7 EU VIJESTI MERKEL vrlo strog www.business.hr 5/11/2013 utorak sija nisu dobili veliki vjetar u lea. Odloženo je usvajanje regulative o zaštiti podata- ka. Razlike u stavovima bile su prevelike. Nova velika de- bata o zaštiti podataka odgo- ena je do 2015. godine, a to znai da e do tada debata o tome biti vrlo oštra. Jedan od razloga jest i ofanzivni lobing Googlea i Yahooa u Bruxelle- su, iji je cilj što dulje odgoditi ili anulirati tu direktivu.Dru- ga struja tvrdi da se digitalno tržište može razvijati samo uz veu sigurnost privatnih podataka. Ležerniji odnos Druge ranije dogovorene teme bile su inovacije, usluge, zapošljavanje mladih i kresa- nje nepotrebne birokraci- je (REFIT). U zakljucima se Komisija upuuje na pra- enje tih tema, potvruju se raniji zakljuci i lanice pod- sjeaju na implementaciju preuzetih obaveza. Rasprav- ljalo se o ekonomiji u EU-u i najvažnija vijest jest da je stav Angele Merkel oko štednje ostao vrlo strog i krut, odno- sno da u njenom novom man- datu nije došlo do ležernijeg odnosa prema stezanju re- mena i bolnim rezovima, kao što se predvialo. Kancelarka još nije na elu nove politike koalicije pa može doi do pro- mjena, ali ovime, u Bruxellesu na summitu, dala je na znanje svoje pozicije. Što se tie bankovne uni- je, i ovdje su potrebne dalj- nje konzultacije i lideri se ponovo toga laaju na pro- sinakom Europskom vije- u. Mnogi su tražili više tran- sparentnosti oko europskog fonda za spašavanje banaka. Ali,prema nekim navodima, sav posao oko bankovne uni- je treba biti gotov do proljea 2014., kako bi taj dosje bio za- vršen pred europske izbore za Europski parlament u travnju 2014. godine. Euroreport Što se tie bankovne unije, i ovdje su potrebne DALJNJE KONZULTACIJE i lideri se ponovo toga laaju na prosinakom vijeu Važno je što više približiti EUROPSKE TEME GRAĐANIMA KOLUMNA — Prie iz Bruxellesa IVANA MALETI, zastupnica HDZ- a u europskom parlamentu OD 1.7. ove godini dio smo europske obitelji. Postaje- mo aktivni sudionici kre- iranja zajednikih europ- skih politika koje su i prije lanstva znaajno utjeca- le na ekonomska, gospo- darska i socijalna kretanja kod nas. Važno je što više približiti europske teme našim graanima jer, sad kada smo država lanica Unije, važno je znati koje nam se mogunosti pru- žaju te koje su pozitivne strane lanstva koje mo- ramo iskoristiti. Iskoristi- ti u pozitivnom smislu, za poticanje rasta i razvoja Republike Hrvatske, a to nam je zajedniki cilj, naš i država lanica jer je Unija jaka koliko joj je jaka naj- slabija država lanica. Jedna od tema o kojoj se od rujna esto raspravlja u Europskom parlamentu jest primjena procedure prekomjernog deficita u razliitim državama la- nicama. ULAZAK u ovu proceduru eka nas od poetka 2014. jer jedino gdje nas Vlada sigurnim korakom vodi jest u smjeru rekordnog deficita u povijesti Republike Hrvatske koji bi mogao dosegnuti 18 milijardi kuna što je 5,3% BDP-a. U SKLOPU procedure pre- komjernog deficita Europ- ska komisija zadaje ciljane veliine smanjenja defici- ta za vrijeme trajanja pro- cedure, a to je tri godi- ne. Države lanice same predlažu mjere koje mi- sle provesti na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna sa svrhom smanjenja pre- komjernog deficita, a ana- litike službe Europske ko- misije ocjenjuju jesu li te mjere realne i dovoljne, a po potrebi sugeriraju i pro- voenje dodatnih mjera. ISKUSTVA država lani- ca pod procedurom pre- komjernog deficita poka- zuju da su iz procedure uspjele izii provoenjem restriktivnih mjera na ras- hodnoj strani prorauna, što se odrazilo na pad ži- votnog standarda stanov- ništva. Mjere na prihodnoj strani uglavnom su bile ve- zane uz rastereenje gos- podarstva i pojaano opo- rezivanje potrošnje. ŠTO E NAPRAVITI Vla- da koja sve radi zadnji as, koja je PDV podigla na re- kordnih 25%, koja nije osmislila niti jednu struk- turnu reformu, koja je mak- simalno opteretila gospo- darstvo i životni standard stanovništva ve svela na minimum? Što e napraviti Vlada koja ne zna iskoristi- ti prednosti lanstva u Eu- ropskoj uniji, ne zna isko- ristiti šansu koja se kroz europske fondove otvara, ne razumije da su najve- e investicije u Republici Hrvatskoj trebale biti in- vesticije u pripremu pro- jekata? ŠTO SE UPRAVLJANJA proraunom tie sve sna- ge Vlada je usmjerila na poveanje porezne presi- je, a rezultat je smanjenje ukupnih prihoda državnog prorauna koji su u 2013. smanjeni u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 3,2%, odnosno za 2,3 milijarde kuna. Vla- da vodi potpuno pogreš- nu fiskalnu politiku kojom je gospodarstvo dovela do ruba propasti povea- njem poreza, i isti negati- van efekt postigla na sam proraun - prihodi su pali daleko jae i od najpesi- mistinijih oekivanja. Za Vladu su velika nepo- znanica ne samo prihodi i njihovo kretanje ve i ras- hodi. Proraunski rashodi su za 4,1% ili 3,3 milijar- de kuna vei u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Nikako da Vlada planom prorauna barem približno predvidi koliko e uprihodovati, a koliko potrošiti za godinu dana. Problem je samo što je u ovoj prii brod bez kormi- lara naša Hrvatska i naši vrijedni ljudi koji zaslužu- ju bolje. Sve što dobivaju je zastrašivanje. Nespo- sobna Vlada nema pravo zastrašivati narod i sve segmente društva, a spo- sobnoj to nikada ne bi niti palo na pamet. U sklopu procedure prekomjernog deficita Europska komisija zadaje CILJANE VELIINE SMANJENJA deficita za vrijeme trajanja procedure, a to je tri godine U utorak, 5. studenoga Europ- ska komisija objavit e jesenske ekonomske prognoze za razdo- blje 2013-2015. Prognoze obu- hvaaju kretanje BDP-a, inflaci- je, zapošljavanja, proraunskog deficita i duga u 28 zemalja lanica, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima poput amerikog, kineskog, ruskog i japanskog.Komisija objavljuje svoje ekonomske progno- ze tri puta godišnje - proljetne, jesenske i zimske. Te prognoze služe kao osnova za razliite postupke fiskalnog i makroekonom- skog nadzora. Za Hrvatsku su jesenske ekonomske prognoze važne jer e poslužiti Europskoj komisiji za izradu izvješa o tome krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vijee za eko- nomske i financijske poslove (ECOFIN), koje donosi odluku o ulasku u Postupak pretjeranog deficita (EDP). DANAS U EU