MEUNARODNI ODNOSIPitanja i odgovori:INSTITUCIJE1. Sjedite
NATO-a, razlozi formiranja, organi, PFP? Alijansa 28 zemalja iz
Evrope i Sjeverne Amerike, angairanih da ispune ciljeve
Sjevernoatlantskog sorazuma potpisanog 1949. u Washingtonu. Sjedite
NATO-a je u Briselu. Razlozi formiranja: Zatita od SSSR-a, zatita
demokratskih principa zapadnoevropskih zemalja. Organi NATO-a:
Sjevernoatlantsko vijee, odbor za odbrambeno planiranje i grupa za
nuklearno planiranje, generalni sekretar, meunarodno osoblje.
Partnerstvo za mir je program koji je NATO 1994 ponudio
tranzicijskim i neutralnim zemljama sa ciljem uske saradnje u
vojnim i sigurnosno-politikim pitanjima, te moguom perspektivom
pristupa NATO. Osnovni uslov pristupa PfP je demokratska kontrola
vojnih snaga kroz vladu i parlament. Od novih lanica se oekuje da
se pridravaju osnovnih naela postavljenih u Vaingtonskom ugovoru:
demokratije, slobode pojedinca i vladavine prava; primjenjivanje
sigurnosnih pravila i procedura NATO; prihvatanje politike NATO; da
potuju naela, ciljeve i rezultate ukljuene u okvirni dokument
PfP.
2. Organi UN-a? Savjet bezbjednosti Generalna skuptina Ekonomski
i socijalni savjet Starateljski savjet Sekratarijat Meunarodni sud
pravde.
3. Sjedite MMF-a? Osnovan 1944. Sjedite u Vaingtonu
4. Pokret nesvrstanih, osnivai?Na inicijativu predsjednika
Socijalistike Jugoslavije Josipa Broza Tita 1961 g. u Beogradu su
se sastale voe 25 zemalja uglavnom bivih kolonija. Historijski
znaaj te Beogradske konferencije ogleda se u tome to je na njoj
formiran Trajni politiki savez, odnosno Pokret nesvrstanih. Zaeci
ovog pokrata seu u 1955, kada su se u Bandunu sastali predstavnici
29 azijskih i afrikih zemalja. I glavni cilj te konferencije je bio
izrada programa i strategije za borbu protiv kolonijalizma. Od 25
zemalja predstavljenih na Beografskoj konferenciji, on je narastao
u svjetski pokret sa vie od 100 zemalja.Primarni cilj je bio da se
izbjegne uvlaenje u hladnoratovsko nadmetanje ili u saveznitvo sa
velikim silama i da istovremeno unapreuju zajednike interese
nerazvijenog svijeta, primarno u oblasti ekonomske saradnje,
nauno-tehnolokog razvoja i rasta.Osnivai ovog pokreta se smatraju
Nehru, Tito, Naser, Nekrumah, Sukarno predsjednici Indije,
Jugoslavije, Egipta, Gane i Indonezije.Sutina ove platforme
ukljuuje napore za nove demokratske meunarodne odnose i na
svestranu saradnju meu svim zemljama i narodima. Glavni akcent je
na potrebu uvrenja ekonomske nezavisnosti, uslovima za privredni
razvoj i pravedniji meunarodni ekonomski poredak.5. Liga naroda,
razlog osnivanja, razlog neuspjeha?Woodrow Wilson je vjerovao da e
kolektivna sigurnos zaustativi ili sprijeiti ratove te je predvodio
napore na pronalaenju formule kolektivne sigurnosti u Pakt Lige
Naroda: Wilson, predsjednik SAD-a je zagovarao nacionalno
samoopredjeljenje kako bi se izbjegli problemi zbog kojih su se
velike imperije raspale, te da se uvede princip kolektivne
sigurnosti. Princip ravnotee snage je princip po kojem je neophodno
da se ima balans snaga u Evropi kako bi se onemoguila pojava buduih
hegemona. Uspostavom ravnotee snaga treba se kreirati sistem koji e
obezbijediti sigurnost i stabilnost. Princip kolektivne sigurnosti
podrazumijeva da je napad na jednu dravu isto to i napad na sve
drave lanice meunarodne organizacije, sve to kako bi se sprijeilo
ponavljanje II S.R.Glavni organi Lige naroda bili su: skuptina,
vijee (VB, Francuska, Italija, Japan) i stalni sekretarijat.
Sjedite je bilo u enevi.Wilson je prvi predsjednik SAD-a koji je
putovao van granica drave na mirovne pregovore. Liga naroda nije
prihvaena jer:1. Senat SAD-a nije prihvatio taj Wilsonov prijedlog,
a odbijen je jer Wilson nije izabrao senatore da idu s njim na
mirovne pregovore, zatim zbog politike IZOLACIONIZMA (odluka SAD-a
da se ne mijea u evropska politika pitanja) te zbog Wilsonovog
protukandidata republikanca Henry-a Cabot Lodge-a1. Zato to SAD
nije uestvovala u I S.R.Liga naroda, osnovana s ciljem da bude
glavni meunarodni subjekt ouvanja svjetskog mira, pokazala se
potpuno neuinkovitom i ona se poetkom Drugog svjetskog rata
(septembar 1939. godine) sama od sebe raspala.Razlozi propasti:1 -
Nije uspjela osigurati me. mir i sigurnost.2 - Nikad nije postala
univerzalna meunarodna organizacija.3 - Drave nisu bile spremne u
potpunosti pravno zabraniti rat, niti su preuzele vrstu obvezu
efikasne i zajednike intervencije protiv agresora.4 - Vodee drave
su vodile politiku poputanja spram njemakoj, japanskoj i
talijanskoj agresiji.6. Varavski pakt?Osnovan je 1955. sa ciljem
protutee NATO-u, inile su ga SSSR, Maarska, Poljska, Bugarska,
Istona Njemaka i Bjelorusija. SSSR je tako dobio legitimitet
meunarodnog okvira kao to je Varavski pakt. 1968.god., SSSR je
uguio Narodni ustanak u ehoslovakoj tako to je poslao trupe u
Prag.7. ASEAN?Udruenje naroda jugoistone Azije (ASEAN) osnovano
1967., u cilju promovisanja regionalne ekonomske, socijalne i
kulturne saradnje.8. Svjetska Banka: Osnovana je jula 1944., na
Monetarnoj i finansijskoj konferenciji UN-a u Breton Vudsu u Nju
Hempiru. Svjetska banka je prvobitno zamiljena da pomae projekte
rekonstrukcije nakon Drugog svjetskog rata i da pomae u razvoju
proizvodnih objekata i resursa u manje razvijenim zemljama.
Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Meunarodno udruenje za
razvoj (IDA) bile su dvije MVO institucije osnovane na
konferenciji, ali je izraz Svjetska banka skovan kao skraenica koja
se neformalno koristi za IBRD. Unutar sistema UN-a, agencije grupe
Svjetske banke, zajedno sa MMF-om, odgovorne su za najvei dio pomoi
zemljama u razvoju. Koordinaciju izmeu agencija Svjetske banke i
MMF-a sprovodi Komitet za razvoj Svjetske banke i MMF-a. Za razliku
od UN-a, Svjetska banka ima sistem teine glasa, taj sistem priznaje
razlike meu lanicama i smiljen je s namjerom da zatiti interese
velikih sila koje vie doprinose sredstvima Svjetske banke. SAD
imaju pravo veta. Danas Svjetska banka svoju politiku davanja
zajmova zasniva na cjelokupnoj ekonomiji zajmoprimaoca tj.,
njegovoj sposobonsti da dovoljno proizvodi kako bi bio u stanju da
vrati novac. Banka se tokom godina pretvorila u agenciju za razvoj
posveenu rjeavanju problema ekonomskog i politikog razvoja i
odnedavno, odranju ivotne okoline.Sjedite u Washingtonu.9.
Meunarodni monetarni fond (MMF)Kako se Drugi svjetski rat
pribliavao kraju, SAD su povele saveznike u stvaranje Meunarodnog
monetarnog fonda (MMF) na Konferenciji u Breton Vudsu 1944.
Prvobitno je teio stvaranju globalne institucije koja bi odrala
stabilnost valutnog kursa, danas je to jedna od 16 specijalizovanih
agencija unutar UN-a. Primarni cilj MMF-a je stabilizovanje
meunarodnog monetarnog kursa. Svoja sredstva dobija od svojih drava
lanica. Glasanje u MMF-u ima vanost prema monetarnom doprinosu
zemlje, to znai da glas bogatijih drava ima veu teinu. Ostali
ciljevi MMF-a su:Promovisanje meunarodne monetarne
saradnjeOlakavanje irenja meunarodne trgovinePromovisanje
stabilnosti kursaUspostavljanje multilateralnog sistema
plaanjaNjegovanje povjerenja meu lanovima MMF-aDodjeljivanje
raspoloivih sredstava i dr.10. Svjetska trgovinska organizacija:
Poslije drugog svjetskog rata, SAD su pripremile preliminarni plan
za stvaranje Meunarodne trgovinske organizacije (MTO) koja je
trebala da bude jedna od tri glavne organizacije koje bi podsticale
poslijeratnu svjetsku privredu. Na sastanku u enevi 1947., dvadeset
tri drave su postigle sporazum o brojnim bilateralnim carinskim
ustupcima koji su zapisani u zavrni dokument nazvan Generalni
sporazum o tarifama i trgovini (GATT), koji je postao manje
ambiciozan reim kojim se upravljalo svjetskom trgovinom. GATT-ove
procedure poravnanja za rjeavanje pitanja carinskih barijera
trgovini bile su krajnje prenapregnute kada su se svjetski
ekonomski uslovi pogorali, a ti problemi su pomogli da se
obezbijedi podrka za jau, zvaniniju MTO koja bi rjeavala pitanja
sve veih ekonomskih opasnosti po svjetsku trgovinu i prosperitet.
Ta ekonomska kriza svjetskih razmjera stvorila je uslove za konano
gaenje GATT-a i stvaranje Svjetske trgovinske organizacije (STO).
Kao i sve krupne odluke kojima su stvorene dananje kljune MVO,
osnivanje STO su podrale i SAD i druge vodee ekonomije svijeta iz
G-7. Urugvajska runda pregovora zavrena je 1993., kada su se lanice
GATT-a dogovorile da svoju privremenu organizaciju zamijene stalnom
Svjetskom trgovinskom organizacijom. STO je poela sa radom
1.1.1995., SAD su lan-osniva ove organizacije.G-7 grupa glavnih i
najrazvijenijih industrijskih demokratija koju ine SAD, Britanija,
Francuska, Japan, Njemaka, Kanada i Italija, koje se sastaje na
redovnim ekonomskim konferencijama na vrhu, sada je sa ukljuenjem
Rusije poznata kao G-8.STO je organizovana kao policajac za
pravednu trgovinu, ovlaena je da rjeava sporove koji se javljaju
meu trgovinskim partnerima. Glavni cilj joj je da obezbijedi
nesmetanu, predvidljivu i slobodnu trgovinu. Sadanji cilj je da
prevazie regionalne i blokovske sporazume o trgovini i zmjeni ih
integrisanim i sveobuhvatnim svjetskim sistemom liberalne ili
slobodne trgovine.Sr pritubi je da STO podriva tradicionalno
zakonsko pravilo kojim se zabranjuje mjeanje u unutranje stvari
suverenih drava, ukljuujui upravljanje ekonomijom unutar
teritorijalne jurisdikcije drava.
TEORIJE1. Liberalizam, realizam i konstruktivizam?
(Razlike)REALIZAMLIBERALIZAMKONSTRUKTIVIZAM
- anarhija- mo i sigurnost: vojna i ekonomska- drave- anarhija-
meunarodne institucije- drave- trgovina- ekonomski odnosi-
anarhija- ideje, vrijednosti, identiteti i diskurs - mo
REALIZAMKorijeni realizma: antiki grki istoriar Tukidid
(Peloponeski ratovi izmeu Atine i Sparte 431-404.pne), pisanja
Kautilija, Nikolo Makijaveli (XVI v) , Tomas Hobs (XVII
v)Zagovornici: E.H. Kar, Dord F. Kenan, Hans Morgentau, Rajnhold
Nibur, Kenet Tompson.Realizam teorija bazirana na pretpostavci da
je svjetska politika u sutini i nepromjenjivo borba meu dravama od
kojih svaka gleda sopstveni interes za premo i poloaj u uslovima
anarhije, pri emu svaka od konkurentskih drava tei za ostvarivanjem
sopstvenih nacionalnih interesa.Realpolitika teoretski pogled koji
tvrdi da drave treba da se pripremaju za rat kako bi odrale
mir.Karakteristike realizma: Smatra dravu za najznaajnijeg inioca
na svjetskoj sceni, jer ne odgovara nikakvoj vioj politikoj vlasti.
Pretpostavlja da su sukobi interesa meu dravama neizbjeni. Svrha
vjetine rukovoenja dravom jeste da se obezbijedi opstanak nacije u
neprijateljskom okruenju. U tom cilju, nijedan nain nije znaajniji
nego sticanje moi, a nijedan princip nije znaajniji nego samopomo.
Realizam moe da se sumira u obliku deset pretpostavki i
odgovarajuih stavova:1) Ljudi su po prirodi usko sebini i sa
moralnim propustima2) Najvee ljudsko zlo je nagonska udnja za moi i
za pokoravanjem3) Mogunost uklanjanja nagona za moi je utopijska
tenja4) Meunarodna poltiika je prema Hobsu borba za mo, rat svih
protiv svih5) Osnovna obaveza svake drave jeste da se unapredjuje
nacionalni interes 6) Anarhina priroda meunarodnog sistema diktira
dravama potrebu da stiu dovoljne vojne sposobnosti kako bi mogle
odvratiti napad potencijalnih neprijatelja7) Ekonomija je od manjeg
znaaja za naconalnu bezbjednost nego vojna mo8) Saveznici mogu
uveati sposobnost drave da se brani, ali ih ne treba uzimati zdravo
za gotovo9) Drave ne smiju nikada povjeriti zadatak samozatite
meunarodnoj bezbjednosnoj organizaciji ili meunarodnom pravu10) Ako
sve drave tee da maksimiraju svoju mo, doi e do stabilnosti kroz
odravanje ravnotee moiPo realizmu kljuni akteri su drave jer drava
ima monopol nad upotrebom sile i plaaju joj se porezi to znai
priznavanje draveDa bi imali sigurnost potrebna je mo a za realizam
kljuna je vojna mo; akumulacija ekonomske moi dovodi do akumulacije
vojne moi o dovodi do sigurnostiRealizam je protiv humanitarnih
intervencija , otvorena pisma po realizmu ne postoje kao i
oekivanja da neko drugi rijeava probleme nae drave, oni ne vjeruju
u meunarodne institucije, ne priznaje pojmove legitimnog i legalnog
i koriste meunarodne institucije samo kada imaju korist od toga,
kada nemaju korist tada ih ignoriuLIBERALIZAMNastao: poetkom XX
vijeka.Liberalizam paradigma zasnovana na nadi da primjena razuma i
univerzalnog morala na meunarodne odnose moe dovesti do sreenijeg,
pravednijeg i kooperativnijeg svijeta i da se meunarodna anarhija i
rat mogu drati pod kontrolom putem institucionalnih reformi koje
daju ovlaenja meunarodnim organizacijama i zakonima.Zagovornici:
Alfred Cimerman, Norman Endel, Dems orvel i Vudro Vilson, Imanuel
Kant, an ak Ruso i Adam Smit.Karakteristike liberalizma: Naglasak
na uticaju ideja na ponaanje, jednakost, dostojanstvo, sloboda
pojedinca, potreba zatite ljudi od pretjerane dravne regulative.
Posmatra pojedinca kao skup moralnih vrijednosti i vrlina i tvrdi
da ljudska bia treba posmatrati kao cilj umjesto kao sredstvo.
Naglaava moralni princip prije nego tenju za vlau i institucije
prije nego sposobnosti kao sile koje oblikuju odnose izmeu drava, a
politiku na meunarodnom nivou ne definie kao borbu za mo i presti
nego prije kao borbu za saglasnost. Slobodna trgovinaLiberalni
idealisti poslije I svjetskog rata privatili su pogled na svijet
koji je naglaavao snagu ideja u upravljanju sudbinom svijeta, pri
emu su se oslanjali na slijedea ubjeenja:1) Ljudska priroda je u
osnov dobra ili altruistina2) Osnovna ljudska briga za dobrobit
drugih ini napredak moguim3) Greno ili loe ljudsko ponaanje, npr
nasilje, nije rezultat greke ljudske prirode, nego loih
institucija4) Rat i meunarodna anarhija nisu neizbjeni i uestalost
ratova bi se mogla smanjiti jaanjem institucionalnih rjeenja koja
bi doprinijela njihovom nestanku5) Rat je globalni problem ije
suzbijanje zahtjeva kolektivnu i multilateralnu a ne nacionalnu
akciju6) Reforme moraju biti inspirisane saosjeajnom moralnom
brigom za dobrobit i bezbjednost svih ljudi7) Meunarodna zajednica
mora se reorganizovati da bi se eliminisale institucije koje rat
ine vjerovatnim, a drave moraju reformisati svoj politiki sistem
tako da demokratska vlada i graanske slobode unutar drava mogu da
zatite ljudska prava i pomognu u smirivanju odnosa izmeu
drava.KONSTRUKTIVIZAMKonstruktivizam predstavlja objektiv za
kritiko miljenje o tome kako se mogu konstruisati teorije
meunarodnih odnosa, kao i vrste premisa i pretpostavki koje svaki
teoretiar realno treba da postavi kao polazite pri objanjavanju
svjetske politike. Konstruktivizam predstavlja put ka teoretskom
tumaenju tako to naunike podsjea da se poimanje svjetske politike
mora organizovati da bi se pristupilo ispitivanju.Konstruktivisti
naglaavaju znaaj zajednikih ideja i razumjevanja koja se razvijaju
izmeu uesnika na svjetskoj sceni kroz njihovu meuzavisnost.Polazi
od pretpostavke da anarhija nije fiksna, nae relacije i svjetski
poredak su faktori moi; anarhija nije faktor ona je samo ono to mi
od tog pojma napravimo, ideje su bitne kao i vrijednostiRivalstva
meu dravama nisu predodreena svi mogu meusobno suraivatiDrave nisu
jedini faktor, postoje i NVO, internacionalne organizacije i dr.2.
Zagovarai liberalizmaWoodrowWilson, Montesqiueu, Locke, Kant, A.
Smith, Rosseau, J.S. Mill, Richard3. Zagovarai realizmaHans
Morgenthau, George Keenan, Henry Kissinger, E.H. Carr, Reinhold
Niebuhr, Kenneth Thompson4. Anarhija je kljuni faktor meunarodnih
odnosa u teoriji?Realizma5. U Realizmu anarhija je kljuni faktor,
dok anarhiju neto manje zagovara teorija liberalizma.6. Glavna teza
Realizma?Kljuni akteri u MO su drave jer drava ima monpol na
upotrebu sile i plaaju joj se porezi to znai priznavanje drave.7.
Prema teoriji realizma meunarodna saradnja nije mogua u: sigurnosti
i ekonomiji.8. Liberalizam: sloboda pojedinca. 9. Realizam: drave
treba da se pripremaju za rat kako bi odrale mir.10. Imperijalizam:
Nametanje moi.11. Konstruktivizam: Znaaj ljudi i grupa. Polazi od
uvjerenja da je svijet neka vrsta drutvene konstrukcije, da se
stalno mijenja a ljudi su nosioci promjena.12. Neorealizam: Drave
tee moi kao sredstvo za preivljavanje.13. Anarhija kljuni faktor
REALIZMA, a drava REALIZMA (takoe) (ili konstruktivizma
provjeriti)
14. Opstanak najsposobnijih? Realizam
15. BihejviorizamU najkraem, bihejviorizam jeste pristup
prouavanju meunarodnih odnosa koji naglaava primjenu naunih metoda
i koji insistira da se puna panja posveti politikom znaaju naunog
istraivanja.Bihejvioristi, takoe, naglaavaju potrebu za egzaktnim
empirijskim podacima o karakteristikama zemalja i kako se ponaaju
jedna prema drugoj. U najkraem, bihejvioristiki pogled insistira na
uporednom i kvantitativnom prouavanju meunarodnih
odnosa.Bihejviorizam pokret u metodolokim istraivanjima koji u
prouavanju svjetske politike ukljuuje rigoroznu naunu analizu, kako
bi se zakljuci o odbrascima ponaanja temeljili na mjerenju,
podacima i dokazima, a ne na spekulacijama i subjektivnim
uvjerenjima i procjenama.16. Novi svjetski poredak?Velika trojka
voa Vinston eril, Frenklin Ruzvelt i Josif Staljin su se sastali na
konferenciji u Jalti u februaru 1945. godine da bi stvorili novi
svjetski poredak, kako bi se rijeila poslijeratna teritorijalna
pitanja i postupak glasanja u UN u cilju kolektivnog upravljanja
svjetskim poretkom. Poto su se meunarodni dogaaji brzo odvijali,
predsjednik Bush je poeo da govori o stvaranju novog svjetskog
poretka nakon pada komunizma. Ovu frazu prvi put je upotrebio
11.septembra 1990.god u govoru u kojem je iskoristio invaziju Iraka
na Kuvajt, da predstavi svoju viziju budunosti. Naime, u svijetu
koji se tako brzo mijenjao, stari suparnici, poput SAD i Sovjetskog
Saveza, mogli bi da rade zajedno i dijele odgovornost u cilju bolje
budunosti.17. Demokratski mir?Demokratski mir- liberalna teorija po
kojoj trajni mir zavisi od produbljivanja liberalnih demokratskih
institucija unutar drava i njihovog irenja u svijetu, s obzirom na
gvozdeni zakon po kome demokratije ne vode meusobne ratove.18.
Teorija domina?Teorija domina metafora popularna tokom hladnog rata
koja je predviala da ako jedna drava potpadne pod uticaj komunizma,
to e se isto dogoditi i njenim susjedima u lananoj reakciji.Teorija
domina pad Junog Vijetnama treba dovesti do pada drugih zemalja:
Kuvajt i dr.
MEUNARODNI ODNOSI1) Akteri (subjekti) meunarodnih odnosa? Drava
Multinacionalne korporacije Meunarodne organizacije (NVO i VO)
Vojno politiki savezi Transnacionalne religijske organizacije Grupe
ljudi i ovjek
2) Faktori meunarodnih
odnosa?GeografskiDemografskiResursiEkonomijaVojniPravni
TehnolokiNacionalniFaktori meunarodne vanjske politike:a) Unutranji
ili domai faktori su:1) Politiki sistem i dravni oblik,2) Ekonomski
sistem i ekonomski potencijal,3) Vojna mo,4) Kulturna i
komunikacijska premo,5) Supremacija u procesu globalizacije,6)
Socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje.
b) Vanjski faktori:1)meunarodni sistem ili oficijelno
uspostavljen sistem relevantnih meunarodnih faktora,2) vojna mo u
kontekstu raspodjele snaga i diktata koji vri jedna strana (SAD i
NATO), nasuprot teorijama o bipolarnosti i ravnotei snaga,3)
meunarodna saradnja i sve izraenija konfliktnost,4) stanje i
potencijal meunarodne ekonomije labavih institucija prava i
morala.
3) Spoljnopolitika
sredstva?UbjeivanjeObeanjePrijetnjaNagradaKazna iPrinuda4) Naini i
sredstva (instrumenti) openja MO? Diplomatija Javno miljenje i
propaganda Ekonomska sredstva i instrumenti Vojna sredstva.
5) Tipovi MO:
Ravnotea snagaHladni rat - bipolarizamMiroljubiva aktivna
koegzistencija
6) Teorije MO:
Teorija sile i konflikta,Teorija igreTeorija
integracijeKibernetika i komunikacijska teorijaSistematska
teorija.
7) Glavne teorije sile: Realistina teorija Teorija rata i mira
Teorija faktora i polova Teorija meunarodnog ekvilibrija
Marksistika klasna teorija Savremene teorije
8) Tri teorijske perspektive u modernim MO: Liberalizam i
neoliberalni institucionalizam Realizam i neorealizam Radikalizam i
konstruktivizam9) inioci u meunarodnim odnosima? Svjetsko trite,
Geografski faktor, Vojna mo, Nacija10) Dva najvanija elementa u MO?
Nacionalni interes drave Sila kao sredstvo ostvarenja tog
interesa.DOKTRINE1. Bushova doktrina?Od 2001-2008. godine. Vodio je
politiku unilateralizmaBuova doktrina deklaracija da SAD
namjeravaju da se globalno ponaaju u skladu sa svojim nacionalnim
samointeresima, bez nunog odobrenja drugih i preduzmu unilateralnu
preventivnu akciju protiv bilo koje bezbjednosne prijetnje kao to
je Irak da bi se nanio poraz prije nego to se ugroze SAD.Buova
doktrina Jednostrana politika predsjednika Dorda V. Bua koja
proklamuje da se SAD donositi odluke samo da bi zadovoljile
pretpostavljene nacionalne interese, a ne da bi udovoljile albama
drugih zemalja ili pridobile njihove simpatije.2. Reganova
doktrina?Obaveza Reganove administracije da e SAD pruiti podrku
antikomunistikim pobunjenicima koji nastoje da zbace vlade koje
podrava SSSR. Pomo Avganistanu da ne padne pod uticaj komunizma.3.
Klintonova doktrina?Klintonova doktrina Politika aktivnog ukljuenja
Klintonove administracije u svjetske poslove da bi se podstaklo
irenje miroljubive liberalne demokartske zajednice.Klintonova
Strategija nacionalne bezbjednosti za novi vjek iz 1997.god.
opravdava vojnu intervenciju SAD, ako treba da se odgovori olakaju
i/ili imitiraju posljedice humanitarnih katastrofa. Spremnost za
angaovanje vojnih snaga na ovaj nain, definie ono to je nazvano
novi intervencionizam, jedan od temelja Klintonove doktrine i
glavnog opravdanja operacije na Kosovu 1999. 4. Wilsonova
doktrina?Za razvoj liberalizma, posebno u SAD, naroito je zasluan
Woodrow Wilson. Wilsonova liberalna doktrina se moe saeti u sledeim
stavovima:1) Rezultat novijih promjena u meunarodnim odnosima je
vee jedinstvo izmeu drava svijeta, pri emu razliite forme vladavine
bivaju postepeno zamjenjivane oblicima vladavine zasnovanim na
predstavnikoj demokratiji i narodnoj kontroli vlasti;2) Kao to je
demokratrski politiki sistem uslov miroljubive vanjse politike,
isto tako je od znaaja da drutvo drava bude u cjelini
demokratizovano;3) Demokratija treba da bude viena kao mehanizam
realizacije ljudskih prava kroz vladine institucije na naine koje
odredi volja naroda;4) Uzroci ratova nalaze se u razliitoj snazi
drava i posebno njihovoj razliitoj veliini teritorije i gustini
stanovnitva, kao i tenji da se ne dopust jaanje konkurentskih
sila.5) Imperijalne pojave koje nastaju kao rezultat razlike u
snazi drava, mogu se efikasno sprijeiti stvaranjem univerzalne
meunarodne organizacije koja treba da razvije metode za mirno
rjeavanje sporova u okviru svojih tijela;6) Uspostavljanjem
meunarodne organizacije, male drave treba da dobiju zatitu od mogue
agresije ili osvajanja, dok vleike drave treba da dobiju instrument
koji bi omoguio da se otklone uslovi za izbijanje novog svjetskog
rata;7) Ovi uslovi treba da obezbijede univerzalnost lanstva u
organizaciji;8) Meunarodna globalna organizacija treba da bude
zasnovana na principu kolektivne bezbjednosti u koju se prava
lanica prenose na ovu instituciju, odnosno dravama se umanjuje
sloboda spoljnopolitike akcije i posebno pribjegavanje nasilnim
sredstvima, pri emu se lanice organizacije obavezuju u pruanju
svakog vida pomoi u otklanjanju sukoba;9) Tajni ugovori i savezi bi
trebalo da se zabrane10) Drave odmah po ulasku u meunarodnu
organizaciju treba da pristupe pregovorima o razoruavanju,11) Drave
se moraju odrei svakog zahtjeva da nadjaaju ili osvoje slabiju
dravu,12) lanice organizacije moraju da se odreknu prava da u
svojim sporovima sa drugim lanicama meunarodne zajednice u sluaju
sukoba odmah primjenjuju silu.Wilson je bio jedan od naeih kritiara
ravnotee snaga i on se zalagao za princip kolektivne bezbjednosti,
tj. sistem svjetskog poretka u kojem e agresija bilo koje drave
biti suoena sa kolektivnim odgovorom.
5. Niskonova doktrina?Stav predsjednika Niskona da saveznici SAD
treba da snose vei teret svoje odbrane.Predsjednik Riard Nikson je
inicirao nov pristup odnosima sa SS, koji je 1969. Godine i zvanino
prozvao detantom.-Od koegzistencije do detanta.6. Karterova
doktrina?Izjava predsjednika Dimija Kartera o spremnosti SAD da
upotrijebi vojnu silu da bi zatitila svoje interese u Persijskom
zalivu (pristup naftnim izvorima). 7. Monroeva doktrina?Objavljena
1823. Godine od strane predsjednika Jamesa Monroa. Monroeva
doktrina zakljuuje da je bilo kakvo europsko mijeanje u zemljama
Novog svijeta neprihvatljivo i daSADse nee mijeati u konflikte
izmeu europskih drava.8. Thrumanova doktrina?Trumanova doktrina -
izjava predsjednika da e SAD pribjei intervenciji da bi pomogla
narode koji su stali na stranu SAD-a u borbi protiv spoljnog
potinjavanja. Ta strategija, nazvana obuzdavanje, nastojala je da
sprijei ekspanziju sovjetskog uticaja tako to bi okruila sovjetski
savez i zastraila ga prijetnjom vojnog napada.Nuena je finansijska
pomo Grkoj i Turskoj ukoliko se odupru komunizmu 1947. 9. Leonid
Brenjev Doktrina?Ako neka drava skrene sa puta socijalizma ostale
drave je imaju sprijeiti.10. Ruzveltov program (Doktrina)Ujednom
amandmanuTheodora Rooseveltaiz1904., zakljuuje se daSADima pravo
nastupati kao "internacionalna policija" ako seKaripskei
Srednjoamerike drave ponaaju "necivilizirano". Ovaj dodatak esto je
prizivan kao podrka mijeanju SAD-a uLatinskoj AmericitijekomHladnog
rata.11. Joidina doktrinaTradicionalna japanska bezbjednosna
politika izbjegavanja sporova sa suparnicima, spreavanje ratova
niskim vojnim izdacima i promovisanje ekonomskog razvoja kroz
spoljnu trgovinu.
I SVJETSKI RAT1) Uzroci I svjetskog rataBritanija je dominirala
svjetskom politikom u 19 vijeku i imala najrazvijeniju pomorsku
silu. Poslije ujedinjenja 1871. Godine, Njemaka je napredovala i
osnaivala vojsku i mornaricu. S usponom Njemake, ravnotea sile se
pomjerala kako su njena sve vea snaga i globalne aspiracije
mijenjale evropski geopolitiki pejsa. Pri prelasku u 20 vijek
Rusija se takoe irila i postajala prijetnja Njemakoj. Austrougarska
je slabila, to je Njemakoj poveavalo strah od Rusije i smatrali su
da je najbolje povesti kratkotrajan, lokalizovan i pobjedniki rat.
Austrougarska je povela rat protiv Srbije, i to se pokazalo
ozbiljnim promaajem u procjeni. Tada je formirana Trojna antanta
(Francuska, Britanija i Rusija) koja se suprotstavila Centralnim
silama (Njemaka, Austrougarska i Otomansko carstvo). Amerika je ula
u rat 1917. Godine kada se rat proirio preko okeana, i tada je rat
porpimio prvi put u istoriji svjetske razmjere. 2) Zemlje
pobjednice I svj. rata?Francuska, Britanija, Rusija (Italija, SAD,
Srbija)
II SVJETSKI RAT1) Uzroci II svjetskog rataNjemaki nacionalizam
potpirio je latentan iredentinizam i pruio opravdanje za irenje
njemakih granica da bi se povratile provincije izgubljene u ranijim
ratovima, ali i da bi se obuhvatili Nijemci koji ive u Austriji,
ehoslovakoj i Poljskoj. Uspon faizma oivio je tenje i zagovarao
najekstremniju verziju realizma, machtpolitik (politika sile), da
bi opravdao nasilno iranje njemake drave i drugih sila Osovine.
Njemaka se nije mogla pomiriti sa kaznenim uslovima I svjetskog
rata, rezultatima Versajskog ugovora (razaranje vojne sile, gubitak
Alzas-Loren, nametanje visokih reparacija). 2) Predsjednik SAD-a u
vrijeme II svj. rata?Ruzvelt, a nakon njega Truman3) Kojom
invazijom je zapoeo II svj. rat?Japanska invazija Mandurije 1931.
Godine i Kine 1937. Godine, bile su praene okupacijom Abisinije od
strane Italije 1935. I Albanije 1939. Godine, a i intervencije
Njemake i Italije u panskom graanskom ratu 1936-1939. Godine,
podravajui faiste pod vostvom Franciska Franka. Poto je Njemaka
okupirala ostatak ehoslovake marta 1939.
4) Ukljuivanje SAD-a u II svj. rat?7. Decembra 1941. Godine
Japan napada Perl Harbur, i Frenklin Ruzvel se ukljuuje u
rat.Hladni ratUzroci i evolucija hladnog rataPostoji nekoliko
postuliranih uzroka tree hegemonistike borbe za dominaciju.Prvu
zagovaraju realisti. Oni kau da je hladni rat rezultat tranzicije
sile koji je izbacio SAD i SSSR na vrh meunarodne hijerarhije, zbog
ega je svaka od njih prirodno postala sumniava prema drugoj, a
njihov rivalitet neizbjean. Okolnosti su svakoj supersili davale
razloga da se boji i bori protiv potencijalnog globalnog vodstva
one druge i podsticala je svaku od protivnikih supersila da ostvari
i uspostavi dominantan utjecaj u svojoj sopstvenoj sferi utjecaja
ili odreenom podruju svijeta.Ovaj rat je trajao 42 godine (1949
1991) s ciljem da se ogranii ekspanzija protivnika i osvoji prevlas
u svijetu.Drugo tumaenje je da je hladni rat bio prouetak uzajamnog
prezira supersila za proklamirane stavove druge strane o politici i
ekonomiji. SAD je od straha od marskizma podsticao pojavu
antikomunizma kao suprotstavljene ideologije i krenula je u
misionarski rat da zauzdaju i uklone ateistiko komunistiko
zlo.Sovjet je s druge strane smatrao da kapitalizam ne moe da
koegzistira sa komunizmom.Mnogi opisuju ovaj rat kao neto
ukroijenjeno u psiholokim injenicama, pogotovo pogrenim predstavama
supersila o motivima druge strane.Dodatni faktori koji potiu iz
suprotnih interesa, ideologija i predstava su nesumnjivo
kombinacijom proizveli ovo eksplozivno ameriko-svojetsko
hegemonistiko drutvo. Priroda hladnog rata mijenjala se tokom
njegovog trajanja.HLADNI RAT, TREI SVIJET I POLITIKA
NESVRSTAVANJAVeina teoretiara se slae da je u poetku hladni rat bio
usredsreen na evropske probleme i na prepravljanje evropskih
granica.SSSR je imao najvie stradanja u antifaistikoj koaliciji.
SSSR je izgubio preko 20 miliona ljudi i zato je bio odluan u
namjeri da se gesotrateki, vojno i politiki onemogui bilo kakva
nova agresija sa Zapada.Druga bojazan SSSR je bila ideoloke naravi
da se Britanija, SAD i druge kapitalistike zemlje ne mire s
tekovinama Oktobarske revolucije i da glavnog ideolokog i politikog
protivnika vide u komunizmu.SSSR je bio odluan da se ponovo
uspostavi kontrola nad Baltikim dravanma, da se proiri ka Zapadu
preko poljsko-ruske granice, da se eliminra istona Pruska, preuzmu
dijelovi teritorije od Finske, Maarske i Rumunije.Zbog svih tih
razloga za Svojet je bilo kljuno da insistira na odluivanju o
sudbini njemakog naroda.Poslije 1945. dolazi do estoke ideoloke
konfrontacije praene u ubrzanoj trci u naoruanju, koja svoje
fantastine oblike dobija i sa proizvodnjom nove, mnogo stranije
hidrogenske bombe, pa sve do neutronske bombe.Berlinska kriza 1948
1949 je dodatno zaotrila antagonizam. Britanci i Amerikanci su
eljeli da se suprotstave komunistikom izazovu, to je SAD
naposlijetku i uradio. U martu 1948. Truman je traio od Kongresa da
ponovo uvede vojnu obavezu. Sve ove poteze je podstakla sovjetska
blokada kopnenih prilaza Berlinu.Druga polovina 20. stoljea je
karakterizirana hladnim ratom, izraenom vojnom blokovskom podjelom
sviejta, bjesomunom trkom u naoruavanju, prijetnjama svjetskom
miru, te estokim ideolokim konfrontacijama.U takvoj klimi i
svjetskim odnosima se javlja i svjetski Pokret nesvrstanja.Hladni
rat FazePeriod hladnog rata moe se podijeliti u tri hronoloke
faze:1) Konfrontacija, 1945-1962. U tom kratkom periodu
unipolarnosti SAD su jedine imale mogunost da svoje neprijatelje
unite atomskom bombom. U tom periodu vaila je Trumanova doktrina,
izjava koja definie strategiju kojom e se SAD rukovoditi sledeih 40
godina. Izjava da e spoljna politika SAD pribei intervenciji da bi
pomogla narode koji su stali na stranu SAD u borbi protiv spoljnog
potitavanja. Ta strategija, nazvana obuzdavanje, nastojala je da
sprijei ekspanziju sovjetskog uticaja tako to bi okruila sovjetski
savez i zastraila ga prijetnjom vojnog napada. Uskoro je uslijedio
niz novih kriza, koje su obuhvatile komunistiki dravni udar u
ehoslovaju 1948. Godine, sovjetsku blokadu Zapadnog Berlina,
komunistiko sticanje vlasti na kopnenom dijelu Kine 1949, Izbijanje
Korejskog rata 1950, kinesku invazijiju Tibeta 1950. Poto je SS i
dalje bio strateki inferioran u odnosu na SAD, Nikita Hruov, vodio
je politiku miroljubive koegzistencije sa kapitalizmom. Godine
1962. Dolazi do tajnog postavljanja sovjetskih raketa na Kubi
kubanska raketna kriza. 2) Od koegzistencije do detanta, 1963-1978.
Dolazi do se vee opasnosti od uzajamnog unitenja. Predsjednik Riard
Nikson je inicirao nov pristup odnosima sa SS, koji je 1969. Godine
i zvanino prozvao detantom. Kontrola naoruanja je bila u sreditu
razgovora koji su se vodili o detantu. Razgovori o ogranienju
stratekog naoruanja (SALT), INICIRANI 1969. Godine, nastojali su da
ogranie preteu, ekspanzivnu i sve bru trku u naoruanju.3) Od
ponovne konfrontacije do pribliavanja, 1979-1991. Sovjetska
invaziaj Avganistana 1979. Godine dovela je do kraja Denatna. U
znak protesta, Dimi Karter je lansirao Karterovu doktrinu,
izjavljujui spremnost Amerike da upotrijebi vojnu silu da bi
zatitila svoj pristup naftnim iizvorima iz pravca Persijskog
zaliva. Poslije toga odnosi su se dramatino pogorali. Reganova
doktrina obavezala je ameriku pomo antikomunistikim pobunjenicima.
Sve do pojave Mihaila Gorbaova i njegovog obeanja o reformi, te dva
sporazuma START (sporazum o smanjenju stratekog naoruanja), i CFE
(Sporazum o konvencionalnim snagama u evropi). Hladni rat je poeo
da propada 1989. Kada je sruen Berlinski zid, a okonan je 1991.
Kada se SS razjedinio i prihvatio principe kapitalistike trine
ekonomije i zapoeo demokratske reforme.
Zato je hladni rat mirno okonan?Iz jednog ugla gledanja,
politike D. Kenana (X) sada izgledaju proroanske. Kenan je predviao
da na kraju mora doi ili do propasti ili do slabljenja sovjetske
moi. Mnogi smatraju da se upravo to I dogodilo, mada sa zakanjenjem
od preko 40 godina. Suprotno tome, neorealisti naglaavaju doprinos
nuklearnog oruja i nadmone zapadne vojne sile.Liberali i
neoliberali imaju jo jedno tumaenje, kao i Ted Karpenter koji je
primijetio da su mnogi ruski demonstranti koji su nastojali da
odbace komunistiku vlast gledali na ameriki sistem kao nadahnue.
Ali izvor tog nadahnua bio je ugled Amerike kao utoita za
vrijednosti ograniene vlasti, a ne vojni budet od 300 milijardi
dolara godinje i mrea vojnih baza irom svijeta.
Posljedice hladnog rataRusija je izvela najdramatinije mirno
povlaenje sa vlasti u historiji.Kraj hladnog rata izmijenio je
meunarodne odnose duboko i na razliite naine. Neporedna posljedica
kraja hladnog rata jeste transformisana globalna hijerarhija u
kojoj Rusija vie ne predstavlja prijetnju amerikom hegemonistikom
vostvu. Jedna posljedica zasluuje posebnu panju. Poslije poraza
Rusije, moemo li oekivati jo 50 godina mira izmeu velikih sila? Ili
e transformisana ravnotea sile biti uvod u nove sukobe i eventualno
rat izmeu velikih sila u XXI vijeku?Kako je dolo do Hladnog rata?
Iz tenje ka hegemonistikoj prevlasti.Kada je formalno zavren Hladni
rat?Hladni rat je poeo da propada 1989. kada je sruen Berlinski
zid, a stvarno je okonan 1991. kada se SSSR razjedinio, prihvatio
principe kapitalistike trine ekonomije i krenuo putem
demokratizacije.Kada je sruen Berlinski zid?1989.
SPORAZUMI1. Versajski sporazum?Versajski sporazum je potpisan
28. juna 1919. godine u Parizu gdje je Njemaka potpisala mirovni
ugovor i priznala da je iskljuivi krivac za I svjetski rat,
pretrpjela ogromne teritorijalne gubitke, vratila Alzas i Loren
Francuskoj, Ispravga granica sa Belgijom i Danskom, saveznika
okupacija rajnske oblasti, demilitarizacija, gubitak kolonija u
korist Britanije i Francuske, visoke reparacije. Nakon Versajskog
sporazuma predlae se formiranje organizacije Lige naroda.2.
Kellog-Briand pakt?Multinacionalni sporazum sklopljen 1928. Godine
kojim se rat kao nain rjeavanja meudravnih sukoba proglaavao
nezakonitim i imao je za cilj da pravno zabrani rat. Naziv je dobio
po francuskom ministru inostranih poslova Aristidu Brijanu i
amerikom dravnom sekretaru Frenku Kelogu.3. ta je BRICS?Rastui
razvoj ekonomskog potencijala Brazila, Rusije, Indije, Kine i June
Afrike, ekonomska zajednica.4. Anschluss i Minhenska konferencija
(dvije prekretnice), ko je potpisao ? Pristanak na ponovno njemako
naoruavanje i druge militaristike manevre doveo je do politike
poputanja ili pacifikovanja potencijalnih agresora putem ustupaka.
Hitler se obavezao 1930. godine da nee iriti Njemaku teritoriju na
silu, ali je 1938. godine prekrio obeanje kada je natjerao Austriju
u savez (Anschluss), a nakon toga zahtijevao je aneksiju Sudetske
oblasti u ehoslovakoj naseljenom Nijemcima. Strah od njemake
ekspanzije doveo je do Minhenske konferencije u septembru 1938.
gdje us prisustvovali Hitler, britanski premijer emberlen i voe
Francuske Eduar Daladje i Italije. Na osnovu pogrenog uvjerenja da
e poputanje zaustaviti dalji njemaki ekspanzionizam i dovesti do
mira naeg vremena, Nevil embrlen i ostali su pristali na Hitlerove
zahtjeve i otvorili irom vrata faistikoj agresiji. Minhenskim
sporazumom je rijeena Sudetska kriza.Minhenski pristup doputanje
agresoru da udovolji svoje teritorijalne apetite vjerujui da e
nakon nekog vremena prestati sa teritorijalnim irenjem (tako su
Njemakoj dali Sudetsku oblast)
5. Entente Cordiale?Teorija ravnotee sile se zasnivala na
hipotezi da e se mir i stabilnost najvjerovatnije odrati u
situaciji kada je vojna sila rasporeena tako da ni jedna sila ili
blok ne mogu dominirati. Tako je npr. Trojni savez osnovan 1882
(Njemaka, Austrougraska i Italija) i obnovljen 1902. Savez Entente
Cordiale (Srdani sporazum) je zakljuen 1904. uzmeu Velike Britanije
i Francuske kasnije poznat kao Antanta.6. Pakt
Ribbentrop-Molotov?Pakt o nenapadanju izmeu Njemake i SSRS
23.08.1939 u Moskvi bio na snazi do napada na Rusiju, 1941. U
operaciji Barbarosa. Potpisan od strane sovjetskog ministra
spoljnih poslova Vjeeslava Molotova i njemakog ministra vanjskih
poslova Joachima von Ribbentropa.7. Samitske diplomacijeSamiti
posebna vrsta diplomatskih pregovora gdje je cilj dovesti aktere na
jednu geografsku lokaciju i pokuati rijeiti neka kljuna pitanja.3
napoznatija samita: Yalta 1945. Postdam 1945. Camp David
1978.YALTAVelika trojka, eril, Ruzvelt I Staljin, sastali su se na
Konferenciji u Jalti februara 1945. da bi se rijeila poslijeratna
teriotorijalna pitanja I postupak glasanja u Ujedinjenim nacijama u
cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom. Dakle, sastali su
se da bi stvorili novi svjetski poredak.POSTDAMOdran 17. jula 1945
do 2. augusta 1945. Cilj je bio dogovoriti granice i obnoviti
postratnu Njemaku. Kljuno je bilo pitanje njmake reparacije,
Sovjeti su traili znaajne reparacije dok je Truman pristao na
reparacije iz okupacionih zona. Dogovorena je demilitarizacija
postratne Njemake i podjela u 4 okupacione zone. Okupacione sile -
(SAD, Sovjetski savez, Velika Britanija i Francuska) Ideja je bila
i iskorijeniti autoritane uticaje u njemakom obrazovanju.Uprkos
tome rat jo nije bio zavren, jer je Japan idalje vodio rat protiv
SAD-a na Pacifiku. Odlukom Postdamske konferencije (1945.) SSSR
takoer ulazi u rat protiv Japana, koji je bio na izdisaju.Nakon
bezuslovne predaje Njemake u maju iste godine, velika trojka
(Truman umjesto Ruzvelta) se ponovno sastala u julu 1945. u
Postdamu. Sastanak je zavren bez sporazuma, a fasada zajednikog
jedinstva je poela da se kruni. Staljin je lukavo isposlovao da
SSSR ue u rat protiv Japana, iako je znao da je Japan pred
neminovnim porazom.CAMP DAVIDUesnici su bili Anwar Sadat, Menachem
Begin (premijer Izraela), Jimmy Carter, a odran je 1978. Pregovori
su trajali 13 dana.Postignuta su dva dokumenta: Okvir za mirovni
sporazum izmeu Izraela i Egipta, vraanje sinajske teritorije u
zamjenu za diplomatsko priznanje Egipta, ogrnaienje egipatskog
vojnog prisustva na granici, pristup Sueskom kanalu potpisan 1979 -
prvo priznanje drave Izrael od strane arapske drave. Principi za
budue pregovore, autonomija Palestincima kao preduslov za mir sa
arapskim susjedima.Camp David je najvei Carterov uspjeh za koji je
dobio i Nobelovu nagradu 2002.Carter je lino vodio pregovore,
posredovao izmeu egipatske i izraelske strane = klju uspjeha.Arapi
su izgubili: Sinaj, Gazu, istoni Jerusalem, Golan, Zapadnu obalu.
Te teritorije su pripale Izraelu.
OSTALO1. Zadaci diplomacije? Dravna djelatnost na podruju
spoljne politike. Afirmacija interesa i poloaja vlastite drave,
sprijeavanje rata i sl. Ekonomska diplomatija, aktivnosti usmjerene
prema unapreenju i zatiti ekonomskih interesa odreene zemlje.
2. Diplomatija?Diplomacija je, prije svega, oblik dravne
djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim zemljama i subjektima
meunarodnih odnosa. U osnovi radi se o ciljevima politike odreenih
drava, a ti ciljevi se ogledaju primarno u spoljnoj politici drava.
U vezi s tim, najjednostavnije reeno, diplomacija je instrument
kojim se ostvaruje ta politika. Time se osnovna funkcija
diplomacije ispoljava kao dravna djelatnost na podruju spoljne
politike.3. Balanser u Europi?Balanser je u sistemu ravnotee snaga
jedna uticajna, globalna ili regionalna velika sila koja daje svoju
podrku na odluan nain nekoj odbrambenoj koaliciji. Najee se navodi
primjer VB.4. Detant?Ta ideja je oznaavala zahtjev za otopljavanjem
hladnoratovske klime i odnosa uspostavljenim blokovskom podjelom
svijeta i trkom u naoruanju. Detant je bio proizvod racionalnog
politikog promiljanja da i pored svih veoma izraenih suprotnosti u
savremenom svijetu, izlaz nije u novom treem svjetskom
ratu.Predsjednik Riard Nikson je inicirao nov pristup odnosima sa
SS, koji je 1969. Godine i zvanino prozvao detantom. Kontrola
naoruanja je bila u sreditu razgovora koji su se vodili o detantu.
Detant Uopte, strategija nastojanja da se smanji zategnutost izmeu
neprijatelja kako bi se smanjila mogunost rata.
5. Abhazija, Juna Osetija i Nagorno KarabahZamrznuti
sukobiPolitike i finansijske prirode, a ne etnikeEtniki sukobi na
junom Kavkazu su bili fokusirani na i oko autonomije. Npr., Juna
Osetija ini 1.8 a Abkhazija 3% stanovnitva Gruzije. Najvee etnike
manjine Jermeni 8.1%, Rusi 6.3% i Azeri 5.7% ostali su po strani
sukoba. Kljuna razlika je meutim u tome to su Osetijci i Abhazi
imali status titularne nacije i iz toga izvedena prava i
privilegije. Stoga se moe rei da je sovjetska nacionalna politika
bila pogodno tlo za kasniji nacionalizam. Konflikti su izbijali vie
oko administrativno-politikih pitanja nego etnikih.Geografski
karakter Junog Kavkaza po nekim miljenjima takoer odreuje karakter
sukoba. Lorens Broers: Za Juni Kavkaz je specifino odsustvo
istorijskog naslijea autentinih, domaih projekata izgradnje drave.
Tako da kada su Jermenija, Gruzija i Azerbejdan postali nezavisni,
to se desilo napreac. One su bile veoma kratko samostalne drave
nakon ega su ponovo apsorbovane u SSSR, dakle nisu imale tradiciju
dravnosti.S druge strane bio je jak nacionalistiki pokret, meutim
on je kanalisan i manipulisan na razliite naine. Jedan od razloga
za sukobe je i odsustvo kohezije, odnosno jedinstvenog
junokavkaskog identiteta.Gruzija je okrenuta Zapadu, Jermenija vie
Rusiji, dok Azerbejdan ima iri manevarski prostor za saveznitva sa
Zapadom i islamskim zemljama a nije u loim odnosima ni sa
Rusijom.Krajem 80-tih godina i poetkom 90-tih prolog vijeka, sa
raspadom komunistikog reima ali i SSSR-a, pojedine autonomne
oblasti su proglasile nezavisnost u odnosu na novostvorene drave.
Izbili su ratovi koje su separatistike regije dobile uz pomo
Rusije. Ove oblasti su u stvarnosti nezavisne ali ih niko u svijetu
ne priznaje. Uspostavljeno je primirje ali nema pomaka u
pregovorima, situacija se moe opisati kao nestabilna stabilnost,
ali mnogi smatraju da je bolje zamrznuti mir ili nezamrznuti
rat.Sluaj Nagorno Karabaha je najkompleksniji jer je od internog
prerastao u sukob dvije suverene drave, Jermenije i Azerbejdana,
kao i u drugim sluajevima i u ovaj je umijeana Rusija, koja se as
ponaa kao posrednik, as kao saveznik jedne od strana u sukobu.
Politiki i ekonomski procesi su nastavljeni ispod i okolo
zamrznutih sukoba. SLINOSTI:Sve separatistike oblasti tee
samoopredijeljenju, odnosno otcjepljenju suprotno principu
teritorijalnog integriteta, odnosno suverenosti dravnih granica.
One su kreacije lenjiistiko-staljinistikog koncepta federalizma, to
znai da su dobile izvjestan stepen autonomije u SSSR-u ali da nisu
republike, to je bio kljuni kriterijum za meunarodno priznanje
dijelova SSSR-a nakon njegovog raspada 1991. One se sada bore za
isti cilj jer je njihov zahtjev za suverenou UN odbio, tako da se
oslanjaju na Rusiju za vojnu i diplomatsku podrku.U borbi za
samoopredijeljenje, sve su krile ljudaska prava drugih etnikih
grupa koje su ivjele na istim teritorijama. (Jermeni su protjerali
Azerbejdance ne samo iz Nagorno Karabaha, ve i iz 7 drugih
distrikta koje su okupirali. Abhazi su protjerali Gruzijce.) Bez
obzira na zloine UN nije nikoga optuio za etniko ienje, jer samtra
da bi to bilo kontraproduktivno za pronalaenje rjeenja.
RAZLIKE:Nagorno Karabah se razlikuje jer njegov zahtijev za
nezavisnou podrava jedna suverena drava Jermenija. Iako u Karabahu
govore da tvrde da ne ele da se ujedine sa Jarmenijom, u praksi
djeluju kao jedna drava. Nijedna od ostalih separatistikih oblasti
nema podrku neke suverene drave. U tom smislu Juna Osetija je
najslinija Nagorno Karabahu jer je odlukom Staljina odvojena od
Sjeverne Osetije, koja je sada u sastavu Rusije. Meutim, Sjeverna
Osetija nije suvrena drava pa je spoljni sponzor June Osetije
ustvari Rusija. S druge strane, Rusija je mnogo manje
zainteresovana za Junu Osetiju nego Jermenija za Nagorno
Karabah.Abhazija je uglavnom preputena sama sebi. Abhazija je sluaj
za sebe, poto njena erkeska dijaspora iz 19. veka nikad nije
odravala snane veze sa starim krajem. Abhazija je dobila znaajnu
podrku muslimana na Kavkazu tokom rata s Gruzijom, ali i hriana,
ruskih kozaka i ruske armije. Tu je re o meavini islama, hrianstva
i paganske tradicije. U Abhaziji se naime smatra da je nuna
separacija od Gruzije kao sredstvo ouvanja ove etnike grupe.U
Pridnjestrovlju, separatistiki pokret je politikog i ekonomskog
karaktera a ne etnikog, kao u ostala tri sluaja. Sukob izmeu
Rumunije i Moldavije. Mada je u poetku jezika komponenta bila vaan
inilac sukoba, sada je tu ulogu preuzela elja za ubrzanim
privrednim rastom. To ostvara prostor za rjeavanje sukoba izmeu
ostalog kroz evropske integracije. Takva inicijativa nije
primenjiva na Abhaziju. U ovoj regiji, nije samo okupacija i
posedovanje teritorije sutinska odrednica njenog identiteta.U sva
etiri sluaja jezik je igrao znaajnu ulogu. Abhazi ne ele da ive u
zemlji u kojoj je gruzijski zvanini jezik politike, obrazovanja i
biznisa. Slino je sa moldavskim jezikom u Pridnjestrovlju, kao i u
Nagorno Karabahu, mada vie Jermena govori Azeri jezik, nego Abhaza
gruzijski.6. Koje su to propale/neuspjele drave i navesti primjer
zamrznute drave?- prostori koji nemaju dravnu vlast: Somalija ima
teritorij i stanovnitvo ali nema vlast- propale drave su po pravilu
nestabilneAfganistan je neuspjela drava.
7. lanak George Kennan-a? Aktivna i agresivna politika (poznat
1947) Zagovornik realizmaNjegova gledita su objavljena u asopisu
Foreign Affairs, u lanku potpisanom sa X. U tom lanku Kenan je
tvrdio da e se sovjetske voe uvijek osjeati nesigurnim u svoju
politiku sposobnost da odre mo kako u odnosu na sile unuta
sovjetskog drutva, tako I spoljnom svijetu. Njihova nesigurnsot
dovest e do aktivne, I moda agresivne, sovjetske vanjske politike.
Meutim, SAD su male mogunost da poveaju zategnutost pod kojom bi
sovjetsko rukovodstvo moralo da funkcionie, to bi moglo dovesti do
postepenog ublaavanja ili konanog kraja sovjetske moi . Kenan
zakljuuje da glavni element amerike politike prema SSSR mora biti
dugorono, strpljivo, ali odluno I paljivo ograniavanje ruskih
ekspanzivnih tendencija.Nakon toga, Hari Truman je prihvatio
Kenanovu ocjenu kao kamen temeljac amerike poslijeratne vanjske
politike. Djelimino isprovociran nasiljem u Turskoj I Grkoj, za
koje su on I drugi smatrali das u ga podstakli komunisti, Truman je
izjavio: Vjerujem da politika SAD mora biti da pomae slobodnim
narodima koji se odupiru pokuajima potinjavanja od strane naoruanih
manjina ili vanjskog pritiska.Hladni rat containment (George
Kennan, sovjetolog koji je u svojoj knjizi objasnio zato je
sovjetska politika bila ekspanzionistika, reim ostao i opstao jer
ne postoji kraj ekspanzionistike politike)Containment suzbijanje
sovjetskog ekspanzionizmaVijetnam proizvod Kennana i politike
containment-a, jer je sukob u Vijetnamu definiran kao pokuaj
sovjetskog ekspanzionizma8. Miroljubiva koegzistencija?
Miroljubiva koegzistencija Doktrina sovjetskog lidera Nikite
Hruova iz 1956. Godine da rat izmeu kapitalistikih i komunistikih
drava nije neizbjean i da meublokovska konkurencija moe biti
miroljubiva.U vrijeme zaetka politike nesvrstavanja uporedo se
razvija i ideja koegzistencije, kasnije nazvana Aktivna i
miroljubiva koegzistencija. Prvu zvaninu ideju koegzistencije dao
je dravni sporazum izmeu Kine i Indije iz 1954 kojim se predvialo
mirno rjeavanje Tibeta. Taj sporazum poznat kao sporazum Pana ila.
U Deklaraciji o naelima meunarodnih prava o prijateljskim odnosima
i saradnji drava, prihvaenoj na zasjedanju Ope skuptine UN-a
1970-te, prihvaena su slj.naela koegzistencije:
1.zabrana od prijetnje i upotrebe sile protiv teritorijalog
integriteta ili politike nezavisnosti bilo koje drave ili na bilo
koji nain suprotan ciljevima UN-a2.Mirno rjeavanje meunarodnih
sporova3. Zabrana intervencije, mjeanja u unutranje poslove drugih
drava.4.suverena jednakost drave5.ravnopravnost i samoodreenje
naroda6.svjesno ispunjavanje meunarodnih obaveza u slkladu s
poveljom UN-a7.obeveza saradnje drave u skladu s Poveljom.9.
Multipolarni sistem?Mo rasporeena na vie dominantnih centara
moi.Dok je raspored moi u hladnoratovskom sistemu bio bipolaran,
posthladnoratovski svijet obeava da e biti sasvim drugaiji.
Povlaenje Rusije dovelo je do unipolarne structure. Meutim, predvia
se kako e se Kina, a moda i druge velike sile, uzdii da bi ugrozile
istaknutu ameriku finansijsku poziciju. Takav budui multipolarni
(multipolarnost, meunarodni sistem sa vie od dva dominantna centra
moi) svijet bit e ustrojen sasvim drugaije. Trait e brigu o vojnoj
bezbjednosti i politici ravnotee sile (teorija prema kojoj se mir i
stabilnost mogu najvjerovatnije odrati kada je vojna mo tako
rasporeena da nijedna sila ili blok ne mogu sami dominirati
drugima) centru panje ralizma - uz sve veu brigu o ekonomskim
odnosima izmeu velikih sila to je predmet panje teroije liberalnih
meunarodnih odnosa.10. Multilateralizam?U meunarodnim odnosima
multilateralizam podrazumijeva rad vie zemalja na odreenom pitanju.
Podrazumijeva meunarodnu koordinaciju nacionalnih politika u
grupama od tri ili vie zemalja. (UN, Svjetska banka)Multilateralna
pomo pomo koja se prua preko vie od dvije drave ili drugih
meunarodnih aktera u cilju kolektivne akcije protiv uoenih
problema.Unilateralan strategija oslanjanja na sopstvene snage u
suoavanju sa pretnjama ili globalnim problemima.Bilateralan
posredna strategija djelovanja sa posebnim saveznikom ili u
partnerstvu koje je stvoreno ad hoc s ciljem suoavanja sa pretnjama
ili globalnim problemima.Multilateralan kooperativna strategija
zajednikog djelovanja sa saveznicima ili institucijama kolektivnog
rjeavanja problema u suoavanju sa pretnjama ili globalnim
problemima.11. Nabuco cilj?Smanjiti zavisnost od ruskog plina (Koju
dravu zaobilazi)
12. Pojam ''Kraj istorije''Kraj istorije teza Frensis Fukujame
da je filozofija ekonomskog i politikog liberlizma trijumfovala u
svijetu, okonavajui nadmetanje izmeu trinih demokratija i
centralno-planskog upravljanja.13. Igra na dva nivoa?Robert Patnam
je skovao izraz igra na dva nivoa koji podrazumijeva koncept koji
se odnosi na sve veu potrebu da domai politiari donose odluke koje
e zadovoljiti i domae i spoljnopolitike ciljeve. Na nacionalnom
nivou, domae grupe realizuju svoje interese tako to vre pritisak na
vladu da donese mjere koje su u njihovom interesu, a politiari
svoju tenju za vlau ostvaruju stvaranjem koalicija izmeu tih grupa.
Na meunarodnom nivou, nacionalne vlade tee da maksimiraju svoju
sposobnost za udovoljavanjem domaim pritiscim, a da pri tom
minimaliziraju negativne posljedice kretanja na spoljnopolitikom
planu.14. Ravnotea snage?Mo rasporeena tako da nijedna drava nema
dominaciju nad drugima.Prema R. Vukadinoviu glavne pretpostavke
ravnotee snaga su: Postojanje veeg broja samostalnih drava koje
meusobno stupaju u razliite odnose, Nepostojanje nekog velikog
centra koji bi imao veu mo iznad sile pojedinih drava, Drave
raspolau svojom silom koju e upotrijebiti kao krajnje sredstvo za
ostvarivanje svojih interesa, Sila se jedino moe neutralizovati
silom, tj. nee biti upotrijebljena ako na drugoj strani postoji
druga, otprilike jednaka takva sila.Najjednostavnije reeno,
ravnotea snaga u svojoj biti je ideja da e mir proistei kada je
vojna mo rasporeena tako da ni jedna drava nije dovoljno jaka da
dominira drugim.Ravnotea sile teorija po kojoj e se mir i
stabilnost najvjerovatnije odrati kada je vojna sila rasporeena
tako da nijedna sila niti blok ne mogu dominirati drugima.15. Novo
razmiljanje?Termin novo razmiljanje je uveo Gorbaov.Reganova
doktrina obavezala je SAD da pomae antikomunistike pobunjenike koji
su nastojali da zbace reime podravane od strane Sovjetskog Saveza.
Meutim, situacija nije eksplodirala. Umjesto toga, izgledi za
konstruktivniju fazu uveliko su se poboljali nakon Gorbaovljevig
zalaganja za novo razmiljanje kako bi se postiglo pribliavanje (u
diplomatiji, politika kojom se tei uspostavljanju normalnih odnosa
izmeu neprijatelja) ili pomirenje interesa suprotstavljenih drava.
Gorbaov je nastojao da rijei razlike izmeu SSSR I kapitalistikog
Zapada, preduzeo je domae reforme kako bi unaprijedio
demokratizaciju I prelezak na trinu privredu
16. Bipolarnost?Bipolarni raspored moi koji se sastojao od
mnogih suverenih drava van evropskog jezgra kojim su dominirale
dvije najsnanije. Pored toga, pojava nuklearnog oruja radikalno je
promijenila ulogu koju e prijetnja ratom igrati u svjetskoj
politici. Iz tih okolnosti rodila se konkurencija izmeu SAD i
Sovjetskog Saveza za hegemonistiko vostvo.Ovo je rat u kojem su
dominirale dvije super sile Sovjetski Savez i SAD. 17. Pax
atomica?Pax atomica je miljenje i uvjerenje da je upravo nuklearno
oruje ouvalo svjetski mir.18. Velika trojka? Velika trojka voa
Vinston eril, Frenklin Ruzvelt i Josif Staljin su se sastali na
konferenciji u Jalti u februaru 1945. Godine da bi stvorili novi
svjetski poredak, kako bi se rijeila poslijeratna teritorijalna
pitanja i postupak glasanja u UN u cilju kolektivnog upravljanja
svjetskim poretkom. 19. Kubanska kriza?Godine 1962. Dolazi do
tajnog postavljanja sovjetskih raketa na Kubi kubanska raketna
kriza.Kubanska kriza 1962., je primjer racionalnog odluivanja kada
je krizna grupa sainila 6 moguih opcija djelovanja, prije
djelovanja grupa je morala svrstati svoje ciljeve po redoslijedu
prioriteta. Kada su odluili da je cilj uklanjanje raketa odlueno je
da treba izvriti vazduni napad u odnosu na blokadu. Postoje mnoge
prepreke racionalnom razmiljanju kao to su nedostatak
inteligencije, sposobnosti i psiholokih potreba i tenji onih koji
donose spoljnopolitike odluke.20. Marshallov plan? Plan SAD-a o
obnovi poslijeratne Evrope i suzbijanju komunizma poslije II
svjetskog rata. 1947. Godine nuena i SSSR-u ali ako naprave
politike reforme. Plan se dugo smatrao jednim od prvih procesa
evropske integracije.21. Kolektivna bezbjednost?Agresija na jednu
dravu je agresija na sve.Kolektivna bezjbednost oznaava
bezbjednosni reim uspostavljen dogovorom velikih sila kojim su
postavljena pravila za odravanje mira, voenja principom da e akt
agresije naii na kolektivni odgovor ostalih. Drugi pravac u prvi
plan istie upotrebu pravnih postupaka kao to su posredovanje i
arbitraa da bi se rijeili sporovi i izbjegli oruani sukobi.
22. Izolacionizam?Izolacionizam povlaenje iz aktivnog uea dotine
drave sa ostalim uesnicima u svjetskim poslovima i primarna
orijentacija drave na bavljenje unutranjim poslovima.Politika
izolacionizma povlaenje iz aktivnog uea SAD sa ostalim uesnicima u
svjetskim poslovima i primarna orijentacija drave na bavljenje
unutranjim poslovima.23. Machtpolitika?Uspon faizma (krajnje
desniarska ideologija koja se zalae za ekstremni nacionalizam I
uspostavljanje autoritarnog drutva zasnovanog na jednopartijskom
sistemu sa diktatorksim vostvom), ideologije nacistikog reima koja
propagira rasizam, zastavu, otadbinu, nacionalizam i imperijalizam,
oivio je ove obnovljene imperijalistike tenje I zagovarao
najekstremniju verziju realizma, machtpolitik (politiku sile;
njemaka realna filozofija upravljanja dravom koja ekspanziju dravne
moi I teritorije upotrebom oruane sile smatra za legitiman cilj) da
bi opravdao nasilno irenje Njemake I drugih sila Osovine u
saveznitvu sa Njemakom.24. Nultni zbir (zero nula)Nulti zbir
Razmjena u kojoj ono to jedan konkurent izgubi drugi dobija.25.
IredentizamIredentizam - nastojanje etnonacionalne grupe da silom
povrati kontrolu nad teritorijom tako da postojee dravne granice
vie ne dijele grupu.Pokuaj etnike grupe da se silom promijene
granice da ne dijele grupu.
26. Kada je SSSR izvrio invaziju na Afganistan i kada se
raspao?
Sovjetska invazija Afganistana 1979. dovela je do kraja detanta.
Raspao se 1991.
27. Ad hoc institucija: Haki tribunal za bivu
JugoslavijuMeunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju ima
sjedite u Hagu, osnovan je 1993.god., formiralo ga Vijee
sigurnosti, ad hoc institucija koja ima svoj cilj i koja e biti
ugaena kad ga ispuni.28. Zemlje Kavkaza?Azerbejdan, Gruzija i
Jermenija.29. Baltike zemlje?Letonija, Litvanija i Estonija.30.
Sfera uticajaSfera uticaja odreeni region svijeta pod uticajem
velike sile. Samit odran 4.2.-11.2.1945. Glavni akteri su bili
eril, Ruzvelt i Staljin. Cilj Ruzvelta i erila bio je uee
Sovjetskog Saveza u ratu protiv Japana, zauzvrat, sovjetska sfera
utjecaja prelazi i u Manduriju nakon poraza Japana, dobitak junog
Sahalina i Kurilskih ostrva.31. Naftovodi
Nerijeeni zamrznuti sukobi predstavljaju veliki izazov za UN i
druge meunarodne organizacije. Postojanje secesionistikih oblasti
slabi drave od kojih su se otcijepile, to vodi ka nestabilnosti
itavog junokavkaskog regiona. Istovremeno raste i geostrateka
vanost junog Kavkaza i Kaspijskog regiona kao najkraeg koridora za
transfer zapadnih snaga ka bazama i potencijalnim kriznim podrujima
u Centralnoj Aziji. SAD, koje su umijeane u sukobe u Iraku i
Afganistanu, tee da nau uporite u kavkaskom regionu za svoju
globalnu geostrategiju. Ovaj koridor je vaan i za transfer energije
ka Zapadu, a u sluaju prekida snadbijevanja energijom iz Perzijskog
zaliva i problema sa isporukom iz Rusije dobija jo vei znaaj.
Stabilnost na Kavkazu je kljuni preduslov za nesmetani transport
energije iz ove regije. Jasno je da je pitanje energije jedan od
kljunih instrumenata ruske spoljne i bezbjedonosne politike, zbog
toga Zapad pokuava da neutraie monopol Rusije razmatrajui razne
alternativne naftovode za dotok energije na svjetsko trite.Atasu
Alashankou naftovod (Kina i Kazahstan)Baku Tbilisi Ceyhan
(B.T.C.)Baku Tbilisi Erzurum (Gruzija, Azerbejdan, Turska i
Kazahstan)Nabuko gasovod (EU, Turska, Bugarska, Rumunija, Maarska i
Austrija)
Svi ovi projekti su ili ve u funkciji ili se grade.Zapad i
Rusija ele da budu kljuni igrai u junom Kavkazu, Rusija je prinuena
da se postepeno povlai iz regiona. Da bi sprijeio takav scenario
Kremlj nastoji da ospori napredovanje Zapada podgrejavanjem
zamrznutih sukoba to oteava Gruziji privlaenje zapadnih investicija
i njeno pribliavanje NATO-u. Imajui u vidu veliku vjerovatnou da e
SAD i NATO biti ukljueni u obezbjeivanje zatite energetskih izvora
u Kaspijskom regionu, to Rusija ve ini, to moe voditi novom
rivalstvu. U najgorem sluaju ne moe se iskljuiti lokalna utrka u
naoruanju izmeu njihovih saveznika Irana i Jermenije koje podrava
Rusija i Azerbejdana i Gruzije koje podrava Zapad. Rusija i Iran
kao dvije najvee sile u tom regionu smatraju da SAD svojom
umijeanou remeti inae nesigurnu i krhku ravnoteu snaga u regionu.
Rusija gleda na ovaj region kao na tradicionalno polje svoga
uticaja a SAD gledaju na Azerbejdan kao na najvanijeg
saveznika.Jedan od izvora tenzija je i nedefinisani pravni status
Kaspijskog mora, odnosno nalazita nafte u njemu, nedavno su se zbog
tog sukobili Iran i Azerbejdan.
32. Hruov je naslijedio Staljina a Hruova je naslijedio
Brenjev
33. Tezu o sukobu civilizacija predstavljao je Hantington a o
kraju istorije Fukuyama
34. UnilateralizamJedan dominantan centar moi.35. Puno ime
predsjednika Regana? Ronald Regan
36. Od kada je Gorbaov vladao? 1985-1991..
37. Mandurija? Japan i Italija
38. Period nakon II Svjetskog rata, 10 godina bez ratovanja
oznaen kao: Dugi mir.39. Bu se zalagao za: Novi svjetski
poredak.40. Muslimanska organizacija je GLOBALNA i svjetska
zdravstvena organizacija je GLOBALNA
41. Jake i slabe draveSlabim drava nedostaju najosnovnija dravna
obiljeja, odnosno uinkovite institucije, monopol nad instrumentima
prisile i konsenzus o ideji drave. Kao nedovrene ili kvazi drave
suoavaju se sa brojnim izazovima svojem autoritetu koje
predstavljaju moni unutarnji akteri.Thomas, snagu/slabost drave
povezuje s institucionalnim kapacitetom i razlikuje 2 oblika dravne
moi:1) Despotsku mo (odnosi se na dravnu sposobnost prinude i
primjenu sile kako bi civilima nametnula svoju vladavinu)2)
Infrastrukturnu mo (odnosi se na uinkovitost i legitimitet dravnih
institucija, te njezinu sposobnost da vlada putem konsenzusa)
Jake drave imaju manju potrebu primjenjivati mo prinude, budui
da njihova infrastrukturna mo to ini nepotrebnim. Slaba drava vie
primjenjuje mo prinude, to uvruje njihovu slabost i odgovarajui
nedostatak infrastrukturne moi.Suprtno tome, Buzan tvrdi kako se
drave sastoje od 3 primarne sastavnice; fizike osnove,
institucionalnog kapaciteta i ideje o dravi. Slabe drave ili nemaju
ili nisu uspjele stvoriti, unutarnji politiki i drutveni konsenzus
dovoljno jak da eliminira ekstenzivnu upotrebu sile kao znaajan i
stalan element u unutarnjem politikom ivotu drave.Najvanija
karakteristika slabih drava jeste njihova esta nesposobnost
uspostavljanja i odravanja monopola nad sredstvima prisile. U veini
slabih drava oruane snage su loe opremljene, pod slabim su vodstvom
i podlone frakcijskim podjelama.Jake drave su sposobne i voljne
odravati drutvenu kontrolu, osigurati potivanje slubenih zakona,
djelovati odluno, donositi uinkovite politike, tititi stabilnost i
koheziju, poticati drutvenu participaciju u dravnim institucijama,
osigurati osnovne usluge, upravljati i kontrolirati nacionalno
gospodarstvo te odravati legitimnost. ( Divere )Jake drave postoje
kao hegemonijska ideja, koja je prihvaena i ukorijenjena u glavama
obinih graana na nain da oni dravu smatraju prirodnim poput
krajolika koji ih okruuje; ne mogu zamisliti svoje ivote bez nje.
(Migdal)Dravna snaga ili slabost je dinamini kontinuum du kojeg se
drave mogu pomicati; mogue je da slabe drave postanu jake i
obrnuto. Slabe drave mogu postati jake; izgradnjom jakog osjeaja
nacionalnog identiteta, a jake drave mogu potencijalno oslabiti
kroz rast drutvenih sukoba koji su uzrokovani: npr.imigracijom.
Anatomija slabe drave- Demokratska Republika Kongo- je drava
sredinje Afrike, oduvijek je bila slaba drava. Od nezavisnosti
1960.-Kongo je bio loe pripremljen za potpunu dravnost, s neloginim
dravnim granicama, nerazvijenim dravnim institucijama, loom
infrastrukturom, krhkom ekonomskom bazom i samo 100 ljudi sa
sveuilinom naobrazbom koji su mogli popuniti mjesta u dravnoj
slubi. 1965.vojnim udarom na vlast je doao Mobutu Sese Seko, koji
se za vrijeme svoje vladavine suoio s nizom prijetnji svom reimu;
vojnim ustancima, disidentskim pokretima, pokuajima otcjepljenja,
pobunama plaenika, invazijama i nasilnim sporovima te prelijevanjem
sukoba iz susjednih drava. Na vanjskom planu vladajui je uao u
savez sa SAD-om, omoguivi opskrbu orujem pobunjenika UNITA u
Angoli. U zamjenu primio je ogromne koliine vojne i ekonomske
pomoi, koju je onda iskoristio za upravljanje unutarnjom
opozicijom.1994.nastao je savez pobunjenika predvoen Laurentom
Kabilom uz podrku Ruande. Za nekoliko mjeseci Mobutuov reim je pao.
1998.-izbio graanski rat. Ruanda i Uganda intervenirale su na
stranama razliitih pobunjenikih frakcija, koje su kontrolirale
velike dijelove zemlje, dok su Angola, Namibija i Zimbabve poslale
svoje postrojbe kao podrku Kabilinoj vladi. Rat se nastavlja i
danas.Anatomija slabe drave-Uzbekistan- nezavisnost od Sovjetskog
Saveza stekla je 1991. Od 1924.-1991.Uzbekistanom se upravljalo kao
udaljenom kolonijom u Sovjetskom imperiju. Predsjednik Islam
Karimov, nekadanji voa Komunistike partije, vlada Uzbekistanom od
njegove neovisnosti. Svo vrijeme, Karimovljev reim pod prijetnjom
je disidenta i protivnika vlade, kriminalnih organizacija i
trgovaca drogom, teroristikih kampanja ogranienog opsega,
opozicijskih islamistikih skupina te prelijevanja sukoba iz
Afganistana i Tadikistana.Vlada je zabranila javna okupljanja i
demonstracije, ograniila slobodu medija, uhapsila na hiljade
vjerskih i politikih pristaa opozicije te koristila stravina muenja
i ubojstva kako bi uguila suprotna miljenja.U smislu vanjskog
djelovanja, glavna je Karimovljeva strategija bila saveznitvo sa
SAD-om u ratu protiv terora. 2002.-dvije zemlje potpisale
Deklaraciju o stratekom partnerstvu. Uzbekistan je SAD-u ustupio
vojne baze iz kojih su se vodile misije u Afganistanu, objekte za
prisilna ispitivanja osumnjienih terorista, kao dio kontroverznog
programa podrke i diplomatske potpore amerikim politikama u
Ujedinjenim narodima.42. Proliferacija: irenje oruanih kapaciteta
od nekoliko na mnogo drava u lananoj reakciji, tako da sve vei broj
drava stie sposobnost da izvede napad na druge drave unitavajuim
orujem.43. Koncepcije Meunarodne sigurnosti:-Ravnotea snaga-Sistem
kolektivne sigurnosti-Koncepcija svjetske naddravne vlasti.44.
Sigurnosna dilema:Tendencija drava da na defanzivno naoruavanje
svojih protivnika gledaju kao na prijetnju, tako da se u odgovor na
tu prijetnju naoruavaju, to dovodi do pada svaije sigurnosti.45.
Bitna politika deavanja u svijetu nakon 1990. Godine
46. Predsjednici Rusije(SSSR)
Vladimir Lenjin (1917-1924)Josif Staljin(1927-1953)Nikita
Hruov(1953-1964)Leonid Brenjev (1964-1982)Jurij
Andropov(1982-1984)Konstantin ernjenko (1984-1985)Mihail
Gorbaov(1985-1991)Boris Jeljcin(1991-1999)Vladimir
Putin(1999-2008)Dmitrij Medvedev(2008-2012)Vladimir Putin(2012-)47.
Predsjednici SADTheodor Ruzvel (1901-1909)William Howard
Taft(1909-1913)Thomas Woodrow Wilson(1913-1921)Warren Gemaliel
Harding (1921-1923)John Calvin Coolidge(1923-1929)Herbert Clark
Hoover(1929-1933)Franklin Delano Roosevelt(1933-1945)Harry S.
Truman(1945-1953)Dwight David Eisenhower(1953-1961)John Fritzgerald
Kenedi(1961-1963)Lyndon Baines Johnson(1963-1969)Richard Milhous
Nixon (1969-1974)Gerald Rudolph Nixon(1974-1977)James Earl
Carter(1977-1981)Ronald Wilson Regan(1981-1989)George Herbert
Walker Bush(1989-1993)William Jeferson Klinton(1993-2001)George
Walker Bush(2001-2009)Barak Obama(2009-)48. Irak Afganistan
(2003-2011)Zajednikom Rezolucijom oba doma Kongresa, 12.januara
1990., odobreno je slanje trupa SAD u Irak pod uslovima izreenim u
rezoluciji UN. Kongres je podrao Rezoluciju: Predstavniki dom sa
250 glasova za naprema 183 protiv, a Senat sa 52 glasa za i 47
protiv. Napad je poeo 17.januara 1991.god, rano ujutro po irakom
vremenu.Rat je trajao 43 dana i rezultirao je porazom Iraka i
njegovim povlaenjem iz Kuvajta. Najinteresantnije jeste to da
koalicija vojski koje sarauju sa SADnije bila organizovana na nain
tradicionalnih saveznitava, ve je bila samo sklopljena od snaga
sastavljenih iz razliitih zemalja, okupljenih oko zajednikog cilja.
Prvi put nakon, Drugog svjetskog rata, amerike i sovjetske trupe
borile su se na istoj strani.Ovaj rat dobio je nadimak pvog
televizijskog rata. Rat u Persijskom zalivu bio je prvi CNN-ov rat,
to je dovelo do onog to je postalo poznato kao CNN efekat. Ovo je
otilo do te mjere da su novinari-reporteri bukvalno bili ugraeni u
vojne jedinice da izvjetavaju o ratu u Iraku 2003.Rat s
AfganistanomU skladu sa Rezolucijom o objavi rata, predsjednik se
konsultovao s Kongresom i dobio pristanak za ovaj ratni poduhvat.
Nacrt zajednike rezolucije Kongresa poslat je liderima
Predstavnikog doma i Senata, 12.septembra 2001. Senat je
jednoglasno usvojio rezoluciju s 98 glasova za 14.septembra 2001,
istog dana i Predstavniki dom s 420 glasova za i 1 protiv. Usvojena
Rezolucija ukljuuje 5 pogodbenih klauzula i ograda tipa iznosei
miljenja zbog ega je potrebna zajednika rezolucija. Kljuni dio je
odjeljak 2. Autorizacija za upotrebu oruanih snaga SAD u kojem se
kae da predsjednik ima ovlaenja a upotrijebi svu neophodnu i
odgovarajuu silu protiv onih nacija, organizacija ili osoba za koje
se utvrdi da su planirale, odobrile, poinile ili pomogle
teroristikim napadima koji su se desili 11.septembra
2001...Uznemireni urnebesnim jezikom rezolucije, kongresni
pregovarai konano su uspjeli da ubjede predsjednika Busha da
prihvati Rezoluciju koja ga je ograniila na to da uzvrati samo onim
nacijama, organizacijama ili osobama koje su odgovorne za napade od
11.septembra. Nakon kompromisa, Bush je potpisao Rezoluciju,
18.septembra 2001.god. Manje od 3 sedmice kasnije, SAD su preduzele
kopnene i vazdune udare na Afganistan.Brza vojna pobjeda nad
talibanima u Afganistanu, pokazala je da je Bushova administracija
bila spremna a preduzme odluan vojni stav kada je to potrebno,
jaajui tako povjerenje i saveznika i amerike javnosti u
predsjednika i njegovu politiku. Ono to Bush nije uzeo u obzir je
injenica da uklanjanje talibana moda nee znaiti i kraj rata u
Afganistanu. Takoe, nije uzeo u obzir utjecaj koji e rat u
Afganistanu imati na percepciju drugih drava o SAD, ni njihov
uticaj na saveznike, pa ni na ameriku javnost.Prvobitna odluka za
napad na Afganistan, jedno od poznatih skrovita i baza Al Kaide,
bila je smatrana opravdanom, i u cjelini. pozitivno prihvaena. U
nekoliko mjeseci rat se proirio i na kraju je postao NATO misija. U
decembru 2001.god stvorene su Meunarodne snage za podrku
bezbjednosti Afganistana (ISAF), sa mandatom UN, nakon to su SAD
zbacile talibanski reim. Snage su stvorene s ciljem da pomognu
tranzicionim vlastima Afganistana da rekonstruiu zemlju. Premda su
se i druge drave pridruile ISAF, SAD su dale najvie vojnika.
Uprkos uzvienim ciljevima zbacivanja talibana i suoavanja s Al
Kaidom, uspostavljanje ozbiljne NATO misije i potrebe oporavka
zemlje, rat u Afganistanu se nije odvijao prema planu. Jo prije
poetka 2002.god., Bush je jasno poruio da SAD nee prestati s
napadima na Afganistan, ve da e jo proiriti rat protiv terorizma. U
govoru o stanju nacije, u januaru 2002.god., Bush je identifikovao
Irak, Iran i Sjevernu Koreju kao osovinu zla. Time je predsjednik
Bush poslao poruku da e rat protiv terorizma proiriti i izvan
Afganistana. Buova doktrina, kako je kasnije postao poznat pristup
predsjednika Busha amerikim nacionalnim interesima i spoljnoj
politici, predstavljala je osnov za odluku da se krene u rat protiv
Iraka u martu 2003., kao i da se to uradi bez formalne podrke
meunarodne zajednice. Formalno nazvan Strategija nacionalne
bezbjednosti SAD, dokument objavljen u septembru 2002.god., koji je
predsjednik predstavio u martu, iznosi novi pravac spoljne politike
SAD. Ova doktrina nedvosmisleno tvrdi da su SAD u pravu kada idu u
preventivni rat protiv bilo koje grupe koja moe da predstavlja
potencijalnu prijetnju zemlji ili njenim saveznicima i da e to,
ukoliko bude potrebno, uiniti same. Time su SAD napustile politiku
koju su vodile od kraja Drugog svjetskog rata, u vrijeme kada je
veliki dio njihove spoljne politike bio vezan za formalne saveze i
radio u uvjerenju da se bezbjednost najbolje postie ukoliko
drave-saveznici zajedno rade protiv zajednikog neprijatelja,
umjesto da tog istog neprijatelja pokuaju da poraze
pojedinano.Doktrina je oznaila kraj idealistikih ciljeva Bueve
administracije, jasno stavljajui do znanja da e se ubudue oslanjati
na tvrdu silu Amerike s namjernom da urade ono to SAD smatraju
neophodnim. Prvi put, nakon Hladnog rata, SAD su se ponovo
oslanjale na svoju vojnu mo da ostvare spoljnopolitike ciljeve. Jo
jednom, spoljna i bezbjednosna politika postale su neraskidivo
vezane. Kada je Bush u martu 2003.god odobrio napad na Irak, bez
odgovarajue rezolucije Savjeta bezbjednosti i odobrenja UN, zacrtao
je novi put spoljne politike SAD. To je rezultiralo znaajnim
raskolom izmeu SAD i njihovih saveznika, to se pokazalo kao veoma
tetno kada su SAD pokuale da izgrade iroku podrku za rat u
Afganistanu i sauvaju odanost saveznika u tom ratu.Put ka ratu u
IrakuRat u Iraku postao je odreujui momenat spoljne politike
Bushove administracije. Ameriku javnost bilo je lako ubjediti u
potrebu irenja rata protiv terorizma, posebno nakon to je ula prie
o nunosti da se zaustavi Sadam Husein zbog navodnog razvijanja
oruja za masovno unitenje. Uprkos injenici da nije bilo dokaza koji
bi to potvrdili, odreen broj visoko pozicioniranih zvaninika podrao
je tvrdnje, koje su zauzvrat, opravdale potrebu da se ide u rat.
Ovo su posebno gurali neokonzervativci u administraciji.Nacrt
Rezolucije kojom se odobrava upotreba sile protiv Iraka, Bush je
podnio Kongresu 2.oktobra 2002.god. Sama Rezolucija ukljuuje spisak
nedjela Sadama Huseina u preiodu duem od 10 godina. Ona opisuje
Irak koji gradi oruje za masovno unitenje i Sadamovu spremnost da
to oruje i upotrebi i u nedavnoj prolosti, - u Rezoluciji je jasna
implikacija da e to opet da uradi, ako bude mogao, protiv SAD.
Sugerie se i da je Irak na neki nain bio ukljuen i u teroristike
napade od 11.septembra. U Rezoluciji se zakljuuje:Predsjednik i
Kongres odluni su da nastave da preduzimaju sve mjere protiv
terorista i teroristikih organizacija, ukljuujui one nacije,
organizacije ili osobe koje su planirale, odobrile, poinile ili
pomogle teroristike napade 11.septembra 2001.god ili pruile utoite
takvim osobama ili organizacijama.- dalje: Predsjednik ima
ovlaenja, u skladu sa Ustavom, da preduzme korake kako bi se
odvratila i sprijeila bilo kakva djela meunarodnog terorizma protiv
SAD; - predsjednik je ovlaen da koristi oruane snage SAD kada
utvrdi da je to potrebno i odgovarajue.Oba doma Kongresa usvojila
su Rezoluciju 11.oktobra 2002.god. Bush je potpisao Rezoluciju kao
zakon 16.oktobra 2002.god. Napad SAD na Irak poeo je 19.marta
2003.god.Rat s Irakom i njegove posljediceInvaziju 2003.
karakterisali su reporteri pridrueni trupama, koji su na taj nain
omoguili javnosti u SAD da gleda tok i razvoj rata u Iraku u gotovo
stvarnom vremenu i sa komentarima reportera, kao uesnika borbenih
operacija, u prvom licu. Tok prve faze nazvane ok i
strahopotovanje, bio je brz i po svemu sudei uspjean. Poetni vojni
napad bio je dovoljan da dovede do pada reima Sadama Huseina. Tokom
pobjednikog slavlja na brodu USS Abraham Lincoln, 2.maja 2003., Bu
je govorio ispred transparenta: Misija postignuta. No, nije raunao
na to koliko e teko biti okonati rat i izgraditi mir.to je rat due
trajao, amerika javnost, posebno saveznici, postajali su sve
skeptiniji prema svrsi tog rata. No Bush je osvojio i drugi mandat
na predsjednikim izborima 2004.god. Mora se primjetiti da amerika
javnost ne voli da mijenja predsjednike u sred rata. Kako je Bush
stalno podsjeao ameriku javnost na tu injenicu, postao je pravi
ratni predsjednik.
49. Razlika izmeu amerike invazije na Afganistan u odnosu na
Irak?Obama i Irak i AfganistanObama je poslao sledeu
poruku:[footnoteRef:1]Znajte da je Amerika prijatelj svih naroda i
svakog ovjeka, ene i djeteta koji ele mirnu i dostojanstvenu
budunosti, i da smo spremni da jo jednom predvodimo budunost. [1:
Inauguralni govor Baracka Obame]
Barak Obama je naslijedio 2 rata, jedan veoma nepopularan a
drugi koji loe ide skupa s ekonomskom krizom koja se poredi s
Velikom depresijom. Suoit e se s problemima destrutivnih globalnih
klimatskih promjena i irenjem nuklearnog naoruanja u odmetnutim
dravama. (Pew Global Attitudes Project). Takoer se navodi da je
odnos s europskim saveznicima znaajno poljuljan. Jedan od
prioriteta Obame bio je da privede kraju rat u Iraku. Na neki nain
to je zacrtano i SOFA sporazumom, kao i obaveza da se borbene snage
SAD povuku do 30.juna 2009.god. No amerike trupe e i dalje ostati u
Iraku, da pomognu irakoj vladi i njenim snagama bezbjednosti. Ali
tehniki gledano, njihova uloga bit e samo uloga podrke irakim
snagama.Jo od vremena kada je bio kandidat, Obama je istica da e se
fokusirati na rat u Afganistanu kojem Bushova administracija nije
posveivala toliko panje, s obzirom da se koncentrisala na Irak.
Takoer je dao i naznake u kojem pravcu e se nova administracija
kretati: Ratovat emo u ratu koji moramo dobiti, sa sveobuhvatnom
strategijom koja ukljuuje 5 elemenata: 1) Izlazak iz Iraka i
odlazak na prava bojita u Afganistanu i Pakistanu2) Razvijati
mogunosti i partnerstva koja su SAD potrebna da pobjede teroriste i
otklone najsmrtonosnije oruje za cijeli svijet3) Angaovati svijet
da se isui podrka terorizmu i ekstremizmu4) Povratiti sopstvene
vrijednosti5) Obezbijediti jo otporniju domovinuKako je i obeao,
novi predsjednik panju je posvetio Afganistanu, naredio je
razmijetanje dodatnih vojnih trupa u toj zemlji, uz mogunost novog,
dodatnog slanja vojnika zavisno od rezultata revizije politike koju
je naredio. Jo jedan pokazatelj njegove ozbiljnosti po pitanju
promjene prioriteta, jeste imenovanje Riarda Holbruka, bivega
amerikog ambasadora u UN i kreatora Dejtonskog sporazuma koji je
okonao rat u Bosni, za svog specijalnog predstavnika u Afganistanu
i Pakistanu.U promjeni politike, za razliku od one koju je vodila
Buova administracija, dosljedno Obaminom naglaavanju diplomatije i
pregovora (meka mo) umjesto pukog oslanjanja samo na vojnu silu,
predsjednik je takoer najavio da e doi do stalnog trilateralnog
dijaloga izmeu SAD, Afganistana i Pakistana. Obama je najavio:
Angaovanje razmijetanje dodatnih trupa u Afganistanu za angaovanje
u direktnim borbama sa talibanima Pomo u obezbjeivanju granica
Obuavanje afganistanskih snaga s posebnim ciljem da se stvori
afganistanska vojska
50. Tonkinka rezolucija7.avgusta 1964. Senad SAD je odobrio
rezoluciju povodom incidenta u Tonkinkom zalivu u Sjevernom
Vijetnamu kojom je predsjedniku Lindonu Donsonu dato odobrenje za
eventualnu vojnu akciju protiv te zemlje.
51. Kljune linosti u Buovoj i Klintonovoj administracijiBu je
odabro neobino blizak krug ljudi za svoje vanjskopolitike
savjetnike. Njegov prijatelj Dejms A. Bejker III je obavljao
funkciju dravnog sekretara do jula 1992., kada je podnio ostavku da
bi vodio Buovu neuspjenu kampanju za reizbor na mjesto
predsjednika. Lorens Iglberger, diplomatski veteran, bio je dravni
sekretar tokokm posljednjih 7 mjeseci Buove administracije. Brent
Skoukroft, bio je savjetnik za nacionalnu bejzbjednost, a Dik ejni
obavljao je dunost sekretara za odbranu u Buovoj administraciji.
Unaprijedio je i generala Kolina Pauela, Reganovog posljednjeg
savjetnika za nacionalnu bezbjednost, na mjesto prvog
Afroamerikanca na funkciji naelnika Zdruenog generaltaba.Klinton je
odabrao veterane ranijih demokratskih administracija kako bi
popunio glavne spoljnopolitike pozicije u svojoj administraciji.
Veina njih je zagovarala spoljnopolitike pozicije politikog centra.
Smatrali su da SAD treba da odigra dominantnu ulogu kao jedina
svjetska supersila i da globalizacija i trgovinska ekspanzija
donose izuzetno mnogo koristi za sve ljude. Takoer su vjerovali u
upotrebu vojne sile u humanitarne svrhe.Funkciju dravnog sekretara
obavljalo je 2 ljudi. Voren Kristofer (1993.-1997.), oprezni
advokat iz L.A. , zamjenik dravnog sekretara u Karterovoj
administraciji. Nije bio u stanju da pravi velike strategije
amerike spoljne politike. Medelin Olbrajt, dravni sekretar u
Klintonovom drugom mandatu (1997.-2001.) je bila utjecajnija.
Sjeanja na brutalnost totalitarnih reim (porodica joj je bila iz
eke, nacisti i komunisti), uinila su Olbrajt vie nego volano da
koristi vojnu silu u cilju unapreenja i zatite ljudskih prava.Drugi
Klintonovi spoljnopolitiki saradnici takoer su voljeli kombinaciju
upotrebe vojne sile i moralnog ubjeivanja. Klinton je imao dva
savjetnika za nacionalnu bezbjednost, Entonija Lejka (1993.-1997.)
i Semjuela Sandija R. Bergera (1997.-2001.). kod Lejka je jo bilo
ivo sjeanje na traume Vijetnamskog rata i oklijevao je da
unilateralno upotrebljava amerike vojne snage, vjerovao je u
multilateralne akcije usmjerene na unapreenje ljudskih prava.Berger
je smatrao da globalizacija moe da podstakne bollitak obinih ljudi
u zemlji i inostranstvu. Davao je prednost energinim akcijama radi
poboljanja stanja ljudskih prava.Klinton nije imao najbolje odnose
sa americio vojskom tokom obje svoje administracije. Napadali su ga
zbog izbjegavanja vojne slube tokom rata u Vijetnamu, te zbog
naredbe vojsci da u svoje redove prime homoseksualce i ene.
Klintonovi sekretari odbrane i direktori CIA su imali probleme da
iskristaliu jasnu strategiju kada treba upotrebljavati vojnu silu u
eri posle Hladnog rata. Sekretar odbrane, Les Aspen (1993.-1994.),
je zapoeo svoju karijeru kao jedan od pametnih klinaca u Pentagonu
Roberta Meknamare tokom Donsonove administracije. Stekao je ugled
jednog od najumnijih vojnih reformatora kao predsjednik Komiteta za
oruane snage Predstavnikog doma Kongresa tokom 80ih. Tokom 90-ih
smatrao je da SAD trebaju da imaju manje i bre oruane snage
opremljene pametnim orujem. Meutim ljudi u vojnoj uniformi su mu
zamjerali da je naivni idealista. Smjenjen je krajem 1993., poto je
18 amerikim marinaca izgubilo ivote tokom humanitarne misije u
Somaliji.Vilijam Peri (1994.-1997.), strunjak za naoruanje, postao
je sledei sekretar odbrane. Vie je brinuo o detaljima vojnih
nabavki nego o strategici. Pokrenuo je vojsku ka novoj generaciji
lakeg oruja i brodova, aviona i vozila koja su istovremeno imala
veu manevarsku mo. Tokom drugog mandata, Klinton je na ovo mjesto
imenovao biveg republikanskog senatora iz Mejna, Vilijama Koena
(1997.-2001.). Koen se nalazio na elu Sekretarijata za odbranu
tokom bombardovanja Kosova i Metohije u proljee 1999.3 direktora
CIA su bila na tom poloaju tokom Klintonove administracije. Dejms
Vulsi (1993-1994) je imao lo odnos s predsjednikom. Verovao je da
Klintonu nedostaje interes za spoljnu politiku i obavjetajni rad.
Podnio je ostavku na tu funkciju. Don Doj (1994-1997), vojni i
obavjetajni analitiar, pomogao je podizanju morala CIA nakon otkria
da je jedan visoki zvaninik godinama pijunirao u korist SSSR. Dord
Tenet (1997-2001), zamjenik CIA u vrijeme Doja, upravljao je CIA
tokom Klintonovog drugog mandata. Veoma se angaovao u spoljnoj
politici a CIA je vojsci pruala info za vrijeme bombardovanja
Kosova. Pruao je i tehniku pomo amerikim naporima u postizanju
mirovnog sporazuma Izraela i Palestine.Tokom 1999. i 2000.god.
republikanski kritiari Klintonove administracije optuivali su je za
pogreno upravljanje tajnim tajnim informacijama koje su se ticale
amerikog nuklearnog oruja. Ipak, dok su ove pretjerane optube bile
aktuelne, zvaninici u Stejt Dipartmentu, CIA i vladinim
labaratorijama za oruje nisu vie mogli da pristupe nekim
informacijama.
52. 5 arapsko-izraelskih ratova (ko je bio na ijoj strani)
53. IntifadeUobiajen naziv za ustanke Palestinaca protiv
Izraela. (dva intifade)54. Amerike intervencije od Regana do Bua
mlaeg
DODATAKC Powel bio protiv intervencije u Iraku, jer ona nije u
interesu SAD-a. Smatra da je potrebno odobrenje Vijea sigurnosti da
bi se izvrio ovaj vojni interesDonald Rumsfeld jedini ameriki
sekretar u 2 mandata, podravao je intervenciju u IrakuAhmed Chalabi
direktor irakog nacionalnog Kongresa. 30 godina je bio van
Iraka.Condoliza Rice podravala stav Rumsfelda.Paul Brenner prvi
guverner Iraka je donio 2 odluke Rasputanje BART PARTIJE, zabrana
zaposlenja lanova BART PARTIJE. U sutini, odrekli se veinskog
starog Iraka Rasputanje irake vojske jednim potpisom je ostalo bez
posla 800 000 obuenih irakih vojnika.Zapostavljen je bitan faktor,
a to je da je invazijom Iraka Iranu nainjena usluga i da je
kreirana iitska drava.TURSKA I SLUAJ SJEVERNOG IRAKAl.5 povelje
NATO saveza. Turska je strateki bitna drava. Irak ima nafte i na
sjeveru i na jugu. Amerikanci su htjeli pomou Turske izvriti
invaziju. Postojao je poslovnih interes turskih privrednika protiv
invazije, ba kao i energetski interes.Turska e garantovati mir na
sjeveru Iraka, nee izravno intervenisati niti e dopustiti
Amerikancima da izvre invaziju. Kljuni ekonomski faktor Iraka je
sama Turska.TRI BITNE INTERVENCIJE:1. BiH 1. Ruanda 1.
KosovoINTERVENCIJA U KUVAJTU 1991. god.- saradnja bivih
suprotstavljenih sila- jasno definisan nacionalni interes:
obezbijediti pristup nafti, ograniiti prostor djelovanja Saddama
Huseina- novi svjetski poredak takoer jedan od argumenata- na
primjeru Kuvajta se vidi da ako sile imaju interes i elju da
ostvare neki interes (nafta) one su spremne da rtvuju pojedine
stvari kako bi uspjeli u tomeINTERVENCIJA U BiH - razlikuje se od
Kuvajta- Rezolucija o uvoenju embarga donesena 25.9.1991.god.
(Rezolucija br. 713 Vijea sigurnosti UN-a). Rezolucijom se Vijee
sigurnosti poziva na poglavlje VII Povelje UN-a i odluuje da sve
drave trebaju, u svrhu uspostavljanja mira i stabilnosti u
Jugoslaviji, odmah implementirati generalni i potpuni embargo na
sve isporuke oruja i vojne opreme Jugoslaviji dok Vijee ne odlui
drugaije. Vijee takoer poziva sve drave da se uzdre od bilo kakvih
aktivnosti koje bi mogle poveati tenzije ili odloiti uspostavljanje
mira i sporazumnog rezultata konflikta u Jugoslaviji, ime bi se
trebalo omoguiti svim Jugoslavenima da odlue o svojoj budunosti u
miru.- rezolucijom postignuto zamrzavanje stanja na terenu -
embargo je nametnut Jugoslaviji, najvie koristi od toga je imala
Srbija i C. Gora a najgore je prola BiH- do Rezolucije oruje se
dopremalo pomorskim, zranim i putem Hrvatske- 10.11.1994.god.
Odluka amerike administracije: SAD e obustaviti svoje uee u
sprovoenju embarga na oruje (predsjednik Clinton)Rezolucija o
zabrani letova zranim prostorom Republike BiH(Rezolucija br.816)-
donesena 31.3.1993.god. od Vijea sigurnosti UN-a- Djelujui u skladu
sa poglavljem VII Povelje UN-a, Vijee sigurnosti odluuje da proiri
zabranu letova, donesenu Rezolucijom br.781 (1992.), na sve avione
i helikoptere zranim prostorom Republike BiH, ova zabrana se ne
odnosi na letove odobrene od UNPROFOR-a.- ovom Rezolucijom se
neutralie vojna prednost Srbije jer je zrane snage imala SFRJ
(Srbija i C. Gora), time se rat bazira na kopnenim snagama- slanje
trupa u Somaliju i na Haiti je prethodilo intervenciji u
BiHSOMALIJA- u Somaliji se desio neuspjeh amerikih trupa, raspad
drave Somalije 1990/1991; jedan od glavnih razloga neuspjeha je to
je SAD odluila da uhapsi Muhammeda Aidida iako je prvobitni zadatak
UN-a bio da dostavi pomo narodima u SomalijiHAITI- pokuaj da se
uspostavi vlada nakon unitenja totalitarnog reima
RUANDA (april, 1994.)- najvei genocid nakon Holokausta, 800
hiljada ubijeno u 3 mjeseca- nije poduzeta nikakva mjera protiv
ekstremista iako je postojao prijedlog da im se onemogui
komunikacija- general UN trupa u Ruandi bio Romeo Dallaine, pokuao
da intervenira ali mu SAD nije dozvolila- Suzane Rice bila protiv
intervencije u Ruandi- intervencija u Iraku 2003., rezultirala
podjelom drave na tri dijela, ime je pomognuto Iranu
Westfalski mir predstavlja seriju sporazuma, kojima je
zavrenTridesetogodinji rat.Vestfalski mir je potpisan24.
listopada1648. izmeu caraFerdinanda III, njemakih kneeva,
predstavnika Nizozemske, Francuske i vedskeWestfalski sporazum
sadri 4 osnovna principa: princip suvereniteta naroda-drava i
fundamentalno pravo samoopredjeljenja; princip pravne jednakosti
meu nacijama-dravama; princip obvezujuih meunarodnih ugovora meu
dravama, dakle vezujuih ugovora; princip nemijeanja jedne drave u
unutarnja pitanja druge drave2. Beki kongres 1815.Bosna i
Hercegovina i Evropska unija Bilateralni odnosi izmeu BiH i EU
uspostavljeni su meunarodnim priznavanje RbiH kao nezavisne i
suverene drave u aprilu 1992. godine. To je znaajno doprinijelo da
ve u maju 1992. godine BiH postane punopravna lanica UN. U martu
1993. godine uspostavljeni su puni diplomatski odnosi BiH i EU.
Spoljna politika BiH je po Ustavu, prije svega, u nadlenosti
Predsjednitva BiH, Vijea ministara BiH itd.Hronologija odnosa EU i
BIH:- Decembar, 1996: Francusko predsjednivo EU predloilo prvu
verziju regionalne politike EU u cilju stabilizacije jugositone
Evrope.- April, 1997: Ministri vanjskih poslova EU odobrili novu
strategiju za Zapadni Balkan, poznatu kao Regionalni pristup. Rije
je o listi opih politikih i ekonomskih preduslova za uspostavljanje
i razvoj bilateralnih odnosa izmeu EU i est zemalja Zapadnog
Balkana: Albanije, BiH, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Srbije.
Svakoj od zemalja regiona postavljeni su i specifini uslovi, a za
BiH glavni takav uslov je implementacija Dejtonskog/Pariskog
mirovnog sporazuma.- April, 1998: Odlukom vijea ministara EU u
Luksemburgu uspostavljena EU-BiH Konsultativna radna grupa
(Consultative Task Force CTF EU-BiH) radi tehnike i strune pomoi u
izgradnji dravnih institucija, zajednike administracije i zakonskog
okvira prilagoenog standardima EU.- Mart, 1999: Vijee ministara BiH
usvojilo Odluku o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne i
Hercegovine u Evropsku uniju.- Maj, 1999: Uspostavljen novi, do
tada najiri, okvir za trajan mir, demokratizaciju i ekonomski
prosperitet regiona Proces stabilizacije i pridruivanja. Prvi korak
na tom putu je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju. Makedonija i Hrvatska su potpisale SAA.- Juni, 1999:
Na inicijativu EU, lideri petnaesto