SKRIPTA ZA ZAVRNI IZ MEUNARODNIH ODNOSA
Zamrznuti sukobiEtniki sukobi na junom Kavkazu su bili
fokusirani na i oko autonomije. Npr., Juna Osetija ini 1.8 a
Abkhazija 3% stanovnitva Gruzije. Najvee etnike manjine Jermeni
8.1%, Rusi 6.3% i Azeri 5.7% ostali su po strani sukoba. Kljuna
razlika je meutim u tome to su Osetijci i Abhazi imali status
titularne nacije i iz toga izvedena prava i privilegije. Stoga se
moe rei da je sovjetska nacionalna politika bila pogodno tlo za
kasniji nacionalizam. Konflikti su izbijali vie oko
administrativno-politikih pitanja nego etnikih.Geografski karakter
Junog Kavkaza po nekim miljenjima takoer odreuje karakter sukoba.
Lorens Broers: Za Juni Kavkaz je specifino odsustvo istorijskog
naslijea autentinih, domaih projekata izgradnje drave. Tako da kada
su Jermenija, Gruzija i Azerbejdan postali nezavisni, to se desilo
napreac. One su bile veoma kratko samostalne drave nakon ega su
ponovo apsorbovane u SSSR, dakle nisu imale tradiciju dravnosti.S
druge strane bio je jak nacionalistiki pokret, meutim on je
kanalisan i manipulisan na razliite naine. Jedan od razloga za
sukobe je i odsustvo kohezije, odnosno jedinstvenog junokavkaskog
identiteta.Gruzija je okrenuta Zapadu, Jermenija vie Rusiji, dok
Azerbejdan ima iri manevarski prostor za saveznitva sa Zapadom i
islamskim zemljama a nije u loim odnosima ni sa Rusijom.Krajem
80-tih godina i poetkom 90-tih prolog vijeka, sa raspadom
komunistikog reima ali i SSSR-a, pojedine autonomne oblasti su
proglasile nezavisnost u odnosu na novostvorene drave. Izbili su
ratovi koje su separatistike regije dobile uz pomo Rusije. Ove
oblasti su u stvarnosti nezavisne ali ih niko u svijetu ne
priznaje. Uspostavljeno je primirje ali nema pomaka u pregovorima,
situacija se moe opisati kao nestabilna stabilnost, ali mnogi
smatraju da je bolje zamrznuti mir ili nezamrznuti rat.Sluaj
Nagorno Karabaha je najkompleksniji jer je od internog prerastao u
sukob svije suverene drave, Jermenije i Azerbejdana, kao i u drugim
sluajevima i u ovaj je umijeana Rusija, koja se as ponaa kao
posrednik, as kao saveznik jedne od strana u sukobu. Politiki i
ekonomski procesi su nastavljeni ispod i okolo zamrznutih sukoba.
Posije toliko godina sukob moda nije toliko zamrznut koliko je
zaboravljen, prije svega od Zapada. Diplomatska panja je obnovljena
tek nakon proglaenja nezavisnosti C. Gore 2006.god., i tokom
pregovora o statusu Kosova.SLINOSTI: Sve separatistike oblasti tee
samoopredijeljenju, odnosno otcjepljenju suprotno principu
teritorijalnog integriteta, odnosno suverenosti dravnih granica.
One su kreacije lenjiistiko-staljinistikog koncepta federalizma, to
znai da su dobile izvjestan stepen autonomije u SSSR-u ali da nisu
republike, to je bio kljuni kriterijum za meunarodno priznanje
dijelova SSSR-a nakon njegovog raspada 1991. One se sada bore za
isti cilj jer je njihov zahtjev za suverenou UN odbio, tako da se
oslanjaju na Rusiju za vojnu i diplomatsku podrku.U borbi za
samoopredijeljenje, sve su krile ljudaska prava drugih etnikih
grupa koje su ivjele na istim teritorijama. (Jermeni su protjerali
Azerbejdance ne samo iz Nagorno Karabaha, ve i iz 7 drugih
distrikta koje su okupirali. Abhazi su protjerali Gruzijce.) Bez
obzira na zloine UN nije nikoga optuio za etniko ienje, jer samtra
da bi to bilo kontraproduktivno za pronalaenje
rjeenja.RAZLIKE:Nagorno Karabah se razlikuje jer njegov zahtijev za
nezavisnou podrava jedna suverena drava Jermenija. Iako u Karabahu
govore da tvrde da ne ele da se ujedine sa Jarmenijom, u praksi
djeluju kao jedna drava. Nijedna od ostalih separatistikih oblasti
nema podrku neke suverene drave. U tom smislu Juna Osetija je
najslinija Nagorno Karabahu jer je odlukom Staljina odvojena od
Sjeverne Osetije, koja je sada u sastavu Rusije. Meutim, Sjeverna
Osetija nije suvrena drava pa je spoljni sponzor June Osetije
ustvari Rusija. S druge strane, Rusija je mnogo manje
zainteresovana za Junu Osetiju nego Jermenija za Nagorno
Karabah.Abhazija je uglavnom preputena sama sebi. Abhazija je sluaj
za sebe, poto njena erkeska dijaspora iz 19. veka nikad nije
odravala snane veze sa starim krajem. Abhazija je dobila znaajnu
podrku muslimana na Kavkazu tokom rata s Gruzijom, ali i hriana,
ruskih kozaka i ruske armije. Tu je re o meavini islama, hrianstva
i paganske tradicije. U Abhaziji se naime smatra da je nuna
separacija od Gruzije kao sredstvo ouvanja ove etnike grupe.U
Pridnjestrovlju, separatistiki pokret je politikog i ekonomskog
karaktera a ne etnikog, kao u ostala tri sluaja. Mada je u poetku
jezika komponenta bila vaan inilac sukoba, sada je tu ulogu
preuzela elja za ubrzanim privrednim rastom. To ostvara prostor za
rjeavanje sukoba izmeu ostalog kroz evropske integracije. Takva
inicijativa nije primenjiva na Abhaziju. U ovoj regiji, nije samo
okupacija i posedovanje teritorije sutinska odrednica njenog
identiteta.U sva etiri sluaja jezik je igrao znaajnu ulogu. Abhazi
ne ele da ive u zemlji u kojoj je gruzijski zvanini jezik politike,
obrazovanja i biznisa. Slino je sa moldavskim jezikom u
Pridnjestrovlju, kao i u Nagorno Karabahu, mada vie Jermena govori
Azeri jezik, nego Abhaza gruzijski.Postoji oseanje da je Zapadu
lake da postigne bolan kompromis zavrui ruku kompromitovanim
diktatorima u separatistikim oblastima iza zatvorenih vrata, nego
pokuati da se mirovni plan predoi biraima, odnosno ubedi u njegovu
celishodnost. U takvoj situaciji bilo koji od politiara u mirovnom
procesu bio bi ranjiv zbog izazova u nadmetanju za birae gde se
igra na etniku kartu, pri emu nacionalisti optuuju za izdaju
nacionalnih interesa (sudbina Jicaka Rabina).Dok se na Zapadu
separatistima u bivem Sovjetskom Savezu poruuje da su u postmoderno
vreme prevazieni koncepti prava na samoopredljenje i nacionalnu
dravu, kao i da se vreme iz dvadesetih godina 20. veka ne moe
vratiti, secesionisti to doivljavaju kao hipokriziju. Oni ukazuju
na primere Istonog Timora, Eritreje i naroito Kosova, pitajui se
zato i njihove oblasti ne bi postale suverene drave.Energetski
koridorNerijeeni zamrznuti sukobi predstavljaju veliki izazov za UN
i druge meunarodne organizacije. Postojanje secesionistikih oblasti
slabi drave od kojih su se otcijepile, to vodi ka nestabilnosti
itavog junokavkaskog regiona. Istovremeno raste i geostrateka
vanost junog Kavkaza i Kaspijskog regiona kao najkraeg koridora za
transfer zapadnih snaga ka bazama i potencijalnim kriznim podrujima
u Centralnoj Aziji. SAD, koje su umijeane u sukobe u Iraku i
Afganistanu, tee da nau uporite u kavkaskom regionu za svoju
globalnu geostrategiju. Ovaj koridor je vaan i za transfer energije
ka Zapadu, a u sluaju prekida snadbijevanja energijom iz Perzijskog
zaliva i problema sa isporukom iz Rusije dobija jo vei znaaj.
Stabilnost na Kavkazu je kljuni preduslov za nesmetani transport
energije iz ove regije. Jasno je da je pitanje energije jedan od
kljunih instrumenata ruske spoljne i bezbjedonosne politike, zbog
toga Zapad pokuava da neutraie monopol Rusije razmatrajui razne
alternativne naftovode za dotok energije na svjetsko trite.Atasu
Alashankou naftovod (Kina i Kazahstan)Baku Tbilisi Ceyhan
(B.T.C.)Baku Tbilisi Erzurum (Gruzija, Azerbejdan, Turska i
Kazahstan)Nabuko gasovod (EU, Turska, Bugarska, Rumunija, Maarska i
Austrija)Svi ovi projekti su ili ve u funkciji ili se grade.Zapad i
Rusija ele da budu kljuni igrai u junom Kavkazu, Rusija je prinuena
da se postepeno povlai iz regiona. Da bi sprijeio takav scenario
Kremlj nastoji da ospori napredovanje Zapada podgrejavanjem
zamrznutih sukoba to oteava Gruziji privlaenje zapadnih investicija
i njeno pribliavanje NATO-u. Imajui u vidu veliku vjerovatnou da e
SAD i NATO biti ukljueni u obezbjeivanje zatite energetskih izvora
u Kaspijskom regionu, to Rusija ve ini, to moe voditi novom
rivalstvu. U najgorem sluaju ne moe se iskljuiti lokalna utrka u
naoruanju izmeu njihovih saveznika Irana i Jermenije koje podrava
Rusija i Azerbejdana i Gruzije koje podrava Zapad. Rusija i Iran
kao dvije najvee sile u tom regionu smatraju da SAD svojom
umijeanou remeti inae nesigurnu i krhku ravnoteu snaga u regionu.
Rusija gleda na ovaj region kao na tradicionalno polje svoga
uticaja a SAD gledaju na Azerbejdan kao na najvanijeg
saveznika.Jedan od izvora tenzija je i nedefinisani pravni status
Kaspijskog mora, odnosno nalazita nafte u njemu, nedavno su se zbog
tog sukobili Iran i Azerbejdan.TEORIJE SVJETSKE POLITIKE (str.
75-116)Dva kljuna gledita koja su kroz historiju najvie utjecala na
razmiljanje o meunarodnim odnosima su liberalizam i
realizam.Konstruktivizam nauni pristup istraivanju u kome se
naglaava znaaj uesnika (ljudi i grupa) i zajednikih miljenja koja
oni stvaraju da bi definisali svoje identitete, interese i
institucije tj., shvatanja koja utiu na njihovo meunarodno
ponaanje.Liberalizam paradigma zasnovana na nadi da primjena razuma
i univerzalnog morala na meunarodne odnose moe dovesti do sreenijeg
, pravednijeg i kooperativnijeg svijeta i da se meunarodna anarhija
i rat mogu drati pod kontrolom putem institucionalnih reformi koje
daju ovlaenja meunarodnim organizacijama i zakonima. U sutini
liberalizma nalazi se naglasak na uticaju ideja na ponaanje,
jednakost, dostojanstvo i slobodu pojedinca, kao i potreba zatite
ljudi od pretjerane dravne regulative. Postojale su tri grupe
liberalista:1. Zalagali se za stvaranje meunarodnih institucija
koje bi zamijenile anarhian i ratu sklon sistem ravnotee sile,
sistemom kolektivne bezbjednosti reim koji je agresiju bilo koje
drave proglaavao za agresiju protiv svih koji bi zajedniki
djelovali da bi sprijeili agresora. Liga naroda je bila
institucionalno olienje kolektivne bezbijednosti kroz meunarodnu
organizaciju.2. Naglaavali upotrebu pravnih postupaka kao to su
posredovanje i arbitraa da bi se rijeili sporovi i sprijeili
sukobi. Primjer je Brian-Kelogov pakt - multinacionalni sporazum
sklopljen 1928., kojim je rat kao nain rjeavanja meunarodnih sukoba
proglaen nezakonitim.3. Zalagala se za razoruanje kao sredstvo za
okonanje rata. Ovu orijentaciju ilustruju napori tokom 20-tih
godina XX vijeka kao to su oni dogovoreni na vaingtonskoj i
Londonskoj pomorskoj konferenciji, kako bi se obezbijedila kontrola
naoruanja.U traganju za mirnijim svijetom neki su se zalagali za
princip samoopredjeljenja, kojim se narodnostima daje pravo da se
putem izjanjavanja opredijele za samostalnu dravu kao nain da se
politika geografija svijeta ponovo iscrta tako da granice nacija
odgovaraju etnikom grupisanju. S tim u vezi je bio zahtijev
amerikog predsjednika Vudroa Wilsona za formiranje domaih
institucija. U svom uvenom govoru predsjednik je u Kongresu
1918.god., u etrnaest taaka predloio stvaranje Lige naroda i
zalagao se za slobodnu trgovinu.Drava pravno lice sa stalnim
stanovnitvom, jasno definiranom teritorijom i vladom sposobnom da
vri suverenu vlast nad narodima ili nacionalnim grupama koje ive u
njenim zakonskim granicama. Realizam teorija bazirana na
pretpostavci da je svjetska politika u sutini i nepromjenljivo
borba meu dravama od kojih svaka gleda sopstveni interes za premo i
poloaj u uslovima anarhije, pri emu svaka od konkurentskih drava
tei za ostvarivanjem spostvenih nacionalnih interesa. Meu glavnim
zagovornicima ovog pokreta bili su Dord Kennan, Hans Morgentau,
Keneth Tompson. Realpolitika teoretski pogled koji tvrdi da drave
treba da se pripremaju za rat kako bi odrale mir. Realizam smatra
dravu za najznaajnijeg inioca na svjetskoj sceni, jer ona ne
odgovara nikakvoj vioj politikoj vlasti. Svrha vjetine rukovoenja
dravom jeste da se obezbijedi opstanak nacije u neprijateljskom
okruenju. U tom cilju, nijedan nain nije znaajniji nego sticanje
moi, a nijedan princip nije znaajniji nego samopomo. U tom
konceptu, suverenitet drave, kamen temeljac meunarodnog prava, daje
efovima drava slobodu i odgovornost, da uine ta god je potrebno da
bi unaprijedili interese i opstanak drave.Samopomo naelo prema kome
u uslovima anarhije uesnici moraju da se oslanjaju sami na
sebe.Kritiari realizma ukazivali su na njegova ogranienja i
nedostatke, npr., on nije objasnio znaajne nove pojave u svjetskoj
politici kao to su stvaranje novih liberalnih trgovinskih i
politikih institucija u Zapadnoj Evropi.Neorealizam - teoretsko
razmatranje ponaanja drava koje ga objanjava odreenom razlikom u
njihovoj relativnoj moi umjesto drugim faktorima, kao to su njihove
vrijednosti, oblik dravnog ureenja ili domae okolnosti. Drave tee
moi kao sredstvu za preivljavanje.Strukturni realizam teorija koja
naglaava uticaj svjetske strukture moi na ponaanje drava u okviru
globalne hijerarhije, definisane prvenstveno rasporedom moi.Sloena
meuzavisnost teorija koja naglaava sloenost naina na koji sve vei
broj veza meu transnacionalnim uesnicima dovodi do njihove
ranjivosti na postupke drugih i osjetljivost na potrebe
drugih.Reimi su institucionalizovani ili regulisani obrazac
saradnje u datoj oblasti, izraen kroz uspostavljena
pravila.Meunarodni reimi gledite koje objanjava koristi od podrke
uesnika odreenim pravilima koja reguliu odreenu meunarodnu
aktivnost. Globalna trgovinska i monetarna pravila stvorena tokom
Drugog svjetskog rata su ivi primjeri meunarodnih regulatornih
reima.Trgovinski i monetarni reim zajedno ine Liberalni meunarodni
ekonomski poredak (LIEO) koji ograniava dravnu intervenciju u
svjetsku politiku ekonomiju i na drugi nain olakava slobodan protok
robe i kapitala preko nacionalnih granica. Opti sporazum o tarifama
i trgovini (GATT), pretea Svjetske trgovinske organizacije (STO) i
Meunarodni monetarni fond (MMF) igrali su znaajnu institucionalnu
ulogu u LIEO i ponovo potvrdili znaaj meunarodnih institucija u
podsticanju saradnje meu dravama. Niska politika kategorija
globalnih pitanja koja se odnosi na ekonomske, socijalne,
demografske i ekoloke aspekte odnosa meu vladama i narodima.Teorija
haosa primjena matematikih metoda da bi se identifikovali obrasci
koji se periodino ponavljaju u brzo izmjenljivim i naizgled
nepovezanim odnosima kako bi se bolje protumaila sloena
stvarnost.Konstruktivizam pokuava da premosti jaz izmeu
neoliberalnih i neorealnih teorija prihvatanjem mnogih kljunih
pretpostavki zajednikih ovim pristupima, dok kritiki odbacuje
propust realizma da posveti panju snanoj ulozi ideja i normi u
svjetskoj politici.SVJETSKI AKTERI NJIHOVI ODNOSISPOLJNOPOLITIKO
ODLUIVANJE (119-167)Pri prouavanju svjetske politike po pravilu
koristimo izraz akter (uesnik) da bismo oznaili nosioce svjetske
politike. Ovi transnacionalni igrai obuhvataju drave (SAD i Japan),
meunarodne organizacije (UN, Nordijski savjet), multinacionalne
korporacije (General motors, Sony), kao i nedravne aktere, kao to
su nevladine meunarodne organizacije, autohtone narode (Kurdi u
Iranu, Iraku i Turskoj) i teroristike grupe.Moderni dravni sistem
kao mrea odnosa meu nezavisnim teritorijalnim jedinicama nastao je
Vestfalskim mirom iz 1648., kojim je okonan Tridesetogodinji rat u
Evropi. Novoosloboenim dravama data su ista zakonska prava:
teritorija pod njihovom iskljuivom kontrolom, neograniena kontrola
u pitanjima domae politike i sloboda voenja spoljne politike i
zakljuivanja sporazuma sa drugim dravama. Koncept dravnog
suvereniteta, da niko nije iznad drave, objedinjuje ova zakonska
prava.Nacija je skup ljudi koji se na osnovu nacionalne, jezike ili
kulturne slinosti osjeaju pripadnicima iste grupe. Tako da izraz
nacionalna drava podrazumijeva pribliavanje izmeu teritorijalnih
drava i psiholoke identifikacije ljudi unutar njih.Geostrateki
poloaj, vojna mo, ekonomska sposobnost i sistem dravnog ureenja su
promjenljive koje utiu na odluke u oblasti spoljne politike.
Karakteristike drava koje utiu na spoljnopolitiko ponaanje, kao to
je njihova veliina, bogatstvo i stepen odgovornosti njihovih voa
prema graanima u odnosu na druge drave.Imperijalizam - Namerno
nametanje moi jedne drave drugoj,tradicionalno putem teritorijalnih
osvajanja, a u novije vrijeme putem ekonomske dominacije, pri emu
pogoenom narodu uskrauje sloboda uea u donoenju odluka osvajakog
reima.Geopolitika - Teoretska postavka po kojoj na spoljnu politiku
drava utie njihov poloaj, prirodna bogatstva i fizika okolina.1.
Snaga vojne sile kao pokretakog uticaja na spoljnopolitike odluke
postala je oigledna septembra 2002., kada je Bu najavio novu Buovu
doktrinu, obavezavi se da e upotrijebiti vojnu silu da g. Sadama
Huseina ukloni s vlasti odnosno da e poduzeti neizazvani napad na
neprijateljsku dravu kako bi iznudio naoruanje i promjenu reima.2.
Nivo privrednog i industrijskog razvoja zemlje utie na
spoljnopolitike ciljeve kojima moe da tei. Po pravilu, to je zemlja
razvijenija, to je sklonija da igra aktivnu ulogu u svjetskoj
politikoj ekonomiji. SAD su danas najizrazitijs supersila upravo
zbog prednosti koje proistiu iz kombinacije ogromne ekonomske i
vojne moi.3. Trea karakteristika koja utie na meunarodno ponaanje
drava jeste njihov politiki sistem, oblik dravnog ureenja ograniava
izbor kod donoenja vanih odluka, ovdje je vana razlika izmeu
ustavne demokratije i autkratske vladavine.Ustavna demokratija -
Procesi upravljanja zemljom koji omoguuju da ljudi preko svojih
izabranih predstavnika vre vlast i utiu na dravnu
poitiku.Autokratska vladavina - Sistem autoritarne ili
teritorijalne vlasti gdje je neograniena vlast koncentrisana u
rukama jednog ovjeka.Diverziona teorija rata (fenomen rtvenog
jarca) - Tvrdnja da voe pokreu sukobe u inostranstvu kao nain da
poveaju nacionalno jedinstvo u zemlji time to e panju domae
javnosti odvratiti od nerjeenih domaih problema.Kraj istorije -
Teza koju je postavio Frensis Fukujama da je nadmetanje sa
centralnoplanskim dravama prestalo zbog toga to su liberalna
demokratija i trina privreda jedine realne opcije za savremena
drutva.Demokratski mir - Teorija po kojoj demokratske zemlje, mada
ponekad ratuju protiv drugih, ne ratuju meusobno.4. Prema realnoj
teoriji, osnovni cilj spoljne politike je da osigura opstanak
drave. Iz tog aspekta, starteke kalkulacije o nacionalnoj
sigurnosti su glavne odrednice odluka politiara. Proces odluivanja
moe se prouavati kao da je svaka drava jedinstveni uesnik homogena
ili monolitna cjelina sa malim ili bez ikakvih znaajnih unutranjih
razlika koje utiu na njeno odluivanje. Proces odluivanja
jedinstvenih uesnika koji odreuju nacionalne interese po pravilu se
opisuje kao racionalan. Racionalan izbor podrazumijeva proceduru
donoenja odluka voenu paljivom definicijom situacije, odmjeravanjem
ciljeva, razmatranjem svih alternativa i izborom onih opcija koje e
najvjerovatnije postii najvee ciljeve. Kubanska kriza 1962., je
primjer racionalnog odluivanja kada je krizna grupa sainila 6
moguih opcija djelovanja, prije djelovanja grupa je morala svrstati
svoje ciljeve po redoslijedu prioriteta. Kada su odluili da je cilj
uklanjanje raketa odlueno je da treba izvriti vazduni napad u
odnosu na blokadu. Postoje mnoge prepreke racionalnom razmiljanju
kao to su nedostatak inteligencije, sposobnosti i psiholokih
potreba i tenji onih koji donose spoljnopolitike odluke.Teorija
perspektive socio-psiholoka teorija po kojoj je proces odluivanja u
oblasti spoljne politike ogranien formiranim miljenjima i
tendencijom da se pretjerano reaguje u kriznim situacijama, postoji
sklonost da se odluke donose na osnovu pretpostavljenih izgleda da
mogue alternative dovedu do ispunjenja ciljeva, a donosioci odluka
nastoje da izbjegavaju rizike pri odluivanju o moguim dobicima ali
prihvataju rizik kada su pitanju odluke o oekivanim gubicima.Robert
Patnam je skovao izraz igra na dva nivoa koji podrazumijeva koncept
koji se odnosi na sve veu potrebu da domai politiari donose odluke
koje e zadovoljiti i domae i spoljnopolitike ciljeve. Na
nacionalnom nivou, domae grupe realizuju svoje interese tako to vre
pritisak na vladu da donese mjere koje su u njihovom interesu, a
politiari svoju tenju za vlau ostvaruju stvaranjem koalicija izmeu
tih grupa. Na meunarodnom nivou, nacionalne vlade tee da
maksimiraju svoju sposobnost za udovoljavanjem domaim pritiscim, a
da pri tom minimaliziraju negativne posljedice kretanja na
spoljnopolitikom planu.Konstruktivizam se zalae za ka koncept prema
kome su nosioci politikih odluka pojedinci formirani pod velikim
uticajem drutveno prihvaenih zajednikih shvaanja nacionalnog
interesa i spoljne politike u okviru sopstvene zajednice politiara
i kulture i te preovlaujue ideje neizbjeno umanjuju njihovu
sposobnost donoenja potpuno racionalnih odluka.U SAD-u npr., State
department, Ministarstvo odbrane i Centralna obavjetajna agencija
(CIA) su kljuni uesnici u spoljnopolitikoj maineriji.Birokratija
organi, normativne komisije i ministarstva koja vre funkcije
centralne vlasti. Birokratska organizacija nastoji da zatiti svoje
sopstvene interese. Oni nastoje da smanje mijeanje i prodor kako
politikih voa kojima su odgovorni tako i dravnih organa. Svaka
birokratija razvija zajedniki mentalni sklop ili preovlaujui nain
gledanja na stvarnost slinu karakteristici grupnog razmiljanja.5.
Voe i vrsta vostva koje sprovode utiu na nain na koji se spoljna
politika donosi shodno tome na ponaanje drava u svjetskoj
politici.Niksonova doktrina stav predsjednika Niksona sedamdesetih,
da saveznici SAD-a treba da snose vei teret svoje odbrane.Reganova
doktrina obaveza Reganove administracije osamdesetih da e SAD
pruiti podrku antikomunistikim pobunjenicima koji nastoje da zbace
vlade koje podravaju SSSR.Klintonova doktrina politika javnog
ukljuenja Klintonove administracije devedesetih godina u svjetske
poslove da bi se podstaklo irenje miroljubive liberalne demokratske
zajednice.Buova doktrina jednostrana politika predsjednika Dorda V.
Bua koja proklamuje da e SAD donositi odluke samo da bi zadovoljile
pretpostavljene nacionalne interese, a ne da bi udovoljile albama
drugih zemalja ili pridobile njihove simpatije.Uticaj linih
karakeristika voe na spoljnu politiku njegove zemlje po pravilu se
poveava kada su njegov autoritet i legitimitet iroko prihvaeni od
strane graana ili, u autoritarnim ili totalitarnim reimima, kada su
voe zatiene od iroke javne kritike. Politika efikasnost stepen do
koga samopouzdanje donosilaca odluka u njima usauje vjerovanje da
mogu djelotvorno da donose racionalne odluke.Zeitgeist (Duh
vremena) preovlaujue civilizacijske norme za koje se pretpostavlja
da utiu na ponaanje ljudi koji ive u odreenom periodu.Odluke o
spoljnoj politici donose se u uslovima neizvjesnosti i viestrukih,
suprotstavljenih interesa. One se povremeno donose i u situacijama
kada su politiari zateeni iznenadnim dogaajima i kada je potrebna
brza odluka. TIPOVI MEUNARODNIH ODNOSASUPARNITVO I ODNOSI VELIKIH
SILA (str. 169-220)Ciklina teorija historije Arnolda Tojnbija:
Najizrazitiji akcenat u jednolinom nizu dogaaja koji se stalno
ponavljaju jeste izbijanje velikog rata u kome jedna sila koja je
isprednjaila u odnosu na suparnike izvede tako opasan pokuaj
osvajanja svjetske dominacije da izazove stvaranje protivnike
koalicije svih drugih sila.Teorija dugih ciklusa nastoji da objasni
zato su se tokom prethodnih pet vijekova periodi rata smjenjivali
sa periodima mira, uz promjenu ciklusa koja se obino dogaala
istovremeno i sa promjenama u relativnoj moi glavnih drava. Tokom
ovog ciklusa svaki globalni rat vodio je do pojave pobjednikog
hegemona dominantnog globalnog lidera sposobnog da diktira pravila
prema kojima e se upravljati meunarodni politiki i ekonomski
odnosi.Teorija hegemonistike stabilnosti pretpostavlja da je za
stabilan svjetski poredak potreban dominantan svjetski lider koji
bi kanjavao agresore koji ugroavaju status quo i sprjeavao da
eksplozivna konkurencija dugotrajnih suparnitava izmeu
konkurentskih sila eskalira u veliki sistemski rat.
PRVI SVJETSKI RATPrvi svjetski rat buknuo je na svjetskoj
pozornici kada je srpski nacionalista ubio nadvojvodu Ferdinanda
juna 1914.god., u Sarajevu. Jo prije atentata formirana su dva
neprijateljska saveza, kojima su Njemaka, Austrougarska i Otomansko
carstvo (Centralne sile) suprotstavljeni Francuskoj, Britaniji i
Rusiji (Antanta).Uzroci Prvog svjetskog rataSTRUKTURALIZAM posmatra
promjenljiv raspored moi unutar globalnog sistema kao primarni
inilac koji odreuje ponaanje drava. Raspored moi odreuje hoe li se
obrazovati koalicije i hoe li preovladati mir.Ravnotea sile teorija
po kojoj e se mir i stabilnost najvjerovatnije odrati kada je vojna
sila rasporeena tako da nijedna sila niti blok ne mogu dominirati
drugima.Teorija racionalnog izbora tvrdi da je izbijanje rata bilo
rezultat elje Njemake elite da ratom sa Francuskom i Rusijom ojaa
svoj poloaj na kontinentu, potvrdi njen status svjetske sile i da
se odvrati panja domae javnosti od unutranjih problema.Mnogi jo
smatraju da je bujanje nacionalizma, posebno u Jugoistonoj Evropi,
stvorilo klimu miljenja koja je uinila rat vjerovatnim.
Intenziviranje nacionalistikih osjeanja potpirilo je dugo
potiskivane etnike i nacionalne mrnje, to je dodatno opteretilo
sposobnost evropskih drava da izbjegnu rat.Bipolarizam meunarodni
sistem sa dva dominantna centra moiPosljedice Prvog svjetskog
rataZavretkom ovog rata tri carstva (austrougarsko, otomansko i
rusko) su propala, dok su na njihovim teritorijama formirane nove
drave. U Versajskom dvorcu nadomak Pariza Vudro Vilson, ameriki
predsjednik, je odrao govor i predloio stvaranje Lige naroda, na
Vaingtonskoj pomorskoj konferenciji 1922., je takoer potpisan i
Ugovor pet sila (Japan, Francuska, Britanija, Italija i SAD).
Potpisan je i Brian-Kelogov pakt koji je 1928., zakonski zabranio
rat kao instrument spoljne politike. Ugovor etiri sile potpisale
SAD, Japan, Francuska i Britanija kojim se ove sile obavezuju da
nee napadati kolonije ostalih potpisnica.DRUGI SVJETSKI RATGlobalan
po obimu, ovaj rat je bio borba za mo po modelu realista. On je
suprotstavio faistiku koaliciju koja je teila nadmoi u svijetu
trojku Osovine (Njemaka, Italija i Japan) neoekivanom Velikom
savezu (SSSR, SAD, Britanija i Francuska)Uzroci Drugog svjetskog
rataNekoliko faktora je oivjelo hegemonistike ambicije Njemake.
Jaanje:IREDENTIZMA nastojanje etnike grupe da silom povrati
kontrolu nad teritorijom tako da postojee dravne granice vie ne
dijele grupu (u ovom sluaju Nijemce)FAIZMA ideologije koja se zalae
za ekstremni nacionalizam i uspostavljanje autoritarnog drutva
zasnovanog na jednopartijskom sistemu sa diktatorskim
vostvom.MACHTPOLITIK Nemaka realna filozofija upravljanja dravom
koja ekspanziju dravne moi i teritorije upotrebom oruane sile
smatra za legitiman in.Na poetak je takoer utjecala ogorenost
Njemake zbog kaznenih uslova koji su joj nametnuti nakon Prvog
svjetskog rata. Versajskim ugovorom nametnute su joj visoke
reparacije, razorena vojna sila i sprijeen ulazak Njemake u Ligu
naroda. Zbog te svoje iskljuensti Njemaka je nastojala da silom
povrati svoje status velike sile ne koji je smatrala da ima
pravo.Nakon to su SAD odbacila Versajski sporazum i prihvatile
politiku izolacionizma (politika povlaenje iz aktivnog uea sa
ostalim uesnicima u svjetskim poslovima i umjesto toga orjentacija
dravnih napora na bavljenje unutranjim poslovima), Francuska i
Britanije su poele da se bore za prednost. Britanije je eljela da
ouva novu ravnoteu sile time to je podsticala naoruavanje Njemake,
dok se Francuska protivila ponovnom prijemu Njemake kao
ravnopravnog lana na meunarodnoj sceni.Pristanak na ponovno
naoruavanje Njemake doveo je do politike poputanja (strategija
pravljenja manjih ustupaka agresorskoj dravi bez osvete u nadi da e
je to zadovoljiti te da nee nasrtati na teritoriju svojih susjeda).
Iako se Hitler obavezao da nee iriti teritoriju Njemake silom, on
je to obeanje iznevjerio 1938., kada je natjerao Austriju na
Anschluss, ubrzo poslije toga zahtjevao je Sudetsku oblast. Takvo
njegovo ponaenje dovelo je do Minhenske konferencije septembra
1938.god., konferenciji su prisustvovali predstavnici Njemake
(Adolf Hitler), Italije (Benito Musolini), Britanije (Nevil
emberlen) i Francuske (Eduard Daladje), na osnovu politike
poputanja oni su pristali na Hitlerove zahtjeve. 23.8.1939.god.,
Hitler i Staljin su objavili svoj Pakt o nenapadanju
(Ribentrop-Molotov pakt), obavezujui se da nee jedna drugu napasti.
Hitler je nakon toga napao Poljsku a zatim su mi Francuska i
Britanija objavile rat, time je poeo Drugi svjetski rat. Japan je,
kako bi sprijeio SAD da uzmu uea u ratu, septembra 1940., sklopio
Trojni pakt sa Njemakom i Italijom kojim su se tri sile Osovine
obavezale da e pomoi jedna drugoj u sluaju napada neke od velikih
sila koje ne uestvuju u ratu kao to su SAD. 7.12.1941.god., Japan
je izveo iznenadni napad na SAD u Pearl Harburu, gotovo istovremeno
im je i Njemaka objavila rat time je prekinuta politika
izolacionizma SAD-a. SAD su formirale koaliciju sa Britanijom i
SSSR-om da bi se oduprli faistima.Neki historiari smatraju i da je
uzrok Drugog svjetskog rata pojava multipolarnosti (raspodjela
svjetske moi izmeu tri ili vie centara velikih sila, pri emu su
ostale drave svrstane na stranu jednog od suparnika) u raspodjeli
moi.Neuspjeh Lige naroda da organizuje kolektivni odgovor na
agresije oznaavao je slabe institucionalne barijere ratu. Drugi
svjetski rat izbio je prvenstveno zbog Njemake agresije,
propagirajui superiornost Nijemaca kao rase gospodara i otvoreni
antisemitizam i antikomunizam.Posljedice Drugog svjetskog rata
Pobjedom Saveznika nad Osovinom dolo je do preraspodijele moi i
reorganizovanja granica. Sama Njemaka bila je podijeljena na
okupacione zone koje su kasnije predstavljale osnovu za njenu
podjelu na Istonu i Zapadu Njemaku. Pro-sovjetski reimi su preuzeli
vlast nad Istonom Evropom, SSSR je uzeo etiri Kurilska ostrva od
Japana, a Koreja je podijeljena du 38., paralele na sovjetsku i
ameriku okupacionu zonu.Velika trojka voa Vinston eril, Frenklin
Ruzvelt i Josif Staljin sastali su se na Konferenciji na Jalti u
februaru 1945.god., da bi se rijeila poslijeratna teritorijalna
pitanja i postupak glasanja u OUN-a u cilju kolektivnog upravljanja
svjetskim poretkom.U julu 1945., u Potsdamu se ponovo sastala
velika trojka (s tim da je sada SAD predstavljao Hari Truman) ovaj
sastanak je zavren bez dogovora.Saradnja saveznika poslije rata u
cilju stvaranja nove meunarodne organizacije kojom bi se upravljalo
poslijeratnim meunarodnim poretkom dovela je 1945., do stvaranja
Organizacije ujedinjenih naroda (OUN). Kini je obeano mjesto u
Vijeu sigurnosti UN-a, zajedno sa Francuskom i velikom trojkom,
svrha tog Vijea je bila da garantuje da e sve dominantne drave biti
zajedniki odgovorne za ouvanje mira. Poto su SAD i SSSR zavretkom
rata postale dvije najvee sile, one su poele da koriste UN za
meusobno nadmetanje, tako je poeo i Hladni rat.HLADNI
RATNovonastali globalni sistem karakterisao se bipolarnom
raspodjelom moi koji se satojao od mnogih suverenih drava van
evropskog jezgra kojim su dominirale dvije najsnanije, pored toga
bitno je napomenuti i pojavu nuklearnog oruja koja je promijenila
znaenje prijetnje ratom. Iz takvih okolnosti rodila se konkurencija
izmeu SAD-a i SSSR-a za hegemonistiko vostvo.Uzroci i evolucija
Hladnog rataHLADNI RAT 42 godine (1949-1991) dugo suparnitvo izmeu
SAD-a i SSSR-a, kao i njihovih konkurentskih koalicija, sa ciljem
da se ogranii ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u
svijetu.Istie se nekoliko postularnih uzroka:1. Hladni rat je
rezultat tranzicije sile (suavanje razlika u vojnim sposobnostima
izmeu suprotstavljenih velikih sila za koje se vjeruje da poveava
mogunost izbijanja meusobnog rata) koji je izbacio SAD i SSSR na
vrh meunarodne hijerarhije zbog ega je svaka od njeih postala
sumnjiava prema onoj drugoj, a njihov rivalitet neizbjean.
Okolnosti su svakoj supersili davale razloga da se boji i
podsticala je svaku od sila da ostvari i uspostavi dominantan
uticaju svojoj sopstvenoj sferi uticaja (odreeni region svijeta pod
uticajem velike sile).2. Hladni rat je ustvari produetak uzajamnog
prezira supersila za proklamovane stavove druge strane o politici i
ekonomiji. Strah SAD-a od marksizma podsticao je pojavu
antikomunizma kao suprotstavljene ideologije. Slino tome, sovjetsku
politiku je podsticalo vjerovanje da kapitalizam ne moe da
koegzistira sa komunizmom.3. Hladni rat je neto ukorjenjeno u
psiholokim iniocima, naroito u pogrenim predstavama supersila o
motivima druge strane. U tom svjetlu, suprotstavljeni interesi i
ideologije bili su od drugorazrednog znaaja u odnosu na
nerazumijevanje. Nepovjerljivi akteri su skloni da vide vrlinu u
svom djelovanju a u postupcima protivnika zlu namjeru. Tu
tendenciju ilustruje trka u naoruanju: pogreno vjerujui da se
protivnik priprema za agresivni rat, potencijalna rtva se naoruava
da bi se branila, ime izaziva uplaenog protivnika da ispuni
predvianje naoruavajui se dalje u cilju odbrane. Rezulatat ovakvog
ponaanja je klasina ilustracija sigurnosne dileme problem u
anarhinom globalnom sistemu u kome naoruavanje drava toboe u
odbrambene svrhe navodi druge drave da se za uzvrat naoruavaju, sa
konanim rezultatom da nacionalna bezbjednost svih otpada sa
poveanjem stepena naoruanja.Teorija domina metafora popularna tokom
Hladnog rata koja je predviala da ako jedna drava potpadne pod
uticaj komunizma, to e se isto dogoditi i njenim susjedima u
lananoj reakciji, kao niz domina koje se rue.Priroda Hladnog rata
mijenjala se tokom njegovog trajanja, tako se mogu izdvojiti
periodi:1. Konfrontacija (1945-1962)Dord Kennan napisao lanak ,
koji je postao iroko poznat 1947., u kojem je tvrdio da e sovjetske
voe osjeati nesigurnim u svoju politiku sposobnost da odre mo a da
e ta njihova nesigurnost dovesti do aktivne, moda i agresivne,
sovjetske spoljne politike. Istakao je da glavni element bilo koje
amerike politike prema SSSR-u mora biti odluno i dugorono
ograniavanje ruskih ekspanzionistikih tendencija. Predsjednik
Truman je prihvatio te Kennanove ideje kao kamen temeljac amerike
poslijeratne spoljne politike.Trumanova doktrina izjava
predsjednika da e SAD pribjei intervenciji da bi pomogla narode
koji su stali na stranu SAD-a u borbi protiv spoljnog
potinjavanja.Obuzdavanje strategija sprjeavanja suparnike velike
sile da koristi silu da bi promijenila ravnoteu sile i poveala
svoju sferu uticaja.Odnosi izmeu supersila su se poeli popravljati
50-tih godina XX vijeka, poto je SSSR prekinuo ameriki nuklearni
monopol 1949., promjene u ravnotei su uticale na udaljavanje od
konfrontacije. Opasnosti od razaranja velikih razmjera su nalagale
uzdranost i izmjenile uslove borbe., obje sile su poele da troe
znatna sredstva za pridobijanje saveznika pozivajui se na
strategiju proirenog odvraanja (obaveza velike sile svojim
saveznicima da e koristiti svoju vojnu mo da sprijei da budu
napadnute od strane neprijatelja). Tako se Hladni rat proirio
cijelim svijetom, dovodei do rasporeda vojne moi karakteristine za
bipolarnost (situacija u kojoj je mo koncentrisana u dva suparnika
centra tako da ostale drave definiu svoju pripadnost u smislu svog
odnosa sa obje strane). Miroljubiva koegzistencija poto je SSSR bio
strateki inferioran u odnosu na SAD, Nikita Hruov je 1956., vodio
politiku miroljubive koegzistencije sa kapitalizmom, kojom je
tvrdio da rat izmeu kapitalistikih i komunistikih drava nije
neizbjean i da meublokovska konkurencija moe biti
miroljubiva.Godine 1962., tajno postavljanje sovjetskih raketa na
Kubi stvorilo je uslove za najveu probu sposobnosti supersila da
upravljaju svojim sukobima kubansku krizu. Na kraju je SSSR ipak
ustuknuo i kriza se zavrila.2. Od koegzistencije do detanta
(1963-1978)Pronalaenje naina za koegzistenciju je postalo
imperativ. Kada je Riard Nikson izabran za predsjednika SAD-a on je
pod uticajem svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, Henrija
Kisindera, inicirao nov pristup odnosima sa SSSR-om koji je 1969.,
zvanino prozvao detantom. Kontrola naoruanja bila je u sreditu
razgovora koji su se vodili o detantu (Fr. Detente) strategija
nastojanja da se smanji zategnutost izmeu neprijatelja kako bi se
smanjila mogunost rata.Razgovori o ogranienju stratekog naoruanja
(SALT) inicirani 1969., nastojali da ogranie prijeteu, ekspanzivnu
i sve bru trku u naoruanju ograniavanjem postavljanja
antibalistikih projektila.3. Od ponovne konfrontacije do
pribliavanja (1979-1991)U mnogoemu sovjetska invazija Afganistana
1979., dovela je do kraja detanta. Predsjednik Dimi Karter je tada
lansirao Karterovu doktrinu izjavljujui spremnost SAD-a da
upotrijebi vojnu silu da bi zatitila svoj pristup naftnim izvorima
iz pravca Perzijskog zaliva. Sa sve eim govorom o ratu
intenzivirale su se i pripreme za njega. Reganova doktrina
obavezala je ameriku pomo antikomunistikim pobunjenicima koji su
nastojali da srue reime podravane od SSSR-a u Afganistanu, Angoli i
Nikaragvi. Predsjednik Gorbaov je omoguio poboljanje odnosa svojim
zalaganjem za novo razmiljanje kako bi se postiglo pribliavanje ili
pomirenje interesa suprotstavljenih drava. On je nastojao da rijei
razlike izmeu dvije drave kako bi zaustavio pogoranje ekonomske
situacije i meunarodnih odnosa, pa je preuzeo domae reformeda bi
unaprijedio demokratizaciju i prelazak na trinu privredu. Tako su
se Sovjeti poeli ponaati kao saveznici a ne kao neprijatelji SAD-a.
Prestali su da pomau Kubu, povukli su se iz Afganistana i Istone
Evrope i najavili jednostrano smanjenje vojnih izdataka.Hladni rat
je poeo da propada 1989., kada je sruen Berlinski zid, a stvarno je
okonan 1991., kad se SSSR razjedinio, prihvatio principe trine
ekonomije i zapoeo demokratske reforme. SSSR je prihvatio poraz
komunizma, raspad Varavskog pakta i ujedinjenje Njemake. Posljedice
Hladnog rataKraj Hladnog rata izmijenio je meunarodne odnose duboko
i na razliite naine. Neposredna posljedica kraja ovog rata jeste
transformisana globalna hijerarhija u kojoj Rusija vie ne
predstavlja prijetnju amerikom hegemonistikom vostvu.MULTIPOLARNI
SVIJET XXI VIJEKADok je raspored moi u hladoratovskom sistemu bio
bipolaran, posthladnoratovski svijet obeava da e biti sasvim
drugaiji. Povlaenje Rusije dovelo je do nove unipolarne strukture.
Poetkom 90-tih god., XX vijeka, kada su vodile pobjedniki rat u
perzijskom zalivu SAD su uivale u unipolarnom momentu. Ali izgleda
da takvo stanje nee dugo potrajati, jer ekonomska mo Kine i drugih
raste i to bre u odnosu na SAD. Zbog toga se predvia
multipolarnost.Multipolarni svijet zahtijevat e kontinuiranu brigu
o vojnoj sigurnosti i politici ravnotee sile uz sve veu brigu o
ekonomskim odnosima izmeu velikih sila.Mnogi teoretiari ukazuju na
opasnosti svojsvene multipolarnom rasporedu moi. Jer je dosada sa
promjenom relativne snage velikih sila uvijek dolazilo do
nadmetanja a zatim i rata. Multipolarna politika je, po njihovom
miljenju, naroito opasna jer e u takvom sistemu biti tee
razlikovati prijatelje od neprijatelja jer e saveznici u oblasti
vojen sigurnosti vjerovatno biti suparnici u ekonomskim
odnosima.Rasprava o metodima garantovanja meunarodne sigurnosti u
Washingtonu, Tokiju, Berlinu i Moskvi danas se vrti oko etiri
osnovne opcije:1. Unilateralni koncept uloge velike sile
predstavlja jednu od mogunosti. Samostalno djelovanje je naroito
privlano samopouzdane velike sile sigurne u svoju nezavisnu snagu.
Unilaterizam moe ukljuiti i izolacionizam; pokuaj da se vri
hegemonistiko vostvo; strategiju selektivnog angaovanja koja
spoljno angaovanje koncentrie na vitalne nacionalne interese.2.
Njegovanje posebnih odnosa sa drugom velikom silom, slino odnosima
V. Britanije i SAD-a u XX vijeku, ilustruje drugi pristup za koji
pojedini parovi velikih sila mogu da se opredijele. Zajednika
deklaracija o multipolarnom svijetu i novom svjetskom poretku, koji
su Kina i Rusija potpisale 1997., ukazuje na vrstu stratekog
bilateralnog partnerstva. Kao odgovor na ovaj ugovor SAD je
potpisala sporazum sa Japano 1999., s ciljem da se ojaaju njihovi
specijalni odbrambeni odnosi.3. Trea strategija jeste stvaranje
pakta ili sporazuma o saradnji izmeu velikih sila kako bi se
zajedniki upravljalo meunarodnim sistemom u cilju sprjeavanja da
meunarodni sporovi prerastu u rat. Primjer za to je Evropski pakt
izmeu 1815., i 1822.4. Neki politiari preporuuju da se dananje
velike sile ujedine sa manjim silama u cilju stvaranja pravog
sistema kolektivne sigurnosti. Principi kojima je obrazlagano
formiranje Lige naroda 1919., predstavljaju primjer ovog
multilateralnog pristupa miru u uslovima multipolarnosti.
NEDRAVNI INIOCI U MEUDRAVNOM SISTEMU (str. 221-287)Postoje dvije
glavne vrste nedravnih inilaca: 1. Meuvladine organizacije (MVO)
iji su lanovi drave2. Nevladine organizacije (NVO) iji su lanovi
pojedinci i grupeMeuvladine organizacije (MVO) institucije koje su
stvorile i u kojima uestvuju vlade drava, a koje im daju vlast da
donose kolektivne odluke u vezi sa posebnim globalnim
problemima.Nevladine organizacije (NVO) transnacionalne
organizacije privatnih graana koje u odnosu na UN imaju
konsultativan status; one ukljuuju profesionalna udruenja,
fondacije, multinacionalne korporacije ili, jednostavno, meunarodno
aktivne grupe u razliitim dravama udruene u radu na zajednikim
interesima.MVO stvaraju drave u cilju rjeavanja zajednikih
problema. To im daje mo da ostvare ciljeve koje su im drave
dodijelile. U tom smislu, MVO su vanije nego NVO zato to su njihovi
lanovi drave i kao takve su produkt meudravnog sistema na globalnom
nivou analize koji su proizvele odluke drava. MVO se sastaju u
relativno pravilnim vremenskim razmacima i imaju posebne procedure
za donoenje odluka, kao i stalni sekretarijat ili osoblje u
sjeditu. irenje MVO je stvorilo sloenu mreu isprepletanih
meunarodnih organizacija koje meusobno sarauju u cilju rjeavanja
razliitih globalnih pitanja.Funkcionalno NVO obuhvataju bukvalno
svaku oblast politikog, drutvenog i ekonomskog ivota u globalnom
svijetu gdje se granice sve vie gube. Svjetska banka odreuje NVO
kao privatne organizacije koje tee da olakaju patnju, promoviu
interese siromanih, zatite ivotnu okolinu, prue osnovne socijalne
usluge ili doprinose razvoju zajednice. Uopteno govorei, termin NVO
moe se primjeniti na sve neprofitne organizacije koje su nezavisne
od vlade. NVO povezuju globalno drutvo formiranjem mrea koje
zastupaju politike promjene.Ujedinjene nacije (UN)UN su
najpoznatija svjetska organizacija. Ono to ih izdvaja od veine
drugih MVO jeste njihovo skoro univerzalno lanstvo. Po pravilu,
svaka suverena drava koja prihvata dokumente i principe UN-a moe
postati njena lanica, ali velike sile su esto doputale da interesi
realpolitike diktiraju koje e drave biti primljene u lanstvo. Zato
Tajvan i Palestina imaju problema sa prijemom u UN.Ciljevi UN-a:
Odravanje meunarodnog mira i bezbjednosti Razvijanje prijateljskih
odnosa izmeu naroda na osnovu uvaavanja principa jednakih prava i
samoopredjeljenja naroda Postizanje meunarodne saradnje u rjeavanju
meunarodnih problema ekonomskog, socijalnog, kulturnog ili humanog
karaktera i unapreivanje i podsticanje potovanja ljudskih prava i
osnovnih sloboda Funkcionisanje u ulozi centra za usaglaavanje
djelovanja svih naroda u postizanju zajednikih ciljevaPretea UN-a
je Liga naroda koja je nastojala da sprijei ponavljanje
katastrofalnog Prvog svjetskog rata zamjenom sistema ravnotee sile
sistemom zasnovanom na kolektivnoj bezbjednosti. Kada Liga nije
uspjela da obuzda Njemaku, Italiju i Japan 30-ih godina XX vijeka,
ona se raspala. Na poetku Drugog svjetskog rata, ameriki, britanski
i ruski saveznici poeli su da planiraju novu meunarodnu
organizaciju UN da bi odrali poslijeratni mir nakon svoje pobjede.
Ta svjetska organizacija je ubrzo postala paralisana nepredvienim
Hladnim ratom, kada je led hladnog rata poeo da se topi 1989.,
misija UN-a je pretrpjela transformaciju.Kolektivna bezbjednost
bezbjedonosni reim koji su stvorile velike sile i kojim su
postavljena pravila za odravanje mira na osnovu principa da e akt
agresije bilo koje drave naii na kolektivni odgovor ostalih.Od svog
nastanka UN tee da spoje dva cilja, ouvanje mira i poboljanje ivota
na planeti. Na Milenijumskom samitu UN-a septembra 200o.god.,
izraena je UN ideologija kroz est osnovnih principa: sloboda,
jednakost, solidarnost, toleranciju, potovanje prirode i osjeaj za
zajedniku odgovornost.Ogranienja UN-a proistiu iz naina na koji su
organizovane za svoje ambiciozne i dalekosene ciljeve. Savjet
bezbjednosti je jedan od est osnovnih organa uspostavljenih
poveljom UN-a, ostali su Generalna skuptina, Ekonomski i socijalni
savjet, Starateljski savjet, Sekretarijat i Meunarodni sud
pravde.Za razliku od Savjeta bezbjednosti, koji na osnovu Povelje
UN-a ima ovlaenje da pokree akcije ukljuujui i upotrebu sile,
Generalna skuptina jedino moe da daje preporuke. Generalna
skuptina, iji su brojnost i znaaj u meuvremenu narasli, preuzela je
veu odgovornost i sada je osnovni organ koji se bavi bezbjedonosnim
kao i socijalnim i ekonomskim problemima. Umjesto jedne
organizacije, UN su postale decentralizovan konglomerat bezbrojnih
komiteta, biroa, odbora, komisija, centara, instituta, kancelarija
i agencija ratrkanih irom svijeta.Grupa 77 (G-77) koalicija
siromanih svjetskih zemalja formirana 1964.god., u cilju pritiska
da se dobiju ustupci od bogatih drava Globalnog sjevera.Budet UN-a
sastoji se od tri odvojena elementa: osnovnog budeta, budeta za
odravanje mira i budeta za dobrovoljne programe. Kad Generalna
skuptina raspodjeljuje izdatke ona to ini po pravilu veine. Problem
je to oni sa veinom glasova (manje razvijene zemlje) nemaju novac,
a najnaprednije zemlje nemaju glasove. Na inicijativu generalnog
sekretara Kofi Anana izvrena je reorganizacija kojom je mnotvo
nepovezanih programa spojeno u pet kategorija, po prvi put je
uvedena funkcija zamjenika generalnog sekretara UN-a. Smanjeni su
administrativni trokovi za jednu treinu.Svjetska trgovinska
organizacijaPoslije drugog svjetskog rata, SAD su pripremile
preliminarni plan za stvaranje Meunarodne trgovinske organizacije
(MTO) koja je trebala da bude jedna od tri glavne organizacije koje
bi podsticale poslijeratnu svjetsku privredu. Na sastanku u enevi
1947., dvadeset tri drave su postigle sporazum o brojnim
bilateralnim carinskim ustupcima koji su zapisani u zavrni dokument
nazvan Generalni sporazum o tarifama i trgovini (GATT), koji je
postao manje ambiciozan reim kojim se upravljalo svjetskom
trgovinom. GATT-ove procedure poravnanja za rjeavanje pitanja
carinskih barijera trgovini bile su krajnje prenapregnute kada su
se svjetski ekonomski uslovi pogorali, a ti problemi su pomogli da
se obezbijedi podrka za jau, zvaniniju MTO koja bi rjeavala pitanja
sve veih ekonomskih opasnosti po svjetsku trgovinu i prosperitet.
Ta ekonomska kriza svjetskih razmjera stvorila je uslove za konano
gaenje GATT-a i stvaranje Svjetske trgovinske organizacije (STO).
Kao i sve krupne odluke kojima su stvorene dananje kljune MVO,
osnivanje STO su podrale i SAD i druge vodee ekonomije svijeta iz
G-7. Urugvajska runda pregovora zavrena je 1993., kada su se lanice
GATT-a dogovorile da svoju privremenu organizaciju zamijene stalnom
Svjetskom trgovinskom organizacijom. STO je poela sa radom
1.1.1995., SAD su lan-osniva ove organizacije.G-7 grupa glavnih i
najrazvijenijih industrijskih demokratija koju ine SAD, Britanija,
Francuska, Japan, Njemaka, Kanada i Italija, koje se sastaje na
redovnim ekonomskim konferencijama na vrhu, sada je sa ukljuenjem
Rusije poznata kao G-8.STO je organizovana kao policajac za
pravednu trgovinu, ovlaena je da rjeava sporove koji se javljaju
meu trgovinskim partnerima. Glavni cilj joj je da obezbijedi
nesmetanu, predvidljivu i slobodnu trgovinu. Sadanji cilj je da
prevazie regionalne i blokovske sporazume o trgovini i zmjeni ih
integrisanim i sveobuhvatnim svjetskim sistemom liberalne ili
slobodne trgovine.Sr pritubi je da STO podriva tradicionalno
zakonsko pravilo kojim se zabranjuje mjeanje u unutranje stvari
suverenih drava, ukljuujui upravljanje ekonomijom unutar
teritorijalne jurisdikcije drava.Svjetska banka Osnovana je jula
1944., na Monetarnoj i finansijskoj konferenciji UN-a u Breton
Vudsu u Nju Hempiru. Svjetska banka je prvobitno zamiljena da pomae
projekte rekonstrukcije nakon Drugog svjetskog rata i da pomae u
razvoju proizvodnih objekata i resursa u manje razvijenim zemljama.
Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Meunarodno udruenje za
razvoj (IDA) bile su dvije MVO institucije osnovane na
konferenciji, ali je izraz Svjetska banka skovan kao skraenica koja
se neformalno koristi za IBRD. Unutar sistema UN-a, agencije grupe
Svjetske banke, zajedno sa MMF-om, odgovorne su za najvei dio pomoi
zemljama u razvoju. Koordinaciju izmeu agencija Svjetske banke i
MMF-a sprovodi Komitet za razvoj Svjetske banke i MMF-a. Za razliku
od UN-a, Svjetska banka ima sistem teine glasa, taj sistem priznaje
razlike meu lanicama i smiljen je s namjerom da zatiti interese
velikih sila koje vie doprinose sredstvima Svjetske banke. SAD
imaju pravo veta. Danas Svjetska banka svoju politiku davanja
zajmova zasniva na cjelokupnoj ekonomiji zajmoprimaoca tj.,
njegovoj sposobonsti da dovoljno proizvodi kako bi bio u stanju da
vrati novac. Banka se tokom godina pretvorila u agenciju za razvoj
posveenu rjeavanju problema ekonomskog i politikog razvoja i
odnedavno, odranju ivotne okoline.Meunarodni monetarni fond
(MMF)Kako se Drugi svjetski rat pribliavao kraju, SAD su povele
saveznike u stvaranje Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) na
Konferenciji u Breton Vudsu 1944. Prvobitno je teio stvaranju
globalne institucije koja bi odrala stabilnost valutnog kursa,
danas je to jedna od 16 specijalizovanih agencija unutar UN-a.
Primarni cilj MMF-a je stabilizovanje meunarodnog monetarnog kursa.
Svoja sredstva dobija od svojih drava lanica. Glasanje u MMF-u ima
vanost prema monetarnom doprinosu zemlje, to znai da glas bogatijih
drava ima veu teinu. Ostali ciljevi MMF-a su: Promovisanje
meunarodne monetarne saradnje Olakavanje irenja meunarodne trgovine
Promovisanje stabilnosti kursa Uspostavljanje multilateralnog
sistema plaanja Njegovanje povjerenja meu lanovima MMF-a
Dodjeljivanje raspoloivih sredstava i dr.EVROPSKA UNIJA (EU)EU je
dobar primjer snane globalne uloge koju igra neka regionalna MVO,
ona je jedinstvena na mnogo naina ako ni zbog ega drugog ono zbog
toga to je to najvei globalni primjer mirne meunarodne saradnje
koja za rezultat ima integrisanu bezbjedonosnu zajednicu sa jednom
ekonomijom i zajednikom valutom. EU koegzistira s velikim brojem
drugih evropskih MVO, regionalne institucije jednakih evropskih
partnera su Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE)
i Savjet Evrope koje kontroliu regionalnu bezbjednost i kroz
demokratizaciju promoviu ljudska prava manjina.Bezbjedonosna
zajednica grupa drava iji visok nivo neinstitucionalizovane
saradnje ima za rezultat rjeavanje sporova putem kompromisa a ne
sile.Proces evropskog integrisanja je zapoeo stvaranjem Evropske
zajednice za ugalj i elik (1951), Evropske zajednice za atomsku
energiju (1957) i Evropske ekonomske zajednice (EEZ 1957). Krajem
60-ih godina su dijelile zajedniku organizacionu strukturu i
kasnije su uveale svoju misiju kada su nazvane Evropska zajednica.
Njeno lanstvo je naraslo na 15 zemalja 1997., a na samitu u
novembru 2002., u Pragu je odlueno da se do 2004., primi jo 10
lanica. Tako su lanice EU tada bile: Belgija, Francuska, Njemaka,
Italija, Luksemburg, Holandija, Danska, Irska, Ujedinjeno
kraljevstvo, Grka, Portugal, panija, Austrija, Finska, vedska,
Kipar, Republika eka, Slovaka, Estonija, Maarska, Letonija,
Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija.Osnovne institucije vlasti
ukljuuju: Savjet ministara, Evropsku komisiju, Evropski parlament i
Sud pravde. Glavno upravno tijelo je Savjet ministara kojeg ine
ministri vlada drava lanica EU. Savjet utvruje smjernice ope
politike Evropskoj komisiji, koja se sastoji od 12 komesara.
Sjedite Evropske komisije je u Briselu, danas su njene primarne
funkcije da predlae zakone, nadgleda ugovore i izvrava odluke
Evropskog savjeta. Ona je izvrni organ koji je admijistrativno
odgovoran za Evropsku uniju. Evropski parlament predstavlja
politike partije i javno mnijenje Evrope, bira se na neposrednim
izborima. Dijeli vlast sa Savjetom ministara, oni zajedno donose
zakone, odobravaju budet, nadgledaju Evropsku komisiju i mogu
oboriti njene odluke. Evropski sud pravde u Luksemburgu rjeava
sporove meu vladama EU kao i meu vladama i institucijama koje je EU
stvorio. Sastoji se od 15 sudija, injenica da su njegove odluke
obavezujue izdvaja ga od veine ostalih meunarodnih sudova.OSTALE
MVOAzijsko-pacifiki forum za ekonomsku saradnju (APEC) stvoren
1989., cilj mu je slobodna trgovina.Sjevernoatlanski pakt (NATO)
vojni savez stvoren 1949., prvenstveno da se odvrati SSSR od
Zapadne Evrope. Danas joj je cilj promovisanje demokratije i
kontrolisanje graanskih ratova i terorizma.Udruenje naroda
jugoistone Azije (ASEAN) osnovano 1967., u cilju promovisanja
regionalne ekonomske, socijalne i kulturne saradnje.NVO su privatni
meunarodni inioci iji lanovi nisu drave. Veina njih stremi
ciljevima koji su visoko potovani i konstruktivni prema tome ne
izazivaju neslaganje i suprotstavljanje. One ine granice poroznim i
drave ranjivim i na spoljanje pritiske i na izazove unutar njihov
granica. Ono to NVO sve vie ini znaajnim na svjetskoj sceni jeste
to to su njihove aktivnosti dovele do uspjenog stvaranja reima ili
novih skupova pravila koja doprinose regulisanju nekih vanih
transnacionalnih problema. Tri najistaknutija tipa politiki
aktivnih nedravnih aktera iz kategorije NVO: etnopolitike grupe ili
nedravni narodi, vjerski pokreti i multinacionalne
korporacije.Nedravni narodi nacionalne ili etnike grupe koje se
bore da steknu vlast odnosno dravnost.Nacionalizam velianje posebne
drave i nacionalne grupe koja ivi u njoj, pri emu se dravni
nacionalni interesi doivljavaju kao vrhovna vrijednost.Domorodaki
narodi su etnike i kulturne grupe nastale na geografskoj lokaciji
koju sada kontrolie druga drava ili politika grupa. O tom segmentu
globalnog drutva uobiajeno se govori kao o etvrtom svijetu da bi se
naglasilo siromatvo s kojim se suoavaju mnogi uroeniki ili
plemenski domorodaki narodi.Sukob civilizacija kontroverzna teza
Semjuela Hantingtona da e se u 21., vijeku svjetske civilizacije
meusobno sukobiti, dovodei do anarhije i rata. Religijski pokreti
skup vjerovanja, postupaka i ideja koje politiki sprovodi vjerska
grupa u cilju propagiranja oboavanja njenog koncepta
transcendentnog boanstva ili principa ponaanja.Ekstremni militantni
religijski pokreti politiki aktivne organizacije zasnovane na
snanim religijskim uvjerenjima, iji su lanovi fanatino odani
globalnoj promociji svojih religijskih vjerovanja.Pet vrsta
meunarodnih aktivnosti za koje se vjeruje da njima tee ekstremni
militantni vjerski pokreti:1. Iredentizam nastojanje etnonacionalne
ili religijske grupe da silom zadobije kontrolu nad teritorijom,
tako da granice postojee drave vie ne razdvajaju grupu.2. Secesija
pokuaj vjerske ili etnike manjine da istupi iz meunarodno priznate
drave.3. Migracija odlazak religijskih manjina iz zemalja njihovog
porijekla da bi izbjegle progone.4. Stvaranje dijaspore ili
zajednice koja ivi u stranoj zemlji ali odrava ekonomske, politike
i emocionalne veze sa svojim zaviajem.5. Meunarodni terorizam
korienje terorizma protiv meta u drugim zemljama. Multinacionalne
korporacije (MNK) preduzea sa sjeditem u jednoj dravi koja
investiraju i djeluju u drugim dravama.Transnacionalne banke (TNB)
vrhunske svjetske bankarske firme ije su finansijske aktivnosti
usredsreene na transakcije van dravnih granica.MNK i TNB koristi od
globalizacije ire nejednako poveavajui bogatstvo izabrane grupe
zemalja a marginalizirajui druge.Globalni jug pojam koji se sada
esto koristi umjesto treeg svijeta da oznai manje razvijene zemlje,
locirane preteno u junoj hemisferi. TRITE I NOVAC U NOVOJ GLOBALNOJ
POLITIKOJ EKONOMIJI (str. 447-514)Meunarodna politika ekonomija
prouavanje podruja u kome se preklapaju politika i ekonomija,
zahvaljujui tom prouavanju otkrivamo razloge zbog kojih dolazi do
promjena u rasporedu moi i bogatstva drava.Visoka politika
geostrateka pitanja nacionalne i meunarodne bezbjednosti koja se
odnose na rat.Niska politika kategorija globalnih pitanja u vezi sa
ekonomskim, socijalnim , demografskim i ekolokim aspektima odnosa
meu dravama i narodima.Ravnotea fiskalne moi danas je isto onoliko
vana za nacionalnu bezbjednost i kvalitet ivota koliko i globalna
ravnotea vojne moi. To su samo neke od posljedica rastue meunarodne
meuzavisnosti koju oznaavamo terminom globalizacija. Svjetska
trgovina je navidljiviji simbol globalizacije. Meunarodni monetarni
sistem finansijski postupci na osnovu kojih se odvija razmjena i
konverzija nacionalnih valuta kako bi se one mogle kupiti i prodati
jedna za drugu i kako bi se mogla izraunati vrijednost svake valute
i kredita prilikom transfera kapitala preko granica, kroz ulaganja
i dodjelu zajmova.Trgovinski liberalizam ekonomska teorija koja se
zalae za slobodna trita i uklanjanje prepreka na putu protoka
trgovine i kapitala koji se smatraju pokretakom snagom
prosperiteta. Na njemu je utemeljen bretonvudski sistem, ija se
politika osnova sruila 1972., kada su SAD suspendovale mogunost
konvertibilnosti dolara u zlato.Merkantilizam teorija iz 17.,
vijeka po kojoj drave koje su jake u trgovini treba da poveaju
svoje bogatstvo i mo tako to e poveati obim izvoza, a istovremeno
titi svoju domau privredu od uvoza. Njena primjena je podstakla
stanovnike kolonija u Sjevernoj Americi da bace britanski aj u
bostonsku luku 1773.Liberalni meunarodni ekonomski poredak (LIEO)
ustrojstvo uspostavljeno poslije Drugog svjetskog rata iji je cilj
bilo podsticanje monetarne stabilnosti i smanjenje prepreka za
slobodan protok trgovine i kapitala.Meuzavisnost situacija u kojoj
ponaanje meunarodnih aktera u velikoj mjeri utie na druge, sa
kojima oni stupaju u kontakt, ime sve strane postaju uzajamno
osjetljive i ranjive na akcije drugih.Laissez-faire ekonomija potie
od francuskog izraza koji doslovno znai pustiti na miru, koji su
Adam Smit i drugi zagovornici liberalne trgovine u 18., vijeku
koristili da opiu prednosti slobodnog kapitalizma bez mijeanja
vlade u ekonomska pitanja.Protekcionizam politika postavljanja
prepreka spoljnotrgovinskoj razmjeni, kao to su carine i kvote,
kojom se lokalna industrija titi od konkurencije.Teorija
hegemonistike stabilnosti pretpostavka da slobodna trgovina i
meudravni mir zavise od postojanja predominantne velike sile koja
je voljna i sposobne iskoristiti svoju ekonomsku i vojnu snagu za
unapreivanje globalne stabilnosti.Hegemon drava znatno monija od
drugih koja ima preovlaujui uticaj na globalne aktere.Kolektivna
dobra dobra koja svako koristi i za svakoga su vana, kao to je
ispravna voda za pie.Prema teoriji hegemonistike stabilnosti,
kolektivno dobro otvorene globalne privrede zahtjeva postojanje
jedne dominantne sile (hegemona) da bi bilo otvoreno i liberalno.
Ukoliko hegemon ne postoji ili nije voljan da svoju mo iskoristi za
obezbjeivanjetog kolektivnog dobra, drave e biti u iskuenju da ive
na tui raun umjesto da doprinesu ouvanju liberalne meunarodne
privrede.Oni koji ive ne tui raun (free riders) oni koji uivaju sve
prednosti kolektivnih dobara, ali za to ne plaaju nita ili sasvim
malo.Nulti zbir razmjena u kojoj ono to jedan konkurent izgubi
drugi konkurent dobija.Imperijalna preforsiranost teza Pola
Kenedija (1987) da e Amerika izgubiti mjesto prve ekonomske sile
svijeta, jer hegemoni biljee pad zbog toga to daju skupa globalna
obeanja koja premauju njihovu sposobnosti ispunjavanja tih
obeanja.Meunarodni reimi skup pravila i postupaka za donoenje
odluka kojima se koordinira ponaanje drava u takvim oblastima kao
to je meunarodna trgovina.Urugvajska runda multilateralni
trgovinski pregovori u okviru GATT koji su zapoeti 1986., a zavreni
1994., osnivanjem STO.Vlade pokuavaju da upravljaju kursevima
svojih nacionalnih valuta kako bi sprijeile inflaciju. Inflacija se
pojavljuje onda kada vlada izda previe novca u odnosu na robu i
usluge koji se u toj nacionalnoj privredi proizvode, odnosno, kada
koliina izdatog novca nije pokrivena.SAD su preuzele upravljanje
meunarodnim monetarnim sistemom, pored toga to su obezbjeivale
likvidnost one su preuzele i veliki dio bremena podmlaivanja
privrede Zapadne Evrope i Japana nakon Drugog svjetskog rata. Mada
je ovaj sistem dobro funkcionisao trokovi su se poveali i amerika
privreda je postala ranjiva na finansijske udare iz inostranstva.
Sticaj nekoliko dogaaja prijetio je da uniti monetarni sistem, to
je dovelo do krize u kojoj kolaps jedne nacionalne privrede i
nacionalne valute u modrenoj verziji trgovinske teorije domina vodi
ka fiskalnoj zarazi koja se nekontrolisano iri po cijelom
svijetu.Poslije 1971., predsjednik SAD, Riard Nikson neoekivano je
objavio ne konsultujui se sa saveznicima da SAD nee vie mijenjati
dolare za zlato. Uz cijenu zlata koja vie nije bila fiksirana
(fiksni valutni kurs) i bez garantovane konvertibilnosti dolara,
brentvudski sistem je propao a na njegovo mjesto je doao sistem
zasnovan na plivajuim valutnim kursevima. Finansijske krize su
postale uestale, grupa G-8 je pokuala preuzeti upravljanje valutnim
kursevima, ali nisu mogle da postignu konsenzus o najboljem nainu
upravljanja.Regionalna valutna unija udruivanje suvereniteta kako
bi se formirala jedinstvena valuta (kao to je euro u EU) i
jedinstveni monetarni sistem za zemlje pripadnice tog regiona, rije
je o sistemu koji regulie regionalna centralna banka unutar
valutnog bloka ne bi li smanjila vjerovatnou velike krize
likvidnosti.Amerika trgovinska politika odraava dva instinkta: s
jedne strane, zalaganje za liberalizaciju trgovine na stranim
tritima a s druge ublaavanje uticaja i uvoza na ameriku privredu i
stopu zaposlenosti. Upravo je svijest o ovoj zavisnosti leala u
osnovi uspjene odluke administracije Dorda V. Bua iz 2002., da
ponovo uvede samostalni predsjedniki mehanizam za brze pregovore
suspendovan 1994. Mehanizam za brze pregovore je ustupak koji je
Kongres SAD-a uinio predsjedniku omoguavajui mu da pregovara o
recipronom smanjenju carina sa drugim zemljama, to olakava SAD-u
postizanje bilateralnih sporazuma.Karte:GEOGRAFSKI UTICAJI NA
SPOLJNU POLITIKU kako se zemlje ponaaju prema drugim zavisi od
broja susjednih drava sa kojima se granie i da li su od mogue
invazije zatiene prirodnim branama. (SAD, V.
Britanija)TERITORIJALNE PROMJENE U EVROPI POSLIJE PRVOG SVJETSKOG
RATA ovaj rat je prekrojio evropske granice. Pobjednici sus e
sastali u Versaju pored Pariza i skicirali kazneni mirovni ugovor
koji je poraenoj Njemakoj i Austrougarskoj imperiji oduzeo velike
teritorije kao i od Rusije na zapadnom frontu koja je dovela
komuniste na vlast u novom SSSR-u (Savez sovjetskih socijalistikih
republika).DRUGI SVJETSKI RAT PREKROJIO KARTU EVROPE koalicija
Osovine velikih sila, koju su inile Njemaka, Italija i Japan,
nastojala je da osvoji i podijeli svijet u Drugom svjetskom ratu.
Poto ih je velika koalicija saveznikih snaga (SAD i SSSR)
savladala. Saveznici su podijelili Njemaku na etiri sekcije koje su
okupirale Britanske, Francuske, Amerike i Sovjetske trupe i
sprovele druge teritorijalne promjene, one su SSSR-u vratile najvei
dio teritorija koje je izgubio u Prvom svjetskom ratu a Njemaka je
kasnije podijeljena na dvije nezavisne drave, Istonu (Saveznu
Republiku) i Zapadnu (Demokratsku Republiku).NOVI CENTRI MOI U
GLOBALNOJ HIJERARHIJI 21 VIJEKA da bi procijenili mo drava
analitiari se najee oslanjaju na veliinu privrede jedne zemlje,
zato to ovaj indikator govori o potencijalu moi svake drave. SAD,
Kina, Japan, Indija i Njemaka su vodee zemlje.SJEDITE I GLOBALNA
MREA UN-a od svog osnivanja UN je nastojao da odgovore na stalno
rastue probleme u svijetu. One su zato proirile svoju
administrativnu mreu na svaki dio svijeta.GLAVNE SVJETSKE
CIVILIZACIJE: DA LI E NJIHOV SUKOB IZAZVATI SVJETSKI NERED? teza
Hantingtona o sukobu civilizacija.MEUNARODNI TOKOVI FINANSIJSKOG
KAPITALA kapital se kree posredstvom kredita kao i putem stranih
direktnih investicija u poslove locirane u zemljama razliitim od
zemlje investitora. Kretanje kapitala preko granica poraslo je
poslije 50-ih godina XX vijeka.SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA
POSTAJE GLOBALNA STO je po svojim pravilima prije meuvladina nego
nacionalna meunarodna vladina organizacija u kojoj se odluuje
konsenzusom, svaka njena lanica ima pravo veta.UVOENJE POLITIKE U
UPRAVLJANJE SLOBODNOM TRGOVINOM: GLOBALNA MREA REGIONALNIH
TRGOVINSKIH ORGANIZACIJA rije je o sporazumima koji su povezali
drave-potpisnice u gustu mreu preuzetih obaveza a planu
liberalizacije trgovine.PROPADANJE UMA I ZEMLJITA I IRENJE PUSTINJA
dezertifikacija: formiranje ili ekspanzija upropaenog suvog
zemljita koje je nastalo kao rezultat klimatskih promjena i
ljudskih aktivnosti. Konvencija UN-a o borbi protiv dezertifikacije
iz 1999., nastoji da zaustavi irenje pustinja.IGRA SMRTI U
BLISKOISTONOM KOTLU TERORA ARITE NA ZAPADNOJ OBALI drava Izrael je
osnovana 1948., na dijelu teritorije ranijeg britanskog
protektorata Palestine domovine muslimanskih Arapa i od tada vlada
zategnutost i teror u spornoj oblasti Zapadne Obale. Palestinski
naseljenici su ostali veinsko stanovnitvo u ovom regionu, ali je
nakon estodnevnog rata 1967., Izrael osnovao veliki broj naselja u
ovom regionu i nije pristao da vrati spornu teritoriju Arapima,
kako bi se zaustavili sve ei talasi palestinskih samoubilakih
teroristikih napada.DVA INDIKATORA VOJNE MOI: NACIONALNO BOGATSTVO
I VELIINA NACIONALNIH MANJINA mnogi ljudi koriste ekonomske
indikatore da bi mjerili mo nacija, jer velike privrede pruaju
sredstva za sticanje vojne moi. Druga mjera je projekcija moi u
smislu broja ljudi u uniformama u armijama, mornaricama i
vazduhoplovnim snagama drava.ZEMLJE NAORUANE NUKLEARNIM ORUJEM,
DANAS I SUTRA pored SAD-a, V. Britanije, Rusije, Francuske, Kine,
Indije, Pakistana i Izraela; bive sovjetske republike Ukrajina,
Kazahstan, Gruzija i Uzbekistan zadravaju nuklearno oruje koje su
naslijedile od SSSR-a. Vjeruje se da Juna Afrika danas posjeduje
sposobnost upotrebe nuklearnih bojevih glava u doba rata. Jo est
zemalja ima aktivne programe za razvoj nuklearnog oruja: Argentina,
Brazil, Iran, Irak, Libija, Sjeverna Koreja i Tajvan.RANJIVE NA
SANKCIJE ZEMLJE KOJE ZAVISE OD TRGOVINE I UVOZA ENERGIJE mnoge
zemlje su predmet spoljenjeg pritiska i ranjive na manipulacije
drava koje im nameu sankcije zbog ovih zavisnosti. Sankcije putem
bojkota i embarga, zavedene da bi se iznudile politike promjene u
zemljama zavisnim od uvoza mogu biti razorne.MOGU LI UGOVORI O
KONTROLI NUKLEARNOG NAORUANJA ZAUSTAVITI PROLIFERACIJU ORUJA?
1999., rasla je nada da e testiranje nuklearnog oruja biti
zaustavljeno ukoliko 44 drave sa nuklearnim kapacitetima ratifikuju
Sveobuhvatni ugovor o zabrani proba (CTBT). Nakon to su SAD
odbacile taj ugovor, ni ostale drave ga nisu htjele
potovati.Ljudska prava politika prava i graanske slobode koja se u
svijetu priznaju kao neotuiva prava svih pojedinaca u svim
zemljama; to je neto to im pripada samom injenicom da su
ljudi.Odnedavno postoji tendencija da se uspostavljaju trgovinska
partnerstva unutar odreenih regiona. SAD su prve poele s tom
praksom, jedan od njihovih regionalnih sporazuma je sklopljen
1989., Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA)
potpisale su ga Kanada, Meksiko i SAD 1993.Meuameriki sporazum o
slobodnoj trgovini (FTAA) niz pravila koja podstiu slobodu trgovinu
meu 34 demokratske zemlje Sjeverne i June Amerike.Liberalni
trgovinski reim moe opstati zahvaljujui podrci globalnih
institucija kao to je STO ili liberalnih regionalnih reima kao to
je FTAA. Sklonost zemalja da trguju sa regionalnim susjedima a ne
sa udaljenim regionima je dovela do stvaranja etiri velika
trgovinska bloka: Zapadna hemisfera, Evropa i Centralna Euroazija,
Azija i Okeanija i Afrika i Srednji Istok.Svjetska trgovina je
postala globalizovana, kako se trgovina sve vie razvija u odsustvu
trgovinskih barijera i kako se proiruju zone slobodne trgovine,
uveavaju se i pritisci za ouvanje liberalnog trgovinskog reima.
Multilateralne korporacije imaju sve veu ulogu u nastavku rast
trgovinskog liberalizma a njih podravaju i mone svjetske trgovinske
organizacije.PRITISAK STANOVNITVA ISCRPLJIVANJE RESURSA I OUVANJE
GLOBALNOG OKRUENJA (str. 515 574)Demografija prouavanje promjena
vezanih za populaciju, njihovih izvora i posljedica.Tragedija
zajednikih dobara metafora koja se esto koristi za objanjavanje
posljedica ljudskog ponaanja na ekoloke sisteme, to objanjava kako
racionalno samoivo ponaanje pojedinaca moe da ima destruktivne
kolektivne posljedice.Brzi rast svjetskog stanovnitva opisan je
pomou matematikog principa koji je 1798., izloio veleasni Tomas
Maltus, ukoliko se ne kontrolie, stanovnitvo se poveava po
geometrijskoj ili eksponencijalnoj progresiji, dok se sredstva za
ivot poveavaju samo po aritmetikoj progresiji.Eksplozija
stanovnitva od koje se strahovalo i za koju se svojevremeno
vjerovalo da e unititi Zemljine resurse, sada e, prema oekivanjima,
biti mnogo manje dramatina nego to se predvialo.Stope rasta
stanovnitva nisu iste u svijetu. Stanovnitvo raste mnogo bre u
zemljama u razvoju Globalnog juga nego u bogatim zemljama na
Globalnom sjeveru, a oekuje se da e se taj trend nastaviti. U
stvar, oekuje se da e broj stanovnika u industrijalizovanom svijetu
opadati.Prosta reprodukcija jedan par zamjenjuje sebe sa dvoje
djece, tako da e stanovnitvo te zemlje ostati stabilno.Nagli porast
stanovnitva Globalnog juga u XX vijeku lako se moe objasniti kao
kombinacija visoke stope raanja i brzog opadanje stope
smrtnosti.Moment sile stanovnitva kontinuirani rast stanovnitva do
kojeg e doi u predstojeim decenijama zbog velikog broja ena koje
sada stupaju u period kada mogu da raaju djecu.Evropa je izala iz
okvira proste reprodukcije i postala stanovnitvo u opadanju koje
karakteriu niska stopa raanja i sve vei broj ljudi koji prelaze
srednje doba.Demografska tranzicija objanjenje promjena stanovnitva
tokom vremena koje istie u prvi plan razloge opadanja stope raanja
i smrtnosti, tako da stanovnitvo neke zemlje moe da dostigne
stabilan nivo. Postoje dva pristupa koje demografske tranzicije
mogu da razviju, prvi, smanjenje stope smrtnosti samo po sebi moe
da stimulie opadanje stope prirataja. Drugo, demografske tranzicije
su nusproizvod modernizacije koja vodi ka promjenama vrijednosti u
pogledu eljenog obima porodice.Implozija stanovnitva naglo
smanjenje stanovnitva koje preokree prethodni trend u pravcu
progresivnog poveanja stanovnitva.Trend poveanja dugovjenosti mogao
bi se preokrenuti ukoliko globlano prenosive bolesti narue duinu
oekivanog ivotnog vijeka. Sumorna mogunost da smrtonosna zarazna
bolest smanji broj svjetskog stanovnitva nigdje nije dola toliko do
izraaja kao u irenju virusa ljudskog nedostatka imuniteta (HIV)
koji izaziva AIDS (sindrom steenog nedostatka imuniteta).Svjetska
zajednica je 1974., sazvala u Bukuretu prvu Konferenciju o
svjetskom stanovnitvu iji je cilj bio razmatranje rasta stanovnitva
u svijetu. Mnogi su tada zakljuili da je opadanje stope plodnosti
manje ili vie automatski rezultat ekonomskog rasta i zaloili se za
politike koje se usredsreuju na ekonomski razvoj. Deset godina
kasnije na Konferenciji o svjetskom stanovnitvu u glavnom gradu
Meksika, pojavio se novi konsenzus koji se zasnivao na izuzetno
velikom znaaju planiranja porodice. Na Meunarodnoj konferenciji o
stanovnitvu i razvoju (ICPD) koju su 1994., organizovale UN u Kairu
zakljueno je da se stabilizacija moe ostvariti samo u sprezi sa
naporima da se unaprijedi ljudski razvoj i kontinuirani ekonomski
rast, zahvaljujui poveanju multilateralne pomoi. Taj zakljuak je
potvren na Svjetskoj konferenciji o kontinuiranom razvoju koja je
odraana u Johanesburgu 2002. Multilateralna pomo pomo koja se prua
preko vie od dvije drave ili drugih meunarodnih aktera u cilju
kolektivne akcije protiv uoenih problema.Apsolutni jaz izmeu
dohodaka Globalnog sjevera i juga i dalje postoji, ali jaz u
ljudskom razvoju izmeu ljudi u bogatim i siromanim zemljama se
suzio, a mnogi optimisti vjeruju da e tehnoloka uda kao to su
genetski proizvedeni usjevi izvriti revoluciju u poljoprivredi i da
e prehraniti budue generacije. Genetski ininjering razvija hibridno
sjeme za nove biljke, a genetski modifikovani transgenetski usjevi
mijenjaju se ubacivanjem gena kako bi se razvila eljena
karakteristika. Neomaltuzijanci pesimisti koji upozoravaju na
globalne ekopolitike posljedice nekontrolisanog rasta
stanovnitva.Kornukopijanci optimisti koji dovode u pitanje analize
o ogranienjima rasta i tvrde da trita u sutini odravaju ravnoteu
izmeu stanovnitva, resursa i sredine.Prehrambena bezbjednost
pristup svih ljudi u svakom trenutku dovoljnoj koliini hrae za
aktivan i zdrav ivot.Ekologija se bavi uticajem ljudske aktivnosti
na ivotnu sredinu. Politika je zainteresovana za vrenje.
Ekopolitika se usredsreuje na to kako politiki inioci utiu na
percepciju upravljanja posljedicama ljudskog ponaanja na ivotnu
sredinu i politikim odgovorima na to.Enviromentalna bezbjednost
koncepcija koja priznaje da su enviromentalne prijetnje globalnim
ivotnim sistemima isto tako znaajne kao i opasnost od oruanih
sukoba.Odrivi razvoj ekonomski rast koji ne iscrpljuje resurse
neophodne za ouvanje rasta.Rat u Perzijskom zalivu 1990., izazvan
je pokuajem irakog predsjednika Sadama Huseina da pokori Kuvajt i
prigrabi njegovu naftu to je bio akt agresije. Obezbjeivanje
pristupa nafti u ovom regionu od izuzetnog je znaaja za ekonomska
bogatstva Globalnog sjevera jer gotovo sve zalihe nafte sjevera
potiu iz Perzijskog zaliva.Tokom XX vijeka potranja i potronja
nafte doivljavale su vrtoglav uspon. Kako bi se ostvario maksimalni
profit, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) pojavila se na
sceni kao znaajan kartel meuvladinih organizacija. OPEC je izuzetno
znaajan za globalno snadbijevanje naftom, Bliski istok je izuzetno
znaajan za OPEC, a zemlje koje zavise od uvoza nafte sa tog
nestabilnog podruja veoma su osjetljive ne potrese kao to je to
sluaj sa SAD.Diplomatija prinude upotreba prijetnji ili ograniene
oruane sile sa ciljem da se protivnik ubjedi da izmjeni svoju
spoljnu i/ili domau politiku. Naziru se ope crte novog energetskog
sistema koji e se zasnivati na drugaijim energetskim resursima kao
to su sunce, vjetar i drugi obnovljivi izvori energije kao to je
vodonik. Njihov razvoj e smanjiti zavisnost od nafte sa nesigurnog
Bliskog istoka. Meu poznatim tehnologijama, nuklearna energija je
esto bila isticana kao vodea alternativa, ali zbog bezbjednosnih i
finansijskih problema mnoge zemlje su bile primorane da smanje
svoje nuklearne programe.Tokom proteklih godina eksperti za klimu
su zakljuili da su klimatske promjene vee nego to se vjerovalo i da
nedvosmisleno postoji ljudski uticaj. Efekat staklene bate fenomen
koji uzrokuje planetarno zagrijavanje kada gasovi osloboeni
sagorjevanjem fosilnih goriva djeluju kao pokriva u atmosferi,
poveavajui na taj nain temperaturu.Meuvladin panel za klimatske
promjene (IPCC) prvi put je zvanino 1995., objavio vjerenje da su
ljudi djelomino krivi za globalne klimatske trendove.Ugalj je
osnovni izvor sumpornih i azotnih oksida u atmosferi. Kisele kie
padavine koje su postale kisele u kontaktu sa sumpordioksidom i
oksidima azota.Protokol iz Kjota 1997., je dokument kojim se od 28
industrijski razvijenih zemalja trai da smanje svoje sadanje
isputanje gasova u periodu izmeu 2008., i 2012. SAD su odbile da
prihvate ovaj sporazum.Program UN-a za zatitu ivotne sredine (UNEP)
Agencija UN-a osnovana 1972., kako bi prouavala naruavanje ivotne
sredine i predloila regulative za zatitu globalne sredine.ume su od
izuzetno velikog znaaja za ouvanje biodiverziteta zemlje i za
zatitu atmosfere i zemaljskih resursa. Biodiverzitet raznolikost
ivota na Zemlji. U tehnikom smislu on obuhvata tri nivoa
organizacije: genetsku raznolikost, raznolikost vrsta i raznolikost
ekosistema.Dezertifikacija stvaranje pustinja zbog erozije tla,
pretjeranog obraivanja zemlje i unitavanja uma to plodnu zemlju
pretvara u neproduktivno zemljite.Krenje i spaljivanje tropskih
prauma, kako bi se napravile farme i ranevi, dvostruko je
destruktivno. Sa take gledita klimatskih promjena, zelene biljke
uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere procesom fotosinteze a tako
se i unitavaju prirodni procesi koji uklanjaju gasove iz staklene
bate kada se sijeku ume.Meunarodni ugovori o zatiti sredine rasli
su po eksponencijalnoj stopi u toku posljednjih 80
godina.Enviromentalisti dovode u pitanje komercijalnu logiku
liberalnih ekonomista prije svega jer ekonomski rast i zatitu
sredine smatraju meusobno suprotstavljenim ciljevima.Jedna od prvih
posljedica brzog rasta stanovnitva, pored ekonomske ekspanzije koja
izaziva pretjerano poveanje zahtjeva za energijom i smanjenje
snadbjevanja iz prirodnih resursa, kako predvia Majkl Kler (2001)
moda e biti novo doba ratova za resurse u kojima e se budui
globalni sukobi sve vie voditi oko pristupa vitalim prirodnim
resursima, a manje e se voditi zbog sukoba interesa i ideologije u
borbi za vlast.MEUNARODNI ODNOSI U UVJETIMA UNIPOLARNOG SVIJETA
(str. 575-639)RAT stanje koje nastaje unutar drava (graanski rat)
ili izmeu drava (meudravni rat) kada akteri koriste nasilna
sredstva da unite svoje protivnike ili da ih primoraju na potinjeni
poloaj. Karl fon Klauzevi je rekao da je rat samo produetak
diplomatije drugim sredstvima.SUKOB neslaganje koje esto izbija u
meunarodnim odnosima oko interesa koji se doivljavaju kao
nepomirljivi.Tri osnovna naina na koja oruani sukob najee izbija:1.
Ratovi izmeu drava2. Graanski ratovi unutar drava3. Terorizam Jo od
1945., kada je okonan Drugi svjetski rat, nije protekao ni jedan
dan a da negdje nije voen rat. Krajem 2002., voeni su veliki oruani
sukobi na 38 mjesta u itavom svijetu, ukljuujui Afganistan, Irsku,
Obalu Slonovae i Filipine. Teroristiki napad od 11.9., smanjio je
povjerenje u sposobnost svijeta da uspostavi kontrolu nad nasiljem,
uprkost tome to se SAD i njegovi saveznici sveano obavezali da e
povesti pobjedonosni rat protiv globalnog terorizma. Vojni planeri
sada uoavaju mogunost da u budunosti mnotvo malih ratova vode
pripadnici neregularih milicija ili privatnih, odnosno
poluprivatnih snaga kao to su nevladii teroristiki pokreti koji e
se boriti protiv dravnih oruanih snaga.Uzroci rata se dijele na tri
kljuna kategorijalna nivoa: 1. pojedinani, 2. dravni i 3. globalni
sistem.1. POJEDINANI NIVO u izvjesnom smislu svi ratovi meu dravama
vode porijeklo iz odluka nacionalnih voa iji je izbor taj koji
konano odreuje da li e doi ili nee doi do oruanog sukoba. Za
razmatranje ovog nivoa bitno je pitanje ljudske prirode. Ovdje se
prihvata zakljuak iz Darvinove teorije: ivot je borba za opstanak
onih najsposobnijih. Odreeni broj teoretiara rat tumee kao steenu
kulturnu naviku, po njima agresija je osobina koju ovjek stie u
ranim danima kao rezultat socijalizacije (procesi kroz koje ljudi
ue i stiu odreena uvjerenja, vrijednosti i modele ponaanja koji su
prihvatljivi u drutvu. Ratna magla je izraz koji koristi Tolstoj da
bi opisao spremnost ljudi da poloe svoj ivot u velikim ili malim
borbama iji znaaj ponekad i ne shvataju.2. DRAVNI NIVO opte je
uvjerenje da razlike u vlasti, veliini, ideologiji, geografskom
poloaju, demografskoj dinamici etnikoj homogenosti, bogatstvu,
ekonomskim rezultatima, vojnim sposobnostima i nivou prosjenog
obrazovanja utiu na to da li e drave ui ili nee ui u rat. Tvrdnja
da na izglede za rat ponajvie utiu nacionalna svojstva i tip voa
koji donose politike odluke u ime drava zapravo je najvei izazov
neorealistikoj pretpostavci da meunarodne okolnosti predstavljaju
najsnaniju determinantnu ratovanja i da domai faktori nemaju ba
nikakav uticaj. Nove drave, koje za sobom nemaju dugu istoriju,
imaju najvie izgleda da budu poprite graanskih ratova i da uestvuju
u stranim ratovima. Visok nivo graanskih ratova i umjeanosti u
meunarodne sukobe na Globalnom jugu tijesno su povezani sa
injenicom da su gotovo sve te slabije razvijene zemlje nedavno
stekle nezavisnost od kolonijalista. Takoer geografski korijeni
oruanih sukoba danas se priznaju kao vaan inilac koji utie na
vjerovatnou nestabilnosti i ratovanja, pojaano je nadmetanje za
pristup najveim izvoritima nafte, gasa ili vode. Veina zemalja
Globalnog juga se slae sa realistima i njihovom tezom da oruje
doprinosti sigurnosti, pa su izgradile velike armije kako bi se
ouvale od potencijalne agresije ali i da bi kontrolisale vlastite
graane. Komunistiki teoretiari tvrde da je uzrok rata i kapitalizam
jer kapitalisti sprovode imperijalizam i kolonijalizam. Jo jedan
stav je da globalizacija dovodi do sukoba jer se koristi od
ekonomske razmjene neravnomjerno distribuiraju. Liberalisti tvrde
da je tip vlasti takoer bitan. Tako je Kant 1795., tvdio da kada
graani dobiju osnovna ljudska prava smanjit e se vjerovatnoa da e
te drave zapoinjati ratove. Takoer nacionalizam (ljubav i lojalnost
prema sopstvenoj naciji) po opem uvjerenju predstavlja ono izvorite
iz koga esto nastaju ratovi. Veina oruanih sukoba danas se hrani
nacionalistikim osjeanjima koja podstiu ratnu groznicu popraenu
otvorenim neprijateljstvom i prezirom prema neprijatelju o kome
postoji samo karikaturalna predstava. 3. GLOBALNI NIVO neorealizam
vidi rat kao neto to nastaje iz promjena na globalnom nivou, to
znai da je on proizvod decentralizovanog karaktera globalnog
sistema koji zahtjeva od suverenih drava da se oslone na samopomo
kako bi osigurale vlastitu sigurnost. Bezbjedonosna/sigurnosna
dilema tendencija drava da na defanzivno naoruavanje svojih
protivnika gledaju kao na prijetnju, tako da se u odgovor na tu
prijetnju naoruavaju, to onda dovodi do pada svaije sigurnosti.
Meunarodna anarhija takoer moe podstai izbijanje ratova, ali ona ne
daje cjelovito objanjenje promjena u nivoima rata i mira koje se
odvijaju tokom vremena. Takoer postoji stav da postoji neto u
dinamici svjetske politike to sistem drava pretvara u sistem ratova
moda je to anarhina priroda svjetske politike, njen nejaki pravni
sistem, neujednaena distribucija moi, neminovne destabilizujue
promjene u relativnoj moi osnovnih aktera ili neka kombinacija
strukturalnih odlika. Rat je takoer esto izbijao onda kada bi dolo
do promjena u vojnoj moi velikih drava. Mada nije bio neminovan,
rat je bio vjerovatan kad god bi odnos konkurentne moi drava bio
umanjen. Ako je suditi po teoriji tranzicije moi, periodi u kojima
su vojne sposobnosti suparnika gotovo neuravnoteene, stvaraju
neophodne uslove za globalni rat, dok velike nejednakosti
obezbjeuju mir ili, u najgorem sluaju, ogranieni rat. Na kraju se
kao razlog navodi teorija dugih ciklusa (tumaenje svjetske
historije koje se usredsreuje na repetitivne modele meudravnog
ponaanja, kao to opi ratovi koji zahvataju itav sistem u razliitim
intervalima poslije dugih perioda globalnog mira).Hegemon inokosna,
i u vojnom i ekonomskom pogledu dominantna drava; ona svoju mo
kojoj nema premca i koju niko ne dovodi u pitanje koristi za
uspostavljanje i nametanje pravila iji je cilj ouvanje postojeeg
svjetskog poretka i njenog poloaja u tom poretku.ORUANI SUKOB MEU
DRAVAMAGraanski rat rat izmeu frakcija unutar iste zemlje. Graanski
ratovi potiu iz slinih novonastalih uslova i koncentrisani su oko
nekoliko istaknutih pitanja, a to su: etnike grupe koje trae
autonomiju ili nastoje da za sebe stvore zasebnu dravu (Kurdi u
Turskoj, eeni u Rusiji), meunarodne borbe koje se vode za sticanje
kontrole neke postojee drave (Afganistan, Kolumbija, Peru, Ruanda,
ri Lanka i Sudan ratovi voeni zbog uspostavljanja dravne kontrole,
a bili podsticani etnikim, plemenskim ili vjerskim sporovima),
neuspjene drave (u kojima je vlast nacionalne vlade doivjela kolaps
i u kojima je izbila oruana borba izmeu suparnikih etnikih
milicija, ratnih gospodara ili kriminalnih organizacija koje
nastoje da steknu vlast i uspostave kontrolu nad dravom).Treba
istai nekoliko karakteristika graanskih ratova:1. Trend u pravcu
globalizacije spoljne intervencije u unutranjim sukobima 2. estina
- genocid i masovno unitavanje sa ciljem da se istrijebi
stanovnitvo itavih regiona postali su neto sasvim uobiajeno u
novijim graenskim ratovima (Ruanda - pleme Hutu podstaklo graene na
genocidno ubijanje, Sudan vlada nastoji da ouva vlast unitavanjem
manjinskih opozicionih grupa, zapoela politiku koja ima cilj da
razjedini i uniti narod na preteno hrianskom i antimistikom jugu)3.
Trajanje veinom traju dugo4. Rezistentnost na rjeenja putem
pregovora, shema graanskih ratova je da su domai neprijatelji
rijetko kada u stanju da okonaju borbe kompromisom postignutim za
pregovarakim stolom, preko polovine se zavravaju na bojnom
poljuUzroci graanskih ratovaGraanske ratove prouzrukuje iroki niz
ideolokih, demografskih, vjerskih, etnikih, ekonomskih,
socio-strukturalnih i politikih uslova. Graanski rat i revolucija
se istovremeno brane kao instrumenti pravde i osuuju kao nemoralno
prihvatanje nasilne promjene.Unutranja pobuna jedan od uzroka
graanskog rata, unutranje nasilje je reakcija na razoaranje i
relativnu oskudicu(shvatanje ljudi da su nepravedno lieni bogatstva
i statusa koji zasluuju). To naravno vai za veinu zemalja Globalnog
juga gdje je raspodjela bogatstva i mogunosti veoma
neravnomjerna.Secesionistike pobune nacionalni pokreti za
nezavisnost esto pokreu ratoveNacionalizam snano identifikovanje sa
sopstvenom nacionalnou ili etnikom grupom takoer moe da izazove
ratove protiv vlade.Etnonacionalni sukobi veoma esti, poslije
Drugog svjetskog rata, u multietnikim dravama izazvani starom
etnikom ili rasnom mrnjom.Neuspjene drave mnoge novonastale vlade
su slabane i raspadaju se u pokuaju da na efikasan nain ovladaju
regulativnom vlau koje im suverenitet po meunarodnom pravu daje u
upravljanju stvarima u okviru teritorijalnih granica. DEFINICIJA:
Neuspjene drave su vlade kojima prijeti opasnost da izgube
lojalnost svojih graana koji se bune protiv korupcije i
administrativnih neuspjeha, i u tom procesu izazivaju cijepanje
zemlje na posebne politike dijelove.Ekonomski izvori unutranjih
pobuna destabilizacija izazvana brzim rastom, kada modernizacija
izazove poveana oekivanja koja vlade nisu u stanju da zadovolje,
esto slijedi graanski rat.Meunarodne dimenzije unutranjeg
rataSpoljni faktori esto utiu na interne pobune. Neosporno je da
unutranji ratovi utiu na internacionalni sistem i obrnuto. Poto
velike sile imaju globalne interese, one su tokom historije bile
sklone da vojno interveniu u graanskim ratovima kako bi podrale
prijateljske vlade i svrgnule one neprijateljske. Kada bi to
uinile, ratovi unutar drava bi postali internacionalizovani.
Takoer, ovdje treba spomenuti diverzionu teoriju rata a to je
tvrdnja da lideri zapoinju sukob van zemlje kao nain da poveaju
nacionalnu koheziju u zemlji.TERORIZAMTerorizam predstavlja jo
jednu alarmantnu vrstu nasilja u savremenom svijetu. Instrumenti
terora su raznoliki, motivacije terorista razliite, eskperti se
slau da je terorizam upotreba nasilja ili prijetnja nasiljem, metod
borbe ili strategija da se postignu izvjesni ciljevi, da je njegova
svrha da izazove strah kod rtve, da je nemilosrdan i da nije u
skladu sa humaniitarniim normama i da je publicitet bitan faktor u
teroristikoj strategiji. DEFINICIJA: Terorizam je unaprijed
smiljeno politiki motivisano nasilje koje protiv neborbenih ciljeva
sprovode subnacionalne grupe ili tajni agenti, obino sa namjerom da
utiu na javnost.Terorizam je taktika nemonih protiv monih. Oni koji
trae nezavisnost i suverenu dravu, kao to je to sluaj sa Baskima u
paniji, predstavljaju olienje tenji koje pokreu teroristiku
aktivnost. Religija takoer ponekad racionalizuje teroristike
aktivnosti ekstremistikih pokreta, kao to je sluaj sa naporima
Sikha koji ele da stvore nezavisnu dravu Halistan na indijskoj
teritoriji, kao i sa islamskom ekstremistikom grupom Hamas koja eli
da destabilizuje Izrael. U XIX vijeku, terorizam je postao povezan
sa bombama koje su bacali anarhisti i ubistvima i unitavanjem
imovine koji su bili djelo nacionalistikih grupa. Teroristike grupe
se mogu smatrati nekonvencionalnim tipom nedravnih aktera u
globalnom smislu, koji se razlikuju po tome to koriste nasilje kao
primarni metod vrenja uticaja.Teroristi se definiu po sredstvima
(teror) a borci za slobodu po cilju (graanska sloboda) kojem
tee.Drave su esto finansirale, obuavale, opremale i pruale utoite
teroristima ije su aktivnosti ile na ruku njihovim spoljnim
ciljevima. Praksa takvog dravno sponzorisanog terorizma predstavlja
jednu od optubi koje su SAD podigle 2002., protiv tzv. osovine zla
(Irana, Iraka i Sjeverne Koreje) kao i protiv Kube, Libije, Sudana
i Sirije. Slino tome drugi su ranije optuivali SAD da sponzoriu
teroristike aktivnosti u Vijetnamu, ileu, Salvadoru, Nikaragvi i
drugdje. DEFINICIJA: Terorizam pod sponzorstvom drave /dravni
terorizam je zvanina pomo, obuka i naoruavanje stranih terorista,
koje omoguava neka drava u namjeri da ostvari svoje spoljnopolitike
ciljeve.Novi globalni terorizam Konvencionalno vienje terorizma kao
rijetke i udaljene pretnje po ljudska bia i sigurnost dovedeno je u
pitanje dogaajima od 11.9.2001., kada su primorali ljude da
preispitaju znaenje terorizma. Primarni proizvod 11.9., bilo je
usaivanje straha, upravo to je bio cilj terorista koji su poinili
ovaj uasni zloin. Izazivanje straha je sutinski cilj teroristike
igre. Prije 11.9., svrha terorizma je bila publicitet, zadobijanje
panje i simpatija za teroristike ideale. Teroristi su sada poeli da
se uputaju u novu praksu zbog novih ciljeva, oni sada ele veliki
broj poginulih kako bi prinudili neprijatelja da promjeni politiku.
Borba protiv terorizmaTerorizam se vie ne smatra sukobom izmeu
neprijatelja, ve je to rat globalnih dimenzija koji obuhvata sve i
svakog. Postoje dva pristupa borbi protiv terorizma:1. Otar
pristup, savjetuje prevenciju i preventivne udare koji bi omoguili
precizne napade i ubijanje terorista, a ukoliko to ne upije, brzu i
estoku odmazdu. Za ovu opciju je bio Donald Ramsfeld.2. Oni