Sadraj
Uvod21.Osobine oraha31.1.Fizioloke osobine31.2.Sorte
oraha42.Kako podii zasad oraha73.Metoda oplemenjivanja
oraha84.Njega oraha105.Berba i uvanje
oraha11Zakljuak12Literatura13
Uvod
Orah (lat. Juglans) je rod bilaka iz porodice Juglandaceae.
Vrste ovog roda su drvee visoko 10-40m, sa ilastim listovima dugim
2-9cm. Naziv orah upotreblava se i za najuzgajaniju vrstu ovog
roda, domai orah.Dvadeset jedna vrsta oraha ima areal
rasprostranjenja u severnoj umerenoj klimi Starog sveta u podruju
od jugoistone Evrope do Japana, a u Novom svetu od jugoistone
Kanade do Kalifornije na zapad i Argentine na jug.Plodovi svih
vrsta oraha su jestivi, ali orasi koji se obino kupuju u trgovinama
potiu od domaeg oraha, jedine vrste koja ima velik plod i tanku
lusku. Poloprivredna vrsta koja je izabrana zbog tanke luske i
izdrlivosti u umerenoj klimi ponekad se naziva karpatski orah.
Orasi imaju mnogo ula i jedu se sirovi ili kuvani. Takoe su
izvrstan izvor masnih kiselina omega-3, pa se pokazalo da sniavaju
nivo holesterola u krvi.
1. Osobine oraha
1.1. Fizioloke osobine
Rodnost i visina prinosa oraha zavisi od vise cinilaca, medju
kojima posebnu vaznost imaju vreme cvetanja i opodjavanje.Vreme
cvetanja:Cvetanje oraha se odvija od pocetka trece dekade aprila pa
do kraja prve dekade maja, sto zavisi od osobine sorte, tj. tipa
oraha, nadmorske visine i temperaturnih uslova pri kraju zime, na
pocetku proleca i u vremenu koje prethodi cvetanju.Oprasivanje i
oplodjavanje oraha:Oprasivanje oraha se vrsi iskljucivo vetrom.
Rese su specijlane gradje, tako da ih vetar lako pokrece i iz njih
istresa polen koji je podesen da ga vetar lako nosi. Radi bolje
rodnosti i dobijanja visokih prinosa sigurnije je gajiti po
nekoliko sorti ili tipova oraha.Zrenje oraha:Plodovi oraha, obicno,
sazrevaju u toku septembra. U nekih sorti i tipova plodovi
sazrevaju i ranije ( krajem avgusta ) ili kasnije ( pocetkom
oktobra ), sto zavisi od bioloske osobenosti sorte.Vek
oraha:Odredjena starost stabala oraha do kojih mogu da radjaju nije
ustanovljena ( postoje primeri i da orah starosti preko 300 godina
radja normalno ).Prinos oraha:Orah razmnozen iz semena, pocinje da
radja posle osme ili cak dvanaeste godine, mada ima primera i da
mogu proroditi u petoj godini. Okalemljen orah radja mnogo ranije,
u drugoj ili trecoj godini. Prinos oraha se krece od 40-50 i od
60-70 kgr po stablu, odnosno 4.000 - 7000 kgr po hektaru.
1.2. Sorte oraha
Orah je vocna vrsta sa relativno malim brojem sorti, svega
stotinak. Kao najbolje pokazale su se sledece sorte, svrstane u dve
grupe: 1) Sorte za vinogradarsku zonu:einovo- Bugarska je sorta.
Odlikuje se prilicno kratkom vegetacijom. Plod je srednje krupan,
prosecno 11 gr, ovalnog oblika, tanke ljuske, puna i kvalitetna
jezgra. Randman jezgra iznosi 54,25 %. Drvo je srednje bujno i
otporno na zimske tempreature i biljne bolesti. Ako se obezbede
oprasivaci, radja obilnije.
ampion- Srpska sorta, selekcionisana od strane Poljoprivrednog
fakulteta u Novom Sadu. Ima kratku vegetaciju. Plod je srednje
krupan do krupan, prosecno 13 gr, sa randmanom jezgra do 58%.
Stablo je srednje bujno i vrlo rodno. Ova sorta zahteva
oprasivace.
Rasna- Srpska sorta, selekcionisana od strane Poljoprivrednog
fakulteta u Novom Sadu. Ima kratku vegetaciju. Plod je srednje
krupan do krupan, prosecno 12-13 gr, sa randmanom jezgra do 55%.
Stablo je srednje bujno i vrlo rodno.
Tisa- Srpska sorta, selekcionisana od strane Poljoprivrednog
fakulteta u Novom Sadu. Plod je krupan, prosecno 15 gr, sa
randmanom jezgra do 52%. Stablo je srednje bujno i vrlo rodno.
Okruglog je oblika.
2) Sorte za nevinogradarsku - kontinentalnu zonu:Gazenhajmski
139 - Nemacka sorta, sa relativno kratkom vegetacijom. Plod je
krupan, prosecno 14 gr, sa randmanom jezgra do 50%. Stablo je
srednje bujno i vrlo rodno. Oblik je izduzeno - ovalni, sa tankom i
glatkom ljuskom, svetle boje. Kasnija vegetacija.
Gazenhajmski 251- Nemacka sorta, kasnije vegetacije. Kasnije
cveta, izbegava prolecne mrazeve. Plod je krupan, prosecno 15 gr,
sa randmanom jezgra do 50%.
2. Kako podii zasad oraha
Klima: U pogledu klimatskih uslova, orah ne postavlja neke
posebne zahteve. Najurednije radja na toplijim - vinogradarskim
rejonima. Kriticna niska temperatura za orah je od - 29 do -300.
Pozni prolecni mrazevi ostecuju mladare, rese i plodnike oraha.
Stoga, sorte i tipovi oraha koji kasnije krecu, listaju i cvetaju
manje su izlozeni ovim ostecenjima. Za uspevanje oraha traze se
osvetljena, suncana mesta. Prema vodenim talozima orah je veoma
skroman, pa se moze gajiti u susnijim rejonima.Zemljiste:Nije
probirac zemljista, ali ipak bolje radja na dubokom, rastresitom
zemljistu, mada moze podneti i peskovita i kamenita zemljista, pod
uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva.Priprema
zemljista:Orah ostaje na jednom mestu od 50-100, pa i vise godina,
u zavisnosti od prirodnih uslova za njegovo uspevanje. Priprema se
sastoji u ciscenju terena, zatim djubrenju zemljista i na kraju
rigolovanju i kopanju jama.Djubrenje:Orah je vocka koja zahteva
dosta fosfora i kalijuma, jer mu ova dva sastojka pojacavaju
otpornost prema mrazu. Ako se rigoluje cela povrsina zemljista,
prvo, po 1 hektaru treba prosuti 1.000-1.800 kgr kompleksnog PK
djubriva ciji je odnos 0:15:30, radi povecanja plodnosti
zemljista.Rigolovanje zemljista:Po rasturanju djubriva, obavlja se
rigolovanje zemljista na 50-70 cm, u zavisnosti od njegove dubine i
rastresitosti. Teza, zbijenija i plica zemljista, se rigoluju
dublje, a rastresitija i dublja rigoluju plice.Kopanje jama:Ukoliko
se ne sadi u grupama, vec pojedinacno, onda se umesto rigolovanja,
praktikuje kopanje jama. Dubina jame treba biti tolika da pokrije
koren sadnice (oko 50 cm ili vise, po potrebi ). Potrebno je
dodati1 kgr kompleksnog NPK djubriva 0:15:30, zatim ovo djubrivo
pomesati sa zemljom, pa tek onda saditi orah.Saenje oraha:Optimalno
vreme za sadnju je jesen, mada se moze saditi i u rano prolece.
Kada se zasadi u jesen potrebno je oko svake sadnice napraviti
humku ( nagrnuti sadnicu zemljom ), koja ce sadnicu stititi od
izmrzavanja.Rastojanje za saenje oraha:Sadnice proizvedene iz
semena saditi na 10 * 8 m ( 123 sadnica / ha ), a sadnice
proizvedene kalemljenjem 9 * 7 metara ( 158 sadnica/ha ) .Priprema
sadnica za sadnju:Pre sadnje zile treba orezati. Tom prilikom
voditi racuna da se sto vise zila sacuva. Posto se orezu zile, ceo
korenov sistem potopiti u kasastu smesu napravljenu od ilovace,
govedje balege i vode, da bi se sadnice sto pre primile.
3. Metoda oplemenjivanja oraha
U svetu se tek u novije vreme ozbiljno radi na oplemenjivanju
oraha. Cilj tog oplemenjivanja je stvaranje sorte koje su homogene,
visoke rodnosti i dobrog kvaliteta. Da bi se ostvarili postavljeni
ciljevi u oplemenjivanju oraha, primenjuju se slcde- c metode:
individualna pozitivna selekcija i planska
hibridizacija.Individualna pozitivna selekcija, kao metod
oplemenjivanja oraha, kod nas se naroito koristi. urdevi (1968) u
svojoj studiji oraha na Kosovu i Metohiji detaljno jc- prikazao
postupak individualne pozitivne selekcije. On je iz prirodne
populacije oraha najpre izvrio iri, pa ui izbor, a zatim je
najbolja odabrana stabla detaljno prouio na terenu i u
laboratoriji. Terenska prouavanja ohuhvatala su morfoloke osobine
(stablo, krunu, letorast i list), liziloke osobine (bujnost,
listanje, cvelanje, rodnost, vreme berbe i zavretak vegetacije),
kao i odnos prema ekolokim iniocima (klima, zemljite) i slepen
osctljivosti prema gljivinom oboljenju - antraknozi, odnosno,
pegavosti i suenju lia i plodova koju izaziva parazitna gljivica.
Gnomonla juglandis (D.C.) Trav.Laboratorijska ispitivanja odnosila
su se na klijavost polena, pomoloke i kemijske osobine ploda. U
naoj zemlji su individualnom pozitivnom clckcijom odabrane sledee
sorte i selekcije: ampion, srem, tisa, mire, baka, novosadski
kasni, novosadski rodni, nrde- vieve selekcije 5,13, 64, Rudieve
selekcije 28, 77,107,108,124. ibar, vujan.Planska hibridizacija je
znaajna metoda za stvaranje boljih sorti oraha. Ovu metodu poeli su
da koriste u irim razmerama prc pola veka. Primenjuje se ukrtanje u
okviru Juglans regija, kao i meduvrsna hibridizacija raznih vrsta
roda Juglans.Stvoreni su mnogobrojni meduvrsni hibridi. Luter
Berbank (Luther Burbank) prvi je poeo sa hibridizacijom oraha.
Sorta oraha rojal (Royal) je hibrid J. nigrax x R. hindsii stvoren
jo 1888. godine. To je vrlo bujna sorta koja se preporuuje za
proizvodnju drveta. Paradoks (Paradox) je sorta koja se koristi kao
podloga za mnoge sorte oraha, takoe je hibrid J. hindsii x J,
nigra, odlikuje se otpornou prema tetoinama.Ukrtanje istonoamerikog
crnog oraha i amerikog sivog oraha (.1. nigra x J. cinerea nije
dalo zadovoljavajue rezultate. Nestabilne i razliite rezultate daje
ukrtanje istonoamerikog crnog oraha i japanskog srcolikog oraha (J.
nigra x J. cordifor- mis). Posebno se istie znaaj hibridizacijc u
stvaranju novih sorti domaeg oraha sa ukusom jezgre crnog
istonoamerikog oraha (J. nigra. i).Za rad na hibridizaciji oraha
neophodno je da se sprovede izolacija enskih cvc- tova, jer orah
kao anemofilna biljka raspolae ogromnom koliinom polena. Jedna resa
oraha, na primer, sadri i do 4 miliona polenovih zrnaca, a jedno
stablo oraha proizvodi godinje od 3 do 8 milijardi polenovih
zrnaca.enski cvetovi izoluju se kesama od natron-papira, i to
nekoliko dana pre nego to enski cvetovi postanu funkcionalno
sposobni da prime polen i izvri se oploenje.Za rad na planskoj
hibridizaciji esto je potrebno da se za odreeno vreme polen sauva.
U tom cilju rese oraha, kao izvor polena, skupe se i uvaju u komori
na 1,1 do 2,2C. Stavlja se po 10 resa u kesu. Prilikom polinacije,
te kese s polenom, koje su inae od platna, unose se u krunu, kako
bi pod uticajcm vetra polen bio osloboen i nanesen na ig tuka. Tom
prilikom treba Sto ee kontrolisati rcccptivnost - prijemivost
tuka.U proizvodnji oraha, radi dobijanja veih prinosa, nanoenje
polena moe da bude i drukije. Tako moe da se ist polen, pomean s
nekom supstancom, prosipa iz aviona ili helikoptera. Sakupljanje
istog polena za hibridizaciju relativno je lako. Sastoji se u
sakupljanju resa neposredno pre nego to ponu da rasejavaju polen.
Rese se dobro operu tekuom vodom, onda obriu sterilnom tkaninom, a
potom prosue u eksikatoru. Poto se polen oslobodi pucanjem antera u
resama, sakupi se u petri - olje i uva odreeno vrc- mc na
temperaturi.od 0 do 2,2C i relativnoj vlanosti od oko 40%. Pod tim
reimom polen moe da se uva oko 30 dana. Na niim temperaturama moe
se sauvati i znatno due - u zamrzivau na -19C i godinu
dana.Najpovoljnije vreme za opraivanje enskih cvctova oraha je
jutro do 9 asova, poto je tada zbog visoke relativne vlanosti
smanjena mogunost donoenja neeljenog polena sa strane.Seme oraha
nastalo vetakim opraivanjem zrelo je pre nego to plod pone da se
odvaja od lupine. Zato takve plodove treba brati pre poetka
odvajanja od lupine.Stratifikovanje plodova oraha traje oko 60 dana
na temperaturi od 2C. Posle stratifikacije od 60 dana, seme se seje
u rastilo, gdc ostaje godinu dana. Hibridi oraha kaleme se na
podloge u oglednim zasadima i tako se skrauje mladalaki nerodni
(juvc- nilni) stadijum.Juvenilni stadijum sejanaca nekalemljcnog
oraha u proeku traje 8 do 12 godina. Posle nekoliko godina (3-4)
osmatranja, najbolji scjanci oraha se odabiraju i svaki od njih
kalemi na etiri podloge, koje se gaje na rastojanju od 8 x 7 m.
Najbolji sejanci oraha postaju posle svestranog uporednog
ispitivanja sa standardnim sortama.
4. Njega oraha
Nega oraha se sastoji u orezivanju i nezi krune, odrzavanju
zemljista, gajenju potkultura, djubrenju zemljista i zastiti od
bolesti stetocina.Orezivanje i nega krune:S orezivanjem se krece u
prolece, prve godine po zasadjivanju. Orezivanje se izvodi tako sto
se sadnica skrati na zeljenu visinu, pri cemu se ispod preseka
ostave 4-5 dobro razvijenih pupoljaka. U toku proleca i leta iz
ovih pupoljaka ce se razviti mladari. Narednih godina formiranje
krune se sastoji u tome, sto se prema potrebi, skracuju jace
razvijene ramene grane, radi ubrzavanja rasta
voditeljice.Odrzavanje zemljista:Odrzavanje zemljista u vidu ledine
je najnepovoljnije, zato sto trave izvlace dosta vode, pa orah
krzlja i sporije raste. Najpovoljnije je gajenje potkultura i to:
pasulj, bob, tikve, krastavci i bostan, jagode, maline,
breskva.Djubrenje oraha: Orah povoljno reaguje na djubrenje
kompleksnim djubrivima, posebno na fosfor i kalijum, zato sto mu
ova dva elementa pojacavaju otpornost prema mrazu. S jeseni, posle
pada lisca rasturiti i zaorati po 400-480 kg po hektaru, ili 4 kg
po stablu djubriva NPK, ciji je odnos 0:15:30. Rano s proleca, pre
kretanja vegetacije, rasturiti i zaorati po 200-250 kg po hektaru,
ili 2 kg po stablu kompleksnog djubriva NPK, ciji je odnos 20:5:5.
Krajem proleca - u maju, rasturiti po 300 kg po hektaru ili 3 kg po
stablu 27% KAN-a. Ovakvim djubrenjem orah ce redovno i obilno
radjati svake godine.Zastita oraha od bolesti i stetocina:Orah, u
odnosu na druge vocne vrste manje napadaju bolesti i stetocine, ali
ipak postoje izvesne bolesti koji mu mogu umanjiti rodnost i plod,
ukoliko se blagovremeno ne suzbiju. Sve bolesti se uspesno
suzbijaju zimskim i letnjim prskanjem.Zimsko prskanjeizvodi se u
martu, i to kreozanom ili rumesanom, u koncentraciji 1-1.5%.Letnje
prskanje- prvo prskanje se izvodi pred sam pocetak listanja oraha i
to sa 0.6 % ortocidom, cinebom ili ditanom, radi suzbijanja
flekavosti i pegavosti oraha. Drugo prskanje se izvodi po zavrsetku
cvetanja oraha, i to istim preparatom kao kod prvog prskanja. Trece
prskanje se izvodi u prvoj dekadi juna, i to sa 0.3% ortocida ili
cineb, sa dodatkom 0.1% sistemina ili 0.2% dijazonona. Ovim
prskanjima orah ce se u potpunosti zastititi od najcescih bolesti i
stetocinaIzmrzavanje: Za kontinentalnu zonu treba birati sorte i
selekcije koje imaju kracu vegetaciju kako bi se umanjilo stetno
dejstvo mrazeva (sampion, rasna, kasni rodni, jupiter, gajzenhajm
139). Za vinogradarsku zonu pored ovih sorti dolaze u obzir i
sledece: srem, tisa, medvedja i ejn. Orah je vocka velikih
dimenzija krosnje. Da bi se krosnja pravilno razvila, mora mu se
obezbediti dovoljno zivotnog prostora. Ni kod jedne vocne vrste
nisu ispoljene toliko velike razlike u pocetku i zavrsetku
vegetacije, kao i u otpornosti prema patogenima i niskim
temperaturama, kao kod oraha.Sorte bez primene pesticida: Zato se
izboru sorti oraha mora pokloniti izuzetna paznja. Preporucujemo
selekcije koje su rezistentne ili bar tolerantne na izazivaca sive
pegavosti, zatim one koje cvetaju i resaju istovremeno, dobro i
redovno radjaju i imaju visok kvalitet ploda. Korac i saradnici
(1993) navode da je u periodu od 1974-1993. godine ispitivano 35
sorti i selekcija oraha bez primene pesticida. Na osnovu ovih
ispitivanja izdvojene su sorte i selekcije koje se mogu koristiti u
organskoj proizvodnji i kao najbolje za takvu proizvodnju pokazale
su se sorte: rasna, kasni rodni, kasni grozdasti i milko.5. Berba i
uvanje oraha
Berba oraha:Berba oraha se vrsi kad se na vecini plodova, zeleni
omotac raspukne i plodovi pocnu da ispadaju iz nje. Pucanje omotaca
ubrzavaju kisa, magla i uopste vlaznije vreme.Cuvanje oraha:Za
cuvanje oraha najpodesnija su hladna, suva i provetrena skladista.
Manje kolicine se mogu cuvati u obicnim skladistima, ali se moraju
razastrti u tankom sloju. Pod ovakvim uslovima orah se moze cuvati
u dobrom stanju 7-8 meseci. Jezgre oraha se cuvaju pod istim
uslovima, kao i orasi u ljusci, ali se mogu krace vreme odrzati u
ispravnom stanju, jer se isusuju i na njih jace deluje svetlost,
vazduh i drugo. Ako su pakovane u hermeticku ambalazu, mogu se duze
ocuvati, jer se time sprecava isusivanje i dejstvo drugih
nepozeljnih faktora. Posto orasi lako primaju strane mirise iz
spoljne sredine, ne treba ih skladistiti zajedno sa proizvodima
koji odaju mirise kao sto su limun, pomorandza, jabuka krompir i
sl.Plasman oraha: Teina jezgre po jednom plodu predstavla vaan znak
za ocenivanje vrednosti oraha. Teina jezgre za komercijalni orah
kree se od 5-8 grama. Boja jezgre je vana karakteristika u
odreivanju prodajne vrednosti oraha. Preimustvo se daje svetlijim
bojama. Boja jezgre moe biti sortna odlika ili pak odraz loe berbe,
prerade i uvanja. Boja luske moe biti svetla ili tamna, obojenost
plodova zavisi od manipulisanja i nekih drugih mera, kao i od
zatite koja je sprovedena protiv insekata i bolesti. Oteenja
izazvana insektima i bolestima, izlaganje kii ili ostavlanje
plodova da lee na zemli loe utie na boju luske. Najveci
otkupljivaci oraha na teritroiji Srbije su firme koje se bave
prodajom konditorskih proizvoda ( Pionir , Swislion - Takovo
itd.).
Zakljuak
Ne samo da orasi imaju dobar okus, oni nam daju ogromnu koliinu
energije i nude mnoge zdravstvene prednosti. Grci su ih zvali
"Jupiterovim plodom", smatrajui orahe pogodnima i za bogove. Od
drevnih se vremena orasi spominju u vezi s intelektualnou - sam
plod ima oblik ljudskoga mozga! Svo jezgriasto voe dobro je za
zdravlje, ali u usporedbi s drugim oraastim plodovima orasi sadre
dvostruko vie antioksidanata. Postoji dvadesetak vrsta oraha. Dvije
najpoznatije vrste su perzijski orah (Juglans regia) koji potjee iz
Azije i Dalekog istoka, i crni orah (Juglans nigra) koji je rodom
iz Sjeverne Amerike. Danas se orasi uzgajaju u podrujima od
jugoistone Europe sve do Japana, te u nekim dijelovima Kanade,
Kalifornije i Argentine. Plodovi svih oraha su jestivi, ali orasi
koje moete kupiti u trgovinama veinom su plodovi perzijskog oraha.
Potrebno je 15 godina kako bi drvo naraslo i poelo davati plodove.
Prosjeno drvo oraha daje plod 45 godina.Orah je nevjerojatan izvor
vrijednih nutrijenata. Sadri antioksidante, kvalitetne masne
kiseline, eljezo, kalcij, magnezij, fosfor, cink, mangan, selen,
vitamine B, E i K. Samo 30 grama oraha dnevno moe znaajno poboljati
vae zdravlje. Orasi sadre velike koliine alfa-linolenske kiseline.
To je vrsta omega 3 masnih kiselina koja se nalazi samo u biljkama
i igra vanu ulogu u odravanju zdravlja srca. Orah sadri velike
koliine antioksidanata i antiupalnih tvari, pa nije ni udo da ima
znaajan uinak u sprjeavanju raka. Visoke koliine omega-3 masnih
kiselina u orahu ine ga izvrsnom hranom za mozak.
Literatura
1. Bulatovi, Spasoje (2007): Posebno voarstvo za etvrti razred
poloprivredne kole. Beograd.2. oki, Miladin (2007): Orah i ljeska,
Beograd: Mosta Viridis3. Wikipedia (internet),
http://sr.wikipedia.org/sr/, pristupljeno 4. maja 2015.4. Agroklub
(internet),
http://www.agroklub.com/vocarstvo/orah-sadnja-formiranje-i-odrzavanje-nasada/959/,
pristupljeno 4. maja 2015.5. Zdrava Srbija (internet),
http://www.zdravasrbija.com/lat/Zemlja/Vocarstvo/1012-UZGOJ-ORAHA.php,
pristupljeno 8. maja 2015.