sastoj i se od etiri strofe.
Svaka kitica
ima po est stihova. U svakoj se strofi rimuj u: prvi i drugi,
trei i esti , etvrti i
peti stih. U prvom i drugom, etvrtom i petom stihu svake kitice
enska j e rima, a
u treem i estom muka. Broj slogova u poj edinim stihovima
razliit j e: prvi stih
svake strofe ima pet slogova, drugi i peti dva, trei i esti est.
Ritam pj esme stoj i
u tij esnoj vezi s rij eima i misaonim valovima. Svaka se kitica
dij eli u tri ritmike
cj eline.U pj esmi vlada apsolutna pravalnost u izmj eni mukih i
enskih rima" (J.
1959- 1960: 183).
-
:
, .
anti - - obrazuje za rij ei: spava, trne, bono, duge, glave,
samo, stie po j edan stih. M ogao j e napisati prva dva stiha u
j ednom redu: Punna
plava spava", j er se tu zaista radi o j ednom misaonom talasu,
ali on to nij e uinio,
j er nam j e prvam stihom Puina plava" htio pokazati plavo more,
a drugim: Spa
-
va" uspavano more. Na taj nain razastire dvij e sl ike pred naim
oima. I zato mu
j e bio potreban odmor",
tim [] htio nagovij estiti nadolaenj e prohlanog mraka,
isezavanj e
poslj ednj eg suneva zraka i rasplinj avanj e po kru iznemogla
zvuka" (J.
1959- 1960: 182- 183).
j e ; ,
,,i napaj ao, i njegova pj esma Vee na kolj u postalaj e pod utj
ecaj em druge
strofe poznate Haineove pj esme Die Lorelet',
pjesma Vee Skolj u izdvaj a iz itava antieva pj esnitva.
Ona prelazi u artizam; moda zato to j e dobila poticaj spolj a.
Zato bi se moglo i
posumnj ati u istinitost doivlj aj a" (J. 1959
- 1960:184, 186).
- -
": .
(. 1966/ 1972) . ( 1962- 1963/ 1987).
-
, "
-
. . ,
( ) . ()
(60:
40%), ,,u stihovanom izrazu uloga silaznih i uzlaznih akcenata
menj a. To
se naroito moe zapaziti, i to vidno zapaziti, u l irskoj poezij
i : raste procenat silaznih
akcenata ukoliko j e j aa unutarnj a dinamika pesnikova psihikog
stanj a, ukoliko
treba da se izrazi u otrij im crtama unutarnj a psihika
dinamika. Otud proistie
poj ava da j e u lirskoj pesmi koj a osnovno oseanj e ima
zasnovano na socij alnom
revoltu procenat silaznih akcenata u velikom preimustvu u odnosu
prema procentu
uzlaznih. Na suprotnoj strani stoj i lirski izraz lj ubavne
poezij e inspirisan obinom
-
., ...; XVI, 2011, . 341- 363 349
lj ubavnom enj om, bolom zbog nesrene lj ubavi - i sl ino. Izmeu
ovih, u smislu
dinamike polarizovanih psihikih stanj a (socij alni revolt- i lj
ubavna enj a) kreu
se sve oscilacij e u razlikama procenta si laznih i uzlaznih
akcenata u svim lirskim
poetskim izrazima ukoliko su vie subj ektivno oboj eni (i svim
epskim ukoliko
su oboj enii subj ektivno linou umetnika stvaraoca). U kolikoj
meri moe biti
poetski relevantan si lazni i li uzlazni akcenat u proporcij ama
nj ihova rasporeda u
pesmi, mogu nam predoiti samo po dve poetne strofe iz dvej u
pesama, j edne so-
cij alne a druge lj ubavne ispevane od j ednog istog pesnika.
Pesnik j e Aleksa Santi,
poznat posebno po izvanrednoj muzikalnoj vrednosti izvesnih svoj
ih pesama (u
svoj oj sredini, u Mostaru, u svoj e vreme poznat i po svom
amaterskorn muzikom
i pozorinom delovanj u)". J.
"
",
" nalazimo 20
silaznih samo 4 uzlazna akcenta; itava pesma saj o dve strofe
ima odnos 41:7 (u
procentima 85,4% : 14,6%)", ce
"
odnos reflektuj e u obrnutom smislu, priblino slino: silazna 4 a
uzlaznih 12
akcenata (u procentima 25%:75%)" (J. 1972: 247
- 248).
. , , "
",
:
, , ,
.
.
. .
-
-
. , 48 -
, 42 , 6 .
. ,
.
, , 2/3
, .
,
.
. -
, ,
, .
(3 3 ) -
. , ,
() .
:
-
350 ., ,..; XV/, 2011, . 341-363
() ...
.
, , ,
, () ,
.
, -
",
(. 1987: 16- 17).
.
,
: , , , , ; , , , ;
.
, ,
, -
-
, .
, -
,
"
(. 1987: 17).
,
:
,
46,47%, 42,10%. -
.
, .
: 27; 16; 12; 19; 21; 9:
104 .
.
-
. , ,
,
:
15; 8; 10; 2; 6; 7 - 48.
(, )
(, ) . , -
(), , :
12 10 !
-
; ...; XVI, 2011, . 341- 363 35 ]
: 9 7. ,
.
, ,
.
: ,
, -
, , , ,
"
(. 1987: 18- 19).
- -
"
/ -
: ()
() .
. (
) -
1963. (
),
nij e sastavni dio gramatike, a ne odgovara ni pr incipima
moderne stil istike" (T.
1963:8). A j e
( ) 1964. -
( . 1964). ,
, ().
(. . 1971, . 1973)
, ,
: (1968),
( 1974), -
( 1975), (1975),
( 1974)
. ,
", .
"
, -
. .
" , ,
.
, , .
-
352 ., ...; XV/, 2011, . 341-363
, .
" 3.
, ,
() -
.
-
, 3. ,,ak i
onako jedinstven i neponovljiv j eziki izraz kao to je antiev
stih Puina plava
spava nij e nita drugo do rezultat j ednog procesa koj i se moe
opisati kao selekcij a
slinih j ezikih elemenata na paradigmatskom nizu i nj ihova
kombinacij a prema
bliskosti i povezanosti na sintagmatskom nizu. Moemo
pretpostaviti da se taj pro-
ces izvrio na osnovu ovih mogunosti koj im raspolae na j
ezik:
Vertikalni nizovi su paradigmatski, zasnovani na slinosti po
znaenj u, hori-
zontalni nizovi su sintagmatski, zasnovani na mogunosti
povezivanj a u sintagme
i reenice. Selekcij om u j ednom i kombinacij om u drugom nizu,
u j ednom procesu
koliko simultanom tol iko i instinktivnom, ostvarila se j edna
od broj nih mogunosti :
Puina plava spava". Istovremeno, ta ostvarena mogunost prestavlj
a se u odnosu
na sve druge kao posebna. Iako uva osnovnu koliinu znaenj a koj
e sadravaj u i sve
druge, neostvarene mogunosti (a stvarno j e iznenauj ue mala
semanticka razlika
meu .nj ima), antiev stih se bar u tri aspekta razlikuje od
drugih moguih varij an-
ti . Prvo, aliteracij e konsonantap, koj i se poj avlj uj e u
sve tri rij ei stiha, uj edinjuj e
elemente izraza u cj elovit i formalno koherentan j eziki izraz,
a dobij ena asonanca
plava spava ostvaruj e j edan samostalni muziki valer, koj i
druge kombmacij e ne
bi imale i koj i j este stvarni razlog ovakvog grupisanj a rij
ei. Time se potvruj e
estetska funkcij a samog izraza, koj i na taj nain prevazilazi
istu komunikacij u.
Drugo, izbor rij ei spava" pridaj e miru mora j ednu nij ansu lj
udskog znaenj a:
da li nekog ugodnog umora?, ili neke bezbrine odsutnosti?, ili
nekog taj nog sna?
- to j e na nama da svako za sebe odlui, ali se upravo time
potvruj e stvaralaka
sposobnost pj esnika da rij eima in praesentia dovede u nau svij
est poj move in
absentia, ostvaruj ui j ednu asocij ativnu" (3. 1979: 175).
".
, , ".
: ' .
'
: ,
. ,
plavo
m o d ro
sinj e
m o r e
morska povrina
puina
m i r n o j e
miruj e
poiva
sp av a
-
...; XVI, 2011, . 341- 363 353
, ("
").
. ,
.
.(...) -
. (...)
-
.
: /. - -
" . (.
1998: 111- 112). ( )
() .
"
". ,
, "
-
",
"
. -
- cnaea, -
-
: , ,
.
:
cnaea. ? cnaeamu, ,
: '
".
'
',
: '
',
'
'.
'
' cnaeamu -
'
'. ,
-
; . -
, '
',
'
', , :
'
', '
'
'
',
'
',
'
' . , , ,
.
, , ,
, .
. -
- .
-
,
" (. 2001: 93
- 94).
-
354 ., ...; XV/, 2011, . 341- 363
"
, ,
. -
- . -
-
.
;
; , ;
; ;
; (
); .
-
-
.
, , -
, :
, , , , ;
; , ; -
" (. 1998: 147
- 148).
, , -
/
, ,
.
: ( -
) ".
",
,
(. 1991: 82- 83; . 1998: 216).
,
",
-
, ". . ,
,
". ,
-
, , .
, -
, .
, , ,
. (...)
: m aea / Cnaea / /
/ / -
( ,
, ).
. ,
-
...; XVI, 20, . 341- 363 355
( )
, > .
: ( )
,
. ,
,
.
, ,
.
" (. 1965: 130
- 131).
. Glasovi u j eziku -
- ne-
maj u samostalnu vrij ednost, ve su uvij ek u slubi j ezikog
openj a, obezbj euj u-
i tanost i punou saopenj a, a na taj nain i samo sporazumij
evanj e. Meutim,
kako j e u fi zikom smislu nj ihov karakter akustiki, oni mogu
posj edovati i neke
relativno samostalne kvalitete: postoj e duboki vokali (o, u) i
visoki vokali (i, e),
tvrdi konzonanti (t.d, k, g) i meki konzonanti (j , Ij , nj , m.
, s), koj i u izvj esnim
kombinacij ama mogu dobiti izrazito eufoniki karakter, a
potpomognuti duinom
ili kratkoom vokala mogu zazavuati veoma melodiozno, kao na
primj er, u an-
tievom stihu: Puina plava spava, prohladni pada mrak...". Osim
toga, izvj esne
kombinacij e glasova mogu u j ednom odgovaraj uem kontekstu
dobiti isto ekspre-
sivnu vrij ednost: gomilanj e dubokoih vokala, na primj er, moe
da ostavi tmurni,
sumorni i mukli utisak, kao u drugom jednom stihu iz iste
antieve pjesme: ,,S
uzdahom tuge duge ubogi moli puk..." (3. 1979: 90).
-
,
. (.
2000: 214- 217).
. -
'
'
'
',
.
. , ,
, , , .
, , : '
'
-
. ,
, ,
.
-
356 ., ...; XVI, 2011, . 341- 363
-
. '
'
: , ,
. '
" '
,
; : , .
, ,
, , -
,
, ,
;
, , . .
-
. , '
'.
-
.
[ != ]
-
. -
[ != ]
-
.
() (), (
/ , ; -
-
: ; .
/ pacnemu ) . [ != ]
,
,
. [ != ,
,
, . -
: [ != ]
-
- ; [ !
= ]
.
.
( /,/ -/
. / pacneiuu )
-
-
.
.
-
., ...; XVI, 2011, . 341-363 357
, [!= ]
'
-
' ,
. , (
50%): /; / (2); . / .
: nnaea/Cnaea,
,
: / ; / .
[ != ] ,
-
: , ,
.
: // (2);
// . :
// pacnemu .
245
99, 145. ,
. , :
, -
, 36 ,
(27 ).
,
(7- 7- 10- 12), ,
, (15- 4 7 - 10);
, , ,
(2 - 15- 8- 2).
-
:
(7/ 15/2), (7/4/ 15),
, , ( 10/7/8),
, ,
(12/10/2).
, , .
: 1. -//
-/
; 2. -//
-/; 3. .
-//-/; 4. . ue-ue/a/pe
-pe/a.
-
358 ., ...; XV/, 2011, . 341- 363
12 , . 24 ,
, 40 ; (2),
( 10), (8), (4), (2).
, , , -
, += 16, ; ,
, , ,
: + = 12; +
= 12.
, -
, , , -
.
: .
. -
: , -
- .
,
'
',
'
'
- ' '.
'
'
- .
, -
,
, , -
.
'
'
-
.
: -
-
'
'
-
;
'
', ,
,
, " (.
200: 214- 217).
-
"
-
. , ,
.
, ,
, ,
-
., ,..; XVI, 2011, . 341- 363 359
. -
, , . (2007)
, ()
,
() .
-
-
,
. ,
. (...) -
.
-
-
,
: ,
.
, . (...)
. ,
(
-
). ,
, ,
.
(. 2007: 26- 27).
, ,
,
".
( 1955. ) (1958. ) -
.
-,
",
. -
-
360 ...; XVI, 2011, . 341- 363
.
(. , . ),
(. ),
(3. ),
(. ),
(. , . ), -
(.
). " (. )
(. ),
(. , . ,
3. , . , . , . ). ,
" (. ).
"
-
: /
, , , -
, , .
( -
) (
). " , ,
" ,
: ( -
) .
1974: Antica Ano, Osnove lingvistike stilistike, kolska knj iga,
Zagreb.
1998: , -
, , (. , , .
11;
, . 147- 148).
1971: . . , ,
, ,
, , .
1965: , - -
,
, . X XVI, -
, . 9, , 55- 140. (130
- 131).
-
., ...; XVI, 2011, . 341- 363 36 1
1972 ['19661: ,
-
, : . ,
, , , 1972,
236- 250; 1966. : Stuia z f ilologii polskiej i
slovvianskiej , V I, Warsza\va, 1966, 213- 224.
2000: Novo Vukovi, Putevi stilsitike idej e, Jasen, N iki.
. 1964: Pierre Guiraud, Stil istika, prevod sa francuskog Branko
Dakula,
Veselin Maslea, Saraj evo.
2007: , ,
, , .
1952: Petar Guberina, Zvuk i pokret u j ezikit, Matica hrvatska,
Zagreb.
1952a: Petar Guberina, Povezanost j ezinih elemenata, M atica
hrvat-
ska, Zagreb.
1955: ,
, , ( ", .
96- 102).
2005 14 958): , " -
- , , . 12, , 1958, 583- 597,
: ,
,
, , 2005, 164- 174.
1991 |'1955]: ,
-
, , ,
, , 1991.
1975: , , -
, .
1973: , ,
, , .
2004/2006: , -
, . ",
-
, 2004, 48- 66; Cnucu ,
, , 2006, 223- 257.
1996/ 2003: , I l onoeuh
, .
II", , 1996, 79
- 93; -
, , , 2003, 177- 196.
-
362 ., ...; XVI, 2011, . 341- 363
2000/2003: , ,
, V/ l-2, , 2000, 127
- 143;
, ,
, 2003, 197- 219.
1979: Zdenko Lei, Jezik i knj ievno dj elo, Svj etlost, Saraj
evo.
1963: Tomo M areti, Gramatika hrvatskoga il i srpskoga knj
ievnog
j ezika, Matica hrvatska, Zagreb.
1959- 1960: Jevto Milovi, Vee na kolj u " odAlekse antia,
Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru, god. I, sv. 1, Zadar, 180-
186.
1997: , Teopuj a ,
, .
1967: Zoran Mii, Antologij a srpskepoezij e, Nolit, Beograd.
1975: , , , -
.
2010: , , ,
.
1968 [21973,
31985): Krunoslav Pranj i, Jezik i knj ievno dj elo. Ogledi
za lingvostil istiku anal izu knj ievnih telcstova, Skolska knj
iga, Za-
greb.
1960: , , , -
.
2005: , ,
: : - 80
",
, ", , 74
- 87.
1987 |'1962-1963] : ,
", : ,
, , 1987, 15- 19, :
, . 7, , 1962- 1963, 137
- 141.
2000: , :
, , -
, .
2001: , ,
, , , .
1998: , , -
, .
-
. ...; XVI, 2011, . 341-363 363
1974: Milorad orac, Slilistika srpskohrvatskog knj ievnogj
ezika, Nauna
knj iga, Beograd.
1949: Zdenko kreb, Znaenj e igre rij eima, Rad JAZU 278,
Zagreb,
7 7- 19 3 .
ANALYSES OF ANTI'S POEM
"NIGHT ON THE COAST
" -
A N IN D IC AT O R O F T REN D S O F L IN G U O -ST Y L IST
IC
D EV E L O PM EN T A M O N G T H E SE R B S
ummar y
Aleksa anti's poem
"Night on the Coast
" has for more than fi ft y years been a topic
of linguo-stylistic analyses. Numerous analyses of this poem
have integrated all l inguo
-
stylstic units and their disciplines. Certain components and/or
the whole structure of "Night
on the Coast" have been subj ect both to phonostylistic,
morphostylistic, semantic
-sty listic,
syntactic-styl istic, textual
-stylistic and graphosty !istic analyses. Those analyses
included
both the stylematic level (that of structural defamil
iarisation) and the styIogenic level (that
of functional value) of the l inguistic units under discussion.
Thus the analyses of "N ight
on the Coast" have in the most explicit way demonstrated not
only the possibil ities, but the
potentials of integral l inguo-stylisties, which implies a
simultaneous acceptance of both
stylematic and of styIogenic criteria of linguistic units: from
the phoneme (or even from the
dist inctive feature) to the connected text or discourse.
Therefore we can j ustly conclude that the results of l
inguo-stylistic analyses of
"Night
on the Coast" rather paved the way for Serbian l inguo
-stylistics than applied the generally
accepted linguo-stylist ic criteria in the analysis of this
poem.
M i l o M . K o va ev i