Kada povuete samo jednu stvar u prirodi, shvatiete da je
privrena za itav svet.OSNOVNI POJMOVI EKOLOGIJE
Netaktino gaenje planete
Naselili smo sve kontinente osim Antarktika i crpimo bogatstva
useve i stoku, naftu i minerale, drvo i plodove mora iz svakog
kutka Zemlje. Svaki na izbor, od hrane koju jedemoU zadnjih 24 sata
uniteno je vie od100.000 hektara tropskih uma. Punih 13miliona tona
otrovnih hemikalija isputenoje u nau ivotnu sredinu. Vie od
45.000ljudi je umrlo od gladi, od kojih je 38.000do mestagdeivimoi
naina na koji odlazimo dece; vie od 130 vrsta biljaka i ivotinja na
posao ili u kolu, sve to utie na svet oko nas. Stanovnitvo i
sticanje bogatstva su dva najvea pokretaa ljudskog delovanja. Ljudi
u najbogatijim dravama koriste u prosekudesetostruko vie resursa od
onih u najsiromanijim.izumrlo je delovanjem oveka. I sve to se
dogodilo u zadnjih 24 sata.Tom Hartman: Poslednji dani planete
ZemljeNational geographic 2008
Prema podacima FAO svega 1/3 oveanstva se hrani zadovoljavajue.
je loe ishranjena redovno gladuje 1/8. 50 miliona ljudi u svetu
godinje umire od gladi. Proizvodnja hrane po stanovniku opada!
Ako bi se iskoristile sve mogunosti, koje nauka danas poznaje,
na ovoj planeti bi se mogla proizvoditi hrana za 35 milijardi
ljudi.Prema podacima FAO svega 1/3 oveanstvase hrani
zadovoljavajue. je loe ishranjena redovno gladuje 1/8. 50 miliona
ljudi u svetu godinje umire od gladi.Proizvodnja hrane po
stanovniku opada! Vrlo alarmantno potrebna je meunarodna pomo i
solidarnost. Finansijska, struna.. a i smanjenje nataliteta.
Do prve milijarde bilo je potrebno 4 miliona godina, do druge 80
godina, za treu 35, a za etvrtu 10 godina DEMOGRAFSK7A MOGUNOST
POVEANJA PROIZVODNJE HRANE U SVETU:
1. OSVAJANJE NOVIH POVRINA2. POVEANJE PRINOSA PO JEDINICI
POVRINE3. GAJENJE INTENZIVNIJIH VRSTA NA RAUN MANJE PRODUKTIVNIH4.
SMANJENJE GUBITAKA PRI UBIRANJU, TRANSPORTU, SKLADITENJU I
PRERADI5. SMANJENJE BROJA RADNE STOKE I UVOENJEM MEHANIZACIJE6.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA HRANE PRIMENOM NOVIH TEHNOLOKIH
POSTUPAKA
Definicija ODRIVE POLJOPRIVREDE
Odriva poljoprivreda je nain proizvodnje koji, posmatran u duem
vremenskom periodu, unapreuje kvalitet ivotne sredine i resusrse na
kojima se proizvodnja zasniva, zadovoljava
Karakteristike odrive poljoprivrede
Odriva poljoprivreda (sustainable agriculture) oznaava odravanje
u egzistenciji ili ouvanje tokom dueg vremenskog perioda Treba da
zadovolji potrebe oveka za hranom i vlaknimaovekovepotrebe za
hranom i vlaknima, ima Unapreuje kvalitet ivotne sredine i
prirodnih resursaekonomsku isplativost i unapreuje kvalitet
ivotafarmera i celokupnog drutva. Omoguavaja efikasno korienje
neobnovljvih izvora energije i racionalizaciju korienja kapaciteta
na farmi Povezuje prirodne (bioloke) cikluse unutar farme Unapreuje
kvalitet ivota farmera i drutva kao celine
Sistemi odrive poljoprivrede
BIOLOKA POLJOPRIVREDA/EKOLOKA POLJOPRIVREDA INTEGRALNA BILJNA
PROIZVODNJA POLJOPRIVREDA SA MINIMALNIM ULAGANJIMA (LOW INPUT
AGRICULTURE) DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA (Best management practice)
BIODINAMIKA POLJOPRIVREDA ORGANSKA POLJOPRIVREDABIOLOKA
POLJOPRIVREDA/EKOLOKA POLJOPRIVREDA
BIOLOKA POLJOPRIVREDA/EKOLOKA POLJOPRIVREDA su pojmovi koji u
irem smislu podrazumevaju razliite naine i metode sprovoenja odrive
poljoprivrede na gazdinstvu Ekoloka proizvodnja neizostavno
ukljuuje i paljivo razmatra sve aspekte ouvanja ivotne sredine i
meusobnih odnosa svih delova agroekosistema. Re bioloka ukazuje na
povezanost procesa proizvodnje sa ivim organizmima, biljkama,
ivotinjma i mikoorganizmima, ali bi se moglo rei da je celokupna
poljoprivredna proizvodnja bioloka. Naime, ne postoje poljoprivrede
metode iji krajnji rezultat nema bioloka svojstva. Meutim termin
bioloka poljoprivreda je korien od samo poetka nastanka ovakvog
naina proizvodnje naglaavajui znaaj i vanost ouvanja ivih organizma
u prirodi i aktivaciju biolokih procesa.
INTEGRALNA BILJNA PROIZVODNJA
Odnosi se na one vidove poljoprivredne proizvodnje u kojima se
racionalnije i strunije upotrebljavaju pesticidi, mineralna ubriva
i sl. Ovakav nain poljopriverede se nemoe nazvati biolokom niti
organskom proizvodnjom, ali moe predastavljati jedan od naina
preusmaravanja u tom pravcu. Premda ve dui niz godina ima
tendenciju da preraste u opte prihvaeni koncept, proizdvodi dobjeni
na ovaj nain imaju otean plasman jer ne pripadaju konvencionalnoj
niti organskoj proizvodnji, te zbog toga nisu u dovoljoj meri
prepoznati od strane kupaca.
POLJOPRIVREDA SA MINIMALNIM ULAGANJIMA (LOW INPUT
AGRICULTURE)
Sistem proizvodnje koji pokuava da optimizuje primenjene mere i
korienje unutranjih resursa, da smanji korienje inputa koji nisu
poreklom sa farme (ubriva, pesticidi) ukoliko i ako je to mogue i
izvodljivo. Podrazumeva smanjenje trokovi njenog izvoenja, izbegava
se zagaenje zemljita i voda,umanjuje prisustvo ostataka pesticida U
sutini ovakav sistem se zasniva na smanjenom angaovanju spoljanjih
inputa i oslanjanju na resurse unutar farme (stajnjak, pokrovni
usevi, zelenino ubrivo, obrada zemljita i dr.) Naziv poljoprivreda
sa niskim ulaganjima za izloen koncept proizvodnje je sasvim
sigurno neodgovarajui, nedovoljno jasan i moe navesti na pogrene
zakljuke.
DOBRA POLJOPRIVREDNA PRAKSA (Best management practice - BMP)
Predstavlja koncep biljne proizvodnje koji se zasniva na primeni
raspoloivog znanja u upotrebi prirodnih resursa na odrivim
principima, kako bi se proizvela sigurna, zdravstveno bezbedna
hrana i drugi poljoprivredni proizvodi, na human nain i uz
obezbeivanje ekonomske isplativosti i drutvene stabilnosti.
BIODINAMIKA POLJOPRIVREDA
BIODINAMIKA POLJOPRIVREDA svoj koncept i metode duguje Dr.
Rudolfu tajneru (1924. godine) Ovaj Austriski filozof i naunik je
prouavao i opisivao sile prirode kojima je pridavao velik znaaj,
opisujui Dobra poljoprivredna praksa se bazira na kontroli kritinih
taaka u proizvodnji (H.A.C.C.P.) i kvaliteta proizvoda datih u
okviru regulative Svetske zdravstvene organizacije Codex
Alimentarius . U okviru BMP potrebno je poznavati, razumeti,
planirati, meriti, beleiti, kontrolisati i upravljati proizvodnim
sistemom kako bi se ostvarili utvreni drutveni, proizvodni i
ekoloki ciljevi.specifine postupke i preparate koji e omoguiti
farmerima proizvodnju u skaldu sa njenim zakonima. Biodinamiki
sistem biljne proizvodnje se zasniva na odreenim biljnim
preparatima koji indukuju procese razlaganja stajnjaka, odnosno
komposta. Hrana proizvedena na ovaj nain polee kriterijumima
kontrole, stroijim od sertifikacije i kontrole u organskoj
proizvodnji, a obavalja je inspekcijska kua Demetar.
Organska poljoprivreda
Proizvodnja hrane visoke hranjive vrednosti u
dovoljnimTRADICIONALNA POLJOPRIVREDA = ORGANSKA
POLJOPRIVREDA?SPECIFINOSTI ORGANSKEkoliinama Proizvodnja u skladu
sa bilokim principima Podsticanje bilokih ciklusa ukljuujui
mikroorganizme, floru i faunu zemljita, biljke i ivotinje Dugorono
odravanje i poveavanje plodnosti zemljita Korienje obnovljivih
izvora energije Smanjenje spoljanjih inputa, a maksimalno korienje
resursa u okviru farme Humaniji uslovi za gajenje domaih ivotinja
Podsticanje biodiverziteta Ouvanje interesa proizvoaa
TA IM JE ZAJEDNIKO ? Nema upotrebe pesticida, mineralnih ubriva,
hormona rasta, antibiotika.... Bez GMO Korienje organskih ubriva
Radno intenzivnaPOLJOPRIVREDE Zakonska regulativa Korienje M.B.
preparata za suzbijanje insekata Korienje insekata predatora
Feromonske klopke Visokoprinosne ali tolerantne sorte i hibridi
Zelenino ubrenje, pokrovni usevi Specifina mehanizacija(drljae,
sejalice i sl) Biofertilizatori, aktivatori komposta
Specifinosti tehnologije gajenja biljaka u organskoj
poljoprivredi
Prilagoena uslovima na gazdinstvu i stanju parcele u cilju
poveanja proizvodnogkapaciteta i podsticanja procesa samoregulacije
Sloenija, kontinuirana, povezana Poinje prelaznim periodom
Neophodno razumevanje odnosa u agreoekosistemu Zasnivanje
ekokoridora i cvetnih pojasevabuffer zone
~ Stvaranje organske materije u slobodnoj prirodi i u
poljoprivredi ~~ Poreenje poljoprivredne proizvodnje i industrijske
proizvodnje ~Po prirodi i poreklu svojih proizvoda poljoprivredna
proizvodnja deli se na:Njegov cilj je maksimalni kvantitet i
kvalitet, ali u granicama ekonominosti.U novije vreme tu sve vie
figurira tzv. princip 3E:1. Ekologija2. Ekonomija3. Energija
Postoji zavisnost evolucije biljnog sveta na evoluciju1. Biljnu
proizvodnju ivotinjskog sveta (u tercijaru preovladavali2. Stonu
proizvodnju :Biljka i domaa ivotinja suproizvodna sredstva, a
proizvodnjom kriptogamni oblik biljaka [bez plodova] pa je
ivotinjski svet ostao na niskom stupnju razvitka, dok u narednim
geolokim periodima nisu dominaciju preuzeli fanerogamni
oblici).
BILJNA PROIZVODNJA U SKLOPU POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I NJEN
ZNAAJ ZA ISHRANU LJUDIPoljoprivredna proizvodnja, kao privredna
BILJNA PROIZVODNJATo je prvi stepen proizvodnje organske
materije. Koristi se proizvodni potencijal kulturnih biljaka,
STOARSKA PROIZVODNJATo je drugi stepen proizvodnje organske
materije.grana je planska i smiljena delatnost oveka,uz pomo
kosmikih, atmosferskih i zemljinih materijaDomaa ivotinja primarnu
organsku materiju usmerena na proizvodnju organske materije
(biljnih i stoarskih produkata), koji imaju upotrebnu vrednost za
oveka.- Proizvodnja za ivot neopohodnih organskih materija
belanevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina i drugih sirovinai
energija jedine su u stanju da proizvode organskumateriju.~ Biljka
je posrednik izmeu neorganskog sveta i heterotrofnih organizama ~U
sutini je transformacija kinetike energije Sunca u potencijalnu
energiju biljnih produkata.Uloga biljke u ovoj fundamentalnoj
proizvodnji jo dugo e biti nezamenjiva.Uloga oveka u
poljoprivrednoj proizvodnji jestvorenu u procesu fotosinteze,
preobrauje u proizvode vee vrednosti u bioloki sloenije i vrednije
materije, koje ovek koristi za ishranu i za druge potrebe (meso,
mleko, jaja, vuna, koa itd.).Na tom putu se smanjuje ukupna
energetska vrednost primarne organske materije, jer deo
ostajeneiskorien, a deo se utroi za ivotne potrebe.neopohodnih za
opstanak oveka rukovodea. Stoarska proizvodnja je sekundarna, poto
osim vode i kuhinjske soli, kao neorganskih materija, u potpunosti
zavisi od biljne proizvodnje.Meutim, to ne znai da stoarstvo kao
grana poljoprivrede imadrugorazredni znaaj. Naprotiv,Biljna
proizvodnja (kao to se vidi iz prethodne podele) obuhvata
proizvodnju svih kulturnih biljaka.Ratarstvo predstavlja
proizvodnju bilja u njivskim, ratarskim uslovima, na oraninim
povrinama.poljoprivredna proizvodnja je utolikorazvijenija, ukoliko
je udeo stoarstva u ukupnoj proizvodnji vei.
POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA
1. Biljna proizvodnja Ratarstvo Povrtarstvo Voarstvo
Vinogradarstvo Livadarstvo-panjarstvo Cvearstvo Biljna genetika
Oplemenjivanje bilja umarstvo2. Stoarska proizvodnja
ZNAAJ BILJNE PROIZVODNJE SA STANOVITA ISHRANE
Osnovni zadatak biljne proizvodnje je obezbeenje hrane za
celokupno oveanstvo, obezbeenje krme za ishranu domaih ivotinja i
odgovarajue sirovine za raznovrsne potrebe oveka. Ovo se moe
razmatrati sa opteg svetskog i ue, sa posebnog nacionalnog
stanovita.Sa opteg svetskog stanovita:~ potrebe postojeeg broja~
potrebe novog prirasta stanovnitva~ omoguavanje poveanja standarda
i daljeg razvoja drutvaPoljoprivreda omoguuje mnogo veu i sigurniju
proizvodnju hrane to je dovelo do porasta nataliteta na zemljinoj
kugli.Ako bi se iskoristile sve mogunosti, koje nauka danas
poznaje, na ovoj planeti bi se mogla proizvoditi hrana za 35
milijardi ljudi.Prema podacima FAO svega 1/3 oveanstva se hrani
zadovoljavajue je loe ishranjena redovno gladuje 1/8. 50 miliona
ljudi u svetu godinje umire od gladi.Proizvodnja hrane po
stanovniku opada!Vrlo alarmantno potrebna je meunarodna pomo i
solidarnost Finansijska, struna.. a i smanjenje nataliteta.
MOGUNOST POVEANJA PROIZVODNJE HRANE U SVETU:1. OSVAJANJE NOVIH
POVRINADo sada je osvojeno 1,5 milijarda hektara, a to je
10%ukupnog kopna.Jo ima mogunosti u: Kanadi, Rusiji, Juna Amerika,
Australija.Poljoprivredne povrine bi se mogle udvostruiti
navodnjavanjem, melioracijama, razoravanjem3. GAJENJE INTENZIVNIJIH
VRSTA NA RAUN MANJE PRODUKTIVNIHNpr. kukuruz, eerna repa, krompir,
lucerka obezbeuju znatno vei poljoprivredni prinos u odnosu na
strna ita.4. SMANJENJE GUBITAKA PRI UBIRANJU, TRANSPORTU,
SKLADITENJU I PRERADI.Revolucija u proizvodnji hrane nastupie kad
se savlada tehnologija vetake fotosinteze u laboratorijama.Na tom
problemu veoma ozbiljno rade timovi naunika u vie zemalja.
PROIZVODNJA ORGANSKE MATERIJE I NJENA USLOVLJENOSTProizvodnja
organske materije u ratarstvu je bioloki proces sintetikog
karaktera.BIOLOKI zato to se obavlja putem biljke, ivih
organizamaSINTETIKI za odvijanje tog procesa potrebni su CO2,
voda,prirodnih travnjaka, krenjem uma.
Ovi gubici su danas veoma veliki i upravo zato ovaj problem
zasluuje posebnu panju.svetlosna i toplotna energija i mineralne
materije.Poto se ovaj proces odvija samo pri dnevnoj svetlosti
naziva se FOTOSINTEZA.Reakcija fotosinteze odvija se po optoj
formuli:6CO2 + 6H2O + C6H12O6 + 6O22. POVEANJE PRINOSA PO JEDINICI
POVRINE Intenziviranje biljne proizvodnje. Najvee mogunostiu
zemljama u razvoju.
Unapreenjem tehnolokog procesa: Seme visokog genetskog
potencijalaKvalitetna obrada Navodnjavanje, zatita, nega useva
Plodored
5. SMANJENJE BROJA RADNE STOKE I UVOENJEM MEHANIZACIJE oslobaaju
se znatne povrine za proizvodnju hrane za ljude. Prema proceni Coxa
i Atkinsa (1979) Mehanizovana ratarska proizvodnja u svetu je
zastupljena samo na70% obradivih povrina, dok se na 30% obrada vri
zapregom ili runo.6. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA HRANE PRIMENOM NOVIH
TEHNOLOKIH POSTUPAKADobijanje hrane iz otpadnih materija (melasa,
hidroliza drva, nusproizvodi industrijske nafte i zemnog gasa) i
dobijanje belanevina, masti, ulja, eera, vitamina.Korienje
gljivica, bakterija, algi i sl., za stvaranjematerija za stonu i
ljudsku ishranu.
Jedino je biljka pomou hlorofila sposobna da kinetiku energiju
Sunca u procesu fotosinteze pretvori u potencijalnu energiju
organske materije i na taj nain omoguava ivot svim drugim
heterotrofnim organizmima.Na taj nain biljka ini most izmeu ive i
neive prirode, organskog i neorganskog sveta.Biljka je istovremeno
i proizvodno sredstvo i proizvod.
Proces fotosinteze je veoma sloenog karaktera, zavisi od
mnogobrojnih faktora.STVARANJE ORGANSKE MATERIJE U BILJNOJ
PROIZVODNJIUSLOVLJENOST STVARANJA ORGANSKE MATERIJETreba istai da
se u biljnoj proizvodnjiOVEKObim stvorene organske materije zavisi
od sledeih faktora:-pored ostalih prirodnih inilaca javlja I ovek,
kao poseban inilac. Njegova funkcija sastoji se u svesnom,
smiljenom upravljanju fotosintezom i naziva sePROIZVOA (BILJKA
AUTOTROFNI UPRAVLJA ENERGIJA SVETLOST I TOPLOTACO2 MATERIJA IIZ
ATMOSFERE
1. GEOGRAFSKI POLOAJOd geografskog poloaja mesta zavise toplotni
i svetlosni uslovi, raspored i koliina padavina vlanost
zemljita...Menjanjem geografskog poloaja menjaju se i uslovi
ANTROPOGENI FAKTOR. ORGANIZMI)IZ KOSMOSAORGANSKA
MATERIJAH2OMIINERALNE MATERIJEIZ ZEMLJITA spoljne sredine, to
uslovljava regionalno rasprostiranje biljnih formacija. U prirodi,
a u biljnoj proizvodnji namee pojavu POLJOPRIVREDNE
REJONIZACIJE.Pri tome se svaki rejon odlikuje svojim sopstvenim
kompleksom VEGETACIONIH USLOVA kao I svojstvenim sastavom kulturnih
biljaka
~ Uloga oveka, kao upravljaa, sastoji se da raznim merama utie u
pravcu poboljanja uslova za odvijanje fotosinteze, a time i na
koliinu i kvalitet stvorene organske materije.Zbog toga je potrebno
da poznaje sve faktore i pojave koje ovaj proces uslovljavaju ~~
Stvaranje organske materije u biljnoj proizvodnji je prva faza u
kruenju organske materije ~Druga faza je proces mineralizacije.U
procesu mineralizacije (razlaganja organske materije putem
mikroorganizama do elementarog sastava)Oslobaa se energija, CO2 i
mineralne materije i ponovo postaju pristupane za biljkeIako su to
dva suprotna procesa, ipak su oni podjednako vani i predstavljaju
jedinstvenu celinu na kojoj se zasniva celokupna biljna proizvodnja
i uopte ivot na zemlji.Zbog toga je potrebno da ovek svojim merama
stvara uslove i za nesmetano odvijanje mineralizacije u svrhu
poveanja plodnosti zemljita i odravanja kruenja organskeKulturna
biljka je vezana za stanite i prilagoena odreenoj klimi.Za razliku
od industrijske proizvodnje koja se moe organizovati praktino
svuda, biljna proizvodnja je mogua samo tamo, gde klimatski i
zemljini uslovi su povoljni (izuzev u kontrolisanim uslovima kao to
su staklenici, hidroponi i sl.).Podela zemljine kugle na TOPLOTNE
POJASEVE sa svojstvenom osvetljenou, padavinama...Geografski poloaj
menja ugao padanja sunevih zrakaHORIZONTALNA ZONALNOST biljnih20
materije.
2. PROIZVODNI PROSTORKoliina stvorene organske materije odreena
je i povrinom na kojoj se ta proizvodnja izvodi.Na veoj povrini
nalazi se vie biljaka, na raspolaganju je vie kosmike energije, kao
i atmosferskih i zemljinih materija, to omoguava proizvodnju
organske materije u veem obimu~ VEGETACIONI PROSTOR ~Uopte, za
biljnu proizvodnju potrebne su veoma velike povrine i u tom pogledu
se biljna proizvodnja umnogome razlikuje od industrijske
Intenziviranjem proizvodnje smanjuje se znaaj proizvodnog
prostora, jer se na jedinici povrine postie vea organska
produkcija.
~ JAROVIZACIJA, FOTOPERIODIZAM ~U toku svog ivota biljka treba
da proe odreene faze razvoja, ije je prolaenje uslovljeno uslovima
spoljne sredine.Smenjivanje tih faza, odnosno ritam razvoja je
uslovljen genetskom osnovom formiranom u toku FILOGENEZE.Proces
fotosinteze ne tee stalno istim intenzitetom. Uslovljen je od
stanja biljnog organizma i uslovaspoljne sredine.Fotosinteza se
prekida tokom NOIi tokom ZIMEVEGETACIONI PERIODPotrebno je biljkama
omoguiti normalan (nesmetan) prolazak razvojnih faza. Odabiranje
vrsti, odnosno, sorti iji su zahtevi u skladu sa uslovima spoljne
sredine.
3.VREME PROIZVODNJEProces proizvodnje organske materije je vrlo
spor i dugotrajan.4. PRODUKTIVNA SPOSOBNOST BILJAKA
Sposobnost da u istim U industriji je vreme potrebno zauslovima
sredine proizvede dobijanje nekog proizvoda znatno krae. Da bi
mogla da d odreen proizvod biljka mora da obrazuje svoj organizam
(koren, stablo, list), da njen organizam postigne odreenu
proizvodnu zrelost da bi mogla formirati generativne organe.
Biljke penice koje nisu prole jarovizaciju vee ili manje koliine
biljnih proizvoda boljeg ili loijeg kvaliteta.To je bio razlog za
prevoenje divljih vrsta u kulturne, jer one daju produkte koje za
oveka imaju upotrebnu vrednost.
5. SPOLJNI VEGETACIONI INIOCI Dele se u dve kompleksne
grupe:OPTI KLIMATSKI INIOCIa. KLIMAPOVREMENE PROMENE VREMENAb.
ZEMLJITE~ OPTI KLIMATSKI INIOCI ~Odreuju opti karakter klime jednog
mesta. Tu spada:1. Godinja ili sezonska koliina suneve svetlosti
trajanje dnevnog osvetljenja, broj oblanih dana2. Godinja ili
sezonska koliina toploteKLIMA to je proseno stanje vremenskih
prilika iznad neke oblastiGODINJE VREME skup meteorolokih promena u
toku jedne godine i predstavlja odstupanje od prosenih vrednosti~
ZEMLJITE ~Kompleksni vegetacioni inilac, utie sledeim osobinama:)
Pedoloki karakter zemljita, fizike, hemijske ibioloke osobine,
kulturno stanje, zakorovljenost itd.
6. ANTROPOGENI FAKTOR3. Godinja ili sezonska koliina
atmosferskih taloga raspored i broj kinih dana4. Godinja ili
sezonska vazduna strujanja, vlani i TEHNOLOGIJA Uloga oveka sa
razvojem nauke i tehnologije postaje sve znaajnija.suvi vetrovi,
jaina vetrovaovek rukovodiproizvodnjom na taj nain to5. Duina
vegetacione sezone, duina trajanja zimskogperioda~ POVREMENE
PROMENE VREMENA ~EKSCESI (nagle promene) u vremenu:~ iznenadni
mrazevi za vreme vegetacije~ visoke temperature~ grad~ bura,
olujaodabira kulturu i sortu i primenjuje razne mere pomou kojih se
trudi da stvori to povoljnije uslove sredine za rast i razvoj
kulturne biljke.Stvarajui povoljne uslove ovek istovremeno otklanja
sve nepovoljnosti.Biljna proizvodnja pod rukovodstvom oveka postaje
sve nezavisnija od prirodnih sila, a prinosi vei i stabilniji.
AGROEKOLOKE OSNOVE ORGANSKE POLJOPRIVREDEEKOLOGIJAFITOEKOLOGIJA
ZOOEKOLOGIJA Kao nauna disciplina prouava odnosbiljnog i
ivotinjskog sveta prema uslovima sredine, kao i njihov meusobni
odnos u slobodnoj prirodi.
Agroekologija obezbeuje znanje i metodologiju koji su neophodni
za razvoj ratarske proizvodnje u skladu sa principima zatite ivotne
sredine i odrivog razvoja, istovremeno zadravajui visoku
produktivnost i ekonomsku isplativost.
OPTI IVOTNI PROSTOR (naseljeni prostor) zahvata sva mesta gde je
nastanjen ivi svet, svu BIOSFERU kojazahvataLITOSFERU HIDROSFERU
i
OPTI IVOTNI PROSTOR ATMOSFERU. Odlikuje se takvim spoljnim
uslovima koji omoguavaju ivot ivom svetu.Uslovi spoljne sredine su
veoma razliiti u pogledu svetlosti, toplote, padavina, zemljita i
dr.Tako se prostor slobodne prirode deli na ekoloke jedinice ili
celine. Pustinje, ume, stepe, jezera, ritovi to su BIOTOPI
(stanita)Biotop je najnia ekoloka topografska jedinica i
predstavlja deo naseljenog prostora, koji se odlikuje odreenim
uslovima sredine.BIOCENOZA (ivotna zajednica) skup svih ivih
organizama koji naseljavaju jedan biotop.
POLJOPRIVREDNI PROIZVODNI PROSTOR ( AGROSFERA
Predstavlja deo naseljenog prostora u kome se moe uspeno
obavljati poljoprivredna proizvodnja pod prirodnim uslovima.ovek
stvara poljoprivredni proizvodni prostor unitavajui one vrste koje
mu nisu potrebne, a uvodi one koje su mu korisne.Stvara nove odnose
i menja prirodu kako njemu odgovara.Poetak nastajanja ovog prostora
je u dalekoj prolosti i poklapa se sa vremenom kad je ovek poeo da
se bavi zemljoradnjom.Sa ekolokog stanovita sve ovo je nasilje nad
prirodom, trajnog karaktera. Naruava se prirodna ravnotea na raun
malog broja Od prirodnih travnih povrina nastale su kulturnih
biljaka i domaih ivotinja. najvee povrine poljoprivrednih zemljita~
RAZORAVANJEM ~
Krenjem uma i ikara manje plodna, isprana zemljita... Isuavanjem
movara, jezera i delova mora
Nastaje KULTURNA PRIRODA delo oveka.Sa stanovita zadovoljenja
ovekovih potreba to je neminovan i opravdan akt. Obezbeuje
egzistenciju oveka, njegov dalji ekonomski, drutveni, socijalni i
duhovni razvoj.
Povrina agrosfere oko 10% povrine kopna (1,5 milijardi ha) ima
mogunosti da se jo povea, da se udvostrui na 20% (3,2 milijardi
ha).Poljoprivredni proizvodni prostor deli se, kao i opti ivotni
prostor na manje topografske jedinice, manje celine AGROBIOTOPE
koje se meusobno razlikuju pre svega po spoljnim, zemljinim i
klimatskim uslovima u horizontalnom i vertikalnom smeru.
Svaki agrobiotop predstavlja topografski ogranien prostor ~
AGROGEOGRAFSKA CELINA ~ To su u prvom redu klimatsko-agroekoloke
jedinice. Razlike su u kvalitetu i intenzitetu delovanja pojedinih
vegetacionih inilaca. Predstavljaju poseban proizvodni potencijal
posebnu mogunost kvalitativnog i kvantitativnog iskoriavanja
vladajuih uslova u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Svaki
agrobiotop nastanjuju odreene biljne i ivotinjske vrste sa
pratiocima, kao rezultat evolucije i prilagoavanja.
~ AGROBIOTOP I POLJOPRIVREDNI REJON ~AGROBIOCENOZA
SKUP KULTURNIH BILJAKA DOMAIH IVOTINJA I NJIHOVIH PRATILACA koji
nastanjuju odreen agrobiotop.Ovi ivi organizmi su tesno povezani sa
dotinim agrobiotopom, zatim meusobno, a naroito sa ovekom.Sav taj
ivi svet koji nastanjuje jedan agrobiotop predstavlja agrobiocenozu
ili proizvodnu ivotnu zajednicu.Osnovno naelo na kojem se zasniva,
odrava i napreduje svaka agrobiocenoza jeste potpuna SIMBIOZA izmeu
njenih lanova, koja ima karakter MUTUALIZMA. To znai, da svi lanovi
te simbioze imaju korist od zajednikog ivota, koja se ispoljava ne
samo OPSTANAK, ve i NAPREDOVANJE I USAVRAVANJE SVA TRI LANA. To se
naroito odnosi na tvorca ove simbioze oveka.
Poljoprivreda predstavlja pouzdan ivi sistem za iskoriavanje
agrobiocenoze za raun oveka, odnosno ljudskog drutva. Vezanost
kulturne biljke i domae ivotinje za agrobiocenozu a takoe i
oveka.
AGROBIOCENOZA 1. AGROFITOCENOZA 2. AGROZOOCENOZA3. PRATILAKI
KOMPLEKS1. Zajednica kulturnog bilja i njihovih pratilaca koji
nastanjuju agrobiotop.AGROBIOCENOZAAGROFITOCENOZAAGROSINUZIJA manji
ivotni kompleksi u okviru jedne agrobiocenoze, odnosno fitocenoze
npr. njiva, povrtnjak, livada, vinograd...AGROFITOCENOZE su
otvorene zajednice ulaze novi, a izlaze stari lanovi i vrste, sorte
i hibridi.
Preovlauju jednogodinje, nitrofilne biljke, sa svojim pratiocima
KOROVIMA.2. Deo zajednice koji ine domae ivotinje. Relativno mali
broj vrsta sisara, ptica i dve vrste insekata: pela i svilena
buba.ORGANIZACIJA AGROBIOCENOZE
1. STRUKTURA2. ODNOSI ISHRANE3. RAZVIE AGROBIOCENOZE
1.STRUKTURA (sastav) U agrobiocenozi razlikuju se dva ivotna
kompleksa:1) PRIVREDNO-PROIZVODNI2) PRATILAKI KOMPLEKS1. KULTURNA
BILJKA, DOMAA IVOTINJA I OVEK CILJ
Proizvodnja organske materije za oveka KOROVI, INSEKTI, SITNIJI
GLODARI, PTICE, MIKROORGANIZMI.
Javljaju se nezavisno od volje oveka i uglavnom su tetni. ovek
primenjujui svoja saznanja, svesno nastoji da proizvodnom kompleksu
prui to povoljnije uslove, a da to vie oslabi pratilaki
kompleks.One vrste o kojima ovek vodi posebnu brigu.Taj broj se
stalno poveava pripitomljavanjem novih vrsta iz prirode.Ovako mali
broj vrsta moe da obezbeujeObezbeuje im prostor i uslove za uspean
raznovrsnu proizvodnju organske materije, rast i razvie u cilju
dobijanja organske materije biljnog porekla.Broj kulturnih vrsta
koje ulaze u sastav agrobiocenoze je relativno mali:- po Todoroviu
650 vrsta- po Mannsfeld-u 1800 vrsta od ukupno-200.000 vrsta
cvetnica.jer postoji veoma veliki broj SORTI, HIBRIDA, VARIJETETA,
EKOTIPOVA.Osnovna taksonomska jedinica u sistematizaciji kulturnog
bilja jeste SORTA putem koje vrste kulturnog bilja ulaze u sastav
agrobiocenoza.~ Otud veliki areal rasprostiranja ~NJIVSKEPOVRTARSKE
VOARSKE VINOGRADARSKELIVADSKEAGROZOOCENOZA
ivotinjski svet agrobiocenoze je dosta jednostran i sastoji se
uglavnom od biljojeda (herbivora), nekoliko vrsta sisara, ptica i
dve vrste insekata.
Razlikuju se naroito prema vrsti produkata zbog kojih se
uzgajaju.RASA Osnovna sistematska jedinica(kao sorta kod
biljaka)PRATILAKI KOMPLEKSNema proizvodni zadatakSastav, meusobni
odnosi i odnos prema proizvodnom kompleksu nije dovoljno prouen.1.
KORISNI LANOVI ) ptice pevaice, divlje pele, bumbari, kine
gliste.Mikroorganizmi oni koji razlau organsku materiju. Bakterije
azotofiksatori vezuju atmosferski azot2. TETNI LANOVI ) patogeni
mikroorganizmi, tetni insekti, korovi.Nedovoljno poznavanje
pratilakog kompleksa ne umanjuje njegov znaaj. Vrlo esto je ovaj
kompleks presudan (najezda skakavaca, poljskih mieva, hrkova,
biljne bolesti, tetoine, korovi..).
ODNOSI ISHRANE U AGROBIOCENOZI
Osnovno naelo koje vlada u svim ivotnim zajednicama jeste da
pojedine grupe organizama slue kao hrana drugim grupama.Otuda se
lanovi agrobiocenoze, kao i u drugim ivotnim zajednicama, sa
stanovita ishrane dele u tri grupe:
LANOVI AGROBIOCENOZE:1. PROIZVOAI: kulturna biljka, domaa
ivotinja i ovek2. POTROAI: kulturna biljka, domaa ivotinja, ovek i
deo pratilakog kompleksa3. RAZARAI: mikroorganizmi, bakterije,
gljiveOdnosi ishrane u agrobiocenozi su sloeniji od onih koji
vladaju u slobodnoj prirodi. To je zbog privredno-proizvodnog
karaktera agrobiocenoze, pa se pojedini lanovi javljaju u dvojakoj
ulozi i kao proizvoai i kao potroai.KULTURNA BILJKAKulturna biljka
je jedini pravi proizvoa u agrobiocenozi. Ona iz neorganske
materije stvara organsku materiju i javlja se kao posrednik izmeu
neorganskog i organskog sveta.Meutim, ona se javlja i u ulozi
potroaa (za razliku od biljaka iz slobodne prirode) materijalnih
sredstava, uloenog umnog i fizikog rada.OVEK kao organizator
proizvodnje primenjuje razne agro- i biotehnike mere.On je u
agrobiocenozi najvei potroa koristi najvei i najkvalitetniji deo
proizvedene organske materije. Kao organizator i upravlja
proizvodnog procesa javlja se i u ulozi proizvoaa.
DOMAA IVOTINJA takoe se javlja u dvojakoj ulozi. Oplemenjuje
primarnu organsku materiju i obezbeuje oveku veoma kvalitetne
proizvode. Potroa je organske materije biljnog porekla, i uloenih
materijalnih sredstava i rada oveka.
PRATILAKI KOMPLEKS uglavnom se javlja kao potroa Neki lanovi,
meutim, doprinose poveavanju prinosa, pa se mogu smatrati i
proizvoaima insekti opraivai, ptice pevaice.RAZARAI mikroorganizmi
(bakterije i gljive)28
BIOLOKA RAVNOTEAU BIOCENOZI:
Postizanje bioloke ravnotee je mnogo
U agrobiocenozi ne postoji jedan potpun sloenije u agrobiocenozi
nego u biocenozi.U biocenozama postoji jedan potpun lanac ishrane,
koji obezbeuje kruenje organske materije, a preko toga
uspostavljanje dinamike ravnotee. lanac ishrane. ovek jedan deo
stvorene organske materije odnosi sa njive i time jo vie remeti
ravnoteu.
SUPERGRABLJIVICEGRABLJIVICEBILJOJEDIBILJKAU agrobiocenozi
nedostaju dva osnovna uslova samoodranja:1. Sposobnost
samoregulacije2. Bioloka ravnoteaOba ova prirodna nedostatka u
agrobiocenozama otklanja ovek. Trajno se stara da iznete mineralne
materije vrati u vidu organskih i mineralnih ubriva. Suzbija
korove, tetoine, bolestiAgrobiocenoza u potpunosti zavisi od oveka,
on je osnovni inilac odravanje i daljeg napredovanja i razvia.
Posledica te stalne brige je uspostavljanje nove dinamike ravnotee
u agrobiocenozi.RAZVIE AGROBIOCENOZE
~ ovek je pokreta agrobiocenoze ~Pod razviem agrobiocenoze
podrazumeva se izmena sastava proizvodne zajednice (nove vrste,
sorte, rase) i unapreenje procesa proizvodnje, radi postizanja to
veih i kvalitetnijih prinosa.Stepen razvia agrobiocenoze meri se na
osnovu visine i kvaliteta prinosa.Ukoliko je prinos vei i
kvalitetniji utoliko se agrobiocenoza nalazi na veem stepenu
razvia.
Stepen razvia agrobiocenoze je tesno povezan sa stepenom
iskoriavanja ivotnih uslova u agrobiotopu.Agrobiocenoza je otvorena
zajednica, a ovek kao njen tvorac i rukovodilac stalno tei ka veem
i boljem.ovek nastoji uskladiti uslove agrobiotopaZato nivo razvoja
agrobiocenoze ne moe dugo sa zahtevima agrobiocenoze.Postavlja se
pitanje, da li se moe postii konana, definitivna faza u razvoju,
usklaenosti agrobiocenoze AGROKLIMAKS?- NE MOE! ostati na istom
stupnju.Agrobiotop deluje na agrobiocenozu skupom ivotnih uslova
(uglavnom klimatskih i zemljinih) i taj uticaj se naziva AKCIJA.A
uticaj agrobiocenoze na agrobiotop REAKCIJA (primenjene agrotehnike
mere, npr.)
AGROEKOSISTEM
To je dinamiko stanje u razviu agrobiocenoze u kome se postie
optimalna reakcija na date uslove sredine, odnosno, optimalna
usklaenost izmeu AKCIJE agrobiotopa i REAKCIJE agrobiocenoze.To je
dinamika ravnotea u poljoprivredi.Privremena usklaenost tih odnosa,
sa mogunou i tenjom oveka da se oni i dalje usavravaju i da se
postigne nova dinamika ravnotea agroekosistem, pri kojoj e opet da
se postie maksimalni proizvodni efekat.STABILNOST agroekosistema
zavisi od usklaenosti agrobiocenoze sa spoljnim uslovima sredine
(AGROBIOTOPOM).
Primeri neusklaenosti: Preoravanje prerija na Srednjem
Zapadu(katastrofalne tete od erozije vetrom, a i vodom)
Neki stadijumi razvia agrobiocenoze uBelgiji i Holandiji (po
Prjanikovu)dt/ha~ Sejanje deteline i trave ~ Krenje prauma i dungla
(ispiranje hraniva, razaranje adsorptivnog kom.pl. ) Krenje uma u
Hercegovini, Crnoj Gori (nastaokr) Duboka obrada u Junoj Indiji
opadanjeDanasplodnosti U Zapadnoj i Srednjoj Evropi su stabilni
agroekosistemi
Problem su zagaivanja:Srednjovekovna poljoprivredaBez crvene
detelineUticaj plodoredaCrvena detelina Uticaj mineralnih
ubrivaCrvena detelinaUticaj kompleksa agrotehnikih mera
PRODUKTIVNOST AGROEKOSISTEMASvaki agrobiotop predstavlja odreen
proizvodni potencijal. To je mogunost ostvarenja odreene
proizvodnje, dok je stvarna veliina tog efekta posledica
iskoriavanja datih uslova.Agrobiocenoza sa svojim sastavom i
proizvodnim potencijalom treba da je u stanju da u potpunosti
iskoristi uslove koje joj prua agrobiotop da bude njemu prilagoena
(rodnost, otpornost prema bolesti, sui..)Presudnu ulogu u
usklaivanju odnosa izmeu agrobiotopa i agrobiocenoze ima
OVEK.Proizvodni efekat u agroekosistemima zavisi od: Osobine
agrobiotopa Osobine agrobiocenoza Postupaka oveka
ovek deluje na dva naina:1. Nastoji da pobolja uslove sredine
iCeo kompleks agrotehnikih mera treba da se ispoljava u granicamau
tu svrhu primenjuje razne agro- I harmoninog delovanja
svihvegetacionih inilaca u cilju postizanja biotehnike mere2.
Poboljava lanove agrobiocenoze stvaranjem novih sorti sa veim
genetskim potencijalom, otpornije na bolesti i tetoine i nepovoljne
uticaje klime.
dinamike ravnotee.Krajnji cilj je PRINOS koji se rezultira iz
uzajamnih odnosa stanita, agrobiocenoze postupaka oveka Pri tome je
potrebno voditi rauna i o EKONOMINOSTI proizvodnje.
jer.......danas seorganska proizvodnja bazira na etiri usaglaena
ekoloka principa: princip zdravlja princip ekologije, dinamian
agroekoloki sistem oslonjen na bioloke cikluse princip pravednosti
i potenih odnosa prema prirodi i ivotu princip odrivosti
proizvodnje u cilju ouvanja blagostanja sadanjih i buduih
generacija i ekosistema
to ukljuuje primenu preventive i predostronosti
Naelo zdravlja
Organska poljoprivreda treba da odrava i podstie zdravlje
zemljita, biljaka, ivotinja, ljudi i planete kao jedne nedeljive
celine. Ovo naelo iznosi da se zdravlje pojedinaca i drutvenih
zajednica ne moe razdvojiti od zdravlja ekosistema zdrava zemljita
proizvode zdrav rod koji hrani zdravlje ivotinja i ljudi. Zdravlje
je celina i integritet ivih sistema. Ono nije samo odsustnost
bolesti, ve odravanje telesnog, mentalnog, socijalnog i ekolokog
blagostanja. Imunitet, otpornost i regeneracija su kljune osobine
zdravlja. Uloga organske poljoprivrede, bez obzira da li je re o
zemljoradnji, preradi hrane, distribuciji ili potronji jeste da
podri i ojaa zdravlje ekosistema i organizama od onih najmanjih
koji se nalaze u zemljitu do ljudskih bia. Posebno, organska
poljoprivreda ima za cilj da proizvede visoko kvalitetnu,
nutritivno vrednu hranu koja doprinosi preventivnoj nezi zdravlja i
blagostanja. Imajui ovo u vidu, ona treba da izbegava korienje
fertilizatora, pesticida, ivotinjskiih lekova i prehrambenih
aditiva koji mogu da imaju rave efekte po zdravlje.
Naelo ekologije
Organska poljoprivreda treba da se zasniva na ivuim ekolokim
sistema i ciklusima, da sarauje sa njima, da ih podraava i i da im
pomae da se odre. Ovo naelo ukorenjuje organsku poljoprivredu
unutar ivueg ekolokog sistema. Ono kae da se proizvodnja treba
zasnivati na ekolokim procesima i recikliranju. Ishrana i
blagostanje se ostvaruju kroz ekologiju specifine proizvodne
sredine. Na primer, u sluaju zasada, to je ivue zemljite, za
ivotinje to je ekosistem farme; za ribu i morske organizme, vodena
sredina. Organska zemljoradnja, pastoralni i sistemi sakupljanja
biljaka iz prirode treba da se uklope u cikluse i ekoloke ravnotee
u prirodi. Ovi ciklusi su univerzalni, ali njihovo delovanje je
specifino za svaki lokalitet. Upravljanje organskom proizvodnjom se
mora prilagoditi lokalnim uslovima, ekologiji, kulturi i veliini.
Unoenje novih vrednosti treba smanjiti ponovnim korienjem starih,
recikliranjem i efikasnim korienjem materijala i energije da bi se
kvalitet prirodne sredine odravao i poboljavao, a resursi
ouvali.Organska poljoprivreda treba da ostvari ekoloku ravnoteu
paljivim osmiljavanjem sistema zemljoradnje, zasnivanjem stanita i
odravanjem genetske i poljoprivredne raznolikosti. Oni koji
proizvode, prerauju, trguju ili troe organske proizvode treba da
zatite i pozitivno deluju na zajedniku prirodnu sredinu, ukljuujui
pejsa, klimu, stanita, bioraznolikost, vazduh i vodu.Princip
pravednosti
Organska poljoprivreda treba da gradi odnose koji osiguravaju
pravednost s obzirom na zajedniku prirodnu sredinu i anse koje prua
ivot.
Pravednost je karakterisana potenjem, potovanjem, pravdom i
voenjem rauna o svetu koji delimo, kako izmeu ljudi tako i u
pogledu njihovog odnosa prema drugim ivim biima.
Ovo naelo naglaava da osobe ukljuene u organsku poljoprivredu
treba da se u meuljudskim odnosima ponaaju na nain koji osigurava
pravednost na svim nivoima i za sve strane zemljoradnike, radnike,
preraivae, distributere, trgovce i potroae. Organska poljoprivreda
treba da svakome obezbedi dobar kvalitet ivota i doprinese
suverenitetu u pogledu hrane i smanjenju siromatva. Ona tei da
proizvede dovoljne koliine hrane dobrog kvaliteta i drugih
proizvoda.
Ovo naelo insistira da ivotinjama treba da se obezbede uslovi i
prilika za ivot koji je u skladu sa njihovom fiziologijom,
prirodnim ponaanjem i blagostanjem.
Prirodnim resursima koji se koriste u proizvodnji i potronji
treba upravljati na nain koji je drutveno i ekoloki pravedan i koji
e ih sauvati za budue generacije. Pravednost zahteva sisteme
proizvodnje, distribucije i trgovine koji su otvoreni i pravedni, a
proizilaze iz stvarnih trokova i sredinskih trokova.
Naelo nege i zatite Organskom poljoprivredom treba upravljati na
oprezan i odgovoran nain, kako bi se zatitlo zdravlje i blagostanje
sadanjih i buduih generacija i prirodne sredine.
Organska poljoprivreda je ivui i dinamian sistem koji reaguje na
unutranje i spoljnje zahteve i uslove. Praktikanti organske
poljoprivrede mogu da podstiu efikasnost i poveavaju produktivnost,
ali bez rizika da se ugroze zdravlje i blagostanje. Shodno tome,
potrebno je paljivo procenjivati vrednost novih tehnologija i
stalno revidirati postojee metode. Uzimajui u obzir da je nae
razumevanje ekosistema i poljoprivrede nepotpuno, mora se uvek biti
oprezan..Sertifikacija i Kontrola u Organskoj poljoprivredi
2010Osnovni principi i razvoj
Ovo naelo kae da su oprez i odgovornost kljuni momenti u
upravljanju, razvoju i izboru tehnologija u organskoj
poljoprivredi. Nauka je potrebna da osigura da je organska
poljoprivreda zdrava, bezbedna i ekoloki zdrava. Meutim, nauno
znanje samo po sebi nije dovoljno. Praktino iskustvo, akumulisana
mudrost, kao i tradicionalno i lokalno znanje nude valjana reenja,
testirana vremenom. Organska poljoprivreda treba da sprei znaajne
rizike usvajanjem odgovarajuih tehnologija i odbijanjem onih
nepredvidljivih, kao to je genetsko inenjerstvo. Odluke treba da
reflektiraju vrednosti i potrebe svih onih koji mogu da trpe
posledice njihovog usvajanja, kroz transparentne procese u kojima
je omogueno i njihovo lino uestvovanje.Zato sertifikacija ?
Zatita potroaa organskih proizvoda Preventiva protiv nezakonitih
aktivnosti u marketinga Transparetntnost, podizanje nivoa poverenja
potroaa Razvijanje trita, regulisanje trinih kanala Verifikacija
dodatne vrednosti koji ima organski proizvod Usklaivanje sa ostalim
proizvoaimaKoje standarde poznajete?
Privatni standardi (udreenje proizvoaa)