Materijal za potrebe osmisljavanja
Materijal za potrebe osmisljavanja
- tema: za seminarski rad iz Finansijskog raunovodstva
U V O D
PREDMET, CILJEVI, HIPOTEZA I TOK
ISTRAIVANJA............................................... 4
1. GLOBALIZACIJA I FINANSIJSKO IZVETAVANJE
.................................................. 11
1. 1. Globalizacija poslovanja kao fenomen savremenog razvoja
.............................................. 11
1. 1. 1. Globalizacija i poslovanje
preduzea....................................................................
17
1. 1. 2. Globalizacija informacionih zahteva
....................................................................
23
1. 2. Faktori internacionalizacije poslovnih aktivnosti
...............................................................
26
1. 2. 1. Proizvodne tehnologije
.........................................................................................
28
1. 2. 2. Informacione i komunikacione tehnologije
.......................................................... 32
1. 3. Globalizacija i koncentracija finansijske moi
...................................................................
39
1. 3. 1. Investicioni fondovi kao centri finansijske moi
.................................................. 40
1. 3. 2. Penzioni fondovi kao centri finansijske moi
....................................................... 45
1. 3. 3. Ostali centri finansijske
moi................................................................................
50
1. 4. Zahtevi globalizacije i finansijsko izvetavanje
..................................................................
54
1. 4. 1. Jedinstveno svetsko
trite....................................................................................
54
1. 4. 2. Unifikacija poslovnog
komuniciranja...................................................................
56
1. 4. 3. Transparentnost finansijskog izvetavanja
........................................................... 59
1. 5. Znaaj finansijskog izvetavanja u poslovnom komuniciranju
........................................... 63
2. FINANSIJSKI IZVETAJI KAO OSNOVA POSLOVNOG
KOMUNICIRANJA........ 69
2. 1. Finansijsko izvetavanje u konceptu
upravljanja.................................................................
69
2. 1. 1. Finansijsko izvetavanje u konceptu upravljanja
nacionalnim i globalnim
ekonomijama.............................................................................
70
2. 1. 2. Finansijsko izvetavanje u konceptu korporativnog
upravljanja .......................... 75
2. 2. Osnovne pretpostavke kreiranja finansijskih izvetaja
........................................................ 79
2. 3. Kvalitativne karakteristike finansijskih izvetaja
...............................................................
80
2. 4. Obelodanjivanje finansijskih izvetaja
...............................................................................
87
2. 4. 1. Tradicionalni faktori obelodanjivanja finansijskih
izvetaja ................................ 87
2. 4. 2. Savremeni zahtevi za obelodanjivanjem finansijskih
izvetaja ............................ 89
2. 5. Vrste finansijskih izvetaja
..................................................................................................
91
2. 5. 1. Bilans stanja
..........................................................................................................
92
2. 5. 2. Bilans uspeha
........................................................................................................
96
2. 5. 3. Izvetaj o novanim tokovima
............................................................................
101
2. 5. 4. Izvetaj o promenama na
kapitalu.......................................................................
102
2. 5. 5. Napomene uz finansijske izvetaje
.....................................................................
103
2. 6. Problemi harmonizacije i standardizacije finansijskog
izvetavanja................................. 106
3
3. INSTRUMENTI I REGULATORI FINANSIJSKOG
IZVETAVANJA...................... 114
3. 1. Faktori od uticaja na kvalitet finansijskih
izvetaja...........................................................
114
3. 1. 1. Raunovodstvene
norme.....................................................................................
115
3. 1. 2. Tela koja donose i odluuju o promeni raunovodstvenih
normi....................... 117
3. 1. 3. Profesionalne
raunovoe...................................................................................
120
3. 2. Instrumenti finansijskog izvetavanja
...............................................................................
133
3. 2. 1. Meunarodni raunovodstveni
standardi............................................................
133
3. 2. 2. Meunarodni standardi revizije
..........................................................................
154
3. 2. 3. Meunarodni standardi kontrole kvaliteta
.......................................................... 160
3. 2. 4. Meunarodni obrazovni standardi
.....................................................................
166
3. 2. 5. Meunarodni etiki standardi
.............................................................................
172
3. 2. 6. Meunarodni standardi elektronskog prikupljanja,
obrade i distribucije informacija
....................................................................................
176
3. 3. Regulatori standardizacije finansijskog izvetavanja
........................................................ 181
3. 3. 1. Profesionalne organizacije i tela
.........................................................................
181
3. 3. 2. Neprofesionalne organizacije i
tela.....................................................................
183
4. SISTEM FINANSIJSKOG IZVETAVANJA
U SRBIJI STANJE, PERSPEKTIVE I OGRANIENJA.
............................................... 191
4. 1. Institucionalni okvir finansijskog izvetavanja
.................................................................
191
4. 1. 1. Razvoj zakonske i profesionalne raunovodstvene
regulative ........................... 193
4. 1. 2. Raunovodstvena
naela.....................................................................................
195
4. 1. 3. Jugoslovenski raunovodstveni
standardi...........................................................
197
4. 1. 4. Kodeks profesionalne etike raunovoa
.............................................................
200
4. 1. 5. Specifini jugoslovenski raunovodstveni standardi JRS 31
i 33 ...................... 201
4. 1. 6. Aktuelni okvir finansijskog
izvetavanja............................................................
213
4. 1. 6. 1. Zakonska raunovodstvena
regulativa................................................ 214
4. 1. 6. 2. Profesionalna raunovodstvena regulativa
......................................... 217
4. 1. 7. Interna raunovodstvena regulativa
....................................................................
231
4. 2. Struktura informacija redovnog finansijskog izvetavanja
............................................... 235
4.3. Primena meunarodne profesionalne regulative
u oblasti finansijskog izvetavanja
.............................................................................
239
4.4. Ocena kvaliteta finansijskog izvetavanja u republici Srbiji
............................................. 250
4.5. Mogunost unapreenja sistema finansijskog
izvetavanja................................................ 253
5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
.......................................................................................
260
LITERATURA.........................................................................................................................
271
U V O D
PREDMET, CILJEVI I TOK ISTRAIVANJA
Predmet istraivanja je globalizacija kao opti proces i dileme
koje se javljaju pri kreiranju i primeni meunarodnih pravila i
principa radi postizanja standardizacije finansijskog izvetavanja
kao jednog od ciljeva globalizacije.
Globalizacija svetskog trita roba, usluga i kapitala uslovljava
bri razvoj, donoenje i primenu jedinstvenih meunarodnih pravila i
principa, kao osnovnog preduslova za stvaranje i promovisanje
jedinstvenog informacionog sistema - bitnog faktora standardizacije
finansijskih izvetaja neposrednih uesnika na meunarodnom tritu.
Jedinstveni ekonomski prostor Evrope i sveta predstavlja potrebu
globalnog trita koje zahteva standardizovano finansijsko
izvetavanje ili jednom reju jedinstveni informaciono-poslovni
jezik. Na globalnom ekonomskom prostoru drugaiji jezik i nije mogue
koristiti. Standardno finansijsko izvetavanje kao produkt
raunovodstva otvara mogunost za globalni jezik poslovnog
sporazumevanja uz primenu jedinstvenih instrumenata; drugim reima,
trai da se svi uesnici na jedinstvenom ekonomskom tritu
sporazumevaju istim jezikom. Meunarodni raunovodstveni standardi,
Meunarodni standardi finansijskog izvetavanja MRS/MSFI i pratea
regulativa su
nastali kao odraz potrebe za ujednaavanjem (tzv. harmonizacijom)
raunovodstvene prakse na svetskom nivou. U tom smeru predmet ove
rada ine globalizacija kao opti proces i dileme koje se javljaju
pri kreiranju i primeni meunarodnih pravila i principa radi
postizanja standardizacije finansijskog izvetavanja kao jednog od
ciljeva globalizacije.
Standardizacija finansijskog izvetavanja na globalnom nivou ima
za cilj da obezbedi sve podatke i informacije za uporedne analize i
jednoobrazno finansijsko izvetavanje, radi poslovnog komuniciranja
u meunarodnom okruenju.
Slobodan promet kapitala izmeu zemlja zahteva ujednaavanje
sadraja i forme finansijskih izvetaja kako bi se njihovim
korisnicima, na prvom mestu investitorima, olakalo njihovo korienje
i uporeivanje radi donoenja optimalnih investicionih odluka uz to
manji rizik. Primena Meunarodnih standarda finansijskog izvetavanja
prua investitorima relevantne informacije, smanjuje trokove
pribavljanja informacija, utie na pristup tritima kapitala i ini da
raspoloive informacije budu uporedive na meunarodnom nivou. Po
svojoj koncepciji, Meunarodni standardi finansijskog izvetavanja
prvenstveno su usmereni ka tome da javnosti obelodane okvir za
sastavljanje i prezentovanje finansijskih izvetaja. Kao takvi,
namenjeni su celokupnoj javnosti zainteresovanoj za pouzdane trine
informacije i treba da obezbede ravnoteu izmeu dve fundamentalne
kategorije koje ine temelj izvetavanja, a to su njeni korisnici sa
jedne strane i sadraj informacija koje su predmet prezentovanja sa
druge strane.
Savremeni poslovni subjekti zahtevaju da finansijski izvetaj
bude informativniji i korisniji za investitore, kreditore i ostale
korisnike tj. da sadri informacije koje odgovaraju njihovim
zahtevima.
Standardizacija finansijskog izvetavanja u Evropi u poslednjim
decenijama XX veka se odvijala pod uticajem raunovodstvenih
direktiva Evropske ekonomske zajednice (Evropske unije). Poetkom
ovog veka ona je dobila nov zamah, zahvaljujui implementaciji
Meunarodnih raunovodstvenih standarda i Meunarodnih standarda
finansijskog izvetavanja MRS/MSFI. U afirmaciji modela finansijskog
izvetavanja veliki je doprinos anglosaksonskih i Evropskih
institucija, kao i profesionalnih organizacija. Sa procesom
globalizacije Meunarodni raunovodstveni standardi se i dalje
usavravaju kako bi se odgovorilo na globalne zahteve trita robe i
kapitala. Optimizacija finansijskog izveavanja je cilj, radi ega je
potrebno stvoriti mogunost jedinstvenog kreiranja, ali i primene
meunarodne profesionalne regulative u finansijskom izvetavanju.
Uspena i dosledna primena standardnih instrumenata meunarodne
profesionalne regulative predstavlja novi kvalitet finansijskog
izvetavanja u svetu i uslovljen je velikim brojem faktora, kao to
su:
usklaenost zakonodavne i profesionalne regulative, na globalnom
nivou;
osposobljenost regulatornih tela za njeno kreiranje i primenu na
svim
nivoima;
usklaenost primene profesionalne regulative, na globalnom,
regionalnim i
nacionalnim nivoima;
osposobljenost profesionalnih raunovoa i njihovih organizacija
za
primena meunarodnih profesionalnih standarda na svim
nivoima;
potrebna informisanost vlasnika, menadmenta, drave i drugih
uesnika o neophodnosti usklaivanja regulative i motivisanost za
njenu primenu;
usklaenost programa edukacija i usavravanja profesionalnih
raunovoa za doslednu primenu meunarodne profesionalne
regulative;
usklaenost standarda kontrole kvaliteta profesionalnih usluga u
praksi i
neophodnost korigovanja postojee zakonske i profesionalne
raunovodstvene regulative na svim nivoima, kao preduslova uspene
primene meunarodne profesionalne regulative i optimizacije
finansijskog izvetavanja.
Uspenost primene globalnih instrumenata i druge meunarodne
profesionalne regulative je, takoe, u neposrednoj korelaciji sa
standardizacijom edukacije profesionalnih raunovoa na globalnom
nivou, ali i neophodne harmonizacije finansijskog izvetavanja na
globalnom nivou i spremnou nacionalnog uspostavljanja standarda za
primenu. Zbog toga su u ovoj disertaciji znaajno mesto zauzeli
faktori, instrumenti i regulatori, koji utiu na kreiranje i primenu
meunarodne profesionalne regulative na globalnom, regionalnom i
nacionalnom nivou, sa posebnim osvrtom na stanje u Srbiji.
Meunarodna profesionalna regulativa i njena primena u
neposrednoj su korelaciji sa usklaenom edukacijom profesionalnih
raunovoa na globalnom nivou i spremnou nacionalnih uspostavljaa
standarda da prihvate potrebu za harmonizovanjem finansijskog
izvetavanja. Slobodan protok uporedivih raunovodstvenih informacija
je vaan preduslov funkcionisanja trita kapitala u Evropskoj uniji,
u kojoj je i naa zemlja neposredno aplicirala za ukljuivanje. U
funkciji realizacije ovog cilja, unija se opredelila za finansijske
izvetaje bazirane na globalnim raunovodstvenim standardima koji su
transparentni, razumljivi, primenljivi i omoguavaju efikasno
obavljanje procesa finansijskog izvetavanja i revizije. Zbog ovih
okolnosti bitan deo predmeta ove rada ine regulatori i faktori koji
utiu na kreiranje i primenu meunarodne profesionalne regulative na
globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou.
Ciljevi istraivanja su opredeljeni samom temom doktorske rada i
u sreditu istraivanja dominiraju: opis, objanjenje, budui znaaj i
uloga:
pojave i fenomena relevantnih faktora savremenog razvoja
globalizacije i neophodnosti harmonizacije finansijskog izvetavanja
kao osnove poslovnog komuniciranja;
sutine pojavnih oblika finansijskog izvetavanja u globalnom
ambijentu;
uticaja meunarodne profesionalne regulative na stvaranje
prihvatljivog finansijskog izvetavanja;
promene statusa profesionalnog raunovoe (i revizora) u uslovima
harmonizovanog sistema finansijskog izvetavanja;
dometa i perspektive izgradnje i usvajanja finansijskog
izvetavanja usklaenog sa standardima meunarodne raunovodstvene
regulative u Srbiji.
Hipoteza istraivanja: Savremeni razvoj globalizacije ekonomije i
privrednih tokova, inicirao je neophodnost harmonizacije,
informisanosti u poslovnim sistemima (kompanijama i preduzeima),
utemeljen na injenicama i informacijama prezentovanim u
finansijskim izvetajima. Razumljivost, kvalitet i konano korisnost
tih finansijskih izvetaja za odluivanje, podrazumeva njihovu
harmonizaciju odnosno unifikovanje i transparentnost u
implementaciji principa i pravila u procesu standardizacije
finansijskih informacija. Usvajanje koncepta finansijskih izvetaja,
zasnovanog na globalnim instrumentima i drugoj meunarodnoj
raunovodstvenoj regulativi, predstavlja potrebu i
izvesnu perspektivu, koja se ipak spotie o razne prepreke i
ogranienja, koja se moraju otkloniti i na globalnom i nacionalnom
nivou.
Hipoteza od koje se polazi u istraivanju temelji se na
pretpostavkama razmatranim i dokazanim u ovom radu:
Nedovoljna je unifikovana informisanost na globalnom nivou
(menadmenta i ostalih korisnika finansijskih izvetaja) o
prednostima i nedostacima sastavljanja finansijskih izvetaja na
osnovu unifikovanih pravila i principa;
Postojea nacionalna zakonodavna i profesionalna regulativa u
jednom broju zemalja ne obezbeuju eljenu primenu meunarodne
profesionalne regulative;
Profesionalne raunovodstvene organizacije i regulatorna tela
imaju razliit nivo razvijenosti;
Neodgovarajua je pripremljenost raunovodstvenog kadra za primenu
meunarodne profesionalne regulative u mnogim zemljama;
Jo uvek ne postoji opta saglasnost u prihvatanju jedinstvenih
pravila u skladu sa kojima treba izgraditi optimalno
standardizovani sistem finansijskog izvetavanja;
Primena standarda i pratee meunarodne profesionalne regulative u
raunovodstvu raznih kompanija u svetu znaajno e uticati na kvalitet
informacija poslovnog biznisa;
Primenom jedinstvenih meunarodnih pravila i procedura poboljae
se kvalitet finansijskih izvetaja na nacionalnom i globalnom
nivou.
Postavljena hipoteza i teze na kojima se zasniva ukazuju na
znaaj istraivanja, jer samo na osnovu finansijskih izvetaja,
sastavljenih prema univerzalnim standardima, nezavisni analitiari i
izvetai mogu ocenjivati i pouzdano predviati budue trendove u
pojedinim granama industrije, u itavoj ekonomiji drave, pa i kod
nas u Srbiji. Meunarodni standardi finansijskog izvetavanja
primenjuju se skoro u itavom svetu. Najvea odgovornost nezavisnih
analitiara a posebno profesionalnih raunovoa - izvetaa je da saine
tane i nezavisne informacije iji je cilj javno, istinito i
objektivno prikazivanje i prezentovanje podataka o poslovanju
kompanija.
Osnovni smisao finansijskih izvetaja je da se u njima prezentuje
ekonomska sutina transakcija i dogaaja na nain kako su se oni
stvarno odigrali, ali i da se prikau posledice tako nastalih
dogaaja koji su raunovodstveno obuhvaeni. Meutim, finansijski
izvetaji ne pruaju sve informacije koje bi korisnicima mogle biti
nune pri donoenju nekih, posebno stratekih poslovnih odluka, budui
da ukazuju na finansijske uinke prolih dogaaja i ne sadre
nefinansijske informacije. Koncept kvaliteta finansijskih izvetaja,
takoe, polazi od multidimenzionalnosti njihovih karakteristika i
potreba korisnika. Najznaajnije dimenzije kvaliteta finansijskih
izvetaja proistiu iz materijalnosti, kao praga kvaliteta zasnovanog
na neizostavnosti finansijskih izvetaja sa razliitim informacionim
sadrajima, za potrebe njihovih korisnika.
Potreba za unifikovanjem i unapreenjem finansijskog izvetavanja
predstavlja opti trend, prepoznat i u najrazvijenijim trinim
ekonomijama i finansijskim sistemima, to treba da bude prepoznato i
u Srbiji. Dobro finansijsko izvetavanje pomae izbegavanju kriza i
korporativnih skandala i pozitivno utie na ukupna ekonomska
kretanja.
Unapreeno finansijsko izvetavanje moe doprineti aktiviranju
nacionalne tednje i privlaenju vie stranih direktnih i portfolio
investicija, veoj dostupnosti kredita manjim preduzeima,
omoguavanju investitorima veih preduzea da bolje procene
perspektive preduzea i donose investicione odluke i glasaju na
osnovu dobre informisanosti. Pored toga, objektivno finansijsko
izvetavanje bi povealo sigurnost u funkcionisanje finansijskih
trita, ojaalo korporativno upravljanje, omoguavanjem akcionarima i
javnosti da nadgledaju rad uprave, potpomoglo bi transparentnu i
korektnu privatizaciju kompanija u dravnom vlasnitvu.
Istraivanja predstavljena u ovoj doktorskoj disertaciji, preko
iskustava drugih, ukazuju na smernice za raunovodstvo i raunovoe
Srbije (posebno na neposredne sastavljae finansijskih izvetaja),
kao i ta je neodlono potrebno, ta se mora jo uraditi. U tom smislu
treba istai da je istraivanjem nedvosmisleno ukazano na to da iz
tranzicije raunovodstva i finansijskog izvetavanja proistiu brojne
opasnosti, ali i anse, koje se mogu racionalno tretirati samo
ukoliko se shvati njena sutina i na pravi nain reaguje na date
promene i drava i profesija.
Tok istraivanja: Objektivna analiza stanja i izazovi pri izradi
ove rada, odslikavaju izazove sa kojima se suoavaju globalna i
nacionalna raunovodstvena teorija i praksa.
Orjentacija istraivanja je na komparativnoj analizi i
dokazivanju toka procesa globalizacije i finansijskog izvetavanja
kompanija u svetu, evropskoj uniti i u naoj zemlji. Kvalitetno
finansijsko izvetavanje vremenom postaje sve potrebnije i dobija
sve vei znaaj. Poveava se broj i znaaj finansijskih izvjetaja, broj
korisnika i institucija za kontrolu kvaliteta finansijskih
izvjetaja. Otuda potreba za uspostavljanjem koncepta kvaliteta i
kontrole kvaliteta. Savremeni koncept kontrole kvaliteta
podrazumeva uvoenje standarda kvaliteta finansijskog izvetavanja,
zasnovanih na principima upravljanja ukupnim kvalitetom.
Realizacija kvalitetnog finansijskog izvetavanja, kao i
upravljanje ukupnim kvalitetom samog izvetavanja podrazumevaju
sagledavanje i ocenu ukupnosti obrazovanja raunovodstvene
profesije, kako u svetu tako i kod nas. Projekatima nauna i
praktina saznanja do kojih see istraivanje, sa tenjom skromnog
doprinosa teoriji i praksi iz oblasti finansijskog izvetavanja,
naroito kada je u pitanju raunovodstvena regulativa i finansijsko
izvetavanje u Republici Srbiji.
Upravo, ovako orjentisan tok istraivanja je zahtevao temeljniju
naunu analizu u skladu sa predmetom i okvirom rada:
globalizacije kao konteksta finansijskog izvetavanja,
raspravom sadrine finansijskih izvetaja kao osnove poslovnih
komunikacija,
instrumenata i regulatora finansijskog izvetaja; i
sistema finansijskog izvetavanja u Srbiji sa ocenom postojeeg
stanja, perspektive, razvoja i ogranienja
1. GLOBALIZACIJA I FINANSIJSKO IZVETAVANJE
1. 1. Globalizacija kao fenomen savremenog razvoja
Globalizacija kao fenomen savremenog razvoja nije koncept
idealnog drutva. Ona nije termin kojim se vrednosno karakteriu
sadanjost i budunost oveanstva. Globalizacija je, ni vie ni manje
nego opis nae realnosti i trend kojim se savremeni svet
razvija.
Globalizacija poslovanja je postala sastavni deo naeg
svakodnevnog vokabulara i gotovo svi imaju utisak da znaju ta ona
predstavlja, a u najmanju ruku nisu ravnoduni prema njoj. Termin
globalizacija u najirem smislu rei koristi se za isticanje
jedinstvenog ekonomskog i politikog miljea planete, odnosno za
oznaavanje procesa povezivanja i objedinjavanja savremenih drutava
koji je praen mnogim protivrenostima1. Ovaj proces pokazuje da
postojanje izolovanih prostora od ostalih delova sveta vie nije
mogue i da istorijski razvoj vodi ka nastajanju jedinstvenog
svetskog drutva2. Dakle, globalizacija je proces koji je prema
mnogima potpuno prirodan. Tako su na poetku ljudi iveli u rodovima,
pa se udruivali u plemena, pa plemenske zajednice, sve do zajednice
drava (USA, EU) i na kraju emo (valjda nekad) svi biti stanovnici
unipolarnog sveta. Shodno tome, globalizacija je fenomen ukupnih
promena u svetu, promena u poslovanju i promena u informacionim
zahtevima.
1 Markovi,D. : Sociologija i globalizacija, Prosveta - Ni i
Savremena administracija - Beograd, 2002. , str. 10.
2 Mitelman, . :Dinamika globalizacije, Globalizacija mit ili
stvarnost, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. ,
str. 132.
Povezivanje svetske privrede i slobodan protok roba i kapitala
predstavljaju osnovna obeleja globalizacije. Kapital se sve vie
seli u oblasti i prostore gde moe brze da se oplodi i po vioj
profitnoj stopi. U principu, seljenje kapitala pre predstavlja
"internacionalizaciju kapitala", usko povezanu sa globalizacijom, a
globalizacija kaomeanje kultura je nusprodukt toga. Naravno da ni
globalizacija nije bez mane.
Prvenstveno se u procesu internacionalizacije kapitala prvo sele
"prljave tehnologije" iz razvijenih u zemlje u razvoju, ali to ima
za posledicu meanje kultura i saznanja o obiajima pojedinih
zemalja. Jeste da su "fast food" i "Coca-cola" produkt
globalizacije, ali su zato i kineska, japanska i meksika kuhinja i
jo mnoge druge kuhinje produkt istih procesa.
U tom pravcu, jedan od najveih izazova privredne delatnosti
razliitih entiteta danas u eri globalizacije je razumevanje i
upravljanje vrednostima poslovne imovine, u skladu sa jasno
regulisanim okruenjem. Istina, treba rei da je globalizam produkt
razvoja najveih svetskih kompanija i meunarodnih insitucija i
organizacija, na elu sa MMF.
Najvee svetske kompanije internacionalizuju svoje poslovanje
upravo na tritima na kojima su jeftini radna snaga i sirovine. Uz
to radna snaga je produktivna, a sirovine kvalitetne. Obino je re o
manje razvijenim tritima. Uz finansijsku i monetarnu politiku
meunarodnih organizacija i institucija, one lako vre transfer i
retransfer svojih resursa, jer povoljna poslovna klima koju
obezbeuju meunarodne institucije i organizacije privlai njihove
investicije, a nepovoljna odbija.
Rezulat globalizacije su kvalitetni proizvodi sa svetski
poznatim markama po niskim trokovima, to ima za posledicu vee
profite i trino uee. Globalni potroa, pak, pri izboru trai marku
kojoj unapred veruje, a to je obino marka iz razvijenih
zemalja.
Shodno tome, posledice globalizacije vie su negativne nego
pozitivne za zemlje treeg sveta i druge manje razvijene zemlje. One
obiluju resursima koji su neophodni velikim kompanijama da bi bile
konkurentne. U potrazi za njima ponekad se zapostave poslovna etika
i iri drutveni interesi, u korist profita.
Potroai u Srbiji su deo globalnih potroaa. Koliko god oni bili
patriotski orijentisani, a meu njima smo i mi, eleli da on bude
srpski, je u veini sluajeva globalni potroa. Meutim, iako su svi
ljudi na svetu jednaki, teko je pretpostaviti da postoje dve iste
osobe na svetu3. Globalno psmatrano, predrasuda u ponaanju je sve
manje. Ponaanja bez predrasuda direktno uobliavaju poslovne
aktivnosti na globalnom nivou. To se naroito odnosi na mlade ljude.
Tenja odgovarajuih institucija da probude u nama kao potroaima
uspavani oseaj za kupovinom domaeg nee nas dugo drati budnim.
Intenzivna, skoro razarajua globalizacija ivotnog stila i
medijskih poruka, ma koliko neko od nas bio njen protivnik, jaa
potrebu, posebno mladih ljudi da budu deo nekog drugog sveta
kupujui amerike ili Evropske marke. Mislim da time nai potroai, kao
i potroai u drugim zemljama, uporno ele da nadoknade oseaj
izolovanosti. Kvalitet naih proizvoda, ali i mnogih drugih zemalja,
nije uzrok orijentacije na strane proizvode, ve zato to ne uivaju
ugled koji strani proizvodi uivaju na globalnom tritu.
Fenomen marke proizvoda, te oaravajue rei, imena, znaka koji
kada postane poznat otklanja mogunost da se potroa lako razuveri da
iza njega ne stoji tolika vrednost koju mu on u svojim mislima
dodeljuje. Stoga, potroa u Srbiji, kao i u drugim zemljama, je
prosean globalni potroa koji svoj izbor obavlja po osnovu marke
koja se vrednuje na globalnom tritu.
Usled svih ovih okolnosti globalizacija se moe shvatiti kao
povezivanje nacionalnih privreda u svetsku privredu. Globalizacija
poslovanja predstavlja racionalan poslovni odgovor na sve
prisutniju meuzavisnost, povezanost i dostupnost pojedinih delova
trita. Radi se o procesu irenja razvojnog poslovnog horizonta,
polazei od nadnacionalnih i svetskih razmera kao jedino
perspektivnih. Svet se posmatra kao jedno globalno i dostupno trite
i prava podloga za koncipiranje svih poslovnih aktivnosti.
3 Terpstra Vern, Sarathy Ravi, International Marketing, The
Dryden Press, 1997.
Zbog ovih okolnosti prolost domaih preduzea, kao i naih u
Srbiji, moe se sagledati uz visok stepen pouzdanosti, ali budunost
ne moe. Neizvesnost poslovanja savremenih preduzea uslovljena je
dinaminim i sloenim okruenjem koje dovodi do novih pravaca u
poslovanju. Uspeno i moderno preduzee mora se prilagoditi
savremenim poslovnim trendovima. Moderni trendovi razvoja ekonomije
podrazumevaju maksimalni profit, kompromise izmeu poslodavaca i
zaposlenih, informacione tehnologije i dobru i stabilnu dravnu
regulativu i politiki sistem.
Obeleja praksi, institucija, oblika moi, zakona, strukturnih
sukoba i kriterijumi hijerarhije procesa globalizacije prikazani su
u Tabeli 1.
U tom globalnom svetu funkcionie savremeni oblik preduzea koje
svoju koncepciju poslovanja izvodi iz precizno definisanih potreba
ili ciljnih segmenata tranje, stavljajui u drugi plan geografsko
odreenje, nacionalne granice i lokaciju pojedinih potreba. Ono
poslovnu ideju, koncept proizvoda i usluga, kao i strategiju
upravljanja, zasniva na pretpostavci da postoji slinost izmeu
pojedinih nosilaca potreba ciljnog segmenta tranje. Poslovnu
taktiku i operativne aktivnosti globalno preduzee zasniva na
pretpostavci da postoje i odreene razlike, koje bi bilo opasno
zanemariti. Tempo promena u poslovnom svetu, a posebno globalnom,
veoma je brz.
Naroito se konkurencija u veini delatnosti odvija sve veom
brzinom. Dananja preduzea se svakodnevno suoavaju sa velikim
rizicima, sa jedne i sjajnim mogunostima, sa druge strane. Potroa
je kralj. Opstanak preduzea i njegov napredak u savremenim uslovima
zavise iskljuivo od mogunosti preduzea da prilagodi svoj proizvodni
program, tehnologiju i kvalitet proizvoda zahtevima savremenog
trita. Proizvod se ne proizvodi samo da bi se prodao, ve da bi
ispunio elje i oekivanja potroaa. To je danas veoma teko
realizovati, jer je konkurencija sve vea. Preduzea se moraju
transformisati i postati liderska i ostvarivati diferentnu prednost
na globalnom tritu. Svest o neophodnosti promena u poslovanju
preduzea mora stalno da balansira izmeu perioda relativnog spokoja
i zadovoljstva i perioda ispunjenog inovativnim
promenama. Da bi se odrao nivo svesti o neophodnosti promena
potrebni su sistemi obrade informacija o visokim poslovnim
performansama - savremene informacione tehnologije. Te informacije
sadre podatke o tritu, potroaima, zaposlenima, akcionarima,
dobavljaima konkurenciji i finansijskim rezultatima. Sistemi koji
obezbeuju ove informacije moraju da budu tako razvijeni da pruaju
istinite i realne informacije. Ovako formirani sistem omoguava
komunikaciju i pomae preduzeu da se lake transformie i uspenije
podnosi dinamine promene u okruenju.
injenica je da su glavni nosioci promena u preduzeu ljudski
resursi. Savremeno preduzee sve vie vremena posveuje razvoju lidera
- ljudi koji mogu da stvore i na druge prenesu viziju i strategiju.
Bez dovoljno produktivnih lidera, stvaranja vizije, osposobljavanja
ljudi da prihvate neophodnost promena, nema ni transformacije
preduzea. Razvijanje liderstva je dug proces koji nosi odreeni
rizik.
Svetska globalizacija i dinamiko okruenje podstiu mnoga preduzea
da ue kako bi se prilagodila nestabilnom svetskom tritu.
Kompetentnost preduzea predstavlja zatitni znak u poslovnom svetu.
Nekompetentna preduzea veoma brzo propadaju jer ne uspevaju da na
vreme izvre transformaciju i prilagode svoju organizacionu
strukturu i strategiju zbivanjima na tritu. Poznavanje konkurencije
od izuzetnog je znaaja za preduzea. Zato je potrebno pratiti ta
rade konkurenti i uvek biti za jedan korak ispred njih. Preduzee
lider u poslovnom svetu je preduzee koje je na vreme prihvatilo
savremene koncepte poslovanja i svoju poslovnu aktivnost
prilagodilo trenutnimdogaanjima u okruenju.
Svetski ekonomski prostor postaje jedinstveno trite za
najraznovrsnije poslovne igre krupnog kapitala. Dinamika
globalizacije je razliita, jer investicije, industrija,
informacione tehnologije i individualna potronja imaju razliite
dimenzije. Prvo, investicije nisu geografski ograniene, one teku
gde god postoje povoljni uslovi, bez mnogo uplitanja drave. Drugo,
industrija je vie globalno orijentisana nego pre deset godina,
strategije multinacionalnih kompanija se oblikuju prema potrebi
novih trita i resursa, gde god se nalazili. Individualni potroai su
vie globalno orijentisani time to gledaju iste TV-stanice i tome
slino.
4 Markovi, D. , Prilog sociolokom promiljanju globalne
ekonomije, Ekonomske teme, br. 1-2. Ni, 2006. , str. 539.
U eri globalizacije raspored proizvodnih kapaciteta, strukturu
investicija, proizvodne i prodajne kapacitete odreuju ekonomski
najmoniji subjekti privreivanja, po pravilu transnacionalne
korporacije, pri emu se uvaava globalna privredna konjunktura.
Globalizacija je dovela do erozije nacionalnog suvereniteta. U
strogo ekonomskom smislu, nacionalne drave su sve manje u mogunosti
da reguliu privredne procese4.
Tabela 1 - Procesi globalizacije
1. 1. 1. Globalizacija i poslovanje preduzea
Globalizacija se ispoljava i kao horizontalna integracija
prioizvodnje u vie zemalja. Ona donosi i globalnu konkurenciju, ali
i instrumente borbe protiv te iste konkurencije. Dobre strane
globalizacije su nove tehnologije, vee i racionalnije korienje
kapaciteta, pojaana konkurencija i sl. , dok su loe strane izvoz
odnosno uvoz prljavih tehnologija, koncentracija ekonomske moi kod
najrazvijenijih i sl. Kratka definicija globalizacije poslovanja
bila bi rastua liberalizacija meunarodne trgovine i investicija, i
kao rezultat toga porast integracije nacionalnih ekonomija5.
Ekonomista David Henderson sa Univerziteta za meunarodni menadment
u Melburnu proiruje definiciju na pet povezanih, ali posebnih
delova:
rastua tendencija firmi da misle, planiraju, upravljaju i
investiraju u budunost sa osvrtom na triste po mogunosti celog
sveta;
rastua lakoa i jeftinoa meunarodnih komunikacija, sa internetom
kao vodeom tehnologijom;
trend ue meunarodne ekonomske integracije koji rezultira
smanjivanjem vanosti politikih granica. Ovaj trend delimino
proistie iz prethodna dva, ali daleko vie iz zvaninih politika, iji
je cilj liberalizacija trgovine i investicija;
rastui znaaj pitanja i problema koji prevazilaze nacionalne
granice;
tendencija harmonizacije po kojoj se norme, standardi, pravila i
praksa definiu i uvruju u okviru regije, ili sveta, a ne samo
unutar nacionalnih granica.
Za Dozefa tiglica, laureata Nobelove nagradu za ekonomiju,
globalizacija je vra integracija zemalja i naroda sveta do koje se
dolazi ogromnim smanjenjem trokova transporta i komunikacija, kao i
ruenjem vetakih barijera za protok robe, usluga, kapitala, znanja i
(u manjoj meri) ljudi bez granica6. Na osnovu prethodno navedenog
proizilazi da je kljuna odlika globalizacije multidimenzionalnost7.
Ekonomska globalizacija je viedimenzionalni fenomen, koji bez
sumnje jo uvek nije dobro shvaen. U sutini ekonomska globalizacija
predstavlja postepenu integraciju
nacionalnih ekonomija u globalnu ekonomiju bez granica, a to je
uostalom fenomen savremenog razvoja.
U ekonomiji koja dobija globalne razmere vrata su otvorena svima
i veim mogunostima i veim rizicima, a firme su prinuene da se
odluuju na dramatina poboljanja ne samo da bi se nadmetale i ile
napred,ve da bi jednostavno preivele.
Globalizaciju, sa druge strane, pokree sveobuhvatan snaan splet
sila pokrenutih ekonomskom integracijom, sazrevanjem domaeg trita u
razvijenim zemljama i kolapsom komunizma u celom svetu8.
Tehnoloka dimenzija globalizacije kao fenomen globalizacije
poslovanja ini da, zahvaljujui razvoju novih, a pogotovo
informacionih i internet tehnologija doe do nevienog prosperiteta
tzv. umreene ekonomije, ije su posledice pored ostalog
marginalizacija koncepta nacionalne privrede. Raunari su kao i
dostignua u telekomunikacijama znatno uveali finansijske
tokove.
Ova napredovanja imaju ogroman znaaj za multinacionalne
kompanije, jer im omoguavaju stvaranje globalnih ekonomskih
strategija i operacija. Osim toga, uteda u vremenu i prostoru, koja
je nastala kao rezultat ovih tehnolokih promena, znatno je umanjila
cene meunarodne trgovine9. Reagovanje na globalizaciju se dosta
razlikuje, prevashodno zbog prirode proizvoda i tehnologije.
Najrentabilniji konkurent postaje onaj koji iskoristi prednosti
globalnog trita i celi svoj poslovni sistem projektuje u skladu sa
tim. Kada se definie globalni karakter posla trai se tehnologija
irom sveta, koja e biti podobna za najvei broj trita. Kada se
oblikuje proizvod, tei se tome da bude prihvatljiv u najveem moguem
broju zemalja, da dostigne maksimalan broj (meusobno slinih) trinih
segmenata, ili da bude lako prilagodljiv razliitim tritima.
Delovanjem globalnih trinih zakona, meunarodnih, ekonomskih i
neekonomskih organizacija i ustanova, te multinacionalnih
kompanija, sa snanom podrkom tehnologija iz oblasti informatike i
komunikacija danas se sprovodi ekonomska globalizacija kao prirodan
i nuan proces globalnih
3 Henderson, D. : The Changing International Economic Order:
Rival Visions for the Coming Millenium,
Melbourne Bussines School. , 1999.
6 tigli, . ,:Protivurenosti globalizacije, SMB, Beograd, 2002. ,
str. 23.
7 Globalizacija se mora posmatrati kao multidimenzionalni
fenomen koji e usloviti promene u svim
oblastima drutva. Ne zalaei u politiki aspekt ovog fenomena, moe
se istai da je globalizacija
dugorona zakonska ekonomska tendencija kojoj se ne treba
suprostavljati jer savremenom drutvu su
imanentni procesi povezivanja, internacionalizma i integracije
na svetskom nivou. Veselinovi, P. :
Oivljavanje privrednih aktoivnosti u uslovima globalnih
ekonomskih promena, Ekonomske teme, br. 1-
2. Ni, 2006. , str. 23-24.
8 Koter, . : Voenje promene, elind, Beograd, 1998. , str.
30.
9 Bodiroa, M. . , Meunarodne trine i finansijske institucije,
Zavod za ubenike i nastavna sredstva,
Srpsko Sarajevo, 2003. , str. 256.
19
tokova roba i kapitala.
Nosioci globalizacije poslovanja danas u svetu imaju
multinacionalne kompanije koje posluju
irom sveta. Ovakve kompanije imaju sedite u jednoj zemlji, a
posluju u mnogo zemalja
(General Motors, IBM, General Electric, Toyota). Za globalne
korporacije nacionalne granice
su irelevantne u naporu da se nae najbolji izvor materijala,
proizvodi proizvode po najniim
cenama. Globalne korporacije vide ceo svet kao jedno trite.
Lociraju svoje operacije i resurse u
razliitim delovima sveta. Globalne korporacije nude globalne
proizvode prilagoene lokalnim
potrebama, a tee ostvarenju vodeeg mesta u prodaji odreenih
proizvoda na svetskom nivou, uz
nastojanje da ureuju i prilagoavaju nacionalne regulative
sopstvenim ciljevima. Razlog zbog
kojeg korporacije odluuju da postanu globalne je tenja da se u
uslovima jake konkurencije
osigura vodea pozicija u prodaji odreenog proizvoda na svetskom
tritu10.
Procenjuje se da e globalizacija sve vie uticati na privredu,
ali i na privredne grane te radna
mesta koja su do sada bila izolovana od globalnih nadmetanja. Na
primer, poslednjih godina sve
vie je rasla trgovina uslugama, a u smislu outsourcing
strategije trguje se ak i nekim
visokopozicioniranim funkcijama u sektoru poslovnih usluga i
ICT-a, pa se moe oekivati
irenje tog trenda i na ostala zanimanja. Era globalizacije,
obeleena poveanom trgovinom roba i
usluga, veim protokom kapitala, brom razmenom znanja i
tehnologija te mobilnom
populacijom, bie rezultat jeftinog i rapidnog prenosa
informacija zbog potpune tehnoloke
revolucije. Gubitak trinih udela i zatvaranje radnih mesta
uravnoteie se sa rastom
zapoljavanja u nekim drugim privrednim sektorima.
Osim toga, navedeni trendovi globalizacije poslovanja e
rezultirati:
reformama kompanija koje e se sve vie specijalizovati za odreena
podruja, a
odnosi meu poslodavcima i zaposlenima sve vie e se
individualizovati;
rastom zaposlenosti ena, starijih osoba i osoba s invaliditetom,
to e biti posledica
smanjenog nataliteta i nedostatka radne snage;
irenjem svesti o potrebi za doivotnim obrazovanjem kako bi radna
snaga ostala
konkurentna i mogla da odgovori na tehnoloke izazove;
poveanjem plata zbog daljeg rasta proizvodnje, to e u krajnjem
uticati na
raspodelu sredstava, pa e ekskluzivne beneficije za zaposlene
postati retkost.
Svakodnevni obim valutnih transakcija prevazilazi trilion dolara
i vie stotina puta
nadmauje iznos realno razmenjenih roba i usluga. To znai da se
stalno pojaava
tendencija odvajanja finansijskih tokova od realne sfere
proizvodnje i trgovine kao
rezultat fenomena globalizacije poslovanja11.
10 Napomena: sredinom 80-tih godina 30% britanskog, 30,3%
japanskog i 40% amerikog uvoza bilo je
realizovano kroz interkompanijsku trgovinu preko
multinacionalnih kompanija.
11 Dobro je ili loe to se globalizacija sada ubrzava zbog
razvoja informacione tehnologije. Yeomin, Z. :
Ekonomska evolucija: globalizacija dve hiljade godina stvaranja,
Raunovodstvo, asopis za
raunovodstvo, reviziju i poslovne finansije, Beograd, septembar
2002. , str. 7.
20
Pre nego to se jo jednom saeto osvrnemo i analiziramo savremene
trendove
globalizacije, treba napomenuti da je najranija pretea
globalizacije bilo staro Rimsko
carstvo tokom perioda Julija Cezara i njegovog naslednika
Avgusta. Prvi veliki period
globalizacije trajao je od sredine 19. veka do 1914. godine i na
svoj nain je sadrao
mnogo dramatinije procese od integracije svetskih trita koja se
odvija od 1945.
godine naovamo. Osim tehnolokih pronalazaka kao to su parobrod i
telegraf, koji su
znaajni ostaci prvog velikog perioda globalizacije, sa Prvim
svetskim ratom i velikom
depresijacijom, koja je podstakla vlade ka samodovoljnosti,
globalizacija je krenula
unazad. Istorija pokazuje da globalizacija moe posejati i seme
sosptvene destrukcije12.
Druga velika globalizacija poela je sredinom 20. veka, naroito
od ranih 70-ih, od kada
se svetske privrede sve vie i bre prepliu ili globalizuju. I
zagovornici i oponenti
globalizacije poslovanja, kao fenomena savremenog razvoja, slau
se u jednom - da je
neizbena13.
Iako je istorija multinacionalnih kompanija veoma duga, moe se
konstatovati da se one
barem itav jedan vek unazad pojavljuju kao vani faktori
meunarodnog i globalnog
poslovanja. Shodno svojoj veliini, irini meunarodnih operacija i
pozicijama koje stiu
u drutvu multinacionalne kompanije, postaju inilac koji utie na
politike odluke
domae vlade i vlade zemalja na ijoj teritoriji se nalaze njihove
filijale. Njihovo
znaajno prisustvo u odnosima meu dravama je danas oigledno i
neosporno, ali
pitanje vrednosnog odreivanja tog uticaja predmet je velikih
sporova i sueljavanja u
teoriji koja se bavi radom transnacionalnih korporacija14.
Meutim, globalizacija
12 Uobiajena je pretpostavka iz 19. veka da e svet postojati
manji i sve vie integrisan. Kad je izumljen
telefon i proiren irom sveta, jedne njujorke novine su objavile
u uvodnom lanku da e on eliminisati
nerazumevanja i stoga i ratove meu nacijama olakanjem
komunikacije. Kakvo optimistino predvianje.
! Yeomin, Y. : Ekonomska evolucija: globalizacija dve hiljade
godina stvaranja, Raunovodstvo, asopis
za raunovodstvo, reviziju i poslovne finansije, Beograd,
septembar 2002. , str. 7.
13 Napomena: Radi se zapravo o trinim segmentima potroaa koji se
ponaaju bez predrasuda i koji
preferiraju kupovinu svetski afirmisanih marki, kao to su: Nike,
Sony, Walkmans, MTV, Cartier, Burberry
i sl.
14 Najvei deo direktnih stranih investicija u inostranstvu
odvija se preko transnacionalnih i
multinacionalnih korporacija. U stvari, globalizacija je manje
izraz nevidljive ruke globalnog trita, a vie
vidljive ruke globalne finansijske i korporacijske hijerarhije i
drugih transnacionalnih megastruktura. Danas
postoji oko 60. 000 transnacionalnih i multinacionalnih
kompanija sa 510. 000 filijala. TNK i MNK
21
poslovanja je ukazala na to da potpuna unifikacija i eliminacija
regionalnih specifinosti
nije dobra.
Sa tom se injenicom suoio se i menadment McDonalds-a, pa je
nedavno pokrenuo
novi program promena kojim e ova korporacija odstupiti od svog
tradicionalnog
''hamburger imida'' u pravcu ponude razliitih regionalnih i
nacionalnih specijaliteta.
Odstupanje od starog zahtevalo je i redizajniranje restorana.
Menaderi su shvatili da
promet McDonalds-a u Evropi opada zbog brige ljudi za svoje
zdravlje. Hamburgeri
nose imid nezdravog i simbol su nezdravog proizvoda! U
McDonalds-u e se uskoro
posluivati, izmeu ostalog i supa, ili girice u Splitu, odnosno
gula u Budimpeti.
Pitanje je da li globalizacija znai da emo jednog dana svi jesti
istu hranu. Najnovija
istraivanja i promene ukazuju na to da emo pre jesti slinu nego
istu hranu. Tako,
japanski "Mek" ve nudi lokalnu Chicken Tatsuta hranu sa
piletinom i sosom od soje ili
Teriyaki Burger sa mariniranom piletinom u sosu terijaki, sa
majonezom, salatom i
susamom. Grka isto tako ima svoj Greek Mac, sa lokalnim grkim
hlebom poznatijim
na srpskom pod nazivom pita, sosom od jogurta, lukom i
paradajzom. Na Bliskom istoku
Mac Arabia nudi lokalnu piletinu sa sosom u nauljenom hlebu.
Isto tako, Tajvan i ostatak
Azije slade se Rice Burgerom, gde umesto kifle dobijate dve
inijice lokalnog pirina sa
peurkama. Urugvaj, takoe, nudi McHuevo (jaje), hamburger sa
jajetom na buteru, a
Tajlanani se goste Samurai Pork Burger-om, koji u sebi ima
kobasicu. U Izraelu postoji
17 koer McDonalds-a, a u Indiji su hamburgeri bez govedine.
Njihov specijalitet je
Chicken Maharaja Mac sa vrlo zainjenom piletinom, kojom dominira
kari.
Globalizacija poslovanja donela je novi fenomen: svet je postao
veliki supermarket, a
zemlje su proizvodi. Svaka zemlja mora da konkurie drugoj da bi
privukla panju na
sebe, ali pozitivnim imidom. Tokom poslednjih nekoliko godina,
globalizaciji
nacionalnih privreda, pored direktnih investicija, sve vie
doprinose uestale mega
integracije, tj. meunarodna objedinjavanja velikih
transnacionalnih kompanija
formirale su kolosalnu mreu proizvodnje i trgovine. One uestvuju
sa 1/3 u ukupnoj svetskoj trgovini, sa
80% u direktnim investicijama u inostranstvu i 70% u patentnim
pravima i transferu tehnologije. Asian
Perspective. : Vol. 23, No4, Tokio, 1999. , str. 78.
22
superindustrijalizovanih zemalja kojima se stvaraju globalne
alijanse u raznim
oblastima proizvodnje i usluga, kao to su avionska i
automobilska industrija,
proizvodnja aluminijuma, telekomunikacije, bankarstvo itd.
Globalne alijanse su
Dajmler-Krajsler, Folksvagen-Tojota, Reno-Nisan i mnoge druge.
Na ovaj
nain stvaraju se zajednike globalne mree proizvodnje delova,
prodajnih i servisnih
punktova, to sve sniava trokove i poveava konkurentsku mo.
Globalne alijanse
dovode do dinovske razmene tehnologije izmeu lanica grupacije,
to takoe brzo
poveava njihovu konkurentsku mo i tera ostale proizvoae iz date
grane da i oni
stvaraju sline integracione celine. Globalnim alijansama, s
obzirom na odnos snaga
meu partnerima, stvaraju se istinske multinacionalne kompanije
od kompanija koje su
ranije u sutini bile transnacionalne, mada esto, u veoma maloj
meri i multinacionalne.
Globalne alijanse tako postaju vani katalizatori organskog
povezivanja svetske
privrede i stvaranja istinskih multinacionalnih
megastruktura15.
1. 1. 2. Globalizacija informacionih zahteva
Finansijsko izvetavanje jedan je od stubova funkcionisanja
preduzea u globalnoj
ekonomiji. U tom procesu potrebno je ostvariti ravnoteu izmeu
rizika i mogunosti.
Ukoliko pouzdane i uporedive informacije nisu redovno dostupne,
vlasnici ne mogu da
procene kvalitet uprave kompanije, pa ni da utiu na njen rad ili
da je zamene boljom
ekipom. U ovakvoj situaciji investitori ne mogu da procene
vrednost kompanije i da
donesu razumnu odluku o razliitim investicionim mogunostima, to
donosi viu cenu
kapitala i manje efikasnu alokaciju resursa.
Godinji izvetaji preduzea su svojevrsna lina karta finansijskih
tokova i relativne
snage i privlanosti zemalja u kojima ta preduzea posluju. Danas
su svi taoci
finansijskog kapitala, a samo se njime moe initi ono to se eli
na globalnom nivou.
Finansijski sektor bi morao da bude neraskidivo povezan sa
privredom, realnom
ekonomijom i zbivanjima u njoj. Tradicionalno, finansijska
industrija omoguava
15 Hatibovi, D. : Globalizacija, trite, Evropska zajednica,
Beograd, 2002. , str. 38
23
trinim uesnicima efikasno plasiranje ili pribavljanje novca i
kapitala, kao i razumnu
zatitu i osiguranje od brojnih finansijskih rizika i trinih
nepredvidljivosti kamatnih,
kursnih, cenovnih itd. Na takvim osnovama je razvijeno suptilno
trite razliitih
vrednosnih papira i instrumenata. Moderne finansije su taj posao
obavile veoma dobro.
Neoliberalna doktrina ohrabruje pasivnost drava i olakava
eskalaciju problema.
Finansijski sistem je sve sloeniji, a nadzor nad njim sve
slabiji. Finansijski sistem je u
nedopustivoj meri skrojen prema interesima globalnog
finansijskog kapitala. Takve
privilegije, meutim, ne ine sistem stabilnijim, ve ga ohrabruju
i stimuliu na rizinu
poslovnu politiku i moralni hazard. Banke mogu biti sigurne da e
se, u sluaju ozbiljne
krize, drava ponaati slino kao i FED (Federalne rezerve
Amerike). Tehnika e biti
drugaija, ali e logika spasavanja banaka biti ista. Drava e na
sebe preuzeti
potraivanja koja banke ne budu mogle da naplate od svojih dunika
i tako e se gubici
preneti na dravu. Operacija e biti finansirana ino-zaduivanjem
drave i sprovedena
pod izgovorom zatite stabilnosti sistema.
Na poetku novog milenijuma finansijsko izvetavanje predstavlja
suptilnu meavinu starog i
novog. U svetlu tih zahteva, sve glasnije se postavlja pitanje o
tome da li je sada vaei sistem
finansijskog izvetavanja adekvatan u eri globalizacije
poslovanja, da li moe da odgovori na
izazove XXI veka i veoma otro se prizivaju izmene u vaeem
sistemu finansijskog
izvetavanja. Naime, u eri globalizacije poslovanja kao fenomena
savremenog razvoja,
raunovodstvo treba da bude univerzalni jezik biznisa. Poslovanje
u globalnom preduzeu bez
pomoi raunovodstva skoro ne bi bilo mogue to bi bilo neto kao
fizika bez matematike.
Brojnim korisnicima informacija izvan firme dostavljaju se tzv.
informacije opte namene. To se
ini u formi kompleta raunovodstvenih izvetaja koji se obino
nazivaju finansijskim izvetajima
(eng. financial statements), raunovodstvenim iskazima, godinjim
raunima, ili - sasvim kratko -
bilansima.
Otuda se aktivnosti usmerene ka harmonizaciji i standardizaciji
raunovodstva i
finansijskog izvetavanja smatraju kljunim faktorom poboljanja
kvaliteta finansijskog
izvetavanja i objektivnosti izvetavanja o poslovanju firme u
globalnom okruenju.
Glavni resurs na kom se bazira donoenje odluka u procesu
globalizacije poslovanja firmi
danas je informacija. Menaderi koji nastupaju na ino-tritima bez
neophodnih
informacija doivljavaju krah pri nastupu. Nasuprot tome,
menaderi koji poznaju
vrednost informacija i imaju pozitivan i aktivan odnos prema
njima, mogu da ostvare
dobre rezultate pri nastupanju na ino-tritima. Budunost potroaa
i poslovanja u
globalnoj ekonomiji bie organizovana tako da informacije budu
svima dostupne. Rast
24
znaaja informacija ilustrovan je Grafikonom br. 1. Oigledno da
globalno drutvo
potencira sve veu ulogu informacija, ije dobijanje postaje sve
kompleksnije i rizinije.
U tom smislu i finansijsko izvetavanje postaje mnogo vie od
sastavljanja jednostavnih
izvetaja o rezultatima proteklih aktivnosti. Ono, u savremenim
uslovima poslovanja,
preuzima proaktivnu ulogu ne samo u pripremi ve i interpretaciji
i finansijskih i
nefinansijskih informacija o preduzetim i planiranim poslovnim
aktivnostima.
25
Grafikon 1 - Promena strukture radne snage u razliitim sektorima
u SAD (sektor informacija
kljuni sektor u globalnoj ekonomiji SAD)
Savremena preduzea sa svim svojim specifinostima posluju u
uslovima poveanog uticaja
trita, suoavajui se sa preduzeima slinih ili istovetnih
karakteristika, zbog ega im se
umnoavaju anse, kao i opasnosti i zamke u koje mogu da se
upletu16. Mala i srednja preduzea
Evropske unije ine 95,8% od ukupno 19,3 miliona preduzea i
zapoljavaju 66% aktivnog
stanovnitva, to objektivno ukazuje na to kako se globalno
poslovanje manifestuje u Evropskoj
uniji i SAD. To je jasno pokazano na Slici 1:
Slika 1 - Mala i srednja preduzea u EU
Izvor: Informacije preuzete sa sajta http://www. emins.
org/publikacije/
Evropaplus/serija 1/broj33, dostupno dana 10. april 2008,
Beograd
Mala i srednja preduzea u Evropskoj uniji ostvaruju 54% ukupnog
obrta, to je pokazano na Slici 2.
Slika 2 - Bruto promet malih i srednjih preduzea u EU
Izvor: Informacije preuzete sa sajta
http://www.emins.org/publikacije/
16 Rakita,B. : Meunarodne marketing strategije, Konzorcijum
ekonomskih instituta Jugoslavije, Beograd,
1989. , str. 70.
Evropaplus/serija 1 broj 33, dostupno dana 10. aprila 2008,
Beograd
1. 2. Faktori internacionalizacije poslovnih aktivnosti
Kada je re o sueljavanju sa savremenim preduzeem, danas je
neophodno uzeti u obzir
injenicu da ono ima vrlo prepoznatljiv trend
internacionalizacije poslovanja. U
savremenim uslovima privreivanja proizvodne, informacione i
komunikacione
tehnologije imaju presudni uticaj na poslovni uspeh i
upravljanje preduzeem.
Sistem informisanja treba da poslui preduzeu za potrebe
definisanja njegove
upravljake funkcije, poslovne politike i proces donoenja
poslovnih odluka.
Raunovodstvo prua iroke mogunosti korienja ogromnog broja
informacija, kako za
potrebe upravljanja privredom, tako i za potrebe funkcionisanja
drutvenog sistema
informisanja i ima sva obeleja stalnog procesa rasta i razvoja
preduzea, prema
vremenu, funkcijama, internom i eksternom okruenju i optoj
organizaciji poslovnih
subjekata. Menadment preduzea kao sistem savremene trine
ekonomije u upravljanju
i rukovoenju resursima preduzea, zahteva konstituisanje
raunovodstva, poslovnih
finansija i revizije, kao i njihovu meusobnu uslovljenost i
povezanost, u skladu sa
meunarodnim standardima.
Smatra se da svaka industrijska proizvodnja kod koje trokovi
proizvodnje opadaju za
najmanje 20% pri svakom dupliranju obima, predstavlja kandidata,
odnosno biznis koji
e neminovno biti obuhvaen ovim procesima. Procenjuje se da e do
2027. godine u
stvaranju svetskog godinjeg drutvenog proizvoda sa oko 80%
uestvovati globalne
industrije od oekivanih 91. 000 milijardi amerikih dolara
svetskog GDP, na godinjoj
osnovi e biti kreirano 73. 000 milijardi amerikih dolara, to
predstavlja uveanje za 12
puta u poreenju sa 1997. godinom.
Pojava globalne ekonomije u toku prole decenije odraz je
fundamentalnih promena u
strukturi industrije, dramatinih promena u tehnologiji, njenoj
sloenosti, trokovima i
rizicima daljih tehnikih unapreenja, kao i razvoja globalnog
elektronskog
informacionog sistema i analognih promena u organizacionoj
strukturi preduzea ka
razvoju svetskih organizacionih mrea poslovanja. Oekivanja od
globalizacije do 2027.
godine ilustrovana su podacima u Tabeli 2.
Tabela 2 - Oekivani trend procesa globalizacije do 2027.
godine
Danas je kompleksnost tehnologija industrija, kao to su
industrija poluprovodnika, avioindustrija,
industrija telekomunikacija i farmaceutska industrija takva da
one ne mogu biti
organizovane na uninacionalnoj osnovi i ostati tehnoloki
konkurentne u isto vreme.
Trokovi istraivanja i razvoja rastu, a ivotni ciklus proizvoda
ovih industrija postaje sve
krai, tako da je za formiranje odgovarajueg budeta za I&R
potrebno globalno trite.
ak i najvee firme nisu vie u stanju da samostalno podnesu
trokove i rizik tehnolokog
razvoja. Saradnja na globalnom nivou postaje uslov razvoja.
Smatra se da je
meuregionalna distribucija tehnolokih potencijala i kapaciteta,
koja omoguava
sinergiju znanja i pristupa razliitih eksperata iz rezliitih
regiona, vana determinanta
formiranja globalnih, svetskih mrea. Danas se nalazimo u procesu
tranzicije - od
meunarodne svetske ekonomije, zasnovane na nacionalnim tritima,
ka integrisanom
globalnom, svetskom sistemu proizvodnje i tehnologije - sistemu
u kome je meunarodna
proizvodnja zasnovana na direktnim stranim investicijama
zamenila trgovinu kao kariku
povezivanja meunarodnih ekonomskih transakcija.
17 Napomena: Prilog predstavlja deo istraivanja na projektu 1464
MNTR Republike Srbije Unapreivanje
izvoza i meunarodne konkurentnosti industrije Srbije u 2003.
godini. Nosilac istraivanja Institut
ekonomskih nauka, Beograd.
28
Globalizacija svetske privrede namee promene naina poslovnog
razmiljanja u smislu
prihvatanja injenice da su "promene permanentno potrebne",
odnosno da "oni koji ne
inoviraju, neminovno nestaju sa ekonomske scene".
U tako izmenjenom privrednom ambijentu aktivnosti preduzea
moraju biti dugorono, a
ne kratkorono orijentisane (menadment mora da akcentuje
inovacije proizvoda, procesa
i marketing metoda). Razvojna dimenzija i internacionalizacija
poslovanja zahtevaju da
se sa dominantne orijentacije na domae trite preduzea sve vie
preusmere na
meunarodne poslovne aktivnosti. To angaovanje tokom vremena
evoluira, kroz faze
izvozne, multinacionalne, pa sve do globalne orijentacije. Od
menadmenta nacionalnih
kompanija se oekuje da, u svetlu novih saznanja i okolnosti,
stalno traga za
konkurentskim prednostima, odnosno da se prilagoava
kontinuiranim promenama. Bez
vrstog integrisanja u svetske trine tokove, nacionalne ekonomije
ne mogu reiti svoje
probleme, a nemogunost identifikovanja ansi i opasnosti
globalnog okruenja moe
ugroziti njen ozbiljniji i znaajniji nastup na meunarodnom
tritu.
1. 2. 1. Proizvodne tehnologije
Proizvodne tehnologije kao integralna konkurentnost i meunarodna
konkurentska prednost esto se koncentriu u ogranienim privrednim
granama i segmentima, to je oigledno na primer u automobilskoj
industriji, kod koje se u SAD i Japanu izvozna konkurentnost odnosi
na kompletnu proizvodnu liniju automobila svih performansi; u
Nemakoj na automobile visokih performansi (BMW, Daimler-Benz); u J.
Koreji (Hyndai, Chevrolet, Daewoo) na automobile male i srednje
veliine. Meunarodna uspenost ostvaruje se samo u nekoliko grana ili
firmi koje imaju te osobine; u ekstremnim sluajevima, locirane esto
u istom gradu ili oblasti.
vajcarska moe da poslui kao ilustracija za ekonomiju sa irokom
lepezom uspenih internacio/ nalnih pozicija koje se kontinuirano
poboljavaju i usavravaju (banke, trgovina, turistike usluge,
obezbeenje, konsalting...), dok je u ekonomiji vedske integralna
konkurentnost koncentrisana na mali broj privrednih sektora (umski
proizvodi, maine...). Konkurentske prednosti koje su jednom
postignute, steene i verifikovane kao internacionalne pozicije u
globalnom sistemu proizvodnje, odravaju se i unapreuju stalnim
traganjem za iznalaenjem novih ili boljih naina poslovanja ili
stalnim promenama ponaanja firme u sklopu opteg, stratekog
konteksta delovanja. SAD, Nemaka, vajcarska i vedska su ostvarile
vrlo prosperitetan razvoj u godinama do ezdesetih godina dvadesetog
veka, kada su interni tehnoloki progres, akceleracija globalizacije
i konkurencije i razvoj nacionalnih privreda bili osnovna obeleja
ove faze.
Period nakon toga obeleen je razvojem zemalja poput Japana,
Italije, J. Koreje, Singapura, Malezije, Hong Konga. Japanske firme
su uvodei automatizaciju kao zamenu za relativno jeftinu radnu
snagu i konkuriui u novim, diverzifikovanim vrstama proizvodnje i
proizvoda, iako su jo uvek uspeno proizvodile ono to je standardno
i jeftino, bile sposobne da steknu i odre prednost u mnogim
industrijskim granama i segmentima, posebno onim koje imaju
najintenzivnije razvijene osobine nove tehnoekonomske paradigme.
Konkurentske prednosti i pozicije lidera u odreenim privrednim
granama i njihovim segmentima teko se stiu, ali zato i dugo
zadravaju. Tako, u proizvodnji medicinskih preparata i opreme,
svetske firme kao to su: Bayer, Hoechst, BASF, Sandoz, Ciba i Geigy
su vodee pozicije stekle pre Prvog svetskog rata i dre ih i danas.
U proizvodnji sintetskih deterdenata Procter-Gamble, Unilever i
Colgate su svoje liderske pozicije stekle u vreme Velike ekonomske
krize tridesetih godina dvadesetog veka i dre ih do danas.
"Kreiraemo nae jedinstvene proizvode" (osnivako opredeljenje iz
1946. godine) i "Istraivanje ini razliku" (slogan kompanije danas)
bili su rukovodei principi SONYjevog
vrstog opredeljenja za istraivanje i razvoj. Takva filozofija
odraava promenu
stratekog pravca SONY-ja uslovljenu: veom orijentacijom na
zadovoljstvo potroaa,
diverzifikacijom ka industriji zabave, usporavanjem rasta u
industriji potroake
elektronike i neuspehom u uvoenju Betamaxa na trite. Nova
strategija uslovljava i
restruktuiranje organizacije SONY - veu samostalnost stratekih
poslovnih jedinica i
davanje irih ovlaenja direktorima SPJ. Takva orijentacije je
rezultat jedne ire
otvorenosti SONY-ja prema zahtevima trita i potroaa. Kredo ljudi
su nae
bogatstvo u SONY-ju je stvarnost. Duh japanskog menadmenta
oigledan je i u SONYju:
Zapadnjaci su kao penica (uspravna i arogantna), dok su Japanci
kao pirina
(pognuti i smireni). U SONY-ju je klju uspeha visok moral ekipe.
Titula i poast
30
imaju granice, novac i plate takoe, ali posao i odgovornost
nemaju. Enormno visokih
zarada u SONY-ju nema. Nema belih kragni - svi imaju iste
uniforme, pa ak i dorukuju
zajedno, od Akio Morite do pripravnika. Priznanje kao motivacija
je veoma vano. Rad
se odvija u malim grupama, sa konkurencijom izmeu njih. Najvee
priznanje u SONYju
je godinja predsednikova nagrada - za grupu. Politika
upravljanja ljudskim resursima
u SONY-ju je: Podsticati, oseati zadovoljstvo i rasti. U SONY-ju
se zaposleni ne
smatraju sredstvom za postizanje ciljeva kompanije ve partnerima
za postizanje istog
cilja18.
Zajednika firma SONY-ja i CBS-a pod nazivom CBS/SONY Group Inc.
veoma se
razvila tokom dvadesetogodinjeg perioda i postala vodea u
japanskoj muzikoj
industriji, vrednoj milijarde jena. Od 1988. SONY ulae preko 5
milijardi USD, ili oko
polovine ukupne imovine, u kupovinu firmi u industriji zabave i
pravi zaokret ka tome da
bude vie usluna kompanija, to nam pokazuju podaci iz Tabele 3 na
sledeoj strani.
Globalna lokalizacija ima za cilj da se SONY-jevo poslovanje od
planiranja proizvoda,
preko istraivanja i razvoja, dizajna i proizvodnje, do
marketinga, servisiranja i
finansiranja sprovodi lokalno, korienjem prednosti pravog
globalnog preduzea. Danas
se gotovo preko 50% prodajnih proizvoda u Evropi proizvede u 11
SONY-jevih
Evropskih fabrika. Ova filozofija misli globalno, deluj lokalno
nam omoguava da
istraimo i razvijemo specifine karakteristike za svaku zemlju,
dok u isto vreme
koristimo sve prednosti globalnog preduzea to je prikazano u
tabeli 3.
Tabela 3 - Kupovine SONY-ja od 1988. godine
Kao to se moe videti iz prethodnog primera, uslov opstanka i
funkcionisanja nacionalne
privrede jeste izbor odgovarajue strategije
internacionalizacije, odnosno pravog naina
ukljuivanja u tokove meunarodne trgovine. Izbor odgovarajueg
naina ukljuivanja u
tokove meunarodne trgovine je kljuno pitanje pred kojim stoji i
najvei broj
nacionalnih preduzea, koja internacionalizaciju shvataju kao
neminovnost u poslovanju
u savremenim uslovima. Postojea nacionalna trita postala su uska
za poslovanje, kako
veih preduzea, tako i onih manjih i srednjih, kojima savremena
tehnologija omoguava,
izmeu ostalog i proizvodnju velikog broja jedinica
proizvoda.
Preduzea, kao to smo naglasili, proiruju svoje poslovanje van
nacionalnih granica,
pronalazei nova trita kao vaan izvor rasta i profita. Upravljake
aktivnosti koje
obavlja menadment ovih preduzea u uslovima internacionalizacije
poslovanja baziraju
se kako na raunovodstvenim, tako i na neraunovodstvenim
informacijama.
Raunovodstvene informacije su sadrane u setu finansijskih
izvetaja i koriste se za
donoenje menaderskih odluka kako u nacionalnom, tako i u
internacionalnom
okruenju. Iz tog razloga raunovodstvene informacije moraju biti
meunarodno
uporedive. Relevantnost, pouzdanost i uporedivost omoguavaju
Meunarodni
raunovodstveni standardi, odnosno Meunarodni standardi
finansijskog izvetavanja,
koji su glavni instrument procesa internacionalizacije
finansijskog izvetavanja.
Uloga Meunarodnih raunovodstvenih standarda/ Meunarodnih
standarda finansijskog
izvetavanja sastoji se u smanjenju razlika pri priznavanju,
merenju, prezentaciji i
obelodanjivanju poslovnih dogaaja koji se odigravaju kako izvan
tako i unutar poslovnih
sujekata. Danas su prisutne znaajne evolutivne promene koje idu
u pravcu stvaranja
savremenijeg preduzea usklaenog sa promenama izazvanim
globalizacijom trita,
internacionalizacijom biznisa, razvojem informacionih
tehnologija i posebno konkurentnim privrednim ambijentom.
Neprekidne interakcije sa zbivanjima kako spolja tako i unutar
preduzea, razlog su neophodnosti analize odnosa uloge i znaaja
kvaliteta finansijskog izvetavanja. Polazite u ovim razmatranjima
ini opti okvir kvaliteta, odnosno koncept kvaliteta finansijskih
izvetaja i sama kontrola njihovog kvaliteta sa setom relevantnih
inilaca u tom odnosu. Nema sumnje da na kvalitet finansijskih
izvetaja gotovo presudno utiu institucije u pojedinim
zemljama19.
1. 2. 2. Informacione i komunikacione tehnologije
Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija te razvoj
multimedijalnih internet
servisa uticali su na globalizaciju poslovnih procesa, a s
pravom istiemo da je razvoj
kompanijskog poslovanja sa spoljnim korisnicima internet mree
uslovio razvoj
informacionih sistema unutar kompanija na principima internet
tehnologije i
organizacije, to se oznaava pojmom intranet. Kompanije koriste
intranet da umanje
svoje trokove, poveaju efikasnost i steknu konkurentsku
prednost. Primena internet
servisa omoguava kompanijama da postignu bolje poslovne
rezultate. Ovo se postie
vrom integracijom razliitih funkcija unutar organizacije, uz
pomo aplikacija kao to
su: grupna komunikacija, elektronske publikacije i sl. Kod ovog
tipa poslovanja najvei
udeo ima intranet. Intranet je prvenstveno usmeren ka obezbeenju
pristupa
informacijama, kao to su informacije o kadrovima, razvoju
proizvoda, o prodaji, opremi
i dr. Primeri korienja internet servisa u domenu razliitih
poslovnih funkcija prikazani
su na Slici 320.
Slika 3 - Primeri korienja internet servisa
19 Osnovni korisnici finansijskih izvetaja su: investitori,
akcionari, zaposleni, zajmodavci, dobavljai i
dugoroni poslovni poverioci, kupci, vlade i njihove agencije i
javnost. anak, J. . , Okvir za pripremu i
prezentaciju finansijskih izvetaja, Profesionalna regulativa u
raunovodstvu, Savez RR Srbije, Beograd,
2003. , str. 11-26.
20 U Srbiji i Crnoj Gori, . nekadanjoj zajednikoj dravi, u 2007.
godini jedva 10% stanovnitva su bili
korisnici interneta, to je vrlo poraavajua injenica.
Informacione i komunikacione tehnologije (ICT), kao i sve
aktivnosti povezane sa
produkcijom i korienjem informacija i znanja, za kratko vreme su
stekle status jednog
od kljunih pokretaa ekonomskog napretka u svetu21. Svakako da je
razvoj informacionih
i komunikacionih tehnologija pre svega pristup internetu i novim
znanjima i
tehnologijama - veoma bitan za unapreenje standarda i ivota svih
ljudi.
U itavom svetu je aktuelna digitalna podela na siromane i
bogate, ali podela nije
zasnovana na posedovanju novca, ve na postojanju pristupa
informacionim
tehnologijama.
Ne tako davno traenje, uporeivanje i sortiranje informacija se
obavljalo runo. To je
esto bio dug i skup proces. Podaci su obino zapisivani na papir
i uvani u registrima, u
posebnim prostorijama. Klasifikacija i pretraga, kao i sama
odluka o tome gde smestiti
registre, esto su predstavljale veliki problem. Takoe sam prenos
informacija bio je
otean. Razvoj informacione tehnologije omoguio je velike promene
u procesu
informisanja, ali ipak sa zadrkom jer nije nimalo pohvalno da
raunovodstveni
informacioni sistem, na primer u SAD, ija efikasnost se meri
upravo uticajem na
21 Finansijski informacioni sistem u Srbiji obuhvata
informacione sisteme: Narodne banke Srbije, klirinkih
kua, banaka, udruenja banaka, Komisije za hartije od vrednosti,
Berze i berzanskih posrednika,
Centralnog registra hartija od vrednosti, Poreske uprave, Uprave
za javna plaanja.
34
menadere kompanija, nije na zadovoljavajuem nivou22. Danas,
proces informisanja
predstavlja proces stvaranja informacija obradom podataka uz
pomo informacionih
tehnologija. U svemu ovome raunovodstvo nije samo sebi cilj ve
predstavlja
informacioni sistem koji meri, obrauje i finansijskim
korisnicima prosleuje finansijske
informacije o odreenom ekonomskom entitetu. Tanije, raunovodstvo
treba da prui
informacije kako bi se napravio razuman izbor izmeu alternativne
upotrebe oskudnih
resursa u voenju biznisa i ekonomske aktivnosti.
Proces promene podatka u informaciju zasnovan je na
prikupljanju, organizovanju,
analizi, uvanju, obradi, prijemu, prenoenju i prikazivanju, to
zajedniki obuhvata
proces informisanja. Prikupljanje je proces koji se sastoji od:
definisanja potrebnih
podataka, identifikacije izvora podataka, izbora naina
prikupljanja i samog prikupljanja
podataka. Organizovanje je proces u kom se ureuju, predstavljaju
i formatiraju podaci za
korienje u ostalim procesima informisanja. Analiza podrazumeva
tumaenje podataka i
njihovu transformaciju u informaciju. uvanje podataka odnosno
njihovo skladitenje je
veoma olakano primenom ureaja za uvanje podataka kao to su
magnetni diskovi,
magnetne trake, optiki diskovi, hard diskovi i drugi. Za obradu
podataka je "zaduen"
mikroprocesor raunara. Primanje i prenoenje podrazumeva transfer
podataka unutar i
izmeu informacionih sistema. Osnovni uslov razmene podataka i
informacija izmeu
informacionih sistema je kompatibilnost komunikacionih
protokola. Prikazivanje je
proces prezentovanja informacija iz informacionog sistema.
Danas se pod terminom informacione tehnologije podrazumevaju
razliiti elementi i
vetine proizvoenja, uvanja i prenoenja informacija. Najvaniju
kariku informacionih
tehnologija predstavljaju raunari. U isto vreme, primenom i
razvojem digitalnih
komunikacija omoguen je lak, brz, efikasan i jeftin nain razmene
informacija.
22 Istrivn sprvdn u 44 vlik prduz SD, pri emu 261 mndr zmljn d
idntifiku
glvn prblm runvdstvng izvtvn u svm prduzu, pkzl d 53% ispitnik
smtr
d psti sistmi bzbuu dkvtn infrmci z ptrb kstrnih krisnik i
vntuln intrni
brun trkv prizvd, li zt 52% smtr d ndstu infrmci z dnn dluk.
Zimmerman, J. L. :Accounting for Decision Making and Control,
Irwin, Boston, 2000.
35
Informacione tehnologije imaju fundamentalan uticaj na moderno
drutvo i zato se, ne
bez razloga, kae da mi ivimo u informatikom dobu. Naini razmene
i prenosa, kao i
koliina najrazliitijih informacija danas su vei nego ikad pre u
istoriji. Danas, poslovne
organizacije koriste informacione tehnologije za poboljanje
kvaliteta proizvoda i usluga,
poveanje produktivnosti rada, utedu energije i novca i na kraju
za poveanje profita.
Opti trendovi informacionih tehnologija relevantni za svaki
raunarski sistem su:
a) odnos troak/perfomansa,
b) objektno-orijentisano okruenje i menadment dokumenata,
c) umreeno raunarstvo,
d) mobilna trgovina,
e) mreni raunar,
f) internet,
g) intranet i ekstranet,
h) korporativni portali,
i) umreeno preduzee,
j) optike mree.
a) Za oko 10 godina, raunar e kotati isto koliko i danas ali e
biti oko 50 puta jai (u
smislu brzine obrade, obima memorije, itd. ). U isto vreme kada
cena radne snage bi se
mogla udvostruiti, odnos troak/perfomansa raunara u odnosu na
manuelni rad
poboljae se za faktor 100. Ovo znai da e se poboljati
komparativna prednost
raunara u odnosu na ljude. Vremenom, sve vie i vie rutinskih
zadataka e obavljati
raunar, a ne ovek.
b) Objektno-orijentisano okruenje je novi nain programiranja i
korienja raunara od
koga se oekuje da znatno umanji trokove izgradnje i odravanja
informacionih sistema.
Objektna tehnologija omoguava razvoj autonomnih jedinica
softvera koje mogu biti
zajedniki koriene, kupovane i/ili ponovo koriene. Poveana
upotreba multimedija i
objektno - orijentisano programiranje uinie elektronski
menadment dokumenata
jednom od najvanijih tema informacionih tehnologija.
c) Tehnologija umreenog raunarstva omoguava korisnicima da dou
do drugih
korisnika i pristupe bazama podataka bilo gde u organizaciji i
na bilo kom drugom mestu.
Ova tehnologija se brzo razvija.
d) M-trgovina (mobilna trgovina) se odnosi na sprovoenje
elektronske trgovine preko
beinih aparata. To je komercijalna primena mobilnog raunarstva,
zasnovanog na
beinim mreama. Za m-trgovinu postoji veliko interesovanje.
Trgovina zasnovana na
lokaciji (L-trgovina) je aplikacija m-trgovine koja moe ponuditi
potroaima informacije
o mestu gde mogu da nau bilo ta to ele da kupe.
e) Mreni raunar je uveden 1997. godine i ovaj raunar nema
hard-disk. Umesto toga,
opsluuje ga centralna raunarska stanica, a na glupom (pasivnom)
terminalu on
privremeno prima i moe koristiti aplikacije i podatke
uskladitene na drugom mestu na
mrei. Integrisano kuno raunarstvo: kuni raunari, televizija,
telefon, kuni sistemi
obezbeenja i druga sredstva e uskoro biti integrisana i njima e
se upravljati iz jedne
jedinice. Pametni aparati su kuni aparati koji su povezani sa
internetom.
f) Fiber-optika mrea i beina infrastruktura, omoguie internetu
da stigne do svake
kue, radnog mesta i kole, to e izazvati promenu naina na koji
ivimo, uimo i
radimo.
g) Intranet je korporativna mrea koja funkcionie sa
tehnologijama za internet, poput
pretraivaa i maina za pretraivanje, koristei protokole
interneta. Sve vei broj
organizacija koristi intranet za internu komunikaciju.
Kombinovanje intraneta sa
internetom u ekstranet stvara snane sisteme za komunikaciju i
saradnju izmeu
organizacija.
h) Korporativni portal se odnosi na veb-sajt kompanije koji se
koristi kao ulaz za
korporativne podatke, informacije i znanje. Ove portale mogu
koristiti kako radnici u
firmi, tako i ljudi izvan firme, kao to su potroai ili
snabdevai.
i) Razliite komponente i tehnologije upravo opisane mogu biti
integrisane zajedno u
mreu cele firme, koja je proirena na sve poslovne partnere.
Umreeno preduzee
omoguava kontakte sa svim entitetima sa kojima kompanija
posluje.
j) Optike mree su telekomunikacione mree velikog kapaciteta koje
pretvaraju signale
u mrei u svetlosne signale i prenose ih preko fiber-optikih
vlakana. Koriste se kod
interneta, videa, multimedijalne interakcije i drugih digitalnih
usluga.
Moemo da zakljuimo da svi ovi trendovi informacionih tehnologija
poveavaju vanost
informacionih tehnologija i na poslu i kod kue, zbog ega je vano
uiti o njima.
U preduzeima menadment koristi informacione tehnologije za
obezbeenje podataka o
narudbini materijala, stanju zaliha, prodaji, plaanju,
narudbinama, budetu i drugim
podacima neophodnim za odluivanje. Sve veu primenu imaju i
sistemi za podrku
nadzoru, kontroli, odluivanju i planiranju. Danas se glasovne
poruke, faks maine,
mobilni telefoni, pejderi, elektronska pota i video-konferencije
iroko primenjuju u
poslovnoj komunikaciji. U proteklih deset godina poveanjem broja
personalnih
raunara, upotrebom i irenjem javne mree interneta, u praksi se
pojavilo elektronsko
trgovanje kao termin za sve transakcije ostvarene "elektronskim
putem", odnosno putem
raunara. Vana osobina elektronske trgovine je to to prua
podjednake anse za
poslovanje i velikim i malim zemljama odnosno preduzeima.
Dravne uprave prikupljaju i analiziraju ogromne koliine podataka
koristei
informacione tehnologije, to dovodi do kvalitetnijeg servisa za
graane. Veoma efikasan
nain unapreenja usluga koje prua drava svojim graanima je
uvoenje elektronske
vlade. Pri tome, znaajno je shvatiti da ova transformacija ne
podrazumeva samo
automatizaciju poslovanja vlade, ve njeno potpuno
preoblikovanje. Elektronska vlada
omoguava transformaciju ogromnog dravnog aparata, organizovanog
tako da
prvenstveno zadovolji zahteve i potrebe birokratskog aparata (a
ne potrebe graana) u
jednu visprenu, efikasnu i jeftinu vladu informatikog doba, po
funkcijama usaglaenu sa
potrebama graana. Elektronska vlada koristi raunarske i
telekomunikacione tehnologije
sa ciljem radikalnih izmena u pruanju servisa graanima i
javnosti, poslovnim
subjektima, zaposlenim u upravi i drugim vladama.
Svakako bitan element, neophodan za meunarodni uspeh, je
povoljna nacionalna prednost
kroz informacione i komunikacione tehnologije23. Iako na
meunarodnom tritu ne
konkuriu drave, ve preduzea iz pojedinih drava, drava treba da
uoblii sredinu u
kojoj domaa preduzea konkuriu i time da podstakne ili ogranii
stvaranje konkurentske
prednosti preduzea, pa i kroz infomacionu i komunikacionu
tehnologiju24. Nije uloga
drave da pomae neefikasnim preduzeima neposredno, ve da ini sve
da se poboljaju
uslovi, ili determinante nacionalnih prednosti, kojima drava
uobliava sredinu: strategija
kompanije, struktura i rivalitet, uslovi tranje, pratee i
podravajue industrije - preko
informacione tehnologije, uslova poslovanja odnosno oblikuje
stimulativno domae okruenje
za preduzea. Strategija, struktura i rivalitet kompanija odnose
se na uslove u nacionalnoj
privredi koji usmeravaju stvaranje, organizovanje i upravljanje
kompanijom, kao i
prirodu domaeg rivaliteta25. Raunovodstveni sistem obezbeuje
odgovarajue
informacije koje se koriste za sprovoenje transakcija, poslovno
odluivanje,
izvetavanje, kao i vrednovanje resursa, proizvoda i usluga.
Raunovodstveni
23 Istovremeno, podaci pokazuju da poveano uee industrije
informacione tehnologije sniava inflaciju
(SAD 1995. - 96. godine inflacija bez IT bila je 2. 5%, a sa IT
1. 5%, da bi u 96. - 97. bez IT 3. 1%, a sa IT
2. 0%). Posebno znaajan je udeo informacione tehnologije u
poboljanju poslovanja pojedinanih
organizacija i njen udeo u porastu produktivnosti i efikasnosti
(u SAD je to bilo oko 1. 4% u periodu 1973
1995. , da bi od 1995 do 2000. taj procenat narastao na 3%).
Rastu i investicije u ovu opremu: u 1960.
ulaganje u informacionu opremu je iznosilo 3% ukupnih
investicija u opremu; u 1996. taj procenat se
popeo na 45%, a u nekim oblastima kao to su komunikacije,
osiguranje i brokerstvo ono dosee i do 3/4
svih investicija u opremu. The US Government Working Group for
Electronic Commerce, Leadership for
New Millennium, Delivering on Digital Progress and Prosperity,
3rd Annual Report, 2000. , podaci
dostupni na sajtu: http://www. ecommerce. gov.
24 U Srbiji su Narodnoj banci Srbije preduzea i preduzetnici
2007. godine dostavili 55. 000 finansijskih
izvetaja elektronskim putem . to je 40 odsto obveznika. Podaci
dostupni na adresi sajta www. emportal.
co. yu, Beograd, dana 26. 11. 2008. godine.
25 Raunovodstvene informacije u savremenom preduzeu obezbeuje
raunovodstveni informacioni
sistem. U tom smislu savremeni jezik raunovodstva kao jezik
biznisa i njegove ekonomske aktivnosti
omoguava da se preduzee oslanja na raunovodstvo radi efikasnog
poslovnog odluivanja. Finansijske
izlazne informacije sadre informacije koje iskazuju uspeh profit
koji e se ostvariti prodajom odreene
proizvodnje, direktne izvetajne informacije-prethodne
informacije u vezi sa ispunjenjem plana i
informacije vezane za poslovno odluivanje - korist koja e se
postii uvoenjem novog proizvoda.
Wilkinson, J. :Accounting and Information System, John Willey
and Sons, New York, 1986. , str. 14.
informacioni sistem stvara dokumente, raznovrsne izvetaje,
finansijske izvetaje i ostale
informacije finansijske i nefinansijske prirode.
Uslovi tranje podrazumevaju prirodu domae tranje za proizvodima
i uslugama. Ukoliko
su domai kupci obrazovaniji, znaju ta trae to e stimulisati
tehnoloke i primene
komunikacionih i informacionih tehnologija. Pratee i podravajue
industrije ukljuuju
prisustvo ili odsustvo industrija koje snabdevaju, ili su
meusobno povezane. Faktor uslovi
odnosi se na poziciju nacije sa stanovita faktora proizvodnje,
kao to su sirovine,
struna radna snaga ili infrastruktura, neophodne za konkurenciju
u datoj industriji kao i
primena komunikacione i informacione tehnologije. Konano, za
ostvarenje meunarodnog
uspeha neophodna su dva uslova: odgovarajua strategija preduzea,
povoljna nacionalna
prednost. Preduzee mora da donese nekoliko vanih odluka: odluku
o ukljuivanju
(zato, kako, gde, kada), o analizi meunarodnog marketing
okruenja, o strategiji nastupanja
na meunarodnim tritima, odreivanju odgovarajueg marketing
programa, implementaciji
i kontroli meunarodnog marketing programa.
1. 3. Globalizacija i koncentracija finansijske moi
Jedna od znaajnih karakteristika globalizacije je nova
meunarodna preraspodela
finansijske moi. Finansijska mo se u uslovima globalizacije
koncentrie oko
investicionih i penzionih fondova, ali i ostalih centara
finansijske moi.
1. 3. 1. Investicioni fondovi kao centri finansijske moi
Investicioni fondovi svoja novana sredstva uglavnom ulau u
hartije od vrednosti i pojavljuju se
kao moni investitori na tritu kapitala danas u svetu i
predstavljaju temelje globalnog poretka.
26 Oni bi mogli da se definiu kao finansijski posrednici koji
upravljaju rizikom ulaganja finansijske
26 Da bi ostvarili deo amerikog sna o nabavci svoje kue, bankari
SAD su poetkom milenijuma razvili
sistem visokorizinih kredita, poznatijih kao sab-prajm hipoteke
koje investitorima donose znaajne profite
ako poverenik jednog dana otplati kredit. Meutim, nisu prevideli
jednu stavku napisanu sitnim slovima u
ugovoru, kojom se predvia da e onima koji ne vrate kredit na
vreme banke uveavati kamatu. Prostim
renikom ovo znai da uzimalac nekretnine u SAD mora da vrati
kredit uzet za stan u iznosu od 250. 000
dolara, a stan moe da proda za 150. 000 dolara.
aktive. 27 Zapravo, investicioni fondovi se bave prikupljanjem i
plasmanom slobodnih investicionih
sredstava28. Investicioni fondovi se bave prodajom razliitih
finansijskih instrumenata, vodei
rauna o diverzifikaciji portfolija29.
Sutina investicionog fonda jeste kolektivno ulaganje, a prva
ideja da se formira fond potekla je
od trgovaca. Pretea prvog investicionog fonda u svetu pojavio se
daleke 1822. godine u
Holandiji, dok je prvi otvoreni fond formiran u Americi 1929.
godine. U Evropi fondovi poinju
da posluju polovinom prolog veka, zemlje u tranziciji ukljuuju
se u ovu oblast u poslednjoj
deceniji 20. veka, dok je u Srbiji prvi fond otvoren tek 2007.
godine.
Imajui u vidu da rizinost ulaganja zahteva dobru analitiku
procenu, danas postoji
veliki broj investicionih savetnika koji prate rad finansijskih
trita. Prikaz deset najveih
meovitih investicionih fondova dat je u Tabeli 4.
27 Finansijska mo se, u savremenim uslovima, koncentrie kod
institucionalnih i individualnih investitora.
Kada je re o institucionalnim investitorima, misli se na
investicione i penzione fondove. Naime, poznato je
da investicioni fond, kao to je Fidelity and Vanguard, kao i
penzioni fondovi Calpers, imaju kljunu
poziciju u mnogim kompanijama, preko svojih akcija u Americi.
Novievi, B. : Uticaj globalizacije na
finansijsko izvetavanje, XXXV simpozijum Saveza raunovoa i
revizora Srbije, Zbornik radova,
Zlatibor, 3. -5. jun 2004. , str. 12.
28 Fenomen investicionih fondova je u toj meri rasprostranjen da
njihova neto imovina irom sveta na kraju
2007. godine iznosi 26,2 triliona dolara, a broj otvorenih
investicionih fondova je 66. 350. Pri tome skoro
polovinu ukupnog broja fondova ine fondovi akcija, obveznica i
fondovi na tritu novca. Tri navedena
tipa fondova su podjednako zastupljena, a ostatak ine
balansirani i ostali tipovi fondova. Po teritorijalnoj
zastupljenosti fondova vie od polovine svih investicionih
fondova u svetu potiu iz SAD, dok je oko
treina fondova iz Evrope, a ostatak je azijskog porekla. Takoe u
SAD su vrlo zastupljene i tzv. familije
fondova, pri emu se pod jednim kiobranom nalazi veliki broj
razliitih tipova fondova. Razvijene
Evropske zemlje prate uzlazni trend popularnosti fondova koji
vlada na amerikom tritu. Impozantni
rezultati ostvareni su i u bivim socijalistikim zemljama, u
kojima su fondovi za vrlo kratak vremenski
period (malo due od jedne decenije) dostigli vrednost imovine
izraene u desetinama milijardi evra, a
veliki broj graana ulae u investicione fondove. Tako, na primer
fondovi u Hrvatskoj 11 godina nakon
njihovog pojavljivanja, upravljaju neto imovinom od oko 4
milijarde evra, uz poslovanje 95 otvorenih
fondova. U Sloveniji je u investicione fondove investirano oko 3
milijarde evra, a posluje oko stotinu
razliitih tipova fondova. Prvi otvoreni investicioni fond u
Srbiji osnovan je februara 2007. godine, i to
balansirani fond, a svi ostali su fondovi rasta vrednosti
imovine. Vrednost imovine ovih fondova na dan 25.
06. 2008. godine je 3,5 milijarde dinara ili blizu 45 miliona
evra. iri, J. : Investicioni fondovi kao
dugoroni izvor finansiranja preduzea, XI Internacionalni
simpozijum Symorg 08, Univerzitet u
Beogradu, 2008. godine.
29 Pod portfolijom se podrazumeva skup celokupne finansijske
aktive, odnosno imovine u svim oblicima:
hartijama od vrednosti, gotovini, nekretninama, patentima,
licencama i drugim potencijalno unovivim
sredstvima. Layi, Lj. J.: Poslovne finansije preduyea
(autoriyovana skripta), Univerzitet Union, Fakultet za Menadzment
nekretnina, Beograd, 2006. , str. 38.
Tabela 4 - Deset najveih meovitih investicionih fondova na svetu
maja 2001. godine30
Na srpskom tritu posluju iskljuivo otvoreni investicioni fondovi
i trenutno ih je osam -
Delta plus, FIMA Proaktiv (FIMA ProActiv), Rajfajzen akcije
(Raiffeisen) Fokus
premijum (Focus Premium), Ilirika jugoistone Evrope, KD
Eksluziv, Delta dinamik
(Delta Dynamic) i poslednji koji je zavrio upis investicionih
jedinica je fond Trijumf
(Triumph). Re je takoe o otvorenom investicionom fondu kojim
upravlja Citadel Asset
menadment, a koji e poslovati kao fond rasta vrednosti imovine.
Ukupna vrednost
imovine svih sedam aktivnih fondova na dan 31. 12. 2007. godine
iznosila je 50. 941. 590
miliona evra. U zemljama uporedivim sa Srbijom, poput Hrvatske,
formirano je mnogo
30 Nekad su svi rekordi bili vezani za Ameriku. Ali, najvea
zgrada je danas u Tajpehu, najvea javna
trgovinska kompanija u Kini, najvea rafinerija se gradi u
Indiji, najvei avion je napravljen u Evropi,
najvei investicioni fond je u Dubaiju, najvea filmska industrija
je Bolywood u Indiji, najvei kasino u
Makau, nekada najvei oping centar u Minesoti nije danas ni meu
prvih 10! Prema rezultatima
istraivanja amerike organizacije Global Insajt, ukupna aktiva
dravnih investicionih fondova u 2007.
dostie 3,5 triliona dolara. U poslednje tri godine njihova
sredstva su rasla za 24 odsto. Ukoliko se takav
tempo rasta nastavi, do 2015. godine kapital dravnih
investicionih fondova bie vei od amerikog, a
2016. Evropske unije. Po prognozama Morgan Stenlija do 20