Međubankarsko plaćanje i berzansko trgovanje 21.1.2016 10:43 / 77 2 Bankarska plaćanja • u najopštijem slučaju, plaćanje je moguće izvršiti putem bilateralnih korespodentskih aranžmana i preko posebne obračunske institucije • prvi način nije odgovarajući za savremeno poslovanje • drugi način podrazumeva knjigovodstveno prenošenje sredstava između računa banaka koje one drže kod obračunske institucije • plaćanja između računa u jednoj poslovnoj banci (interna plaćanja) se vrše trenutno 21.1.2016 10:43 / 77 3 Modeli plaćanja • razlikujemo sledeće modele za obračun i međubankarsko plaćanje: čisti sistemi bruto obračuna (RTGS sistemi) sistemi sa redovima čekanja netting sistemi (uz dnevni kredit sa međubankarskog tržišta) sistemi sa likvidnim jemstvom centralne banke 21.1.2016 10:43 / 77 4 Podela sistema plaćanja • iz aspekta logistike i prenosa poruka razlikujemo: V: cela poruka sa punom informacijom se šalje centralnoj banci i banci primaoca kada se prenos izvrši u centralnoj banci Y: centralnoj banci se šalje neophodni deo poruke, a nakon izvršenja transfera poruka se kompletira i šalje banci primaoca L: poruka se šalje portalu sistema i nakon izvršenja u centralnoj banci i nakon izvršenja transakcije šalje se banci primaoca T: poruka se šalje i centralnoj banci i banci primaoca, a nakon izvršenog transfera dostavlja joj se i potvrda 21.1.2016 10:43 / 77 5 Tipovi plaćanja i kliring • prema načinu izvršenja: neto i bruto sistemi • plaćanja između računa u različitim bankama se vrše preko kliring ili RTGS sistema • u odnosu na učestanost izvršenja razlikujemo sisteme plaćanja sa vremenskom odloženošću i sisteme u realnom vremenu (RTGS) • kliring se zasniva na realizaciji transakcija na relacijama poslovnih banaka i drugih finansijskih organizacija posredstvom Narodne banke, odnosno klirinških kuća kojima ova može poveriti te poslove • kliring je metod međusobnog neto obračuna klirinške kuće, gde svaka banka ima otvoren račun 21.1.2016 10:43 / 77 6 Neto vs. bruto • efikasno funkcionisanje sistema e-plaćanja zahteva korišćenje intradnevnog kredita, što sa sobom nosi obračunske rizike • primena neting sistema omogućava ekonomisanje likvidnim sredstvima, što nije slučaj kod bruto sistema • kreditni i likvidni rizici koji proizilaze iz ekonomisanja su znatno ozbiljniji nego kod bruto sistema • zato se netting sistemi preporučuju pre svega za plaćanja manjih vrednosti, mada se koriste i za obračun transakcija većih vrednosti
13
Embed
Međubankarsko plaćanje i berzansko trgovanje Bankarska plaćanja ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Međubankarsko plaćanje iberzansko trgovanje
21.1.2016 10:43 / 772
Bankarska plaćanja• u najopštijem slučaju, plaćanje je moguće izvršiti
putem bilateralnih korespodentskih aranžmana i preko posebne obračunske institucije
• prvi način nije odgovarajući za savremeno poslovanje
• drugi način podrazumeva knjigovodstveno prenošenje sredstava između računa banaka koje one drže kod obračunske institucije
• plaćanja između računa u jednoj poslovnoj banci(interna plaćanja) se vrše trenutno
21.1.2016 10:43 / 773
Modeli plaćanja• razlikujemo sledeće modele za obračun i
međubankarsko plaćanje:� čisti sistemi bruto obračuna (RTGS sistemi)
� sistemi sa redovima čekanja� netting sistemi (uz dnevni kredit sa
međubankarskog tržišta)
� sistemi sa likvidnim jemstvom centralne banke
21.1.2016 10:43 / 774
Podela sistema plaćanja• iz aspekta logistike i prenosa poruka razlikujemo:
� V: cela poruka sa punom informacijom se šalje centralnoj banci i banci primaoca kada se prenos izvrši u centralnoj banci
� Y: centralnoj banci se šalje neophodni deo poruke, a nakon izvršenja transfera poruka se kompletira i šalje banci primaoca
� L: poruka se šalje portalu sistema i nakon izvršenja u centralnoj banci i nakon izvršenja transakcije šalje se banci primaoca
� T: poruka se šalje i centralnoj banci i banci primaoca, a nakon izvršenog transfera dostavlja joj se i potvrda
21.1.2016 10:43 / 775
Tipovi plaćanja i kliring• prema načinu izvršenja: neto i bruto sistemi
• plaćanja između računa u različitim bankama se vrše preko kliring ili RTGS sistema
• u odnosu na učestanost izvršenja razlikujemo sisteme plaćanja sa vremenskom odloženošću i sisteme u realnom vremenu (RTGS)
• kliring se zasniva na realizaciji transakcija narelacijama poslovnih banaka i drugih finansijskihorganizacija posredstvom Narodne banke, odnosnoklirinških kuća kojima ova može poveriti te poslove
• kliring je metod međusobnog neto obračuna klirinškekuće, gde svaka banka ima otvoren račun
21.1.2016 10:43 / 776
Neto vs. bruto• efikasno funkcionisanje sistema e-plaćanja zahteva
korišćenje intradnevnog kredita, što sa sobom nosi obračunske rizike
• primena neting sistema omogućava ekonomisanje likvidnim sredstvima, što nije slučaj kod bruto sistema
• kreditni i likvidni rizici koji proizilaze iz ekonomisanja su znatno ozbiljniji nego kod bruto sistema
• zato se netting sistemi preporučuju pre svega za plaćanja manjih vrednosti, mada se koriste i za obračun transakcija većih vrednosti
21.1.2016 10:43 / 777
Preporuke za globalno smanjenje rizika
• razvoj RTGS širom sveta
• uvođenje pravila funkcionisanja netting sistema• uvođenje sistema uručenja uz plaćanja kod
transakcija sa hartijama od vrednosti• uvođenje sistema kontinualnog poravnanja (CLS)
kod deviznih transakcija
21.1.2016 10:43 / 778
Netting sistemi• konačna plaćanja se vrše samo u nekompenziranom
neto iznosu u napred određenom vremenu tokom radnog dana
• u tom periodu privremenog obračuna vrše se realizacije svih pojedinačnih platnih naloga
• u trenutku poravnanja proverava se likvidnost i solventnost učesnika i tada su mogući problemi
• likvidno jemstvo u tom slučaju preuzima centralna banka, bez obzira da li je ona klirinški operater ili je to privatna institucija
21.1.2016 10:43 / 779
Automatizovane klirinške kuće (ACH)• ACH su jedna od prvih formi informatizacije izmedju
banaka namenjenih e-plaćanju po neto sistemu• čine "kičmu" sistema elektronskog platnog prometa
• koriste se za automatizovani kliring i međubankarsko komuniciranje
• služe za direktna debitna plaćanja i potrošačke kredite
• lokalni, regionalni, nacionalni i internacionalni ACH• javljaju se u različitim tehničkim i funkcionalnim
varijantama
21.1.2016 10:43 / 7710
Sistem
banke A
Centralna
banka
Sistem
banke BKlirinška
kuća
21.1.2016 10:43 / 7711
Razvoj ACH• pojavile su se 60-ih kao offline sistemi u SAD, Japanu
i Velikoj Britaniji, da omoguće brži i efikasniji transfer, uz dosta manuelnog rada
• 2013. realizovano 22 milijardi transakcija, vrednosno 38,7 biliona dolara
• pun efekat je postignut sa uključivanjem direktnog odobravanja i zaduživanja računa
• najpoznatije svetske automatizovane klirinške kuće su FEDWIRE i CHIPS (SAD), BOJ-NET (Japan), CHAPS(Velika Britanija) i SIC (Švajcarska)
21.1.2016 10:43 / 7712
Opcije za modele ACH• operater sistema je centralna banka ili privatna
organizacija koja obavlja ulogu klirinške kuće• sistem obračuna je bruto ili neto
• sistem pruža ili ne pruža mogućnost intradnevnog kreditiranja
• operaciona kontrola jeste ili nije u funkciji upravljanja veličinom ovih kredita
• FEDWIRE je deo centralne banke SAD (FED) sa bruto obračunom i kontrolisanim kreditima, dok je CHIPS privatna organizacija sa neto obračunom
21.1.2016 10:43 / 7713
Varijante ACH• automatske klirinške kuće
• elektronske klirinške kuće • direktne komunikacije pomoću switching centara
• međubankarske relacije• odnosi sa krupnijim komitentima
21.1.2016 10:43 / 7714
Efekti primene ACH• smanjenje broja čekova
• direktno uključenje korporacijskih plaćanja• direktna isplata zarada
• direktno plaćanje računa• integrisano upravljanje novčanim tokovima
21.1.2016 10:43 / 7715
Primer: SIC• Swiss Interbank Clearing System, nastao 1987.
• funkcioniše kao bruto obračun sa nalozima sa obezbeđenim pokrićem na računima centralne banke
• u suprotnom, nalozi se prebacuju na listu čekanja do kraja operativnog dana (od 18h do 16.15)
• preseci stanja vrše se u 15 i u 16h
• sistem funkcioniše na FIFO principu, uz mogućnost samostalnog upravljanja korisnika računa
• svaki učesnik ima pristup u realnom vremenu do podataka na njegovom računu
21.1.2016 10:43 / 7716
Primer: FEDWIRE• elektronska mreža za prenos transakcija velikih
vrednosti i transakcijama sa HOV u vlasništvu FED-a• obavlja kreditni prenos sredstava po principima bruto
obračuna u realnom vremenu, uz kreditnu podršku FED-a
• dozvoljava bankama učesnicama da u obračunu ulaze u limitirane minuse
• funkcioniše od 8.40 do 18.30• nalozi su bezuslovni, neopozivi i finalni
• svaka transakcija se obračunava individualno• obavlja se čekovni kliring između banaka, kliring HOV
i kliring privatnih ACH
21.1.2016 10:43 / 7717
Primer: CHIPS• Clearing House Interbank Payment Systems, uvela
ga 1971. Njujorška kliring asocijacija• koristi principe multilateralnog neto obračuna sa
izvršenjem na kraju radnog dana• prvenstveno međubankarske i internacionalne
transakcije, kao i obračuni drugih klirinških sistema, bankarski krediti i transakcije sa HOV
• radi od 7 do 16.30, sa obračunom u 18h• poruke se razmenjuju sa bankama preko stalnih
linija između računara banaka i CHIPS-a• poruke se procesuiraju do dozvoljenog limita• poslate poruke se ne mogu opozvati• Za račune sa dugovnom pozicijom aktivira se
likvidno jemstvo FED-a21.1.2016 10:43 / 7718
• The Bank Of Japan Financial Network System• elektronski prenos sredstava između banaka sa
sredstvima kod Centralne banke Japana• pored banaka, učestvuju i institucionalni investitori i
brokeri (domaći i strani)• transferi sredstava i HOV između institucija ili u okviru
institucije, obračuni pozicionog stanja i transferi sredstava sa centralnom bankom
• transferi su kreditnog karaktera, a izuzetno i debitnog u okviru iste institucije
• Sastoji se iz 2 podsistema: sistem bruto obračuna u realnom vremenu sličan SIC ali znatno rigorozniji i multilateralni neto obračun (od 9 do 17h, sa 4 vremena obračuna)
Primer: BOJ-NET
21.1.2016 10:43 / 7719
Primer: CHAPS• Clearing House Automated Payment System• CHAPS je jedan od najvećih RTGS sistema u svetu,
povezan je sa nacinalnom Bankom Engleske (Bank of England), osnovan 1978.
• Plaćanja se vrše na osnovu dnevnih kredita banaka kod Banke Engleske
• koristi se za plaćanja u Velikoj Britaniji, u funtama ili evrima
• uplate do 15h se realizuju isti dan, uz naplatu provizije
• sistem najčešće koriste kompanije za transakcije sa velikim sumama
• uključen je u međunarodni CLS sistem21.1.2016 10:43 / 7720
Switching centri• centri sa kojima su banke direktno povezane i preko
kojih komuniciraju• ovakvi sistemi neophodni su kao podrška za EFTPOS
i ATM uređaje
• komunikacija je slična onoj preko ACH, a razlike su:� za razliku od ACH, zahtevaju trenutnu autorizaciju,
jer se transakcije iniciraju u maloprodajnim objektima ili na ATM uređajima
� procesi se obično odvijaju u lokalnim razmerama
21.1.2016 10:43 / 7721 21.1.2016 10:43 / 7722
Rizici i kontrola plaćanja• kod sistema za plaćanje velikih vrednosti postoji
viši stepen kreditnih rizika učesnika i rizik ispada iz sistema u trenutku obrčuna
• usled nedostatka informacija moguće su ozbiljne posledice
• zbog toga je neophodno ugrađivanje posebnih pravila i angažovanje centralnih banaka
• vremenska odloženost izvršenja transakcija u odnosu na podnošenje instrukcija obračunskoj instituciji predstavlja ozbiljan problem
• zbog toga se za ovakva plaćanja primenjuju sistemi sa bruto obračunom u realnom vremenu
21.1.2016 10:43 / 7723
RTGS sistemi• RTGS – Real Time Gross Statement• nacionalni sistemi bruto obračuna u realnom vremenu• sva individualna plaćanja izvršavaju se trenutno preko
računa banaka pošiljaoca i primaoca, tako što banka pošiljaoca odobrava prenos sredstava sa svog računa
• predstavlja ključni stub za druge sisteme e-plaćanja: ACH za čekove, ATM za plaćanja malih vrednosti, e-plaćanje računa, isplatu zarada, DvP za plaćanje vrednosnim papirima i PvP za devizne transakcije i IBG za interbankarska plaćanja malih vrednosti
• operater sistema je centralna banka ili klirinška kuća
21.1.2016 10:43 / 7724
RTGS
sistem
ACH
DvPPvP
IBG ATM
21.1.2016 10:43 / 7725
RTGS i plaćanja• RTGS sistemi smanjuju interbankarske obračunske
rizike, čime se podiže kvalitet obezbeđivanja potrebnih likvidnih sredstava
• striktni RTGS sistem dozvoljava plaćanja samo ako je na računu banke pošiljaoca obezbeđeno pokriće
• nalozi bez pokrića mogu biti automatski odbijeni ili stavljeni na listu čekanja do obezbeđenja pokrića
• procesiranje sa liste čekanja može biti zasnovan na FIFO principu ili sa posebnim kodom prioriteta
• kao rešenje za obezbeđenje likvidnosti mogu se koristiti intradnevni krediti centralne banke, što nosi rizik da ne dođe do očekivanog priliva
21.1.2016 10:43 / 7726
Izvori sredstava kod RTGS• sredstva na računu kod centralne banke
• sredstva dolazećih transfera od drugih banaka• primarni krediti centralne banke
• pozajmice od drugih banaka preko tržišta novca
21.1.2016 10:43 / 7727
Rizici internacionalnih prenosa• glavni rizik kod inter-bankarskih plaćanja u različitim
zemljama je u tome što jedna banka izvrši prenos sredstava drugoj, ali postoji rizik da ona druga ne izvrši prenos sredstava na vreme ili uopšte
• verovatnoća ovog rizika je mala ali on može proizvesti domino efekat na finansijski sistem i finansijski kolaps
• da bi se ovo prevazišlo, pokrenuto je uređenje aktivnosti na 3 nivoa: banaka, bankarske industrije i centralnih banaka
• rešenje se tražilo da se na svim nivoima podnošenja instrukcija, finansiranja, saldiranja i izvršavanja obaveze izvrše u realnom vremenu: CLS
21.1.2016 10:43 / 7728
CLS sistem• devizne transakcije bez rizika se izvršavaju kroz
mehanizam tipa PvP (Payment Versus Payment), po kojem se plaćanje izvršava samo kada je uplaćena valuta kojom se garantuje izvršenje plaćanja
• 1999. koncipiran CLS (Continuous Linked Settlement) kao protokol kontinualnog obračuna deviznih transakcija 20 najvećih banaka zajedno sa Centralnim bankama sa nacionalnim RTGS povezanim u jedinstven sistem
• predstavlja vrstu ACH za devizne transakcije, a funkcioniše kao RTGS banka koja simultano razmenjuje odvojene strane plaćanja za svaku valutu
21.1.2016 10:43 / 7729
CLS banka• ovaj složeni sistem je poznat pod nazivom CLS banka• ona drži obračunske račune raščlanjene po valutama• u sistem su uključene CLS banka, obračunske banke
(vlasnice multivalutnih računa) i banke korisnice• svakog obračunskog dana obračunske banke
dostavljaju svoje projekcije priliva i odliva sa vremenskim rasporedom očekivanih transakcija
• nakon sprovedene provere, CLS banka vrši simultano zaduživanje i razduživanje računa pomoću RTGS sistema plaćanja
• članice moraju obezbediti odgovarajuća sredstva kod CLS banke
21.1.2016 10:43 / 7730
Straight-through processing (STP) • označava pravno usklađen proces trgovine na
tržištu kapitala i platni promet elektronskim putem, bez potrebe za ponovnim kodiranjem ili ručnom intervencijom
• STP je efikasno korišćenje računara za kompletnu obradu transakcija u jednom danu
• STP pruža prednosti menadžerima sredstava, brokerima i dilerima, starateljima, bankama i učesnicima u drugim financijskim uslugama, uključujući i znatno skraćenje ciklusa obrade, manji rizik i niže operativne troškove
21.1.2016 10:43 / 7731
STP
21.1.2016 10:43 / 7732
S.W.I.F.T.
21.1.2016 10:43 / 7733
SWIFT
• Society for Worldwide Interbank Financial Telecomunication
• SWIFT je neprofitna, svetska asocijacija koju je 1973. godine osnovalo 239 banaka
• od 1977. godine pruža usluge telekomunikacionog prenosa bankarskih transakcija
• međunarodni platni promet se u Evropi obezbeđuje pomoću SWIFT-a
• infrastruktura se sastoji iz više međunarodnih privatnih mreža
21.1.2016 10:43 / 7734
Mreža SWIFT-a • organizovana je kao akcionarsko društvo sa sedištem
u Briselu• ključni centri su u SAD i Holandiji• ima više od 9.000 članova iz više od 200 zemalja• podržana sa više od 400 proizvođača softvera• postoji potpuna samostalnost u radu korisnika• u zemljama članicama nalaze se regionalni centri,
koji su spojeni sa međunarodnim koncentratorima• banke snose odgovornost za prenos do operacionog
centra• računari na krajevima ne moraju biti kompatibilni, jer
kompatibilnost obezbeđuje mreža SWIFT-a
21.1.2016 10:43 / 7735
Operativni centri
Regionalni centri
Bankarskiterminali
Mreža SWIFT-a21.1.2016 10:43 / 7736
Infrastruktura SWIFTnet• prva mreža bila je zasnovana na X.25 protokolu
• 2001-2005. uvedena mreža zasnovana na IP• dokumenta kreirana pomoću XML tehnologije
• infrastruktura mreže zasnovana je na unošenju dokumenata i odloženoj obradi, nakon stvaranja uslova za bezbedno izvođenje transakcije
• 2008. je uvedena nova RMA aplikacija sa većom ažurmosti i sigurnosti
• SNL je softver namenjen uspostavljanju veza, SAG je interfejs preko kojeg se druge aplikacije povezuju sa RMA, a postoji i niz drugih uslužnih programa
21.1.2016 10:43 / 7737
Glavne usluge SWIFT-a• omogućava svojim korisnicima sigurnu, pouzdanu,
automatizovanu i standardizovanu razmenu finansijskih informacija po STP modelu
• svetu finasija pruža mogućnost da sarađuju i oblikuju praksu na tržištu i standarde rada
• kreira prostor svojim korisnicima da objavljuju svoja iskustva i debatuju po svim pitanjima vezanim za rad SWIFT-a
• sve prenete poruke se čuvaju 10 dana, radi naknadnog pregleda i rešavanja reklamacija i žalbi
• vodeće svetske berze: American Stock Exchange, Australian Stock Exchange, Chicago Merchantile Exchange, Deutsghe Boerse AG, EMXCo Ltd, Instinet, New York Stock Exchange idr.
21.1.2016 10:43 / 7754
Online finansijske usluge• jedan od najsjajnijih segmenata e-poslovanja
• finansijski sajtovi su najposećeniji od svih poslovnihsajtova iz domova korisnika
• korisnici obilaze sajtove radi informacija, a posao sklapaju u kancelarijama
• obuhvata brokerske usluge, bankarstvo, osiguranjei promet nekretnina
21.1.2016 10:43 / 7755
Vrste finansijskih usluga• odlaganje i pristup finansijskim sredstvima
• veb sajtovi sa agregiranim finansijskim stanjimakorisnika u različitim institucijama
21.1.2016 10:43 / 7757
Trend: integracija usluga• stvaranje institucija koje pokrivaju sve vrste
navedenih usluga• CitiBank je razvio koncept finansijskog supermarketa:
korisnici mogu pronaći bilo koju uslugu ove vrste na svim njegovim punktovima
• on-line verzije finansijskih supermarketa na Internetu• banke nude usluge planiranja finansija i njihovog
investiranja
21.1.2016 10:43 / 7758
Banke Posrednici
Osiguranje
Integrisane
finansijske
usluge
21.1.2016 10:43 / 7759
On-line osiguranje• prouzrokovalo pad cena osiguranja od 8 do 15%• usluge su bolje diferencirane kao posledica onlajn
transakcija• svega 1% posetilaca sajta realizuje kompletan
posao na njemu• sve više bankarskih i posredničkih kompanija
počinje da pruža i usluge osiguranja
21.1.2016 10:43 / 7760
Elektronsko trgovanje na berzama
21.1.2016 10:43 / 7761
Razvoj načina berzanskog poslovanja• tradicionalno su se berzanski poslovi zasnivali na
neposrednim kontaktima i pregovorima• informacione tehnologije su značajno promenile ovaj
način trgovanja sa HOV
• nova logistička ponuda utiče na direktno povezivanje izdavaoca i primaoca naloga kao i finansijskih tržišta različitih zemalja
• prelazak na automatsko trgovanje desio se i pre pojave Interneta
• tradicionalne berzanske prostorije postale su prošlost
21.1.2016 10:43 / 7762
Berzansko poslovanje i Internet• aktivno trgovanje obveznicama preko Interneta
počelo je 1998. godine• Internet predstavlja potencijalno najbolji kanal za
plasiranje informacija
• to je najprikladnije sredstvo za pružanje pomoći u donošenju odluka
• obezbeđuje virtuelni prostor za trgovanje HOV
• finansijski veb sajtovi smatraju se jednim od najozbiljnijih poslova na Internetu
21.1.2016 10:43 / 7763
Elektronska trgovina hartijama od vrednosti
• naziva se SSS (Securities Settlement Systems)• raste u nacionalnim i globanim okruženjima• kada je Matif u Francuskoj objavio online trgovanje,
za 6 nedelja potpuno nestaje tradicionalno trgovanje• sastoji se iz 4 faze:
� elektronsko slanje kupovnih i prodajnih cena i količina
� elektronsko slanje naloga� automatsko izvršavanje trgovanja i� automatsko slanje informacija o ostvarenoj trgovini
• treća faza nije obavezna u e-trgovanju HOV
21.1.2016 10:43 / 7764
Osnovni pojmovi• evidentan je nagli porast obima prometa HOV
• kliring obuhvata prenos, saldiranje i potvrđivanje platnih naloga ili instrukcija za prenos HOV
• saldiranje (settlement) obuhvata bezuslovni i neopozivi prenos novčanih sredstava i HOV između kupca i prodavca
• u ovom procesu HOV ostaju u depou, a promene su knjigovodstvene na žiro i depo računima
• troškovi transakcija sa HOV se izvršavaju po bruto ili neto principu
• transakcije sa HOV su skupe i rizične
21.1.2016 10:43 / 7765
Rizici u trgovini HOV• najveći rizik u procesu trgovine je da kupac ili
prodavac u toku kliringa ne izvrši svoju obavezu• kreditni rizici: vezani za očekivani obim obaveza• likvidni rizici: vezani za kašnjenje izvršenja obaveza• Herstatt rizici: zbog nesinhronizacije procesa jedna
strana može pretrpeti gubitak zbog navedenih rizika• gubici zbog potpunog neizvršenja obaveza jedne od
strana• gubici zbog promena cena nastali zbog neizvršenja
obaveza jedne od strana• u praksi je neophodno voditi računa o
međuzavisnosti različitih kategorija rizika
21.1.2016 10:43 / 7766
Elementi funkcionisanja SSS• performanse kliringa i saldiranja se ograničavaju• imobilizacija i dematerijalizacija HOV dižu nivo
efikasnosti i bezbednosti kliringa i izvršavanja• saldiranje ima manje troškove i veću efikasnost• mehanizam sinhronizovanog izvršenja obaveza
(Delivery Versus Pazment - DVP) obezbeđuje bolji nadzor i umanjuje rizike
• finalnost se obezbeđuje performansama novog automatizovanog sistema i mehanizmima izvršenja
• provizije i performanse garancija poboljšavaju se na nivou klirinških kuća
• korišćenje kredita je princip realizacije transakcije sa HOV i kod kupca i kod prodavca
21.1.2016 10:43 / 7767
Promene u berzanskom poslovanju
• brokeri sami razvijaju svoje IS i odgovorni su za njihov rad, a berza samo za svoju aplikaciju
• broker postavlja pravila po kojima želi da trguje, a aplikacija kreira naloge kada se ti uslovi ispune
• klijenti sami kreiraju naloge, a brokeri ih manuelno ili automatski prosleđuju na berzu
• osnovni nosilac veze sa berzom je njen član, a ne brokeri zaposleni kod njega
21.1.2016 10:43 / 7768
Elektronska razmena na berzama• aktuelan trend je potpuna automatizacija berzanskog
poslovanja
• prva faza: sopstveni IS berzi sa instaliranjem udaljenih terminala na brokerskim punktovima
• aktuelno: distribuirani modeli obrade aktivnosti na tržištu kapitala
• najčešći model je primena FIX (Financial Information eXchange) protokola
21.1.2016 10:43 / 7769
Efekti primene FIX-a na rad berzi
• efekti sa gledišta berzi
• efekti u radu brokera• efekti sa gledišta kupaca i prodavaca hartija od
vrednosti
21.1.2016 10:43 / 7770
Efekti sa gledišta berzi• povećanje broja transakcija i obima poslovanja
• brži i efikasniji odgovor berzi na zahteve tržišta• briga usmerena na razvoj sopstvenog IS
• minimiziranje rizika od gubitka, izmene ili zloupotrebe kritičnih informacija
• jednostavno proširenje i nadgradnja sistema
• jednostavno i brzo uvođenje novih tehnologija• jednostavan i brz razvoj i implementacija novih
rešenja
21.1.2016 10:43 / 7771
Efekti u radu brokera• elektronski prijem naloga klijenata povećava
pouzdanost trgovanja i smanjuje mogućnost greški• kraće vreme obrade naloga
• smanjenje troškova rada brokera• mogućnost razvoja softvera brokera prema
njihovim željama
• bolji monitoring pojedinih faza trgovanja
21.1.2016 10:43 / 7772
Efekti sa gledišta kupaca i prodavaca hartija od vrednosti
• efikasnija kontrola akcija u procesu trgovanja
• veća brzina kreiranja i izvršenja naloga• manja cena operacija i grešaka
• bolja povezanost sa više učesnika u procesu trgovanja
• veća transparentnost celokupnog procesa trgovanja
• ekonomičnije i brže poslovanje
21.1.2016 10:43 / 7773
Brokerske usluge• početni veliki uspesi virtuelnih pružalaca finansijskih
usluga E*Trade i Ameritrade • brzo potisnuti od finansijskog giganta Fidelity,
brokerskog pionira u davanju popusta Charles Schwab i najvećeg brokera akcija Merrill Lynch
• među najpoznatijim su i Pwwe Financial Network, CORES i CATS
• investicioni fondovi formiraju sopstvene informativne sajtove sa informacijama o vlastitim portfeljima HOV uz mogućnost online trgovine
21.1.2016 10:43 / 7774
Primer: JP Morgan Chase• otvara ChaseSpace, veb platformu za investiciono
bankarstvo• distribuira informacije iz istraživanja, tekuće audio i
video izveštaje, tržišne komentare cene hartija od vrednosti idr.
• ovo iskustvo ubrzo slede i druge velike banke
21.1.2016 10:43 / 7775
Primer: NASDAQ• National Association of Securities Dealers
Automated Quotation (NASDAQ) pojavljuje se 1971. kao slaba mreža sa stotinak trgovaca akcijama
• informacioni sistem bazira na telefonskim pozivima koji je pokazivao kvote akcija i telefonske brojeve brokera
• 1998. postaje najveća berza u SAD, sa oko 500 dilera koji trguju sa preko 500 akcija
21.1.2016 10:43 / 7776
Poslovni aspekti e-trgovanja HOV• bankarske provizije se smanjuju 6 do 7 puta
• značajno veći broj učesnika u transakcijama, 1.500 do 2.500 puta više nego kod tradicionalnih brokera
• učesnici u trensakcijama počinju da troše sopstveno vreme i računarske resurse
• prikupljanje informacija brokera i dilera može da traje samo nekoliko minuta
• brokersko-dilerske firme sa manje zaposlenih obezbeđuju usluge komitentima
• u kritičnim situacijama uključivanje velikog broja učesnika može da blokira segmente brokerskih usluga
• prihodi od češćih trgovina dovode do manje zarade
21.1.2016 10:43 / 777721.1.2016 10:43
Kompanijina kreditna kartica namenjena je samoza poslovne svrhe. Dakle, da li biste bili ljubazni