Mehmed Spaho-Gazi Husrevbeg

8/17/2019 Mehmed Spaho-Gazi Husrevbeg

1/17

9

.

7,

°

i

.

Biblioteka grada Sarajeva

S a r a j e v s k a

306

9 1 9 r , i S u s r p v - b e g

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

11

0117051

f v 1 E H M E D

==OI=O=G=7

( X I B I S S

r t

GA Z 1 E IL I6RE V BE G .

G L I K A 1 Z B O E 3 A N S K E P R O 5 L 0 9T 1.

DR 1160 1ZDA NJE .

PreMampano iz „Behara .

SARAJEVO.

ISLAMSKA DIONICKA STAMPARIJA

1907.


2/17

D R U G O

1ZD ANJ E .

Preštampano iz „Behara .

SARAJEVO.

ISLAMSKA DIONI

KA ŠTAMPARIJA

1907.

1 1 •

1 1 1 1 1 . 9

•

MEHMED SPAHO:

==1

G A Z 1 1

11 . 1REVBEG .

SLIKA 1Z BOSA NSKE PRO 'SLOSTI .


3/17

iblioteka grada Sarajeva

Sarajevska

JE 3 6

929 G azi Flusrev-beg

0117051

O B I S S @

e M i r : S r I B M T E K A

„Fl

NK

1 -

SA

R A J E I T O

S i

a

s T

I l v . b r .

1


4/17

I.

osred bijela šeher Sarajeva, upravo u sreu

aršije uzdiže se krasna i monumentalna

džamija, kojoj ovjek po vanjštini vidi, da

je sagragjena u ona slavna vremena, kada i

druge velike džamije u Carigradu i ostalom zapadnom

d;jelu turske carevine, naro

ito u onimkrajevima,

koje su Osmanlije poslije pada Carigrada osvojili.

Ko je putovao po istoku i promatrao nacrte, po ko-

jima su gragjene džamije u Carigradu i u drugiin

mjestima, opazit

~

e odmah i kod Begove džamije ono,

što je kod tih svih džamija karakteristi

no, naime: u

sredini veliko kube (svod) i poci njim kvadrati

an

prostor, a za proširenje prostora, dodano je još pred

glavnim kubetom jedno manje polukube i sa strane

u donjem kraju još po jedan manji svod (tetimme)

pred samom džamijom pak izvan glavnih zidova na

obadvije strane od glavnog ulaza sofe sa više manjih

kubeta i sa velikim mramornim stupovima. Taj je

plan u svojim temeljnim crtama bizantinskog porijekla,

a kao uzor služila je Aja Sofija džamija u Carigradti,

od koje se ostale carigradske džamije samo u tom

razlikuju, što im je glavno kube više i slobodnije

gragjeno.

I zaista ne vara oko

ovjeka, jer više glavnih vrata

Begove džamije stoji slijede

~

i natpis u arapskim

stihovima:

1. 4.


5/17

7

ve ~

oj i najljepšoj džamiji u

itavoj Herceg-Bosni i o

onim dobrotvornim ustanovama, kojim je milostiva

ruka Gazi Husrev begova temelj udarila, znamo samo

ono, što je sadržano u vakufnamama od godine 938.

i 944. po hidžretu, dok o postanku i osnivanju svega

znade nešto malo narodna predaja.

Nema sumnje, da je Gazi Husrev beg gradnjom

svoje velike džamije i osnivanjem ostalih dobrotvor-

nih ustanova Sarajevo u

inio onim, što je danas,

naime glavnim gradom Bosne i Hercegovine i jednim

od najljepših gradova na balkanskom poluostrvu. Da

je kojim slu

ajem Gazi Husrev beg izabrao koje drugo

mjesto za svoje dobrotvorne ustanove, onda bi vrlo

dvojbeno bilo, da li bi se baš u Sarajevu razvio sav

kulturni, trgova

ki, pa i politi

ki život

itave Bosne.

Travnik je bio dosta dugo vremena vezirskim gradom,

u kojern su stolovali bosanski veziri u vrlo burna

vremena, ati on ni u ta vremena nije rnogao dosti

~ i

Sarajeva; Sarajevo je i tada sa

tivalo svoju premo

~

nad

ostalim gradovima u Bosni na kulturnom i trgovin-

skom polju, pa gotovo i na politi

kom, jer se ni tada

nije smjelo u Travniku ništa poduzeti, što ne bi Sara-

jevo odobrilo. Mnoga su druga mjesta tr Bosni imala

znatno bolje uslove, da postanu trgova

kim središtem

Bosne, ali je i tu Sarajevo ostalo prvo. Cijene

~

i Gazi

Husrev begove zasluge po razvitak Sarajeva, dovodi

narod tr svezu s imenom Gazi Husrev begovim i os-

nivanje Sarajeva, pa u poznatoj pri

i veli, da je on i

sarajevski grad sagradio i tako udario temelj današ-

njem glavnom gradu Bosne.

I ako je historija propustila, da nam vjerno pri-

kaže postanak i gradnju najve

~

e džamije u našim

krajevima, ipak to nije mogla u

initi narodna preda .

e se opaža na istoku megju muslimanskim

,

rodima žalosna pojava, da se rijetko nalaze ljudi,(

bi na se preuzeli tu lijepu i rodoljubivu zada

~

u,

6

, , k ; l ;

1 1 . 1

y

Iz zadnjeg stiha razabiremo ebžed-hesebom*), da

je džamija sagragjena godine 937. po hidžretu ili 1530.

po Isa al. s. Ove je stihove preveo Mirza Safvet ovako:

Husrev beg za božiju ljubav tu džamiju diže,

Da u njojzi dobri Ijudi Bogu sedždu

ine,

On je sijo dobra djela, pomago junake,

Uzdržavo pobožnjake, sjeko dušmanine,

Hvala Bogu, tarih re

~

i, koji mi dosudi:

To je ku ~

a pravovjernih i zahvalnih ljudi.

U dvorištu na lijevoj strani od glavnih vrata

pred lijevom sofom razrasla se visoka i granata lipa

s deblom, koga ne mogu trojica ljudi obuzeti. Ta je

lipa tako stara, da se i danas ljudi prepiru, ili je lipa

prije usagjena ili džarnija sagragjena.

Prema vratima, na koja se ulazi u lijevu tetimu

džamijsku stoji mala ukusno, u isto

nom stilu gragjena

ku

~

ica s jednim ove

~

im i s jednim omanjirn kubetom,

za koju na prvi pogled moreš pogoditi, da je turbe

(nauzolej). lz natpisa više vrata koja gledaju prema

džamiji, razabra

~

eš, da tu po

iva smrtni sanak Gazi

Husrev beg, poznat sa svoje pravednosti megju na-

rodom, koji je sagradio najve ~

u i najljepšu džamiju u

Bosni, koja se danas po njegovom slavnom imenu

naziva: Gazi Husrev begova džamija. I eto o toj naj-

*) U arapskom alfabetu (elifu) ima svako slovo posebnu

brojnu vrijednost, pa je stari obi

aj kod Araba i drugih musli-

manskih naroda godinu koga znamenitog dogogjaja izre

~

i u jed-

nom stihu, koji se sastoji iz onih slova, ija ukupna brojna vri-

jednost iznaša tu godinu.


6/17

9

prikažu postanak znamenitijih kulturnih ustanova svoga

naroda. S toga se ne treba ni malo

uditi, da je ista

sudbina stigla i kulturne i dobrotvorne ustanove Gazi

Husrev begove tim manje, što su se od onih vremena,

kada je njima Gazi Husrev beg udario temelje, pa

sve do pred

etvrt stolje

~

a odigravali u ovim kraje-

vima vrlo burni i krvavi prizori naše prošlosti. Nu za

to je ipak narodna predaja — makar i s nekoliko

pr i

ica — okitila gradnju Gazi Husrev begove dža-

mije. Tako vele, da se kre

zakuhivao bjelancetom

od jaja, a da je direk, na kojem su prije visjeli kan-

dilji, usje

en u Sarajevu nad Kova ima. O velikim

mramornim stupovima na sofama, pripovijeda narod,

da ih je vuklo sto jarmova volova. Seljaci bi se oti-

mali, koji

~

e ih vu

~ i, jer komegod bi se vo vuku

~

i

skrhao, Husrev beg bi mu dao 20 para, premda se

onda vo prodavao po 14 para.

U samoj vafkiji od godine 938. po hidžretu od-

redio je pak Gazi Husrev beg, da se na njegovoj

džamiji uvijek namještaju vrsni službenici, kao dva

imama, hatib,

etiri muezzina i dr., i pobrinuo se, da

ih i materijalno osigttra, odrediv svakom stalnu pla

~

u

u dirhemima (dramima srebra) i hranu iz njegova

imareta. Nu neke ustanove, koje vafkija spominje, ne

nalaze se ni na svim ve

~

irn džamijama, pa i to ubraja

Gazi Husrev begovu džamiju megju prve džamije u

evropskom dijelu turske carevine. Da bi se vazda u

njegovoj džamiji što dostojnije slavio jedan od naj-

svetijih dana u islamskoj godini, odredio je Gazi Htt-

srev beg u spomenutoj vafkiji, da se na 12. rebi-ul-

evela — na dan rogjenja Muhamed-pejgambera al. s.

— u i mevlud

i da se tom prilikom dijeli muslima-

nima šerbe i še~ er. Ovaj obi

aj o dijeljenju šerbeta

ima tu svrhu, da podsjeti sabrane muslimane na onaj

sveti

as, kad se Emina r. a. malo prije rogjenja po-

sljednjeg božijeg poslanika Muhameda alejhisselam

onesvijestila, a mele

~

i joj (angjeli) donijeli maštrafti

(

ašu) šerbeta i napojili je, od ega se majka resti-

lallahova odmah osvijestila. Malo zatim usre

~

ila je

ona svijet rogjenjem najvišeg božijeg milosnika.

V o d e ~

i brigu i o vjerskom i moralnom uzgoju

naroda, odredio je Gazi Husrev beg tt istoj vakfiji,

da u njegovoj džamiji trojica vaiza kazuju vaz (pro-

povijedajt) i da narod upu

~ uju u vje ne istine Islama

i to jedan vaiz u petak poslije džume, jedan u uto-

rak, a jedan u ostale dane poslije podne. Osim svega

toga odregjuje vakfija od godine 938. po hidžretu

da se u petak prije džum'a-namaza u

i Kur'an (dev-

rihun) i da na sahat prije džum'a-namaza pozove

jedan džamijski muezzin pobožni narod, da se sprema

u džunt'u (munadi salati džum'a); zatim da svaki dan

u

i trideset muslimana po džuz' (10 lista) iz Kur'ana

i da vakifu hatmu

ini i da se svaki dan za vakifa

klanja nafila-namaz i to svaki vakat po dvojica. To

su najvažnije odredbe vakfije, koje se odnose na

džarniju.

• Ni najtvrgje zgrade ne štede elementarne nesre ~ e,

pa tako ne osta ni Gazi Husrev begova džamija kroz

gotovo

etiri stolje ~

a svoga opstanka neošte

~ ena. Od

sagragjenja pa do danas stradala je džamija dva puta

od velikih požara, koji su nemilice u Sarajevu harali:

prvi put, kad je Eugentje Savojski 1109. po hidžretu

(1697. po Isa al. s.) provalio u Bosnu i zapalio Sa-

rajevo, a drugi put šezdesetili godina prošloga vijeka

po hidžretu. I ako je u ova oba slu

aja džamija vrlo

znatno ošte ~

ena, ipak nije morala nikada dugo ekati

na popravak, jer se Gazi Husrev beg pobrinuo —

kako

~

emo to kasnije razabrati da njegov hajrat

imadne vazda dovoljna prihoda ne samo za redovne

potrebe, nego i za izvanredne popravke, a i sama

njegova uprava vakufa stajala je gotovo uvijek u rtt-

kama ljudi, koji su se savjesno brinuli oko što ured-


7/17

10

1 1

nijeg održanja povjerenog im hajrata. Kad je kasnije

sagragjena nova pravoslavna crkva u Sarajevu, povi-

šena je munara i sahat-kula, da prednja

e crkvenom

tornju. Godine 1311. po hidžertu (1893.) sagragjen je

novi šadrvan prema glavnom ulazu u džamiju mjesto

staroga, koji je porušen.

Pred nekoliko godina po

ela se u džamiju uvoditi

elektri

na rasvjeta, te su s po

etka bile samo

sofe elek-

trinom rasvijetljene, a stari su zejtinli kandilji na

munari

zamijenjeni mnogo jasnijim malim elektri

nim svjetilj-

kama. Od prošle godine rasvijetljen je i unutrašnji

prostor džamije elektri

nom rasvjetom, pa je to sada

prva džamija na svijetu, u kojoj je ta od skoro po-

znata svjetlost uvedena. Eto tako imade danas džamija

osim oblika malo biljega, koji potje

u iz Gazi Husrev

begova vremena.

Na desnoj strani od glavnih vrata džamijskog

harema sagradio je Gazi Husrev beg

Hanikah (tekiju)

sa 15 soba za derviše i šejha i u vakfiji od godine

938. po hidžretu odredio, da se šejhu i dervišima daje

hrana iz imareta. Derviši moraju biti Halvetijskog tarika

(reda), pobožni i pokoravati se ustanovama šeriata, pos-

titi, džematile klanjati, svaki dan zikr

initi, u

iti Kur-an

i ustegnuti se od zemaljskih uživanja. Prije je bio još

ob i

aj, da je šejh predavao Dželaluddini-Ruminu „Mes-

neviju . I Hanikah su zadešavale iste nesre

~

e kao dža-

miju : i on je pogorio za velikog sarajevkog požara

šezdesetih godina prošloga vijeka po hidžretu. Mjesto

njega sagradio je tadanji mutevelija džamiju nad du

~ a-

nima na Gjuluvu hanu, gdje se i klanjalo, a i muka-

bela

inila. Malo kasnije prenešen je Hanikah na

lijevu stranu od džamije pokraj imareta i musafirhane.

Danas stoji na onom mjestu, gdje ga je i Gazi

H u

srev beg sagradio, naime na desnoj ztrani od

glavnih haremskih vrata, a tu ga je podigao muteve-

lija Hadži Asim beg osamdesetih godina prošloga

vijeka po hidžretu. Ova ponovna gradnja hanikaha

dovodi se u svezu sa tadanjom reformom desetine

u Bosni. Do tada su imali naime pravo, da desetinu

pobiraju, zemljoposjednici, a zato su bili dužni i

~

i u

vojsku s izvjesnim brojem vojnika i uzdržavati ih za

vrijeme vojevanja. Ova je dužnost zemljoposjednika

otpala, odkako je u Turskoj uveden nizam (redovna

vojska), pa je država oduzela zemljo-posjednicima i

pravo na desetinu. Tom su reformom bili ošte

~

eni

i mnogi vakufi u Bosni, a ponajviše Gazi Husrev

begov, kojemu je desetina — kako

~

emo to kasnije

razabrati — jedan od najznatnijih prihoda. S toga

je tadanji mutevelija

zabrinut za svoj vakuf odmah

pohitio u Carigrad, da tamo na najvišem mjestu

potraži, da se Gazi Husrev begovu vakufu povrati

desetina, koja mu po carskim fermanima pripada.

Vele, da su tada u Carigradu na visokim mjestima

imali velika upliva derviši, pa se s toga i Hadži

Asim beg obratio na takvog jednog, na Šejh Muju

iz Sarajeva, koji se tada bavio tugjim poslom u Ca-

rigradu i muteveliji obe

~

ao, da

~

e mu isposlovati

natrag desetinu,

ako

~

e on

na starom mjestu sagra-

diti hanikah i njega (Šejh Muju) namjestiti šejhom.

To mu je Hadži Asim beg drage volje obrekao i

kad je kasnije desetina povra

~

ena svim vakufima u

Bosni, sagradio je hanikah na onom mjestu, gdje i

.

danas stoji. Nu Šejh Muji nije bilo sugjeno, da

postane šejhom u hanikahu, jer je morao ostati u

Carigradu, a mjesto njega je došao Hadži Jamakovi

~

iz Vareša, koji je hanikah prekrenuo u medresu, u

kojoj muderis vrši dužnosti šejha, a talibi su dužni i

~

i

svakog u o

i petka i u o

i ponedeljka na mukabelu.

Lijeva strana hanikaha dovršena je tek 1304. po

hidžretu (1886.)

Gostoljubivost je jedna od vrlo izrazitih

crta

u karakteru svih muslimanskih naroda, oni

su je


8/17

12

naslijedili još od starih Araba, koji nijesu žalili i

zadnji zalogaj hljeba s gostom podijeliti, pa je i

danas u Turskoj teško na

~

i muslimansko selo u kom

ne bi bilo ku

~

e za musafira. Nu u duši bosanskih

muslimana ta se poznata islamska gostoljubivost

sljubila s gostoljubivosti Slavena, pa su bosanske

musafirhane i begovski konaci još i dan danas na

dobru glasu. Bilo je ku

~

a po Krajini i po Posavini,

gdje nije bilo na avlijskim vratima kanata, nego je

svaki putnik mogao slobodno ulaziti i tu jesti i pre-

no

~

iti, a gostoljubivi bi ga doma

~

in vazda lijepim

rije ima do

ekao. Treba samo prelistati putopise put-

nika, koji su u desetom i jedanaestom vijeku po

hidžretu našim krajevima putovali, pa da se

ovjek

mora diviti onoj zamjernoj gostoljubivosti naših pregja.

Poznati turski putopisac Evlija

elebija pripovijeda

da je u konaku Šahinpaši

~

a na Glasineu ve

era-

valo najmanje tri hiljade ljudi.

Gazi Httsrev beg je hio širega pogleda, pa

ju

~ i pred o

ima namjeru, da njegov vakuf udovolji

svim potrebama glavnoga grada Bosne, sagradio je

na zapadnoj strani od džamije „lijepu i visoku u mu-

safirhanu i s njorne spojio imaret. Musafirhana se

sastojala iz etiri sobe; staje za musafirske konje,

kuhinje i pekarne, a u njoj su mogli na

~

ati ulerna,

šejhovi i putnici svake ruke, svaki je pak dobio

pored konaka ru

ku pirin evu

orbu s mesom, a

ve

eri orbu od utu

ene pšenice, a u o

i petka mjesto

toga pilav i zerde, koje se za udo tada s maslom

pravilo. Iz iste kuhinje dobivaju i svi vakufski služ-

benici osim mutevelije, koji je

e

am-

jerno isklju en, dnevno po jedan obrok u jutro, a po

jedan u ve er i svaki put po

etiri pšeni na hljeba,

te se sada svaki dan skuha po 624 hljeba. 1 talibi

iz medresa, a prije i derviši iz hanikaha, dobivaj

hranu iz imareta.

13

Promjenom prilika postala je musafirhana su-

višna, te je odmah iza okupacije ukinuta, a mjesto

toga se daje dvanaestorici siromaha svaki dan hrana

iz imareta. I po ostalim muslimanskim zemljama opa-

žamo, gdje nestaje po malo one stare gostoljubivosti;

osobito se po ve

~ im starim gradovima gube stare

musafirhane i hanovi, a mjesto njih se pojavljuju

nove moderne ustanove, gdje putnik dobije ono za

novac, što je prije besplatno dobivao. Imaret postoji

i danas na istom mjestu gdje ga je Gazi Husrev beg

sagradio.

Kako je (;azi Husrev beg osobitu brigu vodio,

da svim kulturnim potrebama muslimanskog naroda

najprije u Sarajevu, a onda i u ostaloj Bosni udo-

volji, to nije mogao nikako propustiti, a da nešto ne

i za odgoj djece, te je na isto

noj strani u ha-

remu sagradio lijep dar-uttal im

(k u

~

a za pou

avanje)

i u vakufnani od godine 938. po hidžretu odredio,

da na njoj pou

ava jedan mualim i da mu u pou

a-

vanju djece pomaže jedan pomo

~

nik. Dar-uttalim je

u novije doba pretvoren u reformiranu mektebi-ibti-

daiju, na kojoj pou

avaju tri mualima, a pred nekoliko

godina prenešen je iz svoje stare ku

~

e u novu ku

~

u,

koju je nedavno sagradio Gazi Husrev begov vakuf

na zemljištu negdanjeg Gjulova hana. U staru zgradu

daruttalima smješten je danas ured kotarskog vakuf-

skog povjerenstva I ako nova ku ~ a daruttalima mnogo

bolje odgovara higijenskim zahtjevima, ipak se

da je time presumtivna namjera vakifova, da se vazda

u džamiji u

i Kur-an, vrlo povrijegjena, te bi mnogo

bolje bilo, da se je na starom mjestu sagradio da-

ruttalim, koji bi potpuno odgovarao higijenskim za-

htjevima, a i okolicu džamijsku, koja se svojom lje-

potom ne može na žalost ponositi, ukrasio.

Plod požrtvovnog nastojanja Gazi Husrev begova,

da muslimanski narod u Bosni opskrbi s potrebnim


9/17

15

stavnom planu imadu se u medresi predavati ove zna-

nosti: ilmi tefsir (tuma

enje Kur-ana), ilmi hadis (nauka

o tradicijama), ilmi ahkam (šeriatsko pravo), usuli fikh

(inštitucije šeriatskog prava), meani ve bejan (arap-

ska poetika i retorika), ilmi kelIn (islamska teologija)

i ostale znanosti, koje bude izisklo vrijeme i mjesto.

W ,

:9

\

7

y

lz ovog se najbolje vidi, da Gazi Husrev begova me-

dresa ne bi imala spadati u red onih medresa, ka-

kove su u ona vremena

esto osnivane i kakovih

imade prili

an broj i danas u našoj domovini, nego

da bi ona imala biti viši zavod, u koji bi morali do-

laziti ve

~

spremni talibi, koji su po

etne predmete u

kojoj drugoj medresi svršili, da tu nau

e više islamske

znanosti i da se usavrše. Nu još više uzdiže vrijed-

nost Gazi Husrev begove medrese onaj dodatak, da

se pored gornji.h znanosti uvijek moraju u iti i one

znanosti, koje bude iziskivalo vrijeme i mjesto. To

nam najbolje dokazuje, da je Gazi Husrev beg gledao

u daleku budu ~ nost islamskog naroda u Bosni, i da

je htio da njegova medresa ne bude prolazne vrijed-

nosti, nego zavod, koji

~

e vazda podpuno udovolja-

vati potrebama i u kojem

~

e se odgajati alimi dorasli

svome vremenu.

Osim predavanja u medresi dužan je muderis

po odredbi spomenute vakfije svijetu davati fetve i

besplatno nadzirati upravu vakufa. Napomenuh malo

prije, da su se iz gornje svote od 400.000 srebrenih

dirhema, odregjenih za gradnju medrese, imali po iz-

ri

itoj volji Gazi Husrev begovoj nabaviti

~ itabi, koji

~

e se upotrebljavati

itanjem i prepisivanjem (jer onda

nije bilo u Turskoj štampe); drugim rije

ima osno

—

; :544,b

vana je uz medresu

kutubhana

(knjižnica). Godine

1276. po hidžretu rastavio je tadanji mutevelija Ha

4 4

14

prosvjetnim zavodima je i njeg3va

nzedresa.

Njemu je

lebdila pred o

ima u jednu ruku misao, da se samo

onaj narod, koji ima medju sobom obrazovanih

svije

~

enih ljudi, može održati na visini svoje mo

~

i, a u

drugu ruku bio je uvjeren, da'bi za kratko moglo do

~

i

vrijeme, gdje

~

e sve njegove kulturne i dobr

otvorne

ustanove ostati bez vrijednih službenika, ako se za

vremena ne pobrine i ne osnuje zavod u kom bi se

takovi službenici mogli odgajati. Tako se odlu

i, da

sagradi medresu. Nu smrt, koja ne eka, dok

ovjek

sve svoje osnove izvede, pomete ga u torn, te mu ne

bi sugjeno, da vidi sazidanu i uregjenu svoju me-

dresu. Nu ipak se pobrinuo, da se makar po njegovoj

smrti ova osnova ostvari, pa je posebnom vakfijom

od godine 944. po hidžretu odredio svotu od 400.000

srebrenih dirhema za gradnju medrese i nabavu

~

i-

taba. Iz natpisa nad unutrašnjim vratima medrese,

koja je po naro

itoj odredbi Gazij:Husrev begovoj

sazidana prerna džamiji, razabiremo, da je ona sagra-

gjena upravo one iste godine, kad se je Gazi Husrev

beg preselio na drugi svijet, naime godine 948. :po

hidžretu. Taj natpis glasi :

j2..

jul U A 1

I

J.

1

-

%.: ; ) I

L ) ; . . ;

U spomenutoj vakfiji opisao je vakif u temeljnim cr-

tama i osnovu, po kojoj se imade medresa graditi, a

u glavnom uredio i nastavni plan, po kom se imade

u medresi u

iti. Po tom nacrtu imade se medresa

sastojati iz dvanaest soba za 24 taliba i

lijepa i veli

anstvena, a

vrsto gragjena na, na

in,

kako su gragjene emirske i vezirske medrese. Nu

mnogo nas više zanima nastavni plan, što ga je Gazi

Husrev beg za svoju medresu propisao. Po tom na-


10/17

16

kutubhanu od medrese, a sagradio za prvu posebnu

sobu na desnoj strani od džamije upravo uz džamij-

ski zid, gdje se i danas nalazi. Kutubhana imade

danas oko 1000 svezaka ve

~

inom arapskih, a ponešto

perzijskih i turskih djela iz raznih znanstvenih struka,

nu u zadnje doba se svake godine po malo oboga

~

uje.

Spomenutom valiji Osman paši i muteveliji Hadži

Asim begu imade, da zahvali svoj postanak i

muve-

kithana

zavod, u kojem se izra

unava doba pojedinih

namaskih vaktova i ta

no vrijeme a la turka-sahata,

jer kako je poznato vrijeme namaza ravna se prema

duljini i kratko

~

i dana. Za to u svakom ve

~

em mjestu

i uz svaku ve

~

u džamiju ima muvekit, koji to po-

m o

~ u sun

ane sjene i za to prikladnih sprava izra-

unava. Muvekithana je osnovana iste godine, kad je

i kutubhana rastavljena od medrese, naime

1276.

po

hidžretu. Te je godine ustrojeno i mjesto mudževida,

u

itelja tedžvida (pravilnoga

itanja Kur-ana).

Za uzdržavanje svih ovih kulturnih i dobrotvor-

nih zavoda, za izpunjavanje mnogobrojnih šartova

obadviju spomenutih vakufnama, potreban je u jednu

ruku velik imetak, koji

~

e svake godine odbacivati

stalan prihod, a u drugu ruku iziskuje to sve i dobru

tipravu. Ovo je uvigjao i Gazi Husrev beg, pa je u

oba pravca u

inio sve što mu se

inilo nužno i svrsi

shodno.

Ogroman pokretni i nepokretni imetak okrenuo

je Gazi Husrev beg u vakuf, da se iz njegovih prihoda

uzdržavaju vjerski, kulturni i dobrotvorni zavodi, kojima

je on temelj udario i da se ispunjavaju uvjeti njegovih

vakfija. Strogo uzeto trebalo bi razlikovati dva Gazi

Husrev begova vakufa: vakuf medrese i vakuf džamije i

ostalih zavoda jer su ta oba vakufa posebnim vakuf-

namama osnovana, te je naro

it imetak odregjen za

uzdržavanje džamije i s njom spojenih zavoda, a opet

drugi imetak za medresu i kutubhanu. Danas se i

17

medresa i ostali zavodi uzdržavaju iz ostalog vakufa,

te se po tom ne rastavlja vakuf džamije od vakufa

medrese .

Nepokretni imetak što ga je Gazi Husrev beg

uvakufio, sa

injavala su njegova sela i

ifluci u Se-

rezu u Rumeliji, koje je naslijedio od oca Ferhad

bega, a djelomice kupio sa 100 kobila, konja i ždrje-

badi i preko 100 volova, krava i bikova, koji su se

nalazili na tim selima; za tim

ifluk u džematu Lu-

kavici kod Sarajeva sa svim robljem i pravima, livada

„Butila blizu Sarajeva,

ifluk u Crnoj Rijeci kod

Sarajeva i ostali posjed oko Sarajeva;

ifluci u te-

šanjskoj nahiji kotar Brod*), sela u jaja

kom kotaru

s pristojbama, oranice, koje leže megju gradovima

Klju

i Ostrovica, mlini na Savi u kotaru ostrova

kom

i napokon 60 du

~

ana u Sarajevu blizu Isabegove

musafirhane (bezistan). Osim toga je od nepokretnog

imetka uvakufio Gazi Husrev beg za uzdržavanje

medrese još nekoliko ku

~

a i du

~

ana u Sarajevu, a

svojom tre

~

om vakufnamom od godine 944. po hidž-

retu deset mlina u Serezu.

S posjedom u tešanjskom i jaja

kom kotaru i

s onim megju gradovima Klju

i Ostrovica skop

ana

su osobita prava, koja su i za pravnu povjest Bosne

vrlo zanimljiva.

Ta su prava prvi put zajam

ena Gazi Husrev

begu milknamom od godine 940. po hidžretu, a kas-

nije bi ih svaki sultan obi

avao potvrditi. U milknami

od godine 1057. po hidžretu nabrojena su ova prava

i to na: šume, vrela, drve

~

e, bejt-ul-mal (državni

imetak, Staatsvermgen), mali gaibi (blago, thesaurus),

mali mefkudi (nalasci, Fund) resmi gjurm ve gjinajet

(mala i velika kaznena sudbenost, kleine und grosse

Strafgerichtsbarkeit), rusumi gillati (prenosne pristojbe>,

---

d,,

resmi kevaresi ve sairi bad havasi ve tajjarati (pr4v.ci

w

s

o

U ono doba je Brod bio kotar, a Tešanj nahija.

-saliatots'


11/17

18

19

na lov, Jagdgerechtigkeit) i ostale šeriatske (desetina

i dr.) i obi

ajne da

~

e. Ta su prava bila s vlasništvom

skop

ana, te su prelazila s jednog vlasnika na drugog.

Tako su ona prešla sa Gazi Husrev bega na njegov

vakuf, koji ih je sve do okupacije potpuno uživao i

vršio. Samo se spomenuta reforma desetine u po

etku

ticala i vakufske desetine, te je i Gazi Husrev begov

vakuf bio na kratko vrijeme izgubio svoje pravo na

desetinu, koje mu je prema drugoj verziji

zauzimanjem tadanjeg šejh-ul-islama Refik efendije,

jedinog Bosanca, koji je na tti visoku stolicu zasio,

u brzo povra

~

eno. Danas ta prava vrši država, a

mjesto desetine koju ona takogjer pobire, daje Gazi

Husrev begovti vakufu po naro

itom ugovoru godišnji

paušal od 75.000 kruna, do

im jedan dio prenosnih

pristojba dobiva mutevelija.

Pokretni pak imetak, što ga je Gazi Husrev beg

za uzdržavanje svojih zavoda odredio, sastojao se

djelomice iz gotovine, a djelomice iz dragocjenosti i

oružja Gazi Husrev begova. U gotovom uvakufio je

Gazi Husrev beg: 15.000 turskih i francuskih „flor

dukata, svaki vrijedi 55 drama srebra, 132.000 ko-

vanih srebrenih dirhema i 1,000.575 srebrenih dirhema

sultan Sulejmanovih, a za medresu osim onih 400.000

srebrenih dirhema, što ih je odredio za gradnju med-

rese, još 300.000 dirhema za uzdržavanje. Nu još

~

e

nas više zanimati dragocjenosti i oružje, jer se iz

njih najbolje vidi kakova je raskoš i kakovo bogatstvo

vladalo tada na dvoru bosanskih namjesnika. Ove

dragocjenosti i oružje spominje prva vakufnama od

938. po hidžretu: zlatno posugje, 1200 miskala

ista

zlata teško, svaki miskal vrijedan 60 dirhema, sreb-

reno posugje vrijedno 140.000 dirhema; 134 zrna

bidahšanskog crvenog jakuta (rubina) i 62 okrugla

zrna bisera, zajedno nanizano u vrijednosti od 80.000

dirhema, a uz to još 50.000 kovanih dirhema; tesbih

od sto zrna bisera, svako zrno bisera vrijedi 200 dir-

hema, sva 20.000 dirhema; vezenu i naki ~

enu sablju,

pozla

~

en nož i nekoliko draguljima oki

enth handžara,

zlatno prstenje s briljantom, rubinom, crvenim piro-

zetom, zumurludom i drugim dragocjenim kamenjem,

sve u vrijednosti od 198.000 srebrenih dirhema. Po

tom sav pokretni imetak, što ga je Gazi Husrev beg

uvakufio, vrijedio je tri milijuna srebrenih dirhema,

što danas, premda je srebro na vrlo nisku cijenu

spalo, predstavlja vrijednost od po prilici jedan

milijun kruna.

Od smrti Gazi Husrev begove pa do danas

propao je velik dio imetka njeQova vakufa. Sav og-

romni posjed u Serezu izgubio je vakuf ve

~

davno,

pa se danas ne zna ni kada ni kako. lsto se je dogo-

dilo i sa gotovinom, dragocjenostima i oružjem. Veli

se samo, da je Eugenije Savojski, kada je popalio

Sarajevo, porobio gotovinu , dževahir i oružje G azi Husrev

begova vakufa*). Osim toga je velik dio zgrada va-

kufskih u Sarajevu propao za raznih požara, koji su

grad harali, pa im se tako i trag zameo. Kako je

pak prešao u privatno vlasništvo imetak, koji se u

vakufnamama spominje, a danas se nalazi u tugjem

vlasništvu, ne zna se ništa, nu posve je razumljivo,

da država, koja je

esto bila zaposlena mnogim

drugim važnim poslovima, nije mogla vazda posvetiti

jednaku pažnju vakufskim dobrima. U ta burna vre-

mena mnogi su vakufi i posve propali, pa nije

udo,

da i Gazi Husrev begov vakuf nije ostao od tog

zla poštegjen. Mogu

~

e je, da je jedan dio imetka i

zamijenjen za imetak, koji se danas nalazi u va-

kufskom vlasništvu, a ne spominje se u vakufnami.

Nu Gazi Husrev begov se vakuf od njegove smrti

znatno i obogatio. 0 oboga

~

enjima nemamo nikakvih

*) Ja sam ovaj dževahir i oružje tražio u carskoj riznici i

u nekim muzejima u Be

u, nu nisam ih mogao nigdje na

~

i.

2*


12/17

20

1

isprava pa za ve

~

i dio imetka, koji danas pripada

Gazi Husrev begovu vakufu, a koji nije spomenut u

vakufnami, ne znamo ni na koji je na

in došao u

vakufsko vlasništvo, da li posebnim uvakufljenjima

ili možda kupnjom ili zamjenom. Od nekretnina, što

ih je kasnije Gazi Husrev begoy vakuf dcbio, naj-

važnije su: banja, Gjulagin han u Sara

ima, Kulluk

han u emaluši i trideset du ~

ana na novoj testi. I

ako je Gazi Husrev begov vakuf od svog postanka pa

do danas izgubio dobar dio svoga imetka i ako su se

na drugoj strani i zavodi, koji se imaju iz toga imetka

uzdržavati, množili, ipak je i dan danas taj imetak

dovoljan, da se iz njega podmire sve potrebe vjerskih,

kulturnih i dobrovoljnih ustanova Gazi Hasrev be-

govih i da povrh svega toga doprinese njegov vakuf

najviši prinos središnjoj vakufskoj zakladi.

Današnje stanje imetka Gazi Husrev begova

vaktifa najbolje

~

u prikazati, ako ovdje iznesem naj-

važnije stavke ovogodišnjeg prora

una, kojeg svake

godine sastavlja mutevelija, a odobrava zemaljsko

vakufsko povjerenstvo. U ovogodišnjem prora

tinu

predvigjen je rashod Gazi Husrev begova vakufa na

40.700 kruna, i to za upravti, porez i uzdržavanje

zgrada 25.000 kruna, za vjerske svrhe 10.150 kruna,

za nau

ne svrhe 11.200 hruna, i za dobrotvorne svrhe

(imaret) 26.600 kruna. Prihod je u ovoj godini pro-

ra

unan na 113.900 kruna od

ega odpada na musa-

kafat (najamnine, mukate i idžaretejn) 37.700 kruna,

mustegillat (prihod od šuma i desetinski paušal)

76.000 i murabehat (kamate) 200 kruna. Po tom iz-

nosi suvišak po prilici 40.700 kruna, koji Gazi Husrev

begov vakuf doprinosi zemaljskoj vakufskoj zakladi.

Upravu svog vakufa pridržao je Gazi Husrev

beg, dok je on živ, sebi, a po njegovoj smrti imadu

se oko uprave brinuti: mutevelija,

etvorica džabija,

nazur, ve

~

il-hardž i

~

atib (pisar). U rukama mute-

velije je cijela uprava vakufa,

etvorica džabija po-

biru vakufske prihode u raznim krajevima, gdje va-

kufski imetak leži, nazur se brine za vakufske gradnje

i popravke, ve

~

il-hardž nabavlja sve, što pojedinim

zavodima, a naro

ito imaretu treba, a

~

atib obavlja

sve pisarni ke poslove vakufa.

Po smrti Gazi Flusrev begovoj imade pravo na

tevlijet i ostale upravne službe njegov oslobogjeni

rob Murad vojvoda, sin Abdul-Hajjov, a kad ovaj

umre, najbolji i najsposobniji od

ebnai-uteke

(Murad

begovih potomaka). Ako bi izumrla loza Murad-vojvode,

onda se ima mutevelijom imenovati jedan od fukarai

muslimin (islamske sirotinje). Namještanje službe-

nika je po odredbi vakufname posve u rukama mu-

tevelije i to tako, da se ni jedan siromašan službenik

ne mora obra

~

ati na viša mjesta, da isposluje berat,

osim u onim slu

ajevima, gdje to šeriat izri

no pro-

pisuje (kao kod hatiba). Osim toga odregjuje vakfija

emiru i valiji bosanskom i kadiji sarajevskom po

jedan dirhem na mjesec, da budu zaštitnici vakufa.

Kadija imade svake godine zatražiti od upravnill

službenika muhasebu (zaklju

ni ra

un) i ispitati

je, kako je to obi

aj kod carskih vakufa. Danas

polaže mutevelija svake godine ra

un zemaljskom

vakufskom povjerenstvu, a valija bosanski (poglavar

zemlje) dobiva godišnje od Gazi Husrev begova va-

kufa 200 kruna, koje on vazda pokloni islamskoj

sirotinji u Sarajevu.

Ne samo gradnjom džamije i ostalih zavoda

zavrijedio je Gazi Husrev beg stalno ime u našoj

kulturnoj historiji, nego je on u svoje doba igrao

dosta zamašnu ulogu i u tadašnjem politi

kom ži-

votu turskog carstva. Stoga da bi potpuno prikaza

•

znamenitost Gazi Husrev begovu, iznosim ovdje

9 10

‘‘

glavnim crtama i njegov životopis.

.4 Strdi


13/17

22

1 1 .

Merhum Gazi Husrev beg je sin Ferhad begov')

i Sel

ukin

2

), a unuk po ocu Abdul Gafurov,

1

a po

materi sultana Bajezida I1

2

). Za djeda Gazi Husrev

begova Abdul Gafura se veli, da je iz Sereza u Ru-

meliji.') Otac mu Ferhad beg poginuo je god. 891.

kao

uvar tvrgjave Adane u borbi proti Uzbegu.

4 )

0 godini i mjestu rogjenja Gazi Husrev begova

nemamo nikakvih podataka, pa ih ne možemo ni

približno ozna

iti. Isto je tako i mladost njegova vrlo

tamna. Nu vrlo je vjerojatno, da je kao unuk sultana

Bajezida II. proveo djetinjstvo i mladost na carskom

dvoru, gdje su ga s ostalim carevi

~

ima odgajali i po-

u

avali. Ruski povjesni

ari spominju Gazi Husrev

bega u jednom nezvani

nom poslanstvu godine 909.,

koje je vodio najmlagji sin sultana Bajezida II. Meh-

m ed

elebi. Ovo je poslanstvo probavilo neko vri-

jeme na carskom dvoru u Moskvi, te je tom prilikom

Gazi Husrev beg i jeo s ruskim carem.') Na nam-

jesni

ku je stolicu prvi put zasio u Skenderiji (da-

našnji skadarski vilajet u Albaniji) godine 910.

6

) Nu

ovdje nije ostao dugo, nego je za dvije godine ime-

novan po prvi put namjesnikom bosanskirn. Vojuju

~

i

po Hrvatskoj bio je poražen i izgubio Tešanj, Sokol

i Kotarište, pa radi ovog gubtka premješten u Se-

mendru, gdje je ostao sve do svoga drugoga dolaska

u Bosnu godine 927. (1520.) Ove je naime godine

opsijedao Gazi Husrev beg Biograd, a kralj ugarski

posla posjednutoj vojsci tri stotine strijelaca u pomo

~

.

Ovi vidiv, da posjednutoj vojsci u Biogradu ne mogu

1

) Vakufnama.

Pe ~

evija str. 44.

3

) O Gazi Husrev begu u bos. herc. salnami od god. 1319.

Munedžim baši str. 411. i 412.

') O Gazi Husrev begu u bos. herc. salnami od god. 1316.

Krymische Angelegenheiten im Archiw des auswartigen Collegiums

str. 622. i 639.

Pe

~

evija str. 44.

7

4

pomo

~

i, vrate se i zatvore u Zemun, na što veliki

vezir, koji je bio došao, da vidi opsijedanje Biograda,

dade Husrev begu 500 Jenji

ara i opremi ga, da

opsjedne Zemun, koji on nakon kratke opsade prisili

na predaju.

) Kada je malo za tim još iste godine

(17. zilkadeta) pao Biograd u ruke Turaka, naredi

sultan Sulejman, da Husrev beg radi osobitih za-

sluga zamijeni svoje namjesništvo s bosanskim na-

mjestnikom Bali begom.

2

) Tako dogje Husrev beg po

drugi put u Bosnu.

Ovo doba Husrev begova namjesnikovanja u

Bosni je zlatnim slovima ispisan list bosanske pov-

jesti, jer je teško ustvrditi, da li je on više širio

granice Bosne i turskog carstva ili uregjivao unut-

rašnjost zemlje, a napose zemlju kulturno podizao.

im je po drugi put zasio na namjesni

'ku sto-

licu bosansku, bijaše mu prva briga, da nadoknadi

onaj gubitak, što ga je za svog prvog namjesništva

u

inio, naime da natrag otme Tešanj i Sokol. I u

istinu ovo mu pogje za rukom, jer odmah godine

927. (1521.) osvoji u društvu sa smederevskim begom

Bali begom Srebrenik, Sokol, Tešanj i Knin.

8 )

Nu slijede

~

a vojna Husrev begova je bila bez

uspjeha.

Godine 930. (1524.) digoše se naime sandžak-

bezi Husrev beg iz Bosne, Sinan beg iz Manastira i

Bali beg iz Semendre sa dvadeset hiljada momaka,

da osvoje Jajce, koje je sultan Fatih Mehmed II.,

istina, godine 866. osvojio, ali koje je ugarski kralj

Matija Korvin dvije godine iza toga Turcima oteo.

Jajce su branili Petar Keglevi

~ i Blas Chery, a došao

im je još u pomo

~ grof Krsto Frankopan sa 16.000

momaka i mnoštvom živeža. Braniocima pogje zaista

Pe

~

evija 68. i 69. str. — b. 71.

3

Hammer: Geschichte des osm. R. sv. III. str. 11.


14/17

24

za rukom, te razbiju tursku vojsku. Magjarski kroni

ar

Istuanfi veli, da su branioci zaplijenili ovaj put i

ador Husrev begov, šezdeset bajraka i tursku mu-

ziku. 1

udno je, da ovu vojnu ne spominje Pe

~

e-

vija, niti koji drugi turski povjesni

ar.

Kad je godine 932. (1526.) podigao sultan Su-

lejman veliku vojsku na Ugarsku, pridruži joj se kod

Zemuna Husrev beg sa bosanskom vojskom,

2 ) pa je u

ovoj u svjetskoj povjesti vrlo zamašnoj vojni sudjelo-

vao, a naro

ito se istakao u velikoj bitci na Muha

u.

Nu prije nego se pridruži carskoj vojsci, osvoji

sam neke gradove u Srijemu, megju njima i Osijek.

3 )

20. zilkadeta 932. (28. augusta 1526.) spusti se og-

romna turska vojska na multa

ko polje, a sutra dan

u obi

nom redu spremi se za navalu. Husrev beg je

s bosanskim konjaništvom stajao za legjima sulta-

novim i njegove pratnje. Na jednom brežuljku, koji

je kasnije prozvan

Carevo brdo

sagragjen je za cara

mali

~

ošak. Ovdje se oko podne pope sultan Su-

lejman, da promotri raspored u clušmanskoj vojsci i

da drži ratno vije

~ e. Najprije je zatražio savjet od

starih junaka Krajišnika iz Husrev begova tabora. Veliki

vezir Ibrahim paša pozove odmah Husrev bega pred

cara i razloživ mu sve, završi ovako: „Eto to je Muha

,

neprijatelja još nema; šta misliš kako bi trebalo

vojsku razmetnuti? Husrev beg mu odgovori ovako:

„Care, kad ratujem u Serhatu, uvijek se savjetujem sa

starcima i junacima, koji poznaju Serhat. Ako zapo-

vijedate, odmah

~

u oti

~

i i posavjetovati se i saop

~

iti

vam njihovo mišljenje. Car naredi, da pozove preda nj

te savjetnike, što Husrev beg odmah u

ini doviknuvši,

jednom agi, koji je tu slu

ajno bio, da brzo pozove

starog Alajbega, Kara Osman bega, subašu Mehmeda,

1)

Ib. str. 51. i 52.

2 )

Ib. str. 56.

Ib. str. 55.

25

Adula Tucu i ceri-bašu Balabana dodavši još: „Kaži

im, da car zove na dogovor. Još ne bješe aga

ni zamakao u vojsku, kad se pomoli stari juna

ina

Adul Tuco. Husrev beg misle

~

i, da ide na poziv,

povikne: „Hajde amo, padišah te traži, da o ratu s

tobom razgovara. Tuco odgovori, da nema vremena

za razgovora, jer se dušman blizu primakao, obode

konja i odleti svojim putem. Tucino ponašanje i vijest

o približenju dušmanina, koja stiže od Bali bega

uznemiri sultana, pa se odmah zaputi da hrabri voj-

nike. Malo za tim zapo

ela je bitka, koja se svršila

pobjedom Turaka, a ovoj je mnogo doprinio i Husrev

beg s bosanskom vojskom.')

V ra ~

aj u

~

i se s Muha

a potu

e Husrev beg

harambašu Deliradi

~

a s njegovom

etom, koja je bila

na glasu radi plja

kanja, i koja je i u ovom ratu zahiru

turske vojske oplijenila. Husrev beg navali na njih

iznenada, ubije Deliradi

~

a, a jedan dio drugova po-

bije, a drugi zarobi i ovom radosnom vijesti obraduje

sultana.

2

)

Padom ugarskoga kraljevstva na Muha

u, ostao

je i ugarski posjed u Bosni bez gospodara, a napose

grad Jajce, za kojim su svi bosanski namjesnici a

naro ito Husrev beg od davno

eznuli. Husrev begov

vojvoda Murad beg sazna, da se pomo

~

u ljestava može

lahko preko porušene kapije uni

~

i u grad. On ovo

javi Husrev begu, nu boje

~

i se, da prije dolaska

Husrev begova ne doznaju za ovo dušmani, unigje

jedne no

~

i godine 934. sam u Jajce, a Husrev begu

pošalje muštuluk

iju s ovom radosnom vijesti, kojemu

ovaj dade konja s opremom i

~

urak od samura. 3 )

Iza Jajca je Husrev beg osvajao grad za gradom,

pa skoro ni jedan divan u to doba nije prošao, a da

1

) Pe

evija 88. i sl. str.

Ib. str. 101.

lb. str. 130.


15/17

26

se nije u njem

ula vijest o kakvoj Husrev begovoj

pobjedi i o padu koga bosanskoga grada. I drugu

glavnu ugarsku utvrdu u Bosni Banjaluku osvoji

Husrev beg, iji se uvar Radovi

~

nije ni opirao. Za

ovim dvijum najvažnijim tvrgjavama u Bosni padoše

i gradovi Bijelo Jezero, Obrovac, Sokol, Bo

ac, Greben

i drugi, za tim u Hrvatskoj Udbina, Lika i Krbava,

a u Slavoniji Modruš i Požega. 1 )

Eto tako dovrši Gazi Husrev beg ono naro

ito

po nas muslimane u Bosni važno djelo, što ga je

još sultan Fatih Mehmed II. zapo

eo, naime osvo-

jenje Bosne.

U prvom opsjedanju Be

a godine 936. (1529.)

sudjelovao je Husrev beg, te je s bosanskom vojskorn

stajao na Wienerbergu odmah do carskih vrata pred

Balibegom, namjesnikom iz Semendre.

2

)

Kad je godine 937. (1530.) austrijski car Fer-

dinand pokušao da osvoji Budim i posjednuo ga,

prite

e Budimu u pomo

~

i Husrev beg, nu Ferdinand

se yrati s Muha

a. 3

)

Slijede

~

e godine 938. (1532.) vidimo Husrev bega,

gclje se kod Osijeka pridružuje turskoj vojsci, što ju

je sultan Sulejman digao na Ugarsku i koja je os-

vojila nakon duge borbe Stolni Biograd, a onda

Sikloš, Subotište, Bobovac i druga mjesta i napokon

pala pod Kiseg, koji se nakon dtige obrane Nikole

Juriši

~

a predao u ruke Turaka.

Iza ove vojne ti Ugarskoj morao se sultan Su-

lejman boriti na istoku s Perzijancima, te je obranu

evropske Turske prepustio njezinim bezima. Husrev

beg je od ovo doba nastojao, da Bosnu osigura od

dalmatinskih banova, pa je dvije godine u društvu

s Murad begom vojevao po Dalmaciji.

lj Istuanfi knj. IX. na kraju; Engels Geschichte Dahnatiens

str. 566.

2 ) Ham mer G eschicl4e des osmanischen Reiches , sv . I I I . s tr . 84

Pe

~

evija str. 157.

27

Vojska iz grada Klisa odavno je uznemirivala

Bosnu i Husrev bega nenadanim provaljivanjem i

plja

kanjem, a sam grad bijaše kako samo ime

kaže — na klisuri, pa mu se jedva pri

~ i moglo, a

kamo li izvu

~ i topove za navalu. Husrev beg odlu

i

u ramazanu godine 943. (7. marta 1537.), da iz So-

lina, koji bijaše zapušten — ili kako Pe

~ evija veli —

leg;o vrana i jejina, navali na Klis i prisili ga na

predaju. Ovu osnovu Husrev begovu odobri i sultan,

pa Husrev beg popravivši Solin zatvori se u njeg sa

odabranom vojskom svojom, a Klisu u pomo

~ dogje

Petar Kruši

~ sa 10.000

1 ) ili 50002

) ljudi, koje Htisrev

beg u strašnoj bici do nogu potu

e i zarobi silan

plijen. Vidiv to kliška posada preda se Husrev begu.

Murad beg za tim osvoji kule Borko, Berislavi

~

i i

Obrovac.

3

) Za ovo juna

ko djelo dobi Husrev beg od

sultana „tereki (unapregjenje) a Muradbeg ziamet.

4 )

Do godinu dana 944. (1538.) osvoji Husrev beg

Ivarinu i Nadin, pa zamoli sultana, da se Klis sa

svojim nahijama, ova dva mjesta i još nekoliko na-

hija bosanskih sjedini u poseban sandžak, a da se

sandžakbegom imenuje vojvoda Muradbeg.

Ovu molbu odobri sultan, a Muradbeg iste go-

dine osvoji Kadin i Obru

.u.')

Ove je godine Husrev beg sudjelovao u bici

kod Osijeka proti zapovjedniku vojske Karlu V. Ivanu

Kacijaneru, koga je turska vojska do nogu porazila.

6

)

U prolje~

e (april) godine 945. (1538.) osvoji

Husrev beg u društvu s Muradbegom Dubicu, a oplijeni

i zapali gradove Jasenovicu i Sobocs. 7

)

Pe

~ evija str. 152.

Istuanfi knj. XIII.

Hammer, Geschichte des osm. R. str. 189.

sl Pe

~

evija str. 193.

Pe

~

evija str. 193.

Ib. str. 201.

Istuanfi knj. XIII.


16/17

98

Iste godine posjedne Husrev beg Trogir, koji je

pripadao Mlecima i prisili opsadu, da pobjegne, za-

topove i mnogo dragocjenih stvari, a tvrgjavu

i varoš zapali. U to doba sakupi zadarski gjeneral

silnu vojsku i nešto mornarice i naumi navaliti na

Klis. Nu Muradbeg dozna za vremena za njegovu

namjeru i zatraži pomo ~

od Husrev bega, koji mu

dogje, te zajedno razbiše dušmansku vojsku. Odavle

krene Husrev beg prema Gradiškoj, a dušmanin drže ~

i

ovo dobrom prilikom sakupi 5.000-10.000 vojske i

uzme topove iz Zadra, pa pogje, da opsjedne Nadin.

D o

uy za ovo Husrev beg pogje dušmanima u susret,

pa ih kod Zadra potu

e. Za ova juna

ka djela u Dal-

maciji dobi carsku dovu i po asno odijelo.

)

Slijede

~

e godine sudjelovao je Gazi Husrev beg

kod opsijedanja Novog, koji bijahu Mle

ani osvojili,

nu koji Turci 9. rebi-ul-ahara 946. (1540.) natrag

povrate. Iza tog osvoji Husrev beg Sinj.

2)

Kad se godine 943. (1542.) pobunila crnogorska

eškija i to pleme Ko

, digne se Husrev beg s nešto

vojske i sigje u Brda, da uspostavi red i upokori

neposlušnu raju. Nu tu ga zate

e smrt. Jedan Brgja-

nin iz kuta gurne ga nožem u trbuh, gdje na mjestu

ostane mrtav. Mrtvo mu tijelo prenesoše u Podgoricu,

a odatle u turbe, što ga je sagradio u Sarajevu.')

Narodna predaja veli, da mu je ondje, gdje poginuo,

drob pokopan, a tijelo prenešeno u Sarajevo i sahra-

njeno u turbetu kraj njegove džamije. Po njegovu

drobu kažu, da se mjesto, gdje pokopan, prozvalo

Drobnjak. Množina je kasnije nastala.

1)

1 1 1 .

Vlada sultana Sulejmana l. Kanunije, koga su

zapadni povjesni

ari s pravom nazvali „Velikim, je

Pe

~

evija str. 206.

•

Nuhbetut tevarih str. 74.

• Pe

~

evija str. 45.

4

) Safvet beg Bašagi

~

: Kratka uputa u prošlost Bosne.

29

najsjajnija perijoda povjesti osmanlijskoga carstva,

jer teško je re ~

i, da li ovoga velikog sultana ide viša

zasluga, što je granice svoga carstva na daleko ra-

širio i osigurao, ili zato, što se pobrinuo i za unutraš-

nje uregjenje države i podizanje blagostanja i pro-

svjete u državi.

I baš u to doba, kad i u ostaloj turskoj care-

yini po

inje, da se i u ve

~ oj mjeri diže kultura, došao

je na bosansku namjesni

ku stolicu Gazi Husrev beg;

što je u ono doba bio sultan Sulejman za cijelu Tursku,

to je bio Gazi Husrev beg za Bosnu. On je u

glaynom gradu Bosne osnovao vjerske i prosvjetne

zavode, koji su prema njegovoj namisli imali biti od

važnosti za cijelu zemlju, a u isto doba on je proširio

granice svoga ajaleta, i tako u oba pravca išao sto-

pama svoga slavnog pospodara.

U njegovom vjersko prosvjetnom radu isti

u se

osobito dvije vrlo izrazite crte njegova karaktera, na-

ime velika požrtvovnost i osobita vještina u raspo-

regjivanju (husni tedbir). I da se slu

ajno nijesu

onako skladno združila u njegovoj osobi ova dva

krasna svojstva, a naro ito da nije bio onako vješt

u rasporegjivanju, teško da bi njegovo ime i njegov

vakuf stekao na daleko tako lijep glas, kao što ga

je prije imao, pa kao što ga i danas ima; sva nje-

gova požrtvovnost i sav njegov ogromni imetak ne

bi urodili onolikim plodom, kolikim su doista uro-

dili. Promatrali mi njegove vjerske-prosvjetne i dobro-

tvorne ustanove kao cjelinu ili pojedince, svagdje

~

emo opaziti, da je Gazi Husrev beg išao za tim, da

zadovolji svim potrebama muslimana najprije u gradu

Sarajevu, pa onda i u cijeloj Bosni. Nu što ga još

više uzdiže i prikazuje kao

ovjeka, koji je imao bi-

star pogled u budu ~

nost svoga naroda, to je, da svo-

jim vakufom nije se pobrinuo samo za

asovite po-

trebe sadašnjosti, nego i za daleku budu ~

nost. A da


17/17

30

~

e promjena vremena i prilika u prvom redu tražiti

i u duhu toga vremena obrazovane uleme, to je uvi-

dio Gazi Husrev beg pred

etiri stotine godina i u

svojoj vakfiji o medresi odredio, da se u medresi

u

e pored islamskih vjerskih i pravnih znanosti i one

discipline, koje bude iziskivalo vrijeme i mjesto.

I ako je kulturni rad Gazi Husrev begov daleko

važniji i trajnije vrijednosti od njegovog osvaja

kog

rada u Bosni i ostaloj Turskoj, to je i ovaj potonji

tako zamašan i od tolike koristi po državu, da bi

Gazi Husrev bega i kad ne bi osnovao tolike vjersko-

prosvjetne i dobrotvorne ustanove u Sarajevu, trebalo

sve jedno smatrati najzaslužnijim namjesnikom bo-

sanskim. Stara prijestonica bosanskih kraljeva, grad

Jajce, njegovom je zaslugom osvojena i pripojena bo-

sanskom ajaletu, a za Jajcem su za kratko vrijeme

sve trudom Gazi Husrev begovim i njegova marljivog

druga Murad bega pale u turske ruke sve ugarske

utvrde u Bosni. Osvojenjem grada Klisa osigurao je

Gazi Husrev beg zapadnu stranu Bosne za dugo vre-

mena od neprijateljskih provala.

Sav ovaj uspješni rad Gazi Husrev begov sa-

uvao mu je trajnu uspomenu u muslimanskom na-

rodu u Sarajevu i ostaloj Bosni, pa mu danas nakon

etiri stotine godina zahvalno potomstvo dovu

ini

i govori:

Rahmetullahi alejhi rahmeten vasia

Mehmed Spaho-Gazi Husrevbeg

Documents