MKB – 10 MKB – 10 F 0 – 9 Organski uslovljeni (i simptomatski) psihički poremećaji F 10 – 19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja izazvani psihoakivnim supstancama F 20 – 29 SCH, shiziotipska stanja i poremećaji sa sumanutim idejama F 30 – 39 Afektivni poremećaji F 40 – 41 Neurotični, sa stresom povezani i somatoformni poremećaji F 50 – 59 Sindromi poremećaja ponašanja i mentalni poremećaji udruženi sa fiziološkim disfunkcijama i hormonskim poremećajima F 60 - 69 Poremećaji ličnosti i ponašanja F 70 - 79 Mentalna retardacija F 80 – 89 Razvojni poremećaji F 90 – 99 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaj sa početkom obično u detinjstvu ili adolescenciji F0 i F1 Psihički poremećaji organski izazvani F2 i F3 tzv. endogena psihoza F4, F5 i F6 Neuroze i poremećaji ponašanja F7 Mentalni poremećaji F8 i F9 Poremećaji u detinjstvu i adolescenciji
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
MKB – 10MKB – 10F 0 – 9 Organski uslovljeni (i simptomatski) psihički poremećajiF 10 – 19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja izazvani psihoakivnim supstancamaF 20 – 29 SCH, shiziotipska stanja i poremećaji sa sumanutim idejamaF 30 – 39 Afektivni poremećajiF 40 – 41 Neurotični, sa stresom povezani i somatoformni poremećajiF 50 – 59 Sindromi poremećaja ponašanja i mentalni poremećaji udruženi sa fiziološkim disfunkcijama i hormonskim poremećajimaF 60 - 69 Poremećaji ličnosti i ponašanjaF 70 - 79 Mentalna retardacijaF 80 – 89 Razvojni poremećajiF 90 – 99 Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaj sa početkom obično u detinjstvu ili adolescenciji F0 i F1 Psihički poremećaji organski izazvani F2 i F3 tzv. endogena psihozaF4, F5 i F6 Neuroze i poremećaji ponašanjaF7 Mentalni poremećajiF8 i F9 Poremećaji u detinjstvu i adolescenciji
PSIHOSOMATSKE BOLESTIPSIHOSOMATSKE BOLESTIPsihički faktor → Poremećaj funkcije →
Lečenje: - u akutnoj fazi – nadležna specijalnost- u hroničnoj – psihoterapeut
TEORIJA O SKLOPU LICNOSTI ID – izvor psihicke energijeEGO – funkcionise na principu realiteta
PSIHOLOSKI PROCESI OD ZNACAJA ZA RAZVOJ LICNOSTI
INTROJEKCIJAIDENTIFIKACIJAPOMERANJESUBLIMACIJA
PROCES FORMIRANJA PROCES FORMIRANJA IDENTITETAIDENTITETA
IDENTITET – osecanje koje omogucava osobi da dozivljava sebe kao posebnu i nezavisnu licnost, svesnu svog telesnog stanja, polne zrelosti, drugih ljudi i drustva u celini, kao i svog sopstvenog odnosa prema tim ljudima i takvom drustvu.
INTROJEKCIJA I IDENTIFIKACIJA
Fenomen inicijacije’’ mlad covek vise nije dete, ali nije ni
odrastao covek’’Psihosocijalni moratorijum
PSIHOPATOLOGIJA PSIHOPATOLOGIJA MLADALACKOG DOBAMLADALACKOG DOBA
MOTIVACIJA LICNOSTIMOTIVACIJA LICNOSTIIzvor motiva → Potrebe
POTREBA → PONASANJE ↑ ↓ OLAKSANJE ← CILJ
a) BIOLOSKI ( motiv gladi, zedji, materinski, seksualni)
b) SOCIJALNI (motiv za drustvom, za samopotvrdjivanjem)
RAZVOJNO DOBARAZVOJNO DOBAOdnos dete – majkaU 3. mesecu na smesak odgovara smeskomU 5. razvijen vidU 6. mesecu razvijen sluhOko 8. meseca ucvrscuje se vezanost za majkuU 2. godini razvoj kretanja i govoraU 3. godini pojava negacije “ne”U 2. i 3. godini: lokomotorne sposobnosti,
koordinacija ruke i oka, osvajanje govora, kontrola sfinktera.
Od 3. godine moze ucestvovati u grupnim aktivnostima
Izmedju 2. i 5. godine vezivanje cerka-otac i sin-majka
Od 7. godine vec su ugradjene mogucnosti samokriticnosti ili svesti
2) Proces socijalizacije deteta – odnos medju roditeljima
a) pocetna faza socijalizacije – uloga make - dijadni odnos (majka-dete) - hranjenje - razvoj ranog emocionalnog odnosa - proces separacije, individualizacija od 8.
meseca (separacioni strah) b) uloga oca c) roditelji kao par - briznost roditelja - emocionalno vezivanje ili privrzenost - osnovno poverenje - bazicna sigurnost
3) Radno afektivno lisavanje dece i posledice - hospitalizam4) Problemi zanemarivanja i zlostavljanja dece - zanemarivanje: akt nezadovoljavanja osnovnih
fizickih, emocionalnih, socijalnih i drugih razvojnih potreba deteta od strane roditelja
1) PRIPREMA DECE ZA POLAZAK U SKOLU- licnost ucitelja- identifikacija- odnos roditelj – ucitelj- razvoj konkretnog, logickog misljenja- ucenjea) usmeravanje paznjeb) zadrzavanje modelovanog ponasanjac) reprodukcija ponasanjad) motivacija za ponavljanje ponasanja2) SKOLA, UCITELJ I MENTALNO ZDRAVLJEa) karakteristike licnosti uciteljab) dinamika odnosa u skolskoj grupi
samopostovanja- teskoce u citanju- teskoce u pisanju- razvojna diskalkulija- intelektualna inhibicija- deficit paznje4) BEZANJE OD SKOLEUcenik – skola – porodica – socijalna sredina5) SKOLSKA SAVETODAVNA SLUZBAPedagog, psiholog i socijalni radnik
MENTALNA HIGIJENA U MENTALNA HIGIJENA U ADOLESCENCIJIADOLESCENCIJI
Adolescencija od 11. do 26. godine
Rana od 11. – 15. godinePrava od 15. – 18. godineKasna od 18. – 26. godine
Kljucni procesi u Kljucni procesi u adolescencijiadolescenciji
a) proces separacije od roditeljskih figura ( separacija i individualnost)
b) konflikt sa roditeljima (i njihovim zahtevima) i drugim autoritetima
c) razvoj seksualnosti ( masturbacija – mas-musko dete, turbatio-nemir, nered, metez; prva seksualna iskustva, seksualna uloga, seksualno vaspitanje)
d) odnosi sa vrsnjacima (vrsnjacke grupe, adolescentske grupe; unutresnja kohezija, prihvatanje, postovanje, emocionalno slaganjei samopostovanje)
- grupni identitet vrsnjaka - bliski prijateljski odnosi - razumevanje sveta oko sebe, razmena ideja,
osecanja, misljenja i stavova - bliskost - intimnost
- Uvideti aktuelne i potencijalne probleme mladih- rana identifikacija rizicnih ponasanja- skola- preventivni programi u vanskolskim ustanovama- tim za program- trening socijalnih vestina- ukljucivanje roditelja
PORODICAPORODICA1) Ne ispoljava psihopatoloske
poremecaje2) Svaki clan je zadovoljan svojom
ulogom3) Visok stepen slobodnog
ophodjenja, spontanosti, osecanja odgovornosti
4) Bracni par iskazuje medjusobno postovanje, razumevanje za emocionalne potrebe
5) Porodica spremna da se suoci sa konfliktima u njoj i izvan nje
PORODICAPORODICAKRITERIJUMI NORMALNOSTI ODNOSA U PORODICI1) porodicne uloge moraju biti jasn2) postoji poverenje, komunikacija, postovanje3) jasno odredjene granice izmedju generacija4) roditelji prihvataju roditeljsku ulogu i deci dozvoljavaju identifikaciju5) roditelji moraju biti izvor ljubavi i razumevanja
PORODICAPORODICAPORODICA – RAZVOJNI CIKLUSI- pocetna porodica- porodica sa malim detetom- porodica sa predskolskim detetom- porodica sa skolskim detetom- porodica sa adolescentom- rasturanje porodice – odlazak dece
od roditelja- postroditeljska porodica- ostarela porodica
PORODICAPORODICAFUNKCIJA PORODICE1) zastita i egzistencijalna sigurnost2) individualnost i autonomija svakog clana3) realisticni ciljevi, adekvatni sistemi vrednosti4) optimalan razvoj dece5) zajednicka briga za decu i njihovo vaspitanje6) tolerancija medjuljudskih (medjusobnih) razlika i eventualnih nezrelih potreba
PORODICAPORODICAKONFLIKTI U BRAKUa) licne karakteristike i navike partnerab) uspostavljanje granice prema roditeljima i rodbinic) seksualni zivotd) odnos prema materijalnim rashodima
PORODICAPORODICAOBLICI POREMECENIH PORODICNIH ODNOSA
1) izolovana porodica2) porodica koja je samo spolja integrisana3) iznutra neintegrisana porodica4) neplanirana porodica5) nezrela porodica6) devijantna porodica7) dezintegrisana porodica
PORODICAPORODICAMANIFESTACIJE POREMECENIH PORODICNIH ODNOSA1) bracna kriza2) poremecaj partnerskih odnosa - neurotski partnerski odnosi - psihoticni partnerski odnosi - karakteropatski partnerski odnosi3) neuroticna porodica4) porodica sa “zrtvenim clanom”5) paranoidna porodica6) psihoticna porodica
IZBOR ZANIMANJAProfesionalna orijentacijaa) bolja procena sebe i svojih mogucnostib) odgovarajuci izbor skole – zanimanje, obzirom na svoje licne karakteristike i mogucnostic) prihvatanje odgovornosti za svoj izbord) operacionalizacija i realizacija
Bracna kriza:1) nepripremljenost za brak i nerealna ocekivanja od braka2) nezavrsena separacija od roditelja3) neprihvatanja kulturno-vrednosnog sistema partnera4) rivalitet medju partnerima5) razocaranost bracnom ulogom6) seksualni poremecaji kod jednog ili oba partnera
STAROSTSTAROSTZene zive duze od muskaraca do 8
godina.Srednje i starije zivotno doba:1) klimakterijum2) involutivno doba3) staracko dobaGerontologija (nauka o starenju)
obuhvata :- opste psiholoske oblike starenja- psihosocijalna svojstva strackog doba- fizicke promene koje nastaju u starosti
STAROSTSTAROST
Gerijatrija (medicinska, klinicka oblast gerontologije) proucava fiziolosko i patolosko starenje.
Prevencija raznih telesnih i psihickih kriza, suzbijanje mentalnih poremecaja, rad sa porodicom, pripreme za penzionisanje, pripreme za smestaj u specijalne ustanove, organizacija domova za penzionere, organizacija rehabilitacionih centara…
- lecenje na licu mesta- trijaza- izbegavati bolnicku atmosferuIzbeglistvoFaza tugovanja i faza ljutnje i besaFaza prevladavanja i faza prilagodjavanja
PROBLEMI ZANEMARIVANJA I PROBLEMI ZANEMARIVANJA I ZLOSTAVLJANJA DECEZLOSTAVLJANJA DECE
Akt nezadovoljavanja osnovnih fizickih, emocionalnih, socijalnih i drugih razvojnih potreba deteta od strane roditelja.
PROBLEMI ZANEMARIVANJA I PROBLEMI ZANEMARIVANJA I ZLOSTAVLJANJA DECEZLOSTAVLJANJA DECE
b) Bihejvioralni pokazatelji:- nesigurnost u komunikaciji- usporen psihofizicki razvoj- psihosomatski poremecaji- roking ili udaranje glavom kod mladje dece - emocionalna tupost, povlacenje- ponasanje koje je u nesrazmeri u odnosu na kalendarski uzrast- nezainteresovanost za skolu i ucenje- bezanje od kuce, skitnja ili prosjacenje
ZLOSTAVLJANJE DECEZLOSTAVLJANJE DECEPrevencija i tretmanNajranije godine zivota dece su u
odnosu na zlostavljanje povezane sa najvecim rizikom.
- rana identifikacija- uvodjenje podrske u trudnoci- obezbedjivanje dobrovoljnog
ucesca porodice- pruzanje usluga kod kuce- podrske tima za pojedine slucajeve- edukacija i usmeravanje
ZLOSTAVLJANJE DECEZLOSTAVLJANJE DECE
Koncept tretmana:- otkrivanje, identifikovanje i potvrdjivanje slucajeva zlostavljanja- ispitivanje stepena disfunkcionalnosti, snaga i resursa deteta, njegove porodice i sire drustvene zajednice- planiranje, sprovodjenje i evaluacija odredjenih oblika tretmana upucenih detetu, porodici i drustvu
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Odgovorno roditeljstvo: zeljenost deteta, uspostavljanje odgovarajucih emotivnih veza, neposredan kontakt majka-dete, is a sirom porodicom.
Ukoliko je odvajanje od roditelja bilo na mladjem uzrastu i ukoliko je duze trajalo, dete ce biti vise emocionalno osteceno i karakterno izmenjeno.
a) dete ostvaruje svoja prava prvestveno u porodicnoj zajednici
b) princip kontinuiteta u podizanju deteta
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Dete bez roditeljskog staranja je:1) kada nema zive roditelje2) kada su roditelji nepoznati3) kada su roditelji liseni roditeljskog prava4) kada su roditelji liseni prava na cuvanje i vaspitanje December 5) kada roditelji ne pokazuju ozbiljan interes za dete
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Prema specificnim potrebama dece:1) specijalizovani (za decu sa smetnjama u razvoju, zlostavljanoj i vaspitno zapustenoj deci)2) urgentni (ako se nalaze u opasnosti od gubitka roditelja, napustanja, zanemarivanja, zlostavljanja, bolesti roditelja)Prema srodnickim vezama:1) srodnicki porodicni smestaj2) klasican porodicni smestaj
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Prema radno – pravnom status hranitelja:1) profesionalizovano hraniteljstvo (radni odnos u socijalnoj ustanovi)2) neprofesionalizovano hraniteljstvo ( naknada bez radnog odnosa)Prema nacinu i izvoru finansiranja:1) hraniteljstvo (porodicni smestaj bez nadoknade)2) organizovani porodicni smestaj (naknada iz budzeta)
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Dva vodeca principa pri izboru oblika zastite deteta:1) postovanje interesa deteta2) porodicno staranje ima prednost nad institucionalnimOblici zastite dece bez roditeljskog staranja:a) porodicni smestaj (hraniteljstvo)b) domski (institucionalni) smestajc) usvojenje
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Domski (institucionalni) smestaja) imaju odgovarajuce uslove za smestaj deceb) imaju programe uspesne socijalizacijec) omogucavaju uspesno obrazovanje i profesionalnu orijentacijud) obezbedjuju uspesnu pripremu dece za zivot u lokalnoj zajednici1) organizacija rada u domovima (grupa, vaspitac)2) socijalizacija dece u domovima
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
Prednosti domskog smestaja:neguje smisao za kolektiv, solidarnost, drugarstvorazvija osecanje pripadnosti grupidoprinosi negovanju samodiscipline, radnih i kulturnih navika, drustvenosti, druzeljubivosti, komunikativnostidoprinosi samostalnosti i snalazljivosti, povecava socijalnu zrelost, otvorenost, postovanje razlicitostineguje odgovornost, humanist i briga o drugima
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RAODITELJSKOG STARANJARAODITELJSKOG STARANJA
Nedostatci domskog smestaja:- u emocionalnom razvoju prisutan
je deficit- agresivnost, verbalna i fizicka
netolerantnost prema drugima- konformizam, egoisticnost- strah, depresivnost- poremecaji socijalnih odnosa- poremecaj moralnog ponasanja- pripreme za odlazak iz doma
ZASTITA DECE BEZ ZASTITA DECE BEZ RODITELJSKOG STARANJARODITELJSKOG STARANJA
USVOJENJEa) ispitivanje motivacije usvojitelja (obratiti paznju na ekstremne zelje usvojioca)b) proces medjusobne adaptacije usvojioca i usvojenikac) pracenje i evaluacijaNeophodno je na odgovarajuci nacin i u odgovarajuce vreme, uz konsultaciju strucnjaka, saopstiti detetu stvarni status u porodici usvojioca.
DECA, ADOLESCETI ODRASLI SA POSEBNIM POTREBAMA
Osobe sa mentalnim hendikepom- mentalna retardacija
Osobe sa ometenoscu u razvoju sluha Osobe sa ometenoscu u razvoju vida Osobe sa ometenoscu lokomotornog i CNS, decja
celebralna oduzetost (DCO) Osobe sa ometenoscu sa neuromisicnim
poremecajima, misicne distrofije Osobe sa ometenoscu u razvoju komunikacionih
sposobnosti- poremecaj govora i autizam Osobe sa teskocama u ucenju- razvoj ili poremecaj
a) Licnost osobe b) Socijalne interakcije sa okruzenjemPerspektivne osobe sa hendikepom odredjene
su preostalim sposobnostima, a ne stepenom ostecenja.
Osoba sa hendikepom trpi od sredine koja se :distancira ne prihvata je = ETIKETIRANJEili odbacuje
Prvi nepovoljan susret sa drugom decom:Izbegavanje IsmejavanjePorodicna sredina reaguje:Prezastitnicki ili Odbacivanje
INSTITUCIONALNI OBLICI POMOCI OSOBAMA SA HENDIKEPOM
a) Specialne institucije zatvorenog tipa b) Dnevni boravci
POKRET ZA SAMOSTALNIM ZIVOTOM OSOBA SA HENDIKEPOM
Da zive samostalno i da imaju mogucnost da:1. Samostalno zadovoljavaju svoje elementarne potrebe2. Sami prave odgovarajuce izbore3. Samostalno donose vazne zivotne odluke4. Snose odgovornost za donesene odluke i ucinjene izbore
CENTAR ZA SAMOSTALAN CENTAR ZA SAMOSTALAN ZIVOT INVALIDA- BEOGRADZIVOT INVALIDA- BEOGRAD
a) Stvaranje novih oblika vaninstitucionalne zastite
b) Radna stvaranja u pristupacne zivotne sredine, stanovanja, transporta
c) Rad na ostvarivanju osnovnih i ljudskih prava invalida
d) Sprovodjenje aktivnosti koje isticu odredjene licne potencijale invalida
e) Prikupljanje informacija i znanja o mogucnostima o unapredjenju samostalnog zivota invalida
Demonoloska faza- DB su posledice delovanja demona Egzorcizam isterivanje zlih duhova Hipokrat – dusevne bolesti su bolesti mozga Galen Srednji vek Pinel, kraj 18. veka, “Oslobodio DB lanaca” FBR Emil Krepelin 1883. god. – prvi udzbenik psihijatrije
(Dementio prerox i MD psihoza) Blojler sch Šarko, Žane i Brojler uvode hipnozu i metod katarze Frojd – Pshiho analiza, slobodne asocijacije
Pinel Raš i Eskirol : Ispitivanja da li su socijalni poremecaji izazvani ratovima uslovili povecanje mentalnih bolesti.
Ciljevi i znacaj psihijatrijske epidemiologije: 1. Proucavanje kretanja zdravlja i bolesti stanovnistva incidence - broj novih u jedinici vremena (1g.) prevalence – ukupan broj u jedinici vremena mortalitet - broj umrlih od broja obolelih 2. Procenjivanje rizika oboljevanja od nekih bolesti u
odredjenoj populaciji radi preuzimanja odredjenih mera 3. Identifikovani subklinickih, ranih oblika 4. Kompletiranje klinicke slike i njihovo proucavanje 5. Proucavanje relativne vaznosti naslednih , drugih
bioloskih, psiholoskih i socialnih cinilaca za nastanak pojedinih oboljenja
6. Proucavanje promena uslova zivota 7. Proucavanje organizacije zdravstvene sluzbe
Prevencija se moze vrsiti merama namenjenim postizanju opsteg zdravstvenog optimuma ili specificnom zastitom pojedinaca od patogenih uticaja, odnosno uklanjanjem tih uticaja iz okoline.
PRINCIPI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRINCIPI NA KOJIMA SE ZASNIVA ODREDJENJE SOMATSKOG ZDRAVLJAODREDJENJE SOMATSKOG ZDRAVLJA
I Princip: Red velicina u kojim se izrazava zdravlje i bolest jeste kvantitativne prirode:
SE, ER, LE, TT, TA, …
U oblasti dusevnog zdravlja osnovnu velicinu pretstavlja: DOŽIVLjAJ
Kvalitet individualnog dozivljaja sebe i okolnog sveta.
PRINCIPI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRINCIPI NA KOJIMA SE ZASNIVA ODREDJENJE SOMATSKOG ZDRAVLJAODREDJENJE SOMATSKOG ZDRAVLJAII Princip: kod somatskog zdravlja –
prosecno i idealno se izjednacavaju.
Cilj prevencije jeste ocuvanje tipicnog, prosecnog.
Ovakav cilj prevencije kod mentalnog zdravlja bio bi poguban za razvoj drustva i individua.
COVEK JE BICE U MOGUCNOSTI.
PRINCIPI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRINCIPI NA KOJIMA SE ZASNIVA ODREDJENJE SOMATSKOG ZDRAVLJAODREDJENJE SOMATSKOG ZDRAVLJA
III Princip: parcijalizacija zdravlja i bolesti Svaka psihicka funkcija kao i celi psihicki zivot je
intergrativni izraz aktivnosti celog CNS-a.
Specificne mere primarne prevencije: - Neophodno je poznavanje uzroka konkretnog oblika
Nespecificne mere primarne prevencije: 1. Obezbedjenje uslova za normalan rast i razvoj
dece i mladih. 2. Borba za zdravu okolinu i zdrave uslove zivota 3. Suzbijanje stetnih i razvoj zdravih stilova zivota 4. Pomoc u stresnim i kriznim situacijama
SEKUNDARNA PREVENCIJASEKUNDARNA PREVENCIJA
a) Rana dijagnoza
Precizirati dijagnosticke instrumentePodizati mentalno higijensku kulturu
stanovnistvaAdekvatna organizacija zdravstvene
i psihijatrijske sluzbe
b) Efikasan tretman
TERCIJARNA PREVENCIJATERCIJARNA PREVENCIJAHospitalizam : pojava da pacijenti posle duzeg,
izuzetno kraceg boravka u psihijatrijskoj ustanovi, pocinju da ispoljavaju apatiju, manjak inicijative, gubitak interesovanja, ne pokazuju otpor i bes protiv neosnovanih naredjenja, pocinju da gube individualnu projekciju u buducnosti
1. Pritisci psihijatrijske ustanove2. Osetljivost na hospitalizam je individualne
prirode3. Duzina boravka na odeljenju
Sigmatizacija dusevnoporemecenog ponasanja1. Dusevno poremeceno kao devijantno
ponasanje2. Dusevno poremeceno kao dusevno bolesno
ponasanje
TERCIJARNA PREVENCIJA I (ILI) TERCIJARNA PREVENCIJA I (ILI) REHABILITACIJAREHABILITACIJA
Rehabilitacija: - Da se sprovodi ekipno, progresivno, kompleksno i
kontinuirano - Da se zapocinje vec onog dana kada se uspostavi
kooperativnost bolesnika - Razvijanje ocuvanih funkcija - Realna procena potencijala - Pomoc i posle hospitalizacije - Adekvatna pomoc okoline 3. Dusevno poremecen covek kao “zrtveni jarac” 4. Dusevni poremecaj i socijalno obezvredjivanje 5. Dusevno poremecen covek: dokaz da su razum i
duh covekov isto tako podlozni raspadu kao i telo coveka