MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr 1 Teorije vanjske trgovine 1. MERKANTILIZAM 2. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI A. SMITHA 3. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA 4. HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE 5. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE MERKANTILISTIČKI POGLED NA TRGOVINU - ekonomska filozofija 1400.-1800. godine popularna u zemljama kao što su Velika Britanija, Španjolska, Francuska i Nizozemska; - naĉin da se odreĊena zemlja obogati (bogatstvo znaĉi posjedovanje zlata i plemenitih metala) i postane moćna jest da više izvozi nego uvozi; - što neka zemlja ima više zlata, to je bila bogatija i moćnija; - zagovarali su da drţava stimulira izvoz, a uvodi ograniĉenja na uvoz; - kako sve zemlje nisu mogle istovremeno imati izvoz veći od uvoza te kako je koliĉina zlata fiksna, neka je zemlja mogla prosperirati jedino na štetu druge zemlje. - Danas se bogatstvo zemlje mjeri ukupnim zalihama ljudskih i prirodnih izvora koji se koriste u proizvodnji. - Što je veće bogatstvo zemlje, veći je tijek roba i usluga koji se moţe uĉiniti dostupan svakoj osobi, i viši je standard ţivota te zemlje. - Merkantilizam je zagovarao akumulaciju zlata zato što se zlato smatralo pravim bogatstvom nacije. Dubljom analizom dolazi se do još racionalnijih razloga za mjerenje bogatstva koliĉinom zlata: - sa zlatom monarhisti su mogli opremiti vojske, kupiti zalihe i osposobiti mornaricu te ići s njom u osvajanje novih kolonija; - više zlata znaĉilo je više zlatnih kovanica u cirkulaciji i veću poslovnu aktivnost. - Kako bi akumulirala zlato, zemlja je morala poticati izvoz i ograniĉavati uvoz, tako stimulirajući nacionalni output i zaposlenost. ADAM SMITH I APSOLUTNA PREDNOST •1776. Bogatstvo naroda u kojem napada merkantilistiĉki pogled na trgovinu; •zagovara slobodnu trgovinu (liberalizam) te smatra kako je to najbolja politika; •smatrao je da se sa slobodnom trgovinom svaka zemlja u svijetu moţe specijalizirati u proizvodnji onog dobra u kojem ima apsolutnu prednost, odnosno moţe ih proizvoditi uĉinkovitije nego druge zemlje; 3 2 1 Odjeća po satu 7 1 6 Brašno po satu Ukupno VB SAD Proizvodnja
39
Embed
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO · PDF file• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih zemalja, negoli od...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
1
Teorije vanjske trgovine
1. MERKANTILIZAM
2. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI A. SMITHA
3. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA
4. HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
5. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE
MERKANTILISTIČKI POGLED NA TRGOVINU
- ekonomska filozofija 1400.-1800. godine popularna u zemljama kao što su Velika Britanija,
Španjolska, Francuska i Nizozemska;
- naĉin da se odreĊena zemlja obogati (bogatstvo znaĉi posjedovanje zlata i plemenitih
metala) i postane moćna jest da više izvozi nego uvozi;
- što neka zemlja ima više zlata, to je bila bogatija i moćnija;
- zagovarali su da drţava stimulira izvoz, a uvodi ograniĉenja na uvoz;
- kako sve zemlje nisu mogle istovremeno imati izvoz veći od uvoza te kako je koliĉina zlata
fiksna, neka je zemlja mogla prosperirati jedino na štetu druge zemlje.
- Danas se bogatstvo zemlje mjeri ukupnim zalihama ljudskih i prirodnih izvora koji se
koriste u proizvodnji.
- Što je veće bogatstvo zemlje, veći je tijek roba i usluga koji se moţe uĉiniti dostupan svakoj
osobi, i viši je standard ţivota te zemlje.
- Merkantilizam je zagovarao akumulaciju zlata zato što se zlato smatralo pravim bogatstvom
nacije. Dubljom analizom dolazi se do još racionalnijih razloga za mjerenje bogatstva
koliĉinom zlata:
- sa zlatom monarhisti su mogli opremiti vojske, kupiti zalihe i osposobiti mornaricu te ići s
njom u osvajanje novih kolonija;
- više zlata znaĉilo je više zlatnih kovanica u cirkulaciji i veću poslovnu aktivnost.
- Kako bi akumulirala zlato, zemlja je morala poticati izvoz i ograniĉavati uvoz, tako
stimulirajući nacionalni output i zaposlenost.
ADAM SMITH I APSOLUTNA PREDNOST
•1776. Bogatstvo naroda u kojem napada merkantilistiĉki pogled na trgovinu;
•zagovara slobodnu trgovinu (liberalizam) te smatra kako je to najbolja politika;
•smatrao je da se sa slobodnom trgovinom svaka zemlja u svijetu moţe specijalizirati u
proizvodnji onog dobra u kojem ima apsolutnu prednost, odnosno moţe ih proizvoditi
uĉinkovitije nego druge zemlje;
321Odjeća po
satu
716Brašno po
satu
UkupnoVBSADProizvodnja
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
2
SAD ima apsolutnu prednost u proizvodnji brašna, a VB u proizvodnji odjeće. Kad bi se SAD
specijalizirala u proizvodnji brašna, a VB u proizvodnji odjeće, ukupni output bio bi mnogo
veći nego da nastave proizvoditi obje zemlje oba dobra.
440Odjeća po
satu
12012Brašno po
satu
UkupnoVBSADProizvodnja
•Smith je tvrdio da ako se svaka zemlja specijalizira za proizvodnju dobra u kojem je
uĉinkovitija i mijenja ga za dobro u kojem je manje uĉinkovita, output svih dobara koja su
predmet trgovine će se povećati.
•Ovaj porast dijele sve zemlje koje dobrovoljno sudjeluju u trgovini.
•Te će dobrobiti biti maksimizirane ukoliko se vlade budu što je manje moguće miješale u
operacije u domaćoj ekonomiji (laissez-faire) i meĊunarodnoj trgovini (slobodna trgovina).
DAVID RICARDO I KOMPARATIVNA PREDNOST
•ĉak i kad jedna zemlja ima apsolutni nedostatak u proizvodnji oba dobra u odnosu na drugu
zemlju, one bi mogle imati koristi od trgovine;
•manje uĉinkovita zemlja trebala bi se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog dobra u
kojem manje apsolutno zaostaje;
•za to dobro kaţe se da u njemu ta zemlja ima KOMPARATIVNU PREDNOST;
•s druge strane, manje uĉinkovita zemlja trebala bi uvoziti dobro u ĉijoj proizvodnji je veća
apsolutna prednost druge zemlje…;
•ovo je poznato kao zakon komparativnih prednosti;
•Ricardo je (kao i Smith) bazirao svoja razmišljanja na brojnim pojednostavljenim
pretpostavkama, jedna od njih je i teorija vrijednosti rada koja kaţe da je cijena dobra jednaka
utrošenom radu u proizvodnji tog dobra, jer rad promatra kao JEDINI proizvodni faktor;
•danas se ta teorija odbija,
•takoĊer se odbija i Ricardovo objašnjenje komparativnih prednosti, no zakon komparativnih
prednosti sam po sebi ne,
•zakon komparativnih prednosti je valjan i moţe se objasniti kroz oportunitetne troškove.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
3
23Odjeća po satu
16Brašno po satu
VBSADProizvodnja
•U gornjoj tablici SAD ima apsolutnu prednost i u proizvodnji brašna i u proizvodnji odjeće.
Ta je apsolutna prednost relativno manja u proizvodnji odjeće nego u proizvodnji brašna. Iz
toga slijedi kako VB ima komparativnu prednost u odjeći, a SAD u brašnu jer je apsolutna
prednost veća u proizvodnji brašna (6:1), nego u proizvodnji odjeće (3:2). MeĊusobno
probitaĉna trgovina moţe nastati ako bi se SAD specijalizirala za brašno, a VB za odjeću.
EB
FB
X
Y
Zemlja B ima komparativne prednosti u proizvodnji dobra Y.
specijalizacijom u proizvodnji tog dobra moguće je da
razmjenom ostvari veću potrošnju i da krivulja max potrošnje
bude udaljenija od ishodišta nego krivulja proizvodnih
mogućnosti.
Točka FB leži dalje od ishodišta od točke EB iz čega slijedi da
razmjena omogućuje veću potrošnju od proizvodnje.
•Kad su graniĉni prinosi konstantni, krivulja proizvodnih mogućnosti predstavlja u biti pravac
cijena.
•Što je god veća koliĉina rada, to krivulja proizvodnih mogućnosti leţi dalje od ishodišta.
HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
Eli Heckscher (1879 - 1952)
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
4
Bertil Ohlin (1899-1979)
- Model objavljen 1919. godine;
- Objašnjavaju utjecaj raspoloţivosti faktora proizvodnje na obrazac trgovine.
- 2 x 2 x 2 model:
- 2 zemlje, 2 proizvoda, 2 proizvodna faktora (L i K)
- Broj dobara u modelu = broju faktora proizvodnje.
Pretpostavke:
• identiĉna tehnologija i ukusi,
• faktori su perfektno mobilni unutar zemalja, ali perfektno imobilni meĊu zemljama,
• nema transportnih troškova, carina ili drugih ograniĉenja trgovine,
• puna zaposlenost,
• nema obratnog faktorskog intenziteta,
• proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su razliĉite.
H-O teorem:
- Zemlja će izvoziti robe koje koriste intenzivnije obilniji faktor proizvodnje i uvoziti one
robe koje koriste intenzivnije njen oskudniji faktor proizvodnje.
- Trgovina rezultira uzajamnim dobicima;
- Zemlje preusmjeravaju (realociraju) faktore kako bi povećale specijalizaciju u proizvodnji
roba koje intenzivnije koriste njen obilni faktor;
- Relativne cijene roba se izjednaĉuju izmeĊu zemalja nakon trgovine.
GRAFIKON
FB
FA
C’
I I’
Izvoz
Uvoz
Izvoz
Uvoz
pt
pA
pB
Proizvod X
Pro
izvo
d Y
EB
EA
Leontijevljev paradoks
• Pokušaj empirijskog testiranja H-O teorije;
• Njegova se studija temelji na bilateralnoj usporedbi intenziteta korištenja i
raspoloţivosti proizvodnih faktora SAD i ostalog svijeta;
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
5
• Raĉunao je koliko rada, a koliko kapitala direktno i indirektno uvjetuje 1milijun$
vrijednosti izvoza, a koliko rada i kapitala uvjetuje domaća proizvodnja kojom bi se
supstituirao konkurentski izvoz u iznosu od 1milijun$.
• Empirijskom analizom na temelju input-output tabela, došao je do rezultata da je
1947. godine ameriĉki uvoz odnosno supstitucija uvoza zahtijevao 21% više kapitala
nego što je sadrţavao ameriĉki izvoz
• Došao je do rezultata suprotnih H-O teoriji: SAD izvoze radno intenzivne proizvode,
a uvoze kapitalno intenzivne proizvode, mada se kapital smatra obilnim
proizvodnim faktorom u SAD-u
• MeĊutim, nije gledao koliko kapitala ulaţe zemlja iz koje SAD uvozi, to nije isto kao
supstitucija uvoza.
• Npr. Kina proizvodi tepih s puno uloţenog rada, dok SAD isti tepih proizvodi s više
uloţenog kapitala.
• Dobio je mnoge kritike: trebalo je analizirati odnose proizvodnih faktora samo u
sektoru dobara koja su predmet vanjske trgovine (traded goods sector), a ne u
cjelokupnoj privredi; rad u sebi sadrţi i kapital ostvaren investicijama u obrazovanje,
pa se i taj ljudski kapital treba uzeti u obzir prilikom usporedbe intenziteta korištenja
proizvodnih faktora,…
Ricardo vs. H-O teorija
• Ricardova teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji sa samo
jednim proizvodnim faktorom – radom (L).
• H-O teorija komparativnih prednosti temelji se na proizvodnoj funkciji sa dva
proizvodna faktora – radom i kapitalom (L i K).
• Ricardova teorija pretpostavlja razliĉitu produktivnost proizvodnog faktora, H-O
teorija pretpostavlja istu kvalitetu proizvodnih faktora.
GRAFIKON
L/aLXK/aKX
L/aLY
K/aKY
pX/pY
0 X
Y
Ograničenje rada
Ograničenje kapitala
Ograniĉenja proizvodnje dobara X i Y neke zemlje:
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
6
aLX * X + aLY * Y ≤ L
aKX * X + aKY * Y ≤ K
Gdje je aLX utrošak rada za proizvodnju jedinice dobra X, a aKX utrošak kapitala za
proizvodnju jedinice dobra X.
Teorem Rybczynskog
GRAFIKON
K
L
H
J
E E`
C
G
F
D
dobro
Y
dobro X
O
I
• Porast koliĉine raspoloţivog rada uz fiksnu koliĉinu kapitala uvjetuje porast koliĉine
proizvodnje robe x .
• Uz nepromijenjenu faktorsku intenzivnost dolazi do realokacije kapitala u proizvodnju
robe x.
• To ima za posljedicu smanjenje proizvodnje robe y.
• Relativno povećanje robe x je veće od relativnog povećanja rada i relativnog
smanjenja proizvodnje robe y.
• EE´=porast radne snage
• CF =porast proizvodnje dobra X (radi oĉuvanja pune zaposlenosti)
• DG =opadanje proizvodnje dobra Y (zbog realokacije odreĊene koliĉine kapitala u
proizvodnji dobra X)
• Relativno povećanje proizvodnje dobra X je veće od relativnog povećanja radne
snage: CF/OC>EE´/HE
Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloţivosti jednog faktora izazvat
će rast outputa u većoj proporciji u proizvodnji one robe koja je intenzivna u tom faktoru, a
smanjiti će output drugog proizvoda.
Stolper Samuelson teorem
Relativna cijena proizvoda (px/py) je povezana s relativnom cijenom faktora (w/r) preko
mobilnosti faktora izmeĊu djelatnosti unutar zemlje.
Pretpostavimo da relativna cijena X-a raste u zemlji nakon otvaranja trgovine:
• viši (px/py) navodi domaće proizvoĊaĉe da povećaju ponudu proizvoda X u odnosu
na Y
• X je radno intenzivan što dovodi do povećanja potraţnje za radom
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
7
Py
PX
K
J
P P1
E
H
G
F
r
w
O
I
GRAFIKON
• Raste cijena X-a = p u p1
• Rast plaće = OE na OG
• Opada dohodak od kapitala za FH
• Relativni porast plaća EG naspram OE je relativno veći od relativnog porasta cijene
dobra X.
• Povećanje potraţnje za radom podiţe realne plaće, w.
• Viši (px/py) dovodi tako do višeg (w/r) kao rezultat razliĉite faktorske intenzivnosti
proizvoda.
S-S teorem:
• Poveća li se cijena radno intenzivnog proizvoda X, porasti će potraţnja za radom što
će utjecati na povećanje cijene rada i to proporcionalno više od porasta cijene robe X,
te smanjenje cijene kapitala.
ILI
• Pod danim okolnostima, porast relativne cijene dobra povećava realni prinos faktora
koji se intenzivno koristi u proizvodnji tog dobra, dok realna cijena drugog faktora
pada izraţeno u oba dobra.
Novije teorije vanjske trgovine
1. Kravisova teorija
2. Linderova teorija
3. Teorija ţivotnog ciklusa proizvoda
4. Ekonomija razmjera i nesavršena konkurencija
5. Gravitacijski model trgovine
Kravisova teorija
• Struktura vanjske trgovine se odreĊuje raspoloţivošću dobara te da zemlja uvozi
dobra koja nisu raspoloţiva u zemlji, odnosno da se vanjska trgovina ograniĉava na
dobra koja nisu raspoloţiva u zemlji.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
8
• Carinska zaštita, kartelizacija, transportni troškovi,… teţe eliminiranju iz vanjske
trgovine onih dobara koja su raspoloţiva u domaćoj proizvodnji, makar i uz više
troškove.
• Dobra mogu biti neraspoloţiva u apsolutnom smislu, tj. zato jer ih zemlja uopće ne
posjeduje, glavni razlog predstavlja nepostojanje prirodnih resursa.
• Dobra mogu biti neraspoloţiva i u relativnom smislu – njihova je domaća ponuda
neelastiĉna, npr. nedovoljne inovacije mogu biti razlog za to.
• Dobra takoĊer mogu biti neraspoloţiva zbog diferencijacije proizvoda koja
eventualno zemlji daje privremeni monopol u proizvodnji, dok druge zemlje ne poĉnu
imitirati tu proizvodnju
• Uvoz je posljedica elastiĉnosti vanjske ponude i neelastiĉnosti domaće ponude, a kod
izvoza je obrnuto.
• Upravo je to razlog da izvozni sektori svake zemlje pokazuju natprosjeĉnu stopu
tehniĉkog napretka.
Linderova teorija
• Linder razlikuje trgovinu primarnim i trgovinu industrijskim proizvodima.
• Trgovinu primarnim proizvodima objašnjava njihovom prirodnom raspoloţivošću u
skladu s H-O teorijom, dok za trgovinu industrijskim proizvodima tvrdi kako je
funkcija mnogih faktora kao npr.: tehnološka superiornost, menadţerska vještina i
ekonomija opsega.
• Linder je pokušao objasniti relativnu veličinu vanjske trgovine, odnosno njen udio u
nacionalnom dohotku, budući da strukturu nije mogao.
• Temeljna teza: veličina trgovine meĎu dvjema zemljama je veća što je veća
sličnost strukture potraţnje dotičnih zemalja.
• Sliĉnost strukture potraţnje nekih zemalja je veća što je veća sliĉnost per capita
nacionalnih dohodaka tih zemalja.
• Iz toga slijedi: što god je iznos per capita nacionalnog dohotka meĎu zemljama
bliţi, to je intenzitet njihove meĎusobne trgovine industrijskim proizvodima veći.
• Linder tvrdi kako vanjska trgovina više zavisi od sliĉnosti u ukusima potrošaĉa raznih
zemalja, negoli od razlika u troškovima proizvodnje.
• Poduzeća u nekoj zemlji prvenstveno su orijentirana na proizvodnju onih dobara koja
se mogu prodati na domaćem trţištu, a to odreĊuje skup dobara koji će ta dobra imati
za ponuditi kad poĉnu izvoziti, a takav izvoz je najperspektivnije izvoziti u zemlje sa
sliĉnim ukusima.
• Iz Linderove teorije mogu se izvesti slijedeći zakljuĉci: preduvjet za izvoz
industrijskih proizvoda jest postojanje postojanje domaće potraţnje za istim
proizvodima, izvozni sektori su samo oni koji su dovoljno veliki, tj. koji zadovoljavaju
domaću potraţnju, što je veća sliĉnost struktura privreda dviju zemalja, veća je
mogućnost njihove meĊusobne razmjene, potencijalni volumen vanjske trgovine dviju
zemalja je veći što je razina dohotka per capita u njima bliţa,…
Teorija ţivotnog ciklusa proizvoda
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
9
• Tehnološka promjena utjeĉe na svjetsku trgovinu stalnim uvoĊenjem novih dobara na
trţište i unapreĊivanjem naĉina proizvodnje postojećih proizvoda.
• Zbog toga što tehnologija nije podjednako dostupna svim zemljama nastaju tehnološki
jazovi u kojima je najnaprednija tehnologija koncentrirana u relativno malo zemalja.
• Model tehnološkog jaza naglašava vremenski pomak u imitaciji.
• Model ţivotnog ciklusa proizvoda naglašava proces standardizacije.
– Stadij I: Faza novog proizvoda – Proizvodnja i potrošnja samo u zemlji
inovacije.
– Stadij II: Faza rasta proizvoda – Rast potraţnje kod kuće i u inozemstvu
dovodi do izvoza proizvoda iz zemlje inovacije.
– Stadij III: Faza starenja proizvoda – Proizvod je standardiziran i licenciran
drugim zemljama.
– Stadij IV: Faza imitacije I – Zemlja imitacije prodaje proizvod u trećim
zemljama.
– Stadij V: Faza imitacije II –Zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju
inovacije.
GRAFIKON
Potrošnja. Zemlja
inovacijeProizv.
Potrošnja
Proizv.Zemlja
imitacije
Stadij I Stadij IVStadij III Stadij VStadij II
Količina
Vrijeme
Izvoz
Uvoz
Uvoz
Izvoz
Ekonomija razmjera i nesavršena konkurencija
• Smithova, Ricardova, H-O teorija temelje se na pretpostavkama savršene konkurencije
te razmjerno konstantnih ili opadajućih prinosa.
• Temeljna pretpostavka novijih teorija – ekonomija masovne proizvodnje u kojoj
djeluje zakon razmjerno rastućih prinosa na trţištu nesavršene konkurencije. Što se
god više proizvodi, niţi su im jediniĉni troškovi, a time i cijene.
• Globalizacija;
• Multinacionalne kompanije;
• Intrakorporacijska trgovina (više od 1/3 uvoza i 2/5 izvoza SAD-a poĉetkom ovog
stoljeća).
Pristup integrirane svjetske privrede
• Globalistiĉki pristup (Krugman);
pristup integrirane svjetske privrede koja se onda dijeli na nacionalne privrede.
• Zakljuĉci u skladu s H-O teorijom;
Ali: zemlja izvozi faktorske usluge svog relativno obilnog proizvodnog faktora – primjerice
rada, kroz izvoz radno intenzivnog proizvoda X.
• Trgovina proizvodima je zapravo MEDIJ preko kojega se izvoze faktorske usluge
relativno obilnog proizvodnog faktora.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
10
Monopolistička konkurencija
• Proizvodnja jednog proizvoda (X);
• Postoji puno proizvoĊaĉa (ulaz u proizvodnju slobodan) sliĉnog, ali barem donekle
razliĉitog proizvoda;
• Zakon relativno rastućih prinosa – ekonomija razmjera kod pojedinih proizvoĊaĉa;
• Svijet podijelimo na 2 zemlje: A i B.
• Da bi se ostvarila ista proizvodnja u svijetu mora se proizvodnja odreĊene vrste
proizvoda X alocirati u potpunosti u pojedinoj zemlji (diferenciran proizvod).
• Tako bi se oĉuvala ekonomija razmjera u proizvodnji iste vrste diferenciranog
proizvoda X u pojedinoj zemlji.
• Obje zemlje i izvoze i uvoze X (izvoze dio X-a u kojemu su se specijalizirale).