Materijal je proizveden u sklopu ... - edic-sibenik.euedic-sibenik.eu/upload/stranice/2015/04/2015-04-01/41/udp10102014pdf.pdf · RADNI TIM I SURADNIČKE USTANOVE Projekt provodi

Materijal je proizveden u sklopu projekta JEWEL

Urbanex d.o.o. / Projektni biro Split d.o.o.

URBANI RAZVOJNI

PLANURBAN DEVELOPMENT PLAN

SADRŽAJ

URBANI RAZVOJNI PLAN POVIJESNE JEZGRE GRADA ŠIBENIKA1. UVOD2. POVIJESNA JEZGRA ŠIBENIKA I KONTEKST IMPLEMENTACIJE PROJEKTA 2.1. POVIJEST I POVIJESNI IDENTITET3. PRISTUP IZRADI URBANOG RAZVOJNOG PLANA POVIJESNE JEZGRE GRADA ŠIBENIKA 3.1. INSTITUCIONALNI KONTEKST IZRADE PLANA 3.2. METODA SCENARIJA4. OBUHVAT IZRADE PLANA5. POVIJESNI URBANI KRAJOLIK ŠIBENIKA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE 5.1 URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO NASLJEĐE POVIJESNE JEZGRE 5.2 STANJE GRAĐEVNOG FONDA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE6. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA POVIJESNE JEZGRE ŠIBENIKA 6.1. STANOVNIŠTVO 6.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI 6.3. GOSPODARSKA STRUKTURA PODRUČJA7.PRISTUPAČNOST, MOBILNOST I DOSTUPNOST 7.1. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ 7.2. PROMET U MIROVANJU 7.3. BICIKLISTIČKI PROMET 7.4. URBANI EKSALATOR I SUSTAV ŽIČARA8. POJEDINAČNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA I OBJEKTI SAKULTURNO-POVIJESNIM ZNAČAJKAMA9. PRIRODA I OKOLIŠ 9.1. PARKOVI UNUTAR POVIJESNE JEZGRE10. CILJEVI PLANA UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZGROM ŠIBENIKA 10.1. REVITALIZACIJA FUNKCIJE STANOVANJA 10.2. REVITALIZACIJA POVIJESNE JEZGRE KAO MJESTA RADA 10.3. OBNOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 10.4. RAZVOJ URBANE MOBILNOSTI 10.5. UPRAVLJANJE, ZAŠTITA I PREDSTAVLJANJE POVIJESNE JEZGRE

RADNI TIM I SURADNIČKE USTANOVE

Projekt provodiGrad Šibenik

Ovaj materijal izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Grada Šibenika i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Radni tim Urbanex i Projektni biro Split

Ivana KaturićAleksandar LukićMarco VaniEduard KatačićRanko LipovacSmljana JakulicaNedica Kalebić

Grad ŠibenikPetar Mišura, voditelj projektaMatija BumbakKrešimir PetkovićMiroslav PetrovićKrešimir Mirkovac

Sudionici BtoB sastanaka/Institucije i tijela s javnm ovlastima

3

1. UVOD

Izrada urbanog razvojnog plana povijesne jezgre Šibenika definirana je strukturom projekta JEWEL s ciljem osmišljavanja dugoročnog modela revitalizacije povijesne jezgre. Dosadašnje iskustvo izrade planova upravljanja zaštićenom kulturnom baštinom, ovim projektom je nadograđeno spajanjem izrade pro-gramskog dokumenta i osmišljavanjem dugoročne strukture Urbanog Centra koja prati, evaluira i sustavno implementira planski dokument.16. studenog 1972. prihvaćena je u Parizu "Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine". Prihvaćanjem ove konvencije države članice preuzele su odgovornost prepoznavanja, zaštite, konzervacije, poboljšanja i prenošenja idućim generacijama kulturne i prirodne baštine na njihovom prostoru. U skladu sa ovom odlukom, definirana je Komisija za svjetsku baštinu koji nadzire svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu (čl. 11. Konvencije) kojoj je povjereno ažuriranje i distribucija Liste svjetske baštine na osnovi podataka svih država sudionika. Osobito je bitna kategorija ugrožene svjetske baštine, te indiciranje vrijednosti koji je potrebno održavati, kao i onih na kojima je nužna intervencija. Usvajanjem aktivnih politika očuvanja i identificiranjem novih instrumenata upravljanja UNESCO je početkom novog tisućljeća osnažio akcije vezane za očuvanje kulturne i prirodne baštine. Novi instrumenti kao svoj osnovni cilj imaju kombiniranje zahtjeva očuvanja lokaliteta sa socio-kulturalnim dinamikama koje kontinuirano transformiraju gradove i krajolike. UNESCO je 2002. godine propisao izradu planova upravljanja kao preduvjet za upis na Listu svjetske baštine, te 2004. preporučio da svi lokaliteti na Listi izrade takav plan. Dio stare gradske jezgre Grada Šibenika (katedrala sv. Jakova) se nalazi pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine, ali čitava stara grad-ska jezgra ima veliku kulturnu i povijesnu važnost te ju je potrebno očuvati.Različite države članice različito su pristupile izradi planova, od uspostavljanja nacionalne metodologije izrade, do oslanjanja na stručne i znanstvene pub-likacije koja su različita UNESCO-va tijela naknadno objavljivala. Proliferacija znanstvenih i stručnih radova na temu, zapravo je uvela u koncipiranje posve novog pristupa PUK-a, jer je ideja postojanja plana upravljanja kao dinamičnog instrumenta popraćena i razvijanjem odgovarajućeg konceptualnog aparata, odnosno širenja ideja plana upravljanja na sve povijesne jezgre i van samog fizičkog prostora jezgre. Generalna definicija plana upravljanja kao rezultata ove široke debate je prvenstveno definicija fleksibilnog instrumenta, koji je u stanju osigurati očuvanje iznimnih vrijednosti lokaliteta, analizirati snage promjene i to ne samo u kulturnom kontekstu, već i u socio-ekonomskom kontekstu. Proces izrade temeljen je na uključenju različitih sudionika - od tijela državne uprave do lokalnog stanovništva, a njegov konačni izgled treba biti zasnovan na mogućnostima realne implementacije. Dakle, svrha plana upravljanja ne treba biti tek jedan od dokumenata koji analizira područje, već je njegova osnovna uloga ona strateškog, operativnog in-strumenta koji definira ciljeve, te akcije i strategije koje vode do postizanja tih ciljeva. Plan upravljanja je instrument orijentiran na razvoj strategija očuvanja

4

i održivog razvoja, sinergijskih potencijala, koordiniranih projekata i raz-vojnih vizija različitih aktera - javnog i privatnog sektora, te različitih inici-jativa trećeg sektora. Iznad svega Plan je dinamičan instrument čiju je efektivnost potrebno periodično vrednovati. U tom kontekstu strategije i akcije koje se pokažu neučinkovite potrebno je revidirati, identificiranjem osobitih problema lo-kaliteta usklađenih sa dugoročnim razvojnim ciljevima. Akcije i projekte plana potrebno je nadzirati, te analizirati korištenjem odgovarajućih indi-katora. Cilj plana kao oruđa je postavljanje ciljeva koje je moguće realizi-rati i sustava provedbe koji je moguće nadzirati i vrednovati. Implemen-tacija i koordinacija sa regulatornim okvirom jedan je od najznačajnijih elemenata plana. U stručnoj i znanstvenoj literaturi prepoznata je vrijednost fokusirane analize kao osnove za definiranje zajedničkih ciljeva razvoja, kroz par-ticipativnu metodu dizajniranja razvojnih planova. U sljedećim poglavljima Plana definiraju se osnovni analitički ulazni podaci prikupljeni u inten-zivnom multidisciplinarnom radu, te se definiraju konkretni ciljevi plani-ranja šibenske stare jezgre.Treba naglasiti da Plan upravljanja starogradskom jezgrom Grada Šibenika u okviru projekta „Jewel“ nije klasični plan upravljanja jer je re-zultat partnerstva razvijenog na spomenutom projektu. Cilj mu je postati osnova za aktivnosti Urbanog centra, ponuditi novi model upravljanja jez-grom u kojem proces ne završava izradom dokumenta, već postoji struk-tura koja nadzire njegovu implementaciju, odgovara na nove potrebe pro-stora i stanovnika te omogućava široku platformu sudionika u procesu modifikacije plana.

5

Kulturno-povijesna cjelina grada Šibenika ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, na osnovu provedenog ispitivanja i usklađivanja rješenja Regionalnog zavo-da za zaštitu spomenika kulture u Splitu iz 1971 s odredbama Zakonao zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.Prostorne granice kulturno-povijesne cjeline grada Šibenika na zapadu obuhvaćaju more i podmorje na udaljenosti 100 metara od linije pružanja obale pa preko Ulice Obala prvoboraca(k.č. 4974), na sjevernu među k.č. 5989 i dalje Ulicom Zagrađe do križanja s Ulicomkralja Zvonimira i dalje tom ulicom do križanja s Ulicom Vladimira Nazora pa Ulicom Put Splita preko Ulice Obale hrvatske mornarice (k.č. 3279/1) ponovno na more.Sustav mjera zaštite provodi se utvrđivanjem zoninga područja kulturno-povijesne cjeline, teje za Kulturno-povijesnu cjelinu Šibenik uspostavljena zone „A" (potpuna zaštita povijesnihstruktura) i zona „B" (djelomična zaštita povijesnih struktura).

Izvod iz obrazloženja

Povijesna jezgra naselja Šibenik smjestila se na lijevoj obali šibenskog zaljeva na u toku rijeke Krke u more. Šibenik danas svojom vanjštinom predstavlja izraziti primjer srednjovjekovneurbanizacije na jadran-skom području međutim, je još uvijek nedovoljno istražen pa nije moguće uvijek jednostavno povezati os-tatke ranijeg naseljavanja u logičnu cjelinukoja će se moći potvrditi u svakom gradskom predjelu. Analiza građevnog fonda ukazujena to da su brojna pitanja oko kronologije permanentno otvorena. Kontinuitet naseljavanja od prapovijesti na gradini na kojoj je kaštel Svetog Mihovila, pronađeni ulomci arhitekture ranokršćanske i predromaničke crkve na istoj lokaciji i recentni pronalazak komada ranokršćanskog pi-lastra in situ u sloju starijeg objekta ispod Varoške crkve izvan povijesne jezgre preko puta nekadašnjih gradskih kopnenih vrata, postavljaju nova pitanja o najranijem naseljavanju Šibenika nasuprot tradiciona-lnim historiografskim postavkama koje se temeljena prvom spomenu Šibenika 1066. godine u arhivskom materijalu.Utvrđeni kaštel sv. Mihovila iznad grada svakako je jedna od mogućih inicijalnih točaka, ali to ne isključuje i naseljavanje grada odvojeno i zasebno od kaštela. Kaštel sv. Mihovila je lociran tako da dominira šibenskim zaljevom, a na amfiteatralno rasprostranjenoj lepezi terena spuštaju se gradske formacije sve do morske

obale. Činjenice koje govore kroz sporadično obrađivane povijesne izvore ili nedovoljno sistematična arhivska istraživanja, svjedoče o intenzivnom srednjovjekovnom rastu i razvoju Šibenika. Njegove žive trgovačke aktivnosti sa zaleđem i morskim putovima, gusarski pohodi i pljačke, procvat za vrijeme vla-davine Bribiraca, izgradnja javnih objekata i fortifikacija, sakralnih objekata, postojanje redova templara i flagelanata u gradu, izgradnja samostana franjevaca i dominikanaca samo su dio svjedočanstava o sred-njovjekovnom značenju Šibenika.Napori grada tijekom 13. stoljeća da stekne i formalnu samostalnost (civitet u srednjovjekovnom smislu) i time se izjednači s ostalim dalmatinskim gradovima bili su usmjerenina borbu za dobivanje vlastite bisku-pije 1298. godine, a proizašli su svakako iz razvijenijeg stupnja organizacije života što se potvrđuje u elementima romaničke gradnje lokacije kojih svojim radijusom svjedoče o gradu gotovo u njegovoj punoj dužini. Intenzivan rast naseljai demografski procvat tijesno je povezan sa stvaranjem svih slojeva grad-skog stanovništva, od uglednog gradskog patricijata do tipičnih gradskih slojeva trgovaca i zanatlija te profesija koje nemaju izrazito urbani karakter, a još su uvijek vezane za zemlju. Sve to utječe naizgradnju grada u njegovim reprezentativnim i manje reprezentativnim kao i vrlo skromnim obitavalištima. Najranija gradska prostorna organizacija iz 11. i 12. stoljeća prepoznatljiva je na području poznatom po toponimu Grad, a djelomično i na području Dobrića. Proteže se od samostana sv. Frane na istoku do katedrale sv. Jakova na zapadu. Ona pripada karakterističnom sloju gradskog patricijata koji se isprva utvrđuje, a uo-kolo se prigrađuju prateći objekti. Funkcioniranje takvih gradskih struktura podređeno je njihovoj izrazitoj nepravilnosti, spletu nepravilnih uličica, unutrašnjih dvorišta, prilaza, malih nepravilnih trgova. Romanička arhitekturau gradu iz 13. stoljeća sačuvana je u detaljima na nekim palačama koje su u svoje vrijeme predstavljale najmoćnije građane. Gotička izgradnja može se posvuda pratiti u zgusnutom gradskom tkivu kako u strukturi gradnje tako i u obilju detalja. U predjelu Grada i Dobrića nalaze se karakteristični ugaoni stupovi s grbovima plemićkih obitelji. Renesansni zahvati manifestiraju se na području Grada i Dobrića s nekoliko kvalitetnih renesansnih palača, prozorskih okvira bogate i maštovite profilacije.

Barokno razdoblje se nastavlja na području Grada s tim da se više srednjovjekovnih parcela objedinjuje ustanovljujući tako barokni tlocrt. Intervencije u 19. i 20. stoljeću degradiraju postojeću izgradnju do te mjere da tlocrtne sheme ranijih vremena čine neprepoznatljivima. Stanovništvo suburbija grupira se na

2. ZAKONSKA OSNOVA ZAŠTITE POVIJESNE JEZGRE

6

Gorici i Dolcu u nizu gusto naseljenih malih čestica, koje će zbog stupnja rustičnosti, kako u koncipiranju tlocrtne organizacije, tako i u obradi pročelja, otvora, portala i prozora kao i drugih arhitektonskih detalja, zadržati ovakav izrazi dokaz strukture svog stanovništva do danas. Istočnije oko renesansne Nove crkve grupiranje niz srednjovjekovnih objekata koji pripada relativno planiranom dijelu grada atipičnom zagrad-sku strukturu Šibenika. Uz Zagrebačku ulicu javlja se niz sakralnih objekata i uz njih vezani pravilni blokovi kuća odijeljeni paralelnim tokovima uzdužnih i poprečnih komunikacijakoje karakteriziraju predio s toponi-mom Prigrad. Najistočnije je bio prostor namijenjen lazaretusv. Lazara i sv. Marije, a u blizini je bio i pretpostavljeni samostanski kompleks templarai flagelanata ukinutih u 14. stoljeću. Samostanski kompleks preuzimaju benediktinke i držega sve do 19. stoljeća. kada crkva i samostan prelaze u posjed ortodoksnih.Na svim grafičkim prikazima Šibenika naglašava se pojas gradskih bedema koji teče od kaštela sv. Mi-hovila na 70 metarskom prirodnom uzvišenju sve do morske obale. Do danas se sačuvao taj trokutasti, lepezasti oblik naselja smještenog u opnu fortifikacija. Iako je najveći dio utvrda srušen, izvorni izgled povijesne jezgre je uglavnom zadržan jer su postojeće cezure prema kontaktnim zonama zaustavile pre-lijevanje izgradnje preko postojećih granica.Perimetralne gradske zidine postojale su prema kopnenoj strani grada u cjelini do 1864. godine. Sačuvan je samo malo dio gradskog zida na jugozapadnoj strani Poljane na kojem je s kopnenih vrata premješten lik sv. Mihovila i segment srednjovjekovnog zida s karakterističnim kosim zidanjem koji sa sjevera obrubljuje Goricu i završava sačuvanom Gospinom ku-lom.Istraživanja u gradskom perivoju pokazala su pravac pružanja obrambenog gradskog pojasa prema istoku. Na obalnom dijelu vidljivi su ostaci bastiona iza nekadašnjeg hotela Krka, dvije kule od kojih je jedna velika u sastavu nekadašnje Kneževe palače i pet gradskih vrata. Na tom dijelu je gradski obram-beni bedem uklopljen u gradsko urbano tkivo. Dvostruki bedem je većim dijelom sačuvan zajedno s veli-kim gotičkim vratima. Spušta se od kaštela sv. Mihovila niz strmu hridinastu padinu i dopire do obale uz arhitektonski kompleks Kvartir ibivši benediktinski samostan sv. Katarine. Zapadni dolački bedem također polazi od tvrđave, a izgrađen je radi obrane Doca od turske opasnosti. U bedemu su sačuvana vrata prema gradskom predjelu Crnica.U povijesnoj jezgri Šibenika nalazi se veliki broj sakralnih objekata uključujući i one koji su duže vrijeme izvan funkcije. Oni svojim volumenom i posebice zvonicima naglašavaju vizuredijelova grada i jezgre u cjelini. Istaknuto mjesto zauzima gotičko-renesansna katedrala sv.Jakova na glavnom gradskom trgu. Jugoistočni rub grada naglašen je crkvom i samostanomfranjevaca konventualaca sv. Frane, a na samom sjeverozapadnom rubu u predjelu Dolac jecrkva sv. Križa sa zvonikom s početka 17. stoljeća.Povijesna jezgra bogata je brojnim palačama koje zatvaraju gradske ulice i trgove kao što su palača Šižgorić-Galbiani i palača Draganić-Marenci s istočne i zapadne strane jednog odnajljepših gradskih

trgova Trga palih šibenskih boraca u proširenju glavne ulice, zatim palačeKožul, Rossini, Draganić, i druge. Najvažniji gradski komunalni i javni objekti koncentriranisu oko i u blizini katedralnog trga. Gradska Vijećnica je nasuprot katedrale, u produžetku trga je kompleks četiri bunara, a ispod katedrale s glavnim pročeljem na obali je nekadašnja Kneževa palača. Gradske ulice i trgovi nekada popločani različitim tipovima pločnika koji su se sačuvali samo fragmentarno, od 19. i posebno u 20. stoljeću zamjenjuju se ravnim, širim pločnikom od kamenih ploča, a nerijetko se javljaju i neprimjereni betonirani pločnici.Snažni razvoj grada počinje u drugoj polovini 19. stoljeća izborom gradonačelnika AnteŠupuka pred-stavnika narodne hrvatske vlasti (nova zgrada Kazališta, zgrada gradske kavane i narodne čitaonice, vodovod, uređivanje obalnog poteza i gradskog perivoja i uvođenjeelektrične struje).Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, imenovano na osnovu članka5. Pravil-nika o Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, rješenjem Klasa: 612-08/09-12/0152, Urbroj.: 532-04-01- 01/4-09-01 od 16. travnja 2009., na sjednici održanoj 18. studenog 2009. godine utvrdilo je da Kulturno-povijesna cjelina grada Šibenika, upisana prethodno u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu pod registarskim brojem RST-523, ima svo-jstvo kulturnog dobra u smislu članka 7. te se sukladno članku 12. stavak 4., a u svezi s člankom 120. stavak 1. Zakona o zaštiti iočuvanju kulturnih dobara određuje upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske —Listu zaštićenih kulturnih dobara.

IZVOR: RJEŠENJE O REGISTRACIJI

7

2.1. POVIJEST I POVIJESNI IDENTITET JEZGRE

Povijesni okvir je neophodan element pri analizi svakog područja. Planirajući revitalizaciju grada ili jednog njegovog dijela, potrebno je poznavati okolnosti njegova nastanka i razvoja. Duh mjesta određuje smjer-nice revitalizacije. U želji da povijesna jezgra bude revitalizirana na pravi način prvi potez treba predstavljati sagledavanje njegova karaktera i kontinuiteta (Vaništa Lazarević, 1999). Prvi povijesni izvori, kako je već navedeno, spominju Šibenik 1066. godine. Iako o veličini i izgledu tadašnjeg Šibenika se može tek nagađati, zaključuje se da je Šibenik već tada imao svoj suburbij ili predgrađe. Prvi i najstariji bio je u Docu, gdje su bile smještene lađe castruma, a drugi, važniji suburbij, razvio se na istočnoj strani kaštela, gdje je krajem 12. stoljeća sagrađena crkva sv. Krševana, pored koje je išao gradski zid k morskoj obali i koji se često spominje u 15. stoljeću. Ovaj suburbij bio je jezgra oko koje se razvio srednjo-vjekovni grad (urbs) Šibenik (Grubišić, 1974).Za tadašnji život u jezgri važno je spomenuti gradski statut koji je važan dokaz o urbanoj kulturi i odnosu gradskih vlasti prema gradskom prostoru. Srednjovjekovni Šibenski statut nastaje između 13. i sredine 16. stoljeća, u vremenu u kojem se oblikuje i urbana fizionomija današnje povijesne jezgre Šibenika. U njemu su bila nastojanja da se spriječe izbijanja požara, prijepori oko vlasničkih odnosa ili sama težnja za uljepšavanjem grada (Zelić, 1995). Na Sl. 1. prikazani su svi najvažniji sadržaji koji su se nalazili u jezgri i bili spomenuti u Statutu. Jasno je vidljiva granica jezgre omeđena bedemima i glavne komunikacije koje ostaju do danas. Prema Kolanoviću (1995), u vrijeme nastajanja statuta, Šibenik je već bio definiran svojim funkcijama i urbanim zonama koje čini fortifikacijski sustav, gradsko-upravno i crkveno središte, pomorsko-trgovačko središte s lukom, skladišta i središta pojedinih obrtnika. U to doba glavno okupljalište građana i upravno središte nalazilo se na velikom trgu (plathea communis) gdje se nalazila gradska lođa, knežev dvor, pisarnice kneževa, zatvor i ured za sol. Danas je to gradski trg između katedrale i Gradske vijećnice, odnosno Trg Republike Hrvatske.

Na gospodarski razvitak grada, osobito u trgovačkom smislu, pridonijelo je i razdoblje Venecije, odnosno Mletačke republike u 15. stoljeću, kada je Šibenik imao posredničku ulogu između Venecije i kontinenta. To se pozitivno odrazilo i na njegov urbani razvoj u kojem se formirao komunikacijski raster gradskih promet-nica kakav danas poznajemo u jezgri. Kao vrhunac graditeljskog umijeća onog doba izgrađena je kat-edrala sv. Jakova koja se gradila punih 105 godina i predstavljala je onda, a i danas, najpoznatiji sakralni spomenički objekt u povijesnoj jezgri Šibenika. Nadalje, izgradnjom fortifikacijskog sustava zaokružena je urbanistička fizionomija srednjovjekovnog Šibenika (Lokas, 2014).

Sl. 1. Javne zgrade, crkve, gradski prostori i vrata srednjovjekovnog Šibenika spomenute u odredbama statutaIzvor: Zelić, 1995

8

Nakon rušenja zidina, otvara se novi prostor prema jugoistoku gdje nastaje novi glavni gradski trg – Poljana, dok srednjovjekovni gradski trg gubi svoje značenje. Poljana i formalno postaje središtem političkog, društvenog i kulturnog života grada u drugoj polovici 19. stoljeća gradnjom Narodne kavane i kazališta (Zelić, 1995). Kazališne predstave u Šibeniku održavale su se u Kneževoj palači sve do 18. stoljeća, kada veliko vijeće razmatra mogućnost izgradnje novog zdanja u središtu grada. Drugim riječima, dolazi do promjene u društvenoj sferi koja se odražava na prostornu i funkcionalnu sferu s kojom je povezana. Zanimljiva je još jedna funkcija tadašnje Poljane. Dok su se poljoprivredni proizvodi prodavali na Zelenom trgu, na Poljani se trgovalo na veliko pretežno žitaricama i stokom. Ova slika Poljane kao velike tržnice se promijenila u skladu s promjenama u društvenom sustavu 19. stoljeća. U Šibeniku se već tada javljaju skromni počeci turizma (Pellegrinov hotel u povijesnoj jezgri) (Marković, 2009).Druga polovica 19. stoljeća također je donijela velike promjene unutar povijesne jezgre, naročito na obali ili u neposrednom kontaktnom području, gdje se gradi više novih građevina koje su se svojom funkcijom, volumenom i stilskim izražajem isticale u usporedbi s građevinama iz prethodnog razdoblja urbanog razvoja. Na samoj gradskoj obali gdje se odvija živa svakodnevna komunikacija izgrađen je hotel. Ondje se na-lazio i voćarski trg, s brodova se izravno trgovalo voćem, a u produžetku prema katedrali izgrađena je kontroverzna zgrada ribarnice. Odlukom Namjesništva u Zadru od 6.2.1866. odobreno je osnivanje Narodne slavjanske čitaonice u Šibeniku. Za odabir lokacije presudan je bio već socijalizirani prostor s Narodnom kavanom na sjeverozapadnom rubu Poljane (Marković, 2009). Rušenjem bedema otvorio se prostor južnog i jugoistočnog dijela grada na kojem je 1895. godine podignut park Roberta Visianija, a nalazi se između Poljane i rive čime se struktura novog gradskog središta sadržajno upotpunjuje. Park je temeljito obnov-ljen 1995. godine kada su prostor u parku zauzele pretežno mediteranske biljke. Za ovo razdoblje je zanimljivo što se smanjuje udio težačkog, odnosno poljoprivrednog stanovništva, a povećava udio radničkog stanovništva jer unutar povijesne jezgre djeluju manji trgovci i obrtnici. Imućne trgovačke obitelji zaposjedaju prestižne lokacije u gradu i određuju mu novi identitet. Promjena namjene poglavito se događa u zoni prizemlja gdje se otvaraju lokali i to najviše u zonama povijesnih komunikacija. Nadalje, zanimljiva je i promjena namjene obalne crte koju sve više zauzima industrijsko-lučka i vojna funkcija. No, od izuzetne važnosti je to što su se u ovom razdoblju prostorne i funkcionalne odrednice okrenule van jezgre i prema neizgrađenom području na obodu i periferiji jezgre (Poljičak, 2012). U skladu s tim najvažniji objekti javnog sadržaja kao što su bolnica, sud, biskupijsko sjemenište i željeznica smještaju se na gradsku periferiju. Donošenje tih odluka može se protumačiti nedostatkom prostora u jezgri, ali je neosporna činjenica da je sad gradska periferija postala privlačni faktor smještanja glavnih sadržaja, funkcija i stanovništva što će se u sljedećem razdoblju negativno odraziti na gradsku jezgru jer ona tada ulazi u fazu depopulacije, odnosno gubitka stanovništva.Važan događaj koji je utjecao na razvoj jezgre bilo je bombardiranje Šibenika tijekom Drugog svjetskog rata koje je ostavilo ožiljke u urbanom tkivu jezgre. Najviše su uništeni stambeni objekti, ali i objekti javnog sadržaja kao što su crkve, hotel, Gradska vijećnica i muzej. Idućih dvadeset godina trajat će urbana obnova stradalih sadržaja. Obnova Gradske vijećnice započela je 1947. godine i otvorena je 1960. godine te joj je uspješno vraćen prvotni izgled. Na mjestu porušenog bloka kuća izgrađen je novi trg – Trg Medulić, čime je jezgra dobila još jednu sadržajnu strukturu koja se koristila za javne događaje unutar jezgre, a danas, ljeti, je pretvoren u terasu restorana. Kroz ovu poslijeratnu obnovu, jezgra je dobila važnu sastavnicu koja će biti podloga mnogim funkcijama i sadržajima grada, a to je kamena obala i prometnica uz nju kao i operativna obala, čime se slika starog dijela grada uz more bitno transformirala. Također, obnovio se i blok zgrada na obali interpoliranjem novih objekata, kako funkcijom tako i izgledom. Njih je izveo Ivan Vitić koji na liniji gradskih bedema ugrađuje modernistički kompleks s hotelom Jadran, kinom i općinskom zgradom. Također uz rub povijesne jezgre i na mjestu srušene Slavjanske čitaonice postavlja Dom JNA i Školu „Faust Vrančić“ uz jugoistočni segment srednjovjekovnih bedema (Marković, 2009). Smještanjem ovih važnih sadržaja u jezgru, potvrđuje se njena središnja važnost u životu tadašnjeg stanovništva koji ju i dalje priznaje kao funkcionalno, socijalno i urbano središte grada. Završetkom poslijeratne urbane obnove jezgra postaje investicijska periferija. Njen problem je i bio prepoznat krajem osamdesetih godina, ali do cjelovitog programa, mjera i akcije nije došlo zbog navodnog nedostatka financijskih sredstava čime je njena revitalizacija bila ostavljena pojedinačnim akcijama investitora. Primjer tih akcija je objekt Kneževe palače koji je pretvoren u Muzej grada Šibenika, a palača Tambača u konzervatorski odjel čime su njeni stanari iseljeni.U razdoblju od kraja obnove do osamdesetih godina, jezgra je izgubila ulogu trgovačkog središta koje je počelo preseljenjem zelene tržnice sa Stare pijace na novu lokaciju izvan jezgre na Plišcu te gradnjom robne kuće na Baldekinu. Ova pojava gubitka trgovačke funkcije doći će do vrhunca izgradnjom trgovačkih centara na obodu grada koji će skoro u potpunosti preuzeti trgovačke, a i neke društvene uloge grada (Lokas, 2014).Prema Poljičku (2012), tendencija propadanja povijesne gradske jezgre nije se promijenila ni nakon 1990. godine. Procesi koji su već tada bili na djelu i dalje su se nastavili kao što je propadanje fizičke strukture, smanjivanje broja stanovnika i povećanje broja napuštenih stanova. U prvom tranzicijskom razdoblju naglo se povećao broj građana koji su započeli privatni posao. To se naročito odnosilo na trgovačku djelatnost koju su smještali u prizemlja objekata u staroj jezgri. Uz postojeće, niknuo je značajan broj novih prostora, no to nije dugo trajalo jer je uslijedilo ratno razdoblje. Smanjenje platežne moći i gubitak zaposlenja nega-tivno se odrazio na sadržaje i izgled jezgre. Navedeni društveni, gospodarski i urbani procesi doveli su do ovakvog sadašnjeg stanja jezgre koje će biti objašnjeno u nastavku. Povijesni presjek uloge gradske jezgre pridonio je boljem razumijevanju sadašnjih procesa koji se u njoj događaju i koji su utjecali na promjenu njenih funkcija. Također, potrebno je tražiti inspiracije za revitalizaciju onda kad je jezgra bila na vrhuncu svojim funkcijama, stanovništvom i vitalitetom.

9

3. PRISTUP IZRADI URBANOG RAZVOJNOG PLANA POVIJESNE JEZGRE GRADA ŠIBENIKA

3.1. INSTITUCIONALNI KONTEKST IZRADE PLANAUrbani razvojni plan definiran strukturom projekta JEWEL u Hrvatskom insititucionalnom okviru nije definiran relevantnim zakonskim aktima. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji definiraju se planovi koji, bez obzira što u samoj definiciji nose naziv strateškog plana na razini JLS odgovaraju tradicionalnom planiranju zasnovanom na namjeni. Istodobno strateško planiranje regulirano je prvenstveno Zakonom o regional-nom razvoju i to do sada na razini županija, te u nacrtu novog zakona funkcionalnih područja. Planovi upravljanja zaštićenom kulturnom baštinom nisu regulirani zakonskim aktima, te su do sada izrađeni planovi različitih lokaliteta međusobno vrlo različiti i najčešće imaju vrlo slab implementacijski potencijal.U ovakvom institucionalnom kontekstu za razumijevanje metodologije izrade i operativne urbanog razvojnog plana povijesne jezgre Grada Šibenika ključno je razlikovati prostorno planiranje zasnovano na korištenju zemljišta (eng. land-use planning) od strateškog planiranja. Planiranje zasnovano na korištenju zemljišta je kao svoj osnovni cilj ima preciznu definiciju korištenja zemljište. Ono je integrirani i kvalitativan način planiranja koji uključuje lokaciju, intenzitet, oblik, količinu i usklađenje razvoja prostora za različite funkcije poput stanovanja, industrije, rekreacije, prijevoza, edukacije, prirode, kulturnih aktivnosti. U većini EU država prva planska regulativa nastaje početkom 20. stoljeća, a danas zahvaljujući razlici u kulturalnim, institucionalnim i pravnim okvirima imamo veliki raspon sistema i tradicija planiranja. Definicija strateškog planiranja u kompendiju EU za sisteme i politike prostornog planiranja povlači liniju između strateškog i prostornog planiranja zasnovanog na namjeni. Strateško planiranje se definira kao plani-ranje na regionalnoj i nacionalnoj razini dok prostorno planiranje zasnovano na namjeni obuhvaća razinu lokalnih jedinica samouprave i funkcionalne gradske regije. Unatoč tome, u posljednje vrijeme se strateško planiranje u dobrom dijelu odvija i na razini grada ili gradske aglomeracije. Također, primjenom planova upravljanja zaštićenom prirodnom i kulturnom baštinom na planskim razinama nižim od razine grada.Glavni nedostaci tradicionalnog prostornog planiranja zasnovanog na korištenju zemljišta (eng. land-use planning) su pasivnost, pragmatičnost i lokalizirano planiranje koje ima za cilj kontroliranje korištenja zemljišta kroz sistem zona. Prostorni planovi tog tipa uistinu osiguravaju da se neželjeni razvojni elementi ne pojave, ali nisu u mogućnosti osigurati da će se željeni elementi pojaviti. U tom kontekstu detaljni pla-novi povijesnih jezgri jedan su takav instrument koji se primjenjuje u nekoliko zaštićenih jezgri u Hrvatskoj. U kontekstu Šibenika započeta je izrada PUP-a povijesne jezgre, ali nikada nije donesen. Najbliže ovom tipu planiranja je konzervatorska podloga za izmjene i dopune GUP-a Šibenika koja je i sastavni dio ove dokumentacije. Iako prostorni planovi zasnovani na namjeni imaju formalni status i služe kao službene smjernice za implementaciju planiranog, nedostaje im aspekt aktivnog poticanja i sinergije s drugim politikama. Ovakvi prostorni planovi na razini EU osiguravaju pravnu sigurnost, ali su kruti i nefleksibilni te slabije odgovaraju na promjene u prostoru. U Hrvatskoj kao i mnogim drugim SE i SEE zemljama zbog raširenog fenomena neformalne izgradnje, čak je i ovaj aspekt problematičan. Prostorni planovi zasnovani na nam-jeni bazirani su na fizički aspekt te kroz njega daju fizička rješenja za društvene i ekonomske probleme. Suradnja u planiranju s glavnim sudionicima te uključivanje „slabijih“ grupa ne postoji. Stoga je ideja u svim sistemima EU veća otvorenost planova.Strateški pristup organizaciji prostora na različitim razinama postaje prevladavajući 1990-ih godina kada postaje jasno da rješenja kompleksnih problema ovise o mogućnostima stvaranja strateške vizije s kratkoročnim akcijama. Ovaj pristup je promjena u dosadašnjem načinu planiranja jer u njemu sudionici postaju znatno više uključeni u proces planiranja dijeleći interese, ciljeve i znanje. Strateško planiranje je socijalni proces kroz koji proizvodi oblik i okvir mjesta kakvo ono je i kakvo bi trebalo postati kroz viziju, aktivnosti i sredstva za implementaciju. Strateško planiranje se mora fokusirati na ograničen broj strateški ključnih područja; mora dati kritički pogled na prostor kroz prepoznavanje prednosti i slabosti koje postaju mogućnosti (prilike) i prijetnje; proučava vanjske trednove, sile i dostupne resurse; prepoznaje i okuplja glavne (javne i privatne) sudionike; dopušta široku (višerazinsku) i raznoliku (javnu, ekonomsku, civilnu) uključenost u proces planiranja; razvija dugoročnu viziju i strategiju; projektira strukture i okvire za upravljanje prostornim promjenama; te ključno – fokusira se na odluke, aktivnosti, rezultate i implementaciju, a uključuje i nadgledanje, povratnu informaciju i ispravljanje. Vidljivo je da strateško planiranje nije jedan koncept ili alat već sklop koncepata, postupaka i alata kojima treba kvalitetno upravljati. Strateško planiranje ne teče glatko iz jedne faze u drugu već je dinamičan proces.U jezgri procesa strateškog planiranja je demokratska procedura, transparentnost i odgovornost države i planera prema građanima za koje rade, pravo građana da ih se čuje i daju kreativne ideje, brige i interese. Pri uključivanju svih aktera u sam proces planiranje dovodi do novih saveza, novih mreža, ideja i novih područja koja se uključuju u strategiju što dovodi do „win-win“ situacije.

10

U kontekstu izrade ovog plana proces strateškog planiranja strukturiran je i projektom JEWEL koji interakcijom WP 3 i WP4 sljede upravo prethod-no opisanu metodologiju.

S metodološkog aspekta metodologija izrade plana strukturirana je Albrechtovim „pristu-pom četiri kolosijeka“ (Albrechts, 2004), koji se zasniva na međusobnoj povezanosti četiri tipa racionalnosti: vrijednosna, komunikaci-jska, instrumentalna i strateška. Četiri radna kolosijeka: jedan je vizija, drugi kratkoročne i dugoročne aktivnosti, treći uključivanje ključnih aktora i četvrti uključivanje šire javnosti u trajni proces i donošenje odluka. Ova četiri područja nisu u linearnom redu jedno za drugim. U prvom kolosijeku naglasak je na dugoročnoj viziji koja je izrađena (komunikacijska racionalnost) u skladu s društvenim vrijednostima (vrijednos-na racionalnost). U drugom kolosijeku fokus je na kreiranju povjerenja rješavanjem problema kroz vrlo kratkoročne aktivnosti. Djelovanje je usmjereno na način da se olakša ostvarenje i suočavanje s problemima vizije izrađene u ko-losijeku 1. U ovom kolosijeku četiri vrste racio-nalnosti su međusobno povezane. Treći kolosi-jek uključuje relevantne sudionike zbog svega čime mogu pridonijeti što uključuje procedur-alne sposobnosti i osnovnu podršku u pružanju legitimnosti. Tehničke vještine i mogućnost privlačenja potrebnih sredstava za implemen-taciju predloženih aktivnosti su podijeljene na više različitih sektora, aktera i odjela. Ovdje dolazi do integracije tri dimenzije (materijalne, organizacijske i instrumentalne). Četvrti kolosi-jek je proces uključivanja i osnaživanja građana u donošenju važnih odluka. U ovom procesu, građani se upoznavaju, sagledavaju stvari iz

različitih kuteva čime nastaje društveni i intele-ktualni kapital. Konačni proizvod se sastoji od analize glavnih procesa koji oblikuju prostor, dinamične, povezane dugoročne vizije, plana kratkoročnih i dugoročnih aktivnosti, budžeta i strategija implementacije. Pristup četiri kolosi-jeka poziva političare, građane, stručnjake na aktivnost tijekom cijelog procesa.

Pri evaluiranju strategije neki autori ističu početne kriterije: jasnoća, motivacijski učinak, unutarnja konzistentnost, kompatibilnost s okolišem, prilagođenost dostupnim resursima, stupanj rizika, vremenski period, fleksibilnost, uvjeti rada, fokusiranje na ključne koncepte i sl.

Sl. 2. Grafički prikaz pristupa četiri kolosijeka s integracijom različitih koncepata racionalnostiIzvor: Albrechts, 2004

11

Scenarij se, kao i većina novih znanstvenih pristupa, prvi put koristi u vojnoj terminologiji u 19. stoljeću. Metodu scenarija prvi razvijaju SAD, a pojedinačno se najviše istaknuo Herman Kahn, američki vojni strateg i teoretičar sistema.Iako je početni fokus bio na tehnološkim zbivanjima vezanim uz naouružanje s potencijalnim implikacijama za nacionalnu sigurn-ost, od 1960.-ih počinje se gledati i istraživati društvo ovom metodom. Najpoznatiji rad iz tog doba je The Year 2000 Kahna i Wienera iz 1967.godine. Metoda scenarija je zapravo konstrukcija hipotetičkog niza događaja koja ima za cilj istražiti puteve alternativnih budućnosti. Spomenuti hipotetčki niz mora imati logičan slijed događaja u kojem se na argumentiran način demonstrira kako se došlo do prezentiranog budućeg stanja.Najrelevantnija podjela (tipologija) scenarija je ona prema Börjesonu i dr. objavljena 2006.godine koja ističe da postoje tri različite vrste scenarija od kojih se svaka dijeli na još dvije nižeg reda veličine. Na pi-tanje što će se (vjerojatno) dogoditi? odgovaraju sce-nariji predviđanja koji se rade kako bi se na vrijeme moglo planirati i prilagoditi očekivanim situacijama. Dva podtipa ove vrste scenarija su prognostički (pokušavaju predvidjeti što će se najvjerojatnije do-goditi) i “što ako” scenariji (koji pokušavaju predvid-jeti što će se dogoditi ako dođe do promjene faktora važnih za budući razvoj). Eksplorativni scenariji od-govaraju na pitanje što se može dogoditi?, a glav-ni cilj im je istražiti mogućnosti razvoja iz različitih perspektiva. Oni su obično dugoročniji od scenarija predviđanja i obuhvaćaju veće, strukturne prom-

jene. Dva podtipa eksplorativnih scenarija su van-jski (ispituju “otpornost” postojećih planova na prom-jene vanjskih faktora) i strateški scenariji (istražuju što se može dogoditi ako djelujemo na određeni način). Na pitanje kako postići određeni postavljeni cilj?odgovor daju normativni scenariji koji su također najčešće dugoročni. Scenariji očuvanja i scenarij preobrazbe su dva podtipa normativnih scenarija. Scenariji očuvanja su prikladni ako je moguće postići zadani cilj u skladu s postojećim sustavom, dok sce-nariji preobrazbe odgovaraju na pitanje kako postići određeni cilj kada postojeći sustav ometa potrebne promjene?.

3.2. METODA SCENARIJA

RADNI KORACI U IZRADI SCENARIJA SU SLJEDEĆI:

1. DEFINIRANJE PROBLEMA I CILJEVA ANALIZE;

2. PRIKUPITI INFORMACIJE O SADAŠNJEM I MOGUĆEM BUDUĆEM RAZVOJU;

3. ODLUČITI O VRSTI SCENARIJA;

4. CJELOVITI, KRITIČKI I ZNANSTVENO UTEMELJENI MODELI MOGUĆEG RAZVOJA I

5. PRIKLADNIM OBLICIMA PREDOČITI IZRAĐENE SCENARIJE (GRAFIČKI I TEKSTUALNO).

12

Plan upravljanja kao jedan od ciljeva ima zaštitu i revitalizaciju povijesne jezgre. Sustav mjera zaštite po-vijesne jezgre Šibenika provodi se zoniranjem područja kulturno – povijesne cjeline. Cijela jezgra Šibenika površine je 171 230 metara kvadratnih. Zona „A“ je zona potpune zaštite povijesnih struktura, očuvanja svih kulturno – povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno - povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture, dok su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije prihvatljive. Zona „B“ obuhvaća zonu djelomične zaštite povijesnih struktura te obuhvaća preostali prostor kulturno – povijesne cjeline. Osigurava se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih pojedinih građevina ili skupina građevina. Na području ove zone dozvoljavaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Također se dopuštaju metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Vlasnici kul-turnog dobra dužni su provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo. Prostorne međe kulturno – povijesne cjeline i zona zaštite nalaze se na Sl. 3 (Lokas, 2014). Ovi aspekti zaštite vrlo su bitni za provođenje revitalizacije jer neposredno utječu na izbor metoda, mjera i sadržaja revitalizacije. U strožoj zoni „A“ prenamjena objekata ne smije biti očita i buduće funkcije trebaju biti u skladu s okruženjem i vrijednosti ove zone. Nadalje, zona „B“ dozvoljava veće slobode u provođenju revitalizacije jer dozvoljava sve intervencije osim radikalne promjene fizičke strukture. Na prostoru „B“ zaštite stavljanje novih funkcija i oživljavanje starih te njihova daljnja provedba bit će u mnogočemu jednostavnija. Stoga, model novog rasporeda i strukture funkcija u jezgri morati će biti prilagođen ovom tipu zaštite upora-bom postojećeg rasporeda poslovnih prostora i mreže objekata. Ovakav tip zaštite može se smatrati dijelom aktivne zaštite koja se pokazala kao opravdan i poželjan princip. Aktivna zaštita podrazumijeva uklapanje građevinskog nasljeđa u aktivan, pulsirajući život regeneriranog grada. Prenamjena funkcija i moguća interpolacija sredstvo su privlačenja kapitala u povijesne ili zapuštene dijelove grada. Može se zaključiti da je revitalizacija funkcija dio aktivne zaštite.

4. PROSTORNI OBUHVAT IZRADE PLANA

Sl. 3. Granice zona zaštite povijesne jezgre Izvor: Lokas, 2014

13

5. POVIJESNI URBANI KRAJOLIK ŠIBENIKA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE

UNESCO je 2011. godine, uzimajući u obzir da su povijesna urbana područja iznimno važna i raznolika manifestacija naše zajedničke kulturne baštine oblikovana generacijama kroz prostor i vrijeme, ali i to da urbanizacija napreduje do dosad neviđenih razmjera u povijesti čovječanstva što dovodi do socio-ekonomskih promjena i rasta koji bi trebao biti prisutan na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, objavio Preporuku o povijesnom urbanom krajoliku. Također je prepoznata dinamična priroda živućih gradova koja transformira urbana područja i njihove karakteristike što može uzrokovati rascjepkanost i propadanje urbane baštine s velikim utjecajem na zajedničke vrijednosti. Preporuka je izdana sa ciljem podržavanja zaštite prirodne i kulturne baštine pri čemu treba staviti naglasak na integraciju strate-gija zaštite, upravljanja i planiranja povijesnih urbanih područja kao što su suvremena arhitektura i razvoj infrastrukture za koje bi primjena pristupa urbanog krajolika pomogla u održavanju urbanog identiteta. Naravno, sve ovo treba temeljiti na principima održivog razvoja koji predviđa očuvanje postojećih resursa, aktivnu zaštitu urbane baštine i održivo upravljanje.

Prema definiciji u spomenutom dokumentu povijesni urbani krajolik je urbano područje shvaćeno kao rezultat povijesnog raslojavanja kulturnih i prirodnih vrijednosti i atributa koje se širi izvan „povijesnog centra“ ili „cjeline“ te uključuje širi urbani kontekst i geografsko područje. Taj širi kontekst uključuje topografiju, geomorfologiju, hidrologiju i ostale prirodne značajke lokacije, njenu izgrađenost (povijesnu i suvremenu), infrastrukturu ispod i iznad površine, otvorene prostore i vrtove, korištenje zemljišta i organizaciju prostora, percepciju i vizualne odnose kao i druge elemente urbane strukture. Također uključuje i društvene i kulturne običaje i vrijednosti, eko-nomske procese i nematerijalne dimenzije baštine povezane s različitosti i identitet.

Pristup povijesnog urbanog krajolika je usmjeren ka očuvanju kvalitete ljudskog okruženja, povećavajući produktivno i održivo korištenje gradskih prostora, istovre-meno prepoznavajući njihov dinamičan karakter i promovirajući socijalne i funkcionalne raznolikosti. On integrira ciljeve očuvanja urbane baštine te društvenog i gos-podarskog razvoja i usmjeren je na uravnotežen i održiv odnos između gradskog i prirodnog okoliša. Ovaj pristup kulturnu raznolikost i kreativnost smatra ključnom imovinom za ljudski, društveni i ekonomski razvoj te nudi alate za upravljanje fizičkom i društvenom transformacijom kako bi se osiguralo da se suvremeni zahvati skladno uklapaju s baštinom u povijesnom ambijentu. Pristup povijesnog urbanog krajolika uči iz tradicija i percepcija lokalnih zajednice, respektirajući vrijednosti na-cionalnih i međunarodnih zajednica.

14

5.2 STANJE GRADEVNOG FONDA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

Ocjena stanja objekata na području povijesne jezgre je izrađena 2007. godine kao podloga za izmjene i dopune GUP-a Grada Šibenika u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ovom analizom definirano je da se u lošem ili ruševnom stanju nalazi više od 100 objekata unutar povijesne jezgre što ukazuje na njenu fizičku degradaciju i nužnost za revitalizacijom i očuvanjem postojećih objekata. Primjećena je i koncentracija dobro očuvanih objekata u blizini kompleksa tvrđave sv. Mihovila te uz Obalu dr. Franje Tuđmana.

U isto vrijeme izrađena je i valorizacija objekata povijesne jezgre prema kojoj se uočava velik broj objekata spomeničke i izrazite vrijednosti što je dokaz njene kulturne važnosti. To su katedrala sv. Jakova, brojne druge sakralne građevine i palače (Rossini, Divinić, Gotička palača, Pellergrini i dr.). Ono što zabrinjava je znatan broj objekata označenih kategorijom „izrazita nagrda“. U budućnosti, upravljanje šibenskom povijesnom jezgrom tre-balo imati za cilj smanjenje objekata koji nagrđuju povijesni urbani krajolik.

15

6.1. STANOVNIŠTVOPrema Martinottiju (1993) socijalna morfologija i dinamika suvremenog grada može se objasniti putem razmišljanja o sljedeće četiri kategorije stanovnika:

1. STALNI STANOVNICI

2. DNEVNI MIGRANTI

3. KORISNICI GRADA

4. POVREMENI STANOVNICI

Autor populaciju definira kao grupu individua određenih jednom ili više zajedničkih karakteristika. U kontekstu šibenske povijesne jezgre vrlo je važno definirati probleme, ali i zahtjeve koje svaka od gore navedenih populacija ima i postavlja na povijesnu jezgru. U Martinottijevom radu podjela na četiri kategorije stanovnika ve¬zana je uz evoluciju različitih tipova urbane morfologije, pa tako u tradicionalnom gradu razlikujemo stalne stanovnike i dnevne migrante kao dominantne populacije. Ove dvije kategorije se mogu promatrati kao dva spojena kruga koja se po-lako razdvajaju jedan od drugoga, ali se i dalje većim svojim dijelom preklapaju (slika). Kronološki dalje veže različite populacije uz specifične tipologije prve, druge i treće generacije metropola. U slučaju prenošenja njegovog konceptualnog oruđa na gradove manjih dimenzija poput Šibenika, potrebna je promjena u definiranju nekih od populacija. Tako četvrta kategorija koja u Martinottijevom radu predstavlja poslovnu klasu u slučaju manjih mediteranskih gradova slijedeći rad Allen et. al može biti interpretirana kao kategorija povremenih stanovnika. Ova kategorija osobitu važnost ima u povijesnim jezgrama, gdje pritisak stranog kapitala na tržište nekretnina često samu gradsku jezgru čini nedostupnom lo-kalnom stanovništvu. Neke od povijesnih jezgri istočnog Jadrana su u potpunosti izgubile stanovništvo procesom gentrifikacije te funkcioniraju tek nekoliko (ljetnih) mjeseci godišnje kao živi gradski prostor. Prilikom analize povijesne jezgre grada Šibenika osobita je pažnja posvećena kategoriji stalnih stanovnika s ciljem njihova ostanka i pomaganja u procesu revitalizacije ovog dijela grada. Socijalni i ekonomski problemi stanovnika fokus su ove analize, te je unapređenje njihovog položaja osnova revitalizacije prostora.

6. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA POVIJESNE JEZGRE ŠIBENIKA

A B

A B

A B

C

A B

C

D

Tradicionalni grad

Grad prve generacije

Grad druge generacije

Grad treće generacije

Oznaka Vrsta populacije Žive Rade Koriste A Stalni stanovnici D D/N D B Dnevni migranti N D (D) C Korisnici grada N N D

D Povremeni stanovnici D/N D/N D

Sl. 4. Četiri urbane populacijeIzvor: izradio autorski tim prema Martinotti, 1994

16

6.1.1.STALNI STANOVNICI –OPĆE KRETANJE I OSNOVNE STRUKTURE ŠIBENIKA I POVIJESNE JEZGRE

Prema podacima prvog dostupnog popisa stanovništva u Hrvatskoj, Šibenik je imao tek nešto više od 15 000 stanovnika (1857. godine). Porast broja stanovnika bilježi se na sljedećih sedam popisa stanovništva te je u razdoblju od 74 godine broj stanovnika porastao za 128%.Godine 1948. godine prvi je puta uočen pad broja stanovnika. Nakon Drugog svjetskog rata, Šibenik prati demografske trendove koji se događaju i u ostatku Hrvatske te povećava broj stanovnika zaključno s popisom stanovništva 1991. godine kada je zabilježen maksi-mum broja stanovnika (55 842). U ovom razdoblju dominiraju procesi deagrarizacije, deruralizacije, urbanizacije i litoralizacije. Godina 1991. je prijelomna u demografskom smislu jer s njom započinju negativni demografski trendovi gubljenja stanovništva potaknuti starenjem stanovništva, ali i određenim ratnim gubicima i iseljavanjem. Prema podacima posljed-njeg popisa stanovništva, Grad Šibenik ima 46 322 stanovnika. Posebno treba istaknuti međupopisna razdoblja 1900.-1910. g. kada je zabilježen najveći porast broja stanovnika (21,2%), ali i razdoblje 1948.-1953. g. (tzv. „baby boom“ generacija) gdje je u samo pet godina porastao broj stanovnika za 11,5%. Posljednje međupopisno razdoblje je ujedno i razdoblje u kojem je zabilježen najveći pad broja stanovnika (10,1%).

Broj od 46 322 stanovnika Grada Šibenika čini gotovo polovicu (42,4%) ukupnog broja stanovnika Šibensko-kninske županije. Samo naselje Šibenik 2011. godine je imalo 34 302 stanovnika.Popisom stanovništva 2011. utvrđeno je da se broj stanovnika jezgre smanjuje. U jezgri trenutačno živi 1783 stanovnika. Njihov se broj prilično smanjio u odnosu na 2001. godinu, a prepolovio u odnosu na 1991. godinu. U zadnjem međupopisnom razdoblju (2001.-2011.) jezgra je gubila 40 stanovnika godišnje. Ako se ovaj trend nastavi jezgra bi mogla za 45 godina izgubiti sve svoje stanovništvo.

Sl. 5. Opće kretanje broja stanovnika Grada Šibenika 1857.-2011. godine

Izvor: Izradio autorski tim prema www.dzs.hr

17

Prirodno kretanje stanovništva nam ukazuje na vitalnost određenog prostora te se iz tog razloga i podaci pove-zani uz prirodno kretanje nazivaju vitalnim statističkim podacima. Glavni pokazatelji prirodnog kretanja su broj rođenih (natalitet) i umrlih (mortalitet). Stopa nataliteta Šibenika (2011. g.) iznosi 8,2‰ što je gotovo jednako sa stopom nataliteta županije u cijelosti (8,4‰). S druge strane, iako Šibenik znatno utječe na podatke čitave županije, stopa mortaliteta županije je veća (13,2‰) od stope mortaliteta Šibenika (11,4‰). Stoga, i županija i Grad Šibenik doživljavaju prirodan pad kao posljedicu smanjene rodnosti i povećane smrtnosti stanovništva. Prirodan pad je nešto manji u Šibeniku i iznosi 3,2‰, dok je u Šibensko-kninskoj županiji zabilježen prirodan pad od 4,9‰. Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih. Vitalni indeks grada Šibenika je 72,2, a cijele županije 63,4.Tab.1. Usporedba vitalne statistike Šibenika sa Šibensko-kninskom županijom 2012. godine

Izvor: www.dzs.hr

Zanimljivo je usporediti stopu ukupne promjene stanovništva na području cijelog grada (Slika). Stopa ukupne promjene (r) je izračunata po formuli r = (D/P1)X100 gdje je D međupopisna promjena broja stanovnika (D = P2 - P1), a P1 broj stanovnika prvog popisa (Nejašmić, 2005). Jezgra je izgubila najviše stanovništva te njen indeks ukupne promjene iznosi -18%, kao na Baldekinu. Također negativnu ukupnu promjenu imali su središnji dijelovi grada, a pozitivnu njegovi rubni dijelovi što nam potvrđuje trend doseljavanja stanovništva na periferiju grada i demografsko slabljenje jezgre.

Karta prikazuje stopu ukupne promjene stanovništva povijesne jezgre po statističkim krugovima za razdoblje od 2001. do 2011. godine. Cijela jezgra ima negativan predznak promjene, dakle gubi stanovništvo. Južni dio jezgre ima najveću negativnu stopu promjene, preko -20%, a najmanju središnji južni dio te statistički krugovi oko katedrale i tvrđave sv. Mihovila gdje je stopa manja od -10%, dok sjeverni i srednji sjeverni statistički krug imaju srednju negativnu stopu ukupne promjene. Sl. 6. Stopa ukupne promjene broja stanovnika jezgre 2001.-2011.

Izvor: izradio autoraki tim prema podacima DZS

Područje rođeni umrli Prirodna Promjena

Vitalni indeks

Š I B E N S K O - K N I N S K A ŽUPANIJA

918 1448 -530 63,4

GRAD ŠIBENIK 382 529 -147 72,2

18

GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

Prosječna gustoća Grada iznosi 114,4 stanovnika po kilometru kvadratnom što je znatno veće od prosječne gustoće stanovništva RH koja je 75,8 st/km².Gustoća stanovništva jezgre Šibenika na razini statističkih kru-gova izračunata je na temelju omjera broja stanovnika svakog statističkog kruga i njegove površine. Zbog veće točnosti podatka o gustoći, površina se dobila na sljedeći način. Sloj statističkog kruga preklopljen je sa slo-jem hrvatske osnovne karte (HOK 1:5000) čime su vizualizirane izgrađene površine od neizgrađenih površine (obala, veći trgovi). Na temelju toga stvoreni su poligoni izgrađenih površina svakog statističkog kruga koji su uvršteni u formulu za izračunavanje gustoće stanovništva po kilometru kvadratnom.

Iz dobivenih podataka o gustoći stanovništva i njihove vizualizacije iščitava se da je najgušće naseljen srednji dio jezgre, sa više od 20000 st/km2, a najrjeđe statistički krugovi oko katedrale i tvrđave sv. Mihovila, s manje od 15000 st/km2. Južni i sjeverni dio jezgre imaju srednju gustoću naseljenosti. Ovo je odraz naslijeđene urbane strukture gdje se najviše stanovništva smješta u podgrađu ispod kaštela gdje je najveća gustoća objekata. Bro-jke su ovako velike jer se radi o maloj površini.

Sl.7. Gustoća stanovništva jezgre 2011. god.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

19

DOBNA STRUKTURAUspoređujući dobnu strukturu stanovništva povijesne jezgre (četvrt Stari grad) s ostalim dijelovima grada Šibenika 2011. godine, uočava se da on sa svojih 18,2% stanovništva do 19 i 26,5% stanovništva iznad 60 godina nije četvrt grada s najstarijim stanovništvom, ali je među vodećim u udjelu zrelog stanovništva (55,2%). Također, povijesna jezgra ima veći udio starog, a manji mladog stanovništva u usporedbi sa cije-lim Šibenikom (Tab. 3.). Populacija se smatra starom kad koeficijent starosti dosegne 12%. On u Šibeniku iznosi 25,5%, a u povijesnoj jezgri 26,5%, podaci koji pričaju sami za sebe o dobnoj strukturi ovog dijela grada, ali i grada u cijelosti. Indeks starosti u ovom dijelu grada iznosi 145,5.Bitno je naglasiti da je dobna struktura izrazito nepovoljna jer prevladava broj starog u odnosu na broj mladog stanovništva što pokazuje da je osim gubljenja stanovništva prisutan i proces starenja stanovništva (Tab. 2.).

Tab. 2. Dobni sastav stanovništva jezgre 2001. i 2011. godine

Izvor: Lokas, 2014

Tab. 3. Usporedba dobnog sastava Šibenika i povijesne jezgre

DOB GRAD ŠIBENIK ČETVRT STARI GRAD (POVIJESNA JEZGRA)

0-19 19,8% 18,2%20-59 54,6% 55,2%>60 25,5% 26,5%

Izvor: www.dzs.hr

Sl. 8. Dobna struktura stanovništva Šibenika po četvrtima 2011. god.Izvor: izradio autorski tim prema DZS

20

Na kartografskom prikazu lako je uočiti da je dobna struktura unutar jezgre najnepovoljnija u njenom jugozapadnom statističkom krugu gdje je 2011. godine živio najveći udio starog stanovništva (32,4%). Visok udio starog stanovništva zabilježen je i u južnom središnjem dijelu (27,4%) te u najsjeverni-jem statističkom krugu povijesne jezgre (28%). Statistički krug koji okružuje samu katedralu pod zaštitom UNESCO-a je krug sa najmanjim udjelom starog stanovništva (21,6%). Najveći udio mladog stanovništva se nalazi u jugoistočnomgdje je četvrtina stanovništva mlađa od 19 godina (25,2%), ali i u središnjem sjevernom statističkom krugu (21,2%). Jugoistočni statistički krug je ujedno i jedini u kojem ne dominiraju trendovi starenja stanovništva već se u njemu u posljednjem međupopisnom razdoblju povećao udio mladih i smanjio udio starih u ukupnom stanovništvu.

Indeks starosti pokazuje omjer starog i mladog stanovništva. Granična vrijednost gdje staro stanovništvo prevladava nad mladim je >100. Na temelju vizualiziranih podataka, uspoređujući posljednje dvije pop-isne godine, vidljiv je trend povećanja indeksa starosti u svim statističkim krugovima povijesne jezgre. Iz kartografskog prikaza indeksa starosti 2001. vidljivo je da jugoistočni dio, srednji istočni i statistički krug oko katedrale imaju nešto bolju strukturu od ostalog dijela jezgre. U ovim dijelovima jezgre bilo je mladog stanovništva u odnosu na staro, a u ostalim dijelovima prevladavalo je staro u odnosu na mlado. Deset godina kasnije udio starih dominira u svim statističkim krugovima osim jugoistočnog te indeks starosti najčešće i prelazi 120. Najveći indeks starosti ima jugozapadni dio koji iznosi čak 239. Na sljedećoj stranici prikazana je usporedba indeksa starosti šibenske povijesne jezgre na posljednja dva popisa stanovništva .

DOBNA STRUKTURA

Sl. 9. Dobna struktura stanovništva jezgre 2011. god.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

21

INDEKS STAROSTI

Sl. 10a. i 10.b. Usporedba indeksa starosti jezgre 2001. i 2011. godineIzvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

22

Obrazovna struktura grada Šibenika 2011. godine pokazuje sljedeće: 1,8% stanovnika nema niti jedan raz-red osnovne škole, 6,1% stanovnika ima nepotpunu osnovnu školu, 14% stanovništva ima najviše završenu osnovnoškolsko, 57,7% srednješkolsko obrazovanje, a petina stanovništva (20,5%) je završilo nekakav ob-lik više škole ili fakulteta. U Starom gradu nailazimo na manji udio ljudi sa završenom samo osnovnoškolom i veći udio visokoobrazovanih (23,5%). Zaključno, obrazovna struktura dijela grada u kojem se nalazi po-vijesna jezgra je bolja u odnosu na obrazovnu strukturu grada, županije i države u cjelini.

Na razini statističkih krugova unutar povijesne jezgre, najveći udio stanovnika bez minimalno završene os-novne škole živi u jugoistočnom (5,8%) i statističkom krugu oko tvrđave sv. Mihovila (5,4%), a najveći udio visokoobrazovanih živi u jugoistočnom (28,9%) i statističkom krugu oko katedrale sv. Jakova (29,2%).

OBRAZOVNA STRUKTURA

Sl. 11. Usporedba obrazovne strukture stanovnika Grada i naselja Šibenik sa stanovnicima povijesne jezgre gradaIzvor: izradio autoraki tim prema podacima DZS

Sl. 12. Obrazovna struktura stanovništva jezgre 2011. g.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

23

STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI

Polovina stanovništva (49,3%) Starog grada ubraja se u neaktivno stanovništvo, a 41,6% u zaposleno stanovništvo, brojke koje su gotovo identične onima na razini čitavog gra-da. Više od polovice neaktivnog stanovništva imaju središnji južni, jugoistočni i statistički krug oko katedrale sv. Jakova, dok najveći udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu ima-ju središnji sjeverni i statistički krug oko katedrale sv. Jakova. Nezaposlenost je najveća u sjevernom dijelu povijesne jezgre (12,9%). (12,9%).nom dijelu povijesne jezgre (12,9%).

Sl. 13. Stanovništvo jezgre prema aktivnosti 2011. g.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

24

STANOVANJEStanovanje je dominantna funkcija u jezgri. Funkcija stanovanja mjeri se brojem stanova, stambenom površinom po stanovniku i brojem stanovnika koji žive na tom prostoru. Šibenska stara gradska jezgra raspolaže sa 1222 stana od kojih su oko 700 stalno nastanjeni. Broj napuštenih i povremeno naseljenih stanova se povećava u po-sljednjem desetljeću što je posljedica starosti i zapuštenosti, dotrajalih instalacija, dotrajalosti drvenih dijelova, dotrajalosti krova, slabe izolacija i problema substandardnosti (nema lifta, nemogućnost priključka na inter-net, smanjena mogućnost unutarnjih adaptacija). Sveukupno stambene površine u jezgri ima 80947 metara kvadratnih odnosno 45,4 metra kvadratna po stanovniku. Iz ovog broja je vidljivo da su to mali stanovi zbog karakteristične gradnje u vrijeme njihova nastanka među zidinama gdje je dominirala zbijena struktura građevina. U vlasništvu Grada nalazi se 36 stanova u povijesnoj jezgri, prosječne veličine od 54,2m².

Za potrebe JEWEL projekta provedeno je anketno istraživanje kojem je osnovni cilj bio ispitivanje mišljenja i stavova stanovništva o iskustvima, prednostima i nedostacima te perspektivama života u šibenskoj jezgri . Prema spomenutom anketnom istraživanju u gradskoj jezgri od rođenja živi manje od polovice ispitanika (42.9%). Oni doseljeni su uglavnom preselili iz drugog dijela naselja Šibenik (42.0%), najviše iz Baldekina. Nadalje, nešto više od četvrtine ispitanika u jezgru se doselilo iz Šibensko-kninske županije (26.1%). Najmanje ih se u jezgru doselilo iz inozemstva (13.0%) (Tab. 4.).

Tab. 4. Struktura doseljenika u povijesnu jezgru prema prošlom mjestu stanovanja

Izvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013. Sl. 14. Kućanstva jezgre prema broju članova 2011. god.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

ODAKLE STE DOSELILI U POVIJESNU JEZGRU?

N UDIO (%)

iz drugog naselja grada Šibenika

29 42,0

iz drugog grada/oPćine Šibensko-kninske žuPanije

18 26,1

iz druge žuPanije 13 18,8iz inozemstVa 9 13,0

UKUPNO 69 100,0

25

Sl. 15. Gradski stanovni na prostoru povijesne jezgreIzvor: Izradio autorski tim prema po-dacima Grada Šibenika

26

Broj kućanstava s jednim članom u gradu Šibeniku čini gotovo petinu (24,2%) ukupnog broja kućanstava, a pridružimo li im one sa dva člana tada ove dvije vrste kućanstava zajedno čine točno polovinu ukupnog broja kućanstava. Zanimljivo i pomalo zabrinjavajuće je da u Starom gradu više od trećine kućanstava otpada na kućanstva s jednim članom, dok čak dvije trećine kućanstava čine ona s jednim ili dva člana u kućanstvu. Postavljanje se pitanje što će se dogoditi sa tim stambenim prostorom nakon odlaska ljudi koji žive u njima te se upravo tu može vidjeti potreba za intervencijom poput ovog Plana. Sukladno ra-nije spomenutom, broj kućanstava sa više članova je manji u dijelu grada u kojem se nalazi povijesna jezgra. Također, broj kućanstava sa jednim ili dva člana u Starom gradu se povećao u odnosu na popis 2011. godine. Uspoređujući broj članova u kućanstvima iz 2001. godine s onim deset godina kasnije, uočava se trend rasta broja jednočlanih kućanstava u svih sedam statističkih krugova povijesne jezgre. Unutar statističkog kruga oko katedrale sv. Jakova najveći je udio kućanstava s jednim članom (39,1%).

Još jedan pokazatelj koji ukazuje na zabrinjavajuće stanje sa stanovanjem u povijesnoj jezgri je struk-tura stanova prema načinu korištenja. Od ukupnog broja stanova u gradu Šibeniku, 72,2% ih je stalno naseljenih dok je u povijesnoj jezgri (Starom gradu) takvih jedva nešto više od polovine (58,9% 2011. g.). Privremena naseljenost je znatno izraženija u Starom gradu gdje više od trećine (36,6%) stanova ima taj status. Istovremeno, u ukupnom broju stanova grada Šibenika, samo privremeno je naseljeno manje od petine stanova (19,1%). Nadalje, u povijesnoj jezgri je i veći udio napuštenih stanova, ali i manji udio stanova namijenjenih za djelatnosti što je posljedica manje ekonomske aktivnosti ovog pro-stora. Dakle, u povijesnoj jezgri je veći udio napuštenih stanova nego što je prosjek grada, također u ovom dijelu grada postoji najmanje stalno nastanjenih i najviše privremeno nastanjenih stanova (izuzev gradskih četvrti Jadija i Martinska te Zablaće).

Unutar same jezgre najmanji udio nastanjenih stanova nalazi se u njezinom jugoistočnom dijelu, a najveći u susjednom jugozapadnom i središnjem južnom statističkom krugu. Najveći udio privremeno nenastanjenih stanova se, posljedično, nalazi u spomenutom jugoistočnom dijelu, dok se najveći udio napuštenih stanova nalazi u središnjem sjevernom statističkom krugu.

STANOVANJE

Sl. 16. Stanovi u jezgri prema načinu korištenja 2011.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

27

6.1.2. DNEVNI MIGRANTIDnevne migracije su bitan pokazatelj važnosti pojedinog naselja ili dijela grada širem sustavu, ali i gravitaci-jske jačine prostora. Dnevni migranti pak, su druga vrsta populacije koja se pojavljuje prema Martinottiju. Oni utječu na širenje grada u gradsku regiju te razdvajanje funkcija unutar samog grada. Iako je posljednji popis stanovništva održan 2011. g. u trenutku izrade Plana upravljanja podaci o dnevnim migrantima još uvijek nisu dostupni te nam preostaje proučavati podatke o dnevnim migrantima iz 2001. g prema kojima u Gradu Šibeniku živi 5 021 osoba koja svakodnevno migrira na posao. Nešto više od polovice dnevnih migranata (52,6%) unutar Grada Šibenika odlazi na posao u jedno od naselja ove administrativno-teritorijalne jedinice.

Tab. 5. Dnevni migranti koji obavljaju zanimanje 2001. g.

Tab. 6. Dnevni migranti zbog potrebe obrazovanja 2001. g.

Poseban interes ovog projekta su dnevne migracije u i iz povijesne jezgre Šibenika. S obzirom da je takve podatke gotovo nemoguće dobiti, u ranije spomenutom anketnom istraživanju, postavljeno je i pitanje na ovu temu. Čak 55,8% ispitanika koji žive u povijesnoj jezgri svakodnevno odlazi izvan nje, a tek svaki deseti ispitanik odlazi rjeđe od nekoliko puta mjesečno (10%). Minimalno nekoliko puta tjedno jezgru napušta 77,5% ispitanika što je pokazatelj zadovoljavanja svakodnevnih potre-ba izvan povijesne jezgre.S druge strane, nešto manje od petine ispitanika (23,7%) koji žive u drugim dijelovima grada Šibenika dnevno posjećuje jezgru. Pridodamo li im ispitanike koji na tjednoj bazi posjećuju jezgru (36,4%) uočava se da 60,1% ispitanika iz drugih dijelova grada minimalno jednom tjedno posjećuje povijesnu jezgru.

Tab. 7. Učestalost dolazaka stanovnika u povijesnu jezgru

Izvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013.

Najviše ispitanika odgovorilo je da staru šibensku jezgru posjećuje zbog provođenja slobodnog vremena (34.2% svih odgovora), više od petine ispitanika posjećuje ju zbog kupovine (23.6% svih odgovora) ili posjeta javnim ustanovama (21.6% svih odgovora), a samo 8% ispitanika dolazi u jezgru zbog rada što može biti pokazatelj relativno razvijene upravne funkcije i lijepog okoliša, ali i gubljenja funkcije rada (Tab. 8.).

Izvor: www.dzs.hr

GRAD SPOLUKUPNO DNEVNIH

MIGRANATASVEGA

RADE U DRUGOM NASELJU

ISTOG GRADA

RADE U DRUGOM GRADU/

OPĆINI ISTE ŽUPANIJE

RADE U DRUGOJ ŽUPANIJI

RADE U INOZEMSTVU

NEPOZNATO MJESTO

RADA

ŠIBENIK SV. 5.021 3.455 2.639 633 173 - 10 M. 2.812 2.047 1.571 338 131 - 7 Ž. 2.209 1.408 1.068 295 42 - 3

grad SPol SVega učenici učenici srednjih

Škola

studenti

ŠIBENIK SV. 1364 793 571 197M 686 409 277 77Ž 678 384 294 120

koliko često odlazite u PoVijesnu jezgru?N UDIO (%)

dneVno 28 23,7tjedno 42 36,4mjesečno 33 28,0godiŠnje 14 11,9UKUPNO 118 100,0

28

6.1.3. KORISNICI GRADAPovećana mobilnost ljudi u kombinaciji s nešto većim prihodima i mogućnostima dovela je do treće vrste populacije koju nazivamo korisnicima grada. Ovu populaciju možemo definirati kao osobe koje dolaze u grad radi korištenja njegovih privatnih ili javnih usluga poput: trgovine, kina, muzeja, restorana ili nekih drugih (turističkih) usluga i zanimljivosti. Riječ je o rastućoj popuaciji koja ima sve veći utjecaj na strukture grada kojeg koristi na nekontroliran način. Sagledamo li to u kontekstu povijesne jezgre većine jadranskih gradova, uočava se da oni imaju vrlo mali broj prve populacije (stalnih stanovnika), nešto veći dnevnih migranata, ali najveći je broj upravo korisnika grada. Turizam je svakako jedna od prednosti ovih dijelova grada, ali on može biti i opasan ukoliko pretvori povijesnu jezgru u baštinski cen-tar bez života na način da dominantno utječe na kvalitetu života stanovnika i očuvanje povijesnog kul-turnog krajolika. Turisti također često postaju okrivljeni od strane stalnih stanovnika jezgre za loše uvjete života zbog gužvi, visokih cijena tijekom sezone, nedostatka trgovina i sl., ali i uništavanja postojeće baštine. Stoga niti ne čudi previše izjava gradonačelnika Berlina nedugo nakon rušenja Berlinskog zida. Upitan je li zabrinut oko zbrinuća građevne materije ostale nakon rušenja zida, on je odgovorio da „nije jer će ga ionako brojni turisti odnijeti sa sobom“. Nepotrebno je naglašavati važnost Berlinskog zida kao kulturne baštine. Nerijetko se stvara i međusobna nesimpatičnost te podcijenjenost i gledanje turista isključivo kao izvore prihoda. Jedan od ciljeva Plana upravljanja je identificirati sve navedene probleme i pronaći način i rješenje za njih.Grad Šibenik, osim potencijala za kupališni i ljetni turizam, ima potencijal i za razvoj kulturnog turizma. Kulturni turizam smatra se turizmom specijalnih interesa te se definira kao posjete osobe izvan njihova stalnog mjesta boravka, motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Motivi za dolazak kulturnih turista u Šibenik su, osim katedrale sv. Jakova koja je na listi Povijesne jezgre Grada Šibenika UNESCO-a, i najveći broj crkvi u povijesnoj gradskoj jezgri među svim dalmatinskim gradovima te stare tvrđave, ali i Šibensko kazalište koje je izgrađeno 1870. godine. Ovo je jedina kazališna zgrada u Hrvatskoj koju su financirali njezini korisnici - građani.Prema podacima TZ Grada Šibenika, prošla turistička godina (2013.) je srušila rekorde posjećenosti i dolazaka gostiju. Naime, u 2013. godini na području Grada ostvareno je ukupno 1 250 064 turističkih noćenja što je porast od 11% u odnosu na 2012.g., dok je broj dolazaka 2013. godine godine povećan za 8% (na 232.872). U razdoblju od deset godina (od 2004.) broj noćenja u Šibeniku je udvostručen(porast od 101,8%), a taj porast je u dobrom dijelu odraz posljednje dvije turističke sezone.Muzej grada Šibenika je samo u razdoblju u četiri godine (od 2009. do 2012. godine) zabilježio porast broja posjetitelja od 30,4%. Porast se sasvim sigurno nastavio i 2013. g. što je još jedan pokazatelj povećanja broja koris-nika prostora povijesne jezgre.

Korisnici grada (turisti) su potrebni Šibeniku te donose značajnu zaradu za ovaj Grad i njegove stanovnike, ali treba imati na umu kako su oni konstanta potenci-jalna opasnost za kulturne ljepote i baštinu, kao i porast njihova broja, te poduzeti potrebne mjere zaštite po tom pitanju.

Tab. 9. Broj noćenja u Gradu Šibeniku 2004.-2013. god.

Izvor: izradio autorski tim prema podacima TZ Grada Šibenika

29

6.1.4. POVREMENI STANOVNICISekundarno stanovanje u Hrvatskoj razvija nakon Drugog svjetskog rata, a traje i danas. Zbog iznajmljivačkih i rekreacijskih, ali i brojnih drugih pogodnosti, glavnina stanova za odmor u Hrvatskoj je smještena u njezinom obalnom području, ujedno i turistički najrazvijenijem. Dakle, povezanost sekundarnog stanovanja sa turizmom je očita, ali postoji razlika u korištenju prostora turista koji se u njemu zadržavaju samo kratko vrijeme i korisnika „drugog doma“ (povremenih stanovnika). Ipak, turisti koji redovito dolaze u isti prostor s vremenom prihvate način ponašanja, korištenja i osjećaja prostora sličan onome korisnika „drugog doma“. Prema nekim autorima (Mišetić, 2006) povremenim stanovnicima drugi stan postane i drugi dom te su spremni na određene investicije u naselju.

Turizam i fenomen sekundarnog stanovanja utječu jedan na drugog pozitivno i negativno. Pozitivni učinci turizma su: a) poticanje turističkog napretka; b) privlačenje klijentele na regularnoj tjednoj bazi koja održava infrastrukturu tijekom predsezone i postsezone; c) mogućnost iznajmljivanja sekundarnih domova za rekreaciju kada nisu u upotrebi. S druge strane, kao najvažniji negativni efekti sekundarnog stanovanja na turizam su: a) okupacija najatraktivnijih lokaliteta; b) privatizacija kvalitetnog rekreacijskog područja koji bi turizam mogao iskoristiti za profit; c) pritisak na ionako ograničene resurse za turizam i lokalne stanovnike tijekom ljetne sezone. Turizam je naravno, primarno usmjeren ka profitu dok je do fenomena sekundarnog stanovanja došlo zbog ljudske potrebe za promjenom stalnog mjesta stanovanja (Opačić i Mikačić, 2009).

Pri kupnji ili gradnji stana za sekundarno stanovanje, glavni pokretač je odmor. Ali osim njega postoji još nekoliko svrha i pokretača, a to su: 1) zarada od iznajmljivanja; 2) obnova obiteljske baštine; 3) štednja ; 4)planiranje za treću dob; 5) idealizacija stambene autonomije; 6) razvitak druge djelatnosti (Rogić i Zimmermann, 2006). Istražujući hrvatski primjer Miletić i Mišerić (2006) otkrili su da je glavni razlog gradnje/kupovine stana za odmor najčešće izdvojeno provođenje slobodnoga vremena. Ostali razlozi pokazali su se manje motivirajućimčimbenicima za obje izdvojene skupine. Povremeni stanovnici koji su samigradili kuće znatno češćeračunaju i s mogućnošću dodatnog izvora prihoda (od turizma), dok je kod ispitanika koji su kupovali stan ilikuću za odmor ekonomski aspekt manje važan.

Presudni razlozi kojima suse vodili prilikom odabira lokacije stana za odmor pokazujuda su na prvom mjestu – i onima koji su gradili i onima koji sukupovali stanove za odmor – bile ljepota kraja, privlačnost mjesta i ambijentalna kvaliteta.

Povremeno stanovanje u nekom prostoru intenzivno utječe na taj prostor i tip života. Posebno je to slučaj u povijesnim jezgrama europskih mediteranskih gradova. Hrvatski obalni gradovi su posebno privlačni stranim investitorima zbog povoljnog geografskog, prometnog i ekonomskog položaja, a najviše nekretnina u njima kupuju Nijemci i Austrijanci. Cijene nekretnina na našoj obali jesu visoke, ali su i dalje relativno niske u usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama poput Francuske i Španjolske. Povijesne jezgre hrvatskih obalnih gradova sustoga pod rastućim pritiskom stranog kapitala jer je kupovna moć lokalnog stanovništva vrlo mala. Posljedica toga je sve izraženiji fenomen periodičnog korištenja jezgre (nekoliko mjeseci godišnje) te ona nerijetko postaje „baštinom bez baštinika“.Ukoliko ne postoje baštinici, odnosno osobe zadužene za očuvanje bogate izvanredne i univerzalne kulturne baštine Šibenika, postoji opasnost njene daljnje fizičke degradacije ili u najgorem slučaju gubljenja statusa kojeg ima danas. Povre-meno stanovanje je fenomen koji će samo jačati, a jedan od ciljeva pri očuvanju baštine trebao bi biti njegovo ublažavanje i kontroliranje.Povremeno stanovanje sivo je područje iz više razloga. Prikupljanje podataka za ovaj fenomen je vrlo kompleksno te za rezultat ima i nedostatak urbanih politika koje bi ga regulirale i pridavale mu potrebnu pažnju. Ovaj fenomen dovodi do problema socijalne diverzifikacije grada te povijesne jezgre postaju prostori slabije dostupni lokalnom stanovništvu zbog nejednakih ulaznih prilika u područje stanovanja i rada.

Prema anketnom istraživanju izrađenom za potrebe JEWEL projekta, može se zaključiti kako šibenska povijesna jezgra još uvijek nema problem suočavanja sa fenomenom povremenog stanovanja. Naime, 85,7% ispitanika je tvrdilo da cijelu godinu borave u stambenom prostoru u jezgri, a samo 5,9% je tvrdilo da u jezgri stanuju manje od šest mjeseci godišnje. Važno je spomenuti da je anketa rađena u zimskom razdoblju godine (prosinac) kada je turistička aktivnost prostora znatno smanjena te je upitno bi li se rezultati podudarali s istraživanjem tijekom ljetnih mjeseci. Na to nam ukazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u gradskoj četvrti Stari grad stalno naseljeno samo 58,9% stanova, a privremeno naseljeno više od trećine (36,6%) stanova.Zaključno, šibenska povijesna jezgra je ušla ili je na samom pragu ulaska u proces suočavanja s problemom povremenog stanovanja koji će s vremenom samo postati veći pod utjecajem stranog kapitala i otvaranjem tržišta. Plan upravljanja treba pronaći ravnotežu između ove dvije strane.

30

6.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Sl. 17. Upravne institucije u povijesnoj jezgriIzvor: Izradio autorski tim

Upravne djelatnosti su prostorno raspoređene u južnom dijelu povijesne jezgre, ponajviše u blizini obale što se može vidjeti i iz grafičkog prikaza.Od upravnih djelatnosti u prostoru povijesne jezgre možemo pronaći sljedeće institucije:

1. Gradska vijećnica2. Turistička zajenica Šibensko kninske županije-glavna uprava3. Uprava hotela Jadran4. Županijska uprava s uredom državne uprave5. Uprava Jadrolinije6, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH7. Tursistička zajednica Grada Šibenika8. Turističko-informativni centar

31

6.3. GOSPODARSKA STRUKTURA PROSTORAInventarizacija sadržaja u prostoru u slučaju izrade funkcionalne analize odgovara izradi funkcionalno-pro-storne strukture promatranog prostora. U metodološkom smislu, funkcionalno-prostorna struktura grada odražava se u načinu korištenja izgrađenog objekta. U inventarizaciji funkcija povijesne jezgre Šibenika korištena je kategorizacija namjene površina (objekata) sukladno propisima Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 117/12).

Prvi korak u izradi funkcionalno-prostorne strukture je terensko kartiranje sadržaja jezgre pomoću listova katastarskog plana područja jezgre. Terensko kartiranje se provodilo od 26. do 30. veljače 2014. godine. Pri upisivanju lokacije, sadržajima se pridruživala kategorizacija namjene. Nakon prikupljanja podataka pristu-pilo se izradi tematske karte u ArcGIS 9.3. softveru temeljena na bazi podataka izrađenoj u Arc Catalogu koja se sastoji od georeferenciranog digitalnog katastarskog plana povijesne jezgre i površinskih prostornih podataka razvrstanih u pripadajuće kategorije namjene. Vizualizacijom tih podataka u ArcMapu dobiven je konačan prikaz funkcionalno-prostorne strukture povijesne jezgre Šibenika. Različite namjene objekata vizualno su prikazane prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova (NN 148/10).Iz prikaza je vidljivo da se najveća koncentracija poslovnih djelatnosti nalazi na južnoj polovini jezgre. Južni dio jezgre je i u prijašnjim razdobljima imao važnu ulogu u urbanom životu i ulogu društvene, kulturne i trgovačke zone jezgre. Najveća gustoća ovih djelatnosti se nalazi uz glavne ulice u jezgri (Zagrebačku i Ulicu kralja Tomislava). Na potezu tih dviju ulica nalazi se najveći broj trgovina, čak 50 od 79 koliko ih je smješteno u jezgri. Od svih poslovnih funkcija trgovina je najzastupljenija sa udjelom od 56%. Dakle, jezgra nije u potpunosti izgubila svoju funkciju trgovačkog središta grada, ali je brojnost, kvaliteta robe i usluge trgovina prilično smanjena. Prevladava trgovina odjećom i obućom sa robom srednje kvalitete. Od trgovina kratkoročnom robom, odnosno od trgovina svakodnevnim namirnicama na ovom prostoru postoje samo 3 manje trgovine, dakle 4% od ukupnog broja trgovina u jezgri (Lokas, 2014). Dvije se nalaze u južnom dijelu, a samo je jedna u sjevernom. U ovu kategoriju ubrojene su i ljekarne kojih na ovom području ima dvije, no ni jedna se ne bavi dežurstvom.U sjevernom dijelu jezgre nalazi se samo funkcija stanovanja, a uz obalu turizam (apartmani) i ugostiteljske djelatnosti. Ugostiteljstvo se također lociralo uz najatraktivnije dijelove jezgre – obalu, trgove i glavne ulice. Najveći broj restorana nalazi se na jugozapadnom dijelu obale. No to nisu restorani ponude vrhunske kvalitete već ona spada pod turistički orijentiranu. Na ovom dijelu nalazi se 8 od ukupno 25 restorana, konoba i piz-zerija u jezgri. Kafići zauzimaju važno mjesto u životu jezgre. Prema anketama, najveći broj stanovnika, pogotovo mladih, dolaze u jezgru radi izlazaka i velikog broja kafića. Njih u jezgri ima 29, a od svih djelatnosti najviše zauzimaju sjeverozapadnu obalu gdje čine gotovo 80% poslovne namjene (izuzev apartmana).

Turističke djelatnosti rasute su po cijelom području jezgre. Od turističkih smještaja uvjerljivo dominiraju apartmani u privatnom vlasništvu s čak 90% udjela. U jezgri se nalazi samo jedan hotel koji je svojim izgledom i ponudom nekonkurentan te mu je potrebna adaptacija u fizičkom i funkcionalnom pogledu. U zadnje vrijeme trend u turističkoj ponudi je otvaranje hostela. Prije par godina jezgra je dobila svoja prva dva hostela dok se novi otvaraju na njenom obodu. Za-nimljiva je činjenica da od turističkih agencija samo njih pet posluju u jezgri. Jezgra je nekad predstavljala i upravno središte grada, no upravne funkcije su se većinom preselile izvan jezgre ili u njeno kontaktno područje. Od upravnih djelatnosti ostale su još samo županijska uprava s uredom državne uprave, uprava Jadrolinije, hotela Jadran i turističke za-jednice županije, Gradska vijećnica, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH, Tursistička zajednica Grada Šibenika te Turističko-informativni centar. Od financijskog poslovanja u jezgri se nalazi samo jedna banka na Trgu kralja Držislava te jedna poslovnica osiguranja.Usluge su podijeljene na osobne i profesionalne. Od osobnih usluga nalazimo frizere i kozmetičara. Svi se nalaze na južnom dijelu jezgre blizu ulaza u nju. Profesionalne usluge bi trebale imati važnu ulogu u sadržaju jezgre međutim situacija je drugačija. Ima samo jedan naznačeni odvjetnički ured i jedno računovodstvo/knjigovodstvo. Možda razlog tomu valja tražiti u tom što se zgrada suda nalazi izvan jezgre pa to objašnjava veću koncentraciju srodnih ureda oko nje, a ne u jezgri. Zanimljivo je da u jezgri nema liječničke ili stomatološke ordinacije, no to se može objasniti time što se na obodu jezgre nalazi Dom zdravlja Šibenik (Lokas, 2014).Od djelatnosti koje spadaju pod proizvodno zanatstvo najbrojniji su zlatari smješteni na Ulici kralja Tomislava te jedan u Zagrebačkoj ulici. Pojavom globalizacije robna razmjena je brža, jeftinija i često kvalitetom niža stoga je i lako dostupna i zamjenjiva. Ovaj proces je doveo do zastarijevanja nekih zanimanja kao što su urari, postolari i krojači kojih u jezgri nalazimo po jednog. Nedavno su se počele otvarati i art galerije kojih u jezgri ima na tri mjesta. One su veličinom male ali obogaćuju kulturnu ponudu grada. Od ostalih poslovnica tu su npr. poslovnica gradskih novina (Šibenski tjednik), agencija za izdavaštvo, dizajn i marketing, agencija za eksport-import, kladionica te još neke.

32

Sl.18b. Poslovne i upravne funkcije jezgre Šibenika (južni dio)Izvor: izradio autorski tim

Sl.18a. Poslovne i upravne funkcije jezgre Šibenika (južni dio)Izvor: izradio autorski tim

33

Na posebnoj karti prikazani i označeni su prazni poslovni prostori (PPP). Ova kategori-ja je zabrinjavajući faktor, a ujedno i fokus revitalizacije funkcija jezgre. Oni će poslužiti kao polazišna točka u uvođenju novih/star-ih djelatnosti i sadržaja u jezgru. Ukupno ih ima 70 i to najviše u južnom dijelu jezgre. Razlog njihova nastanka već je objašnjen u prijašnjim poglavljima. Na izgled većina njih djeluje zapušteno te je potrebna finan-cijska intervencija za njihovo obnavljanje. Značajan broj se nalazi na i oko prostora Stare pijace. To je prostor koji ponovo post-aje atraktivan jer je obnovljen i pretvoren u trg. Revitalizacija tog trga ovisit će o revital-izaciji funkcija oko njega i obrnuto. U posljed-nje vrijeme javlja se sve veći broj zatvorenih prostora trgovina i na glavnim ulicama. Može se zaključiti da opadajuća trgovačka atrak-tivnost jezgre negativno utječe na njenu is-punjenost sadržajima i na sam njen izgled te zahtjeva hitne intervencije (Lokas, 2014).

Sl. 19. Prazni poslovni prostori u povijesnoj jezgriIzvor: izradio autorski tim

Na prostoru ili u neposrednoj blizini po-vijesne šibenske jezgre nalaze se 53 smještajna objekta, uključujući hotele i hostele. Prema kartografskom prikazu možemo uočiti da su oni gotovo jednako raspoređeni u svim dijelovima jezgre. Ukupan broj ležaja u ovim smještajnim objektima je 365, od čega na privatni smještaj odlazi 131 ležaj.

Sl. 20. Smještajni objekti u jezgri i njenoj neposrednoj bliziniIzvor: izradio autorski tim prema podacima o iznajmljivačima Grada Šibenika

34

Gospodarska struktura stanovništva po statističkim krugovima povijesne jezgre prikazana je na karti. Najveći udio zaposlenih u primarnom sektoru nalazimo u jugoistočnom (2%), i statističkom krugu u kojem se nalazi katedrala sv. Jakova (1,6%), ali to je i dalje vrlo mali broj ljudi te je očito da dominiraju tzv. gradske djelatnosti. Sekundarni sek-tor djelatnosti najizraženiji je među stanovnicima središnjeg sjevernog statističkog kruga povijesne jezgre (29,8%), dok je tercijarni (u koji ubrajamo i dominantni turizam) najizraženiji u središnjem južnom (53,1%) i jugoistočnom statističkom krugu (49%). Kvartarnim (neproizvodnim) sektorom najviše se bave stanovnici sjevernog (40,2%) i statističkog kruga tvrđave sv. Mihovila (36,8%), a najmanje oni središnjeg južnog statističkog kruga (23,9%). Kvar-tarni sektor je neproizvodni te u njega ubrajamo djelatnosti poput zdravstva, školstva, policije i sl.

Sl. 21. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti 2011. god.Izvor: izradio autorski tim prema podacima DZS

35

7.1. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZAutobusni javni gradski prijevoz u Gradu Šibeniku ima sedam linija. Najfrekventnija je linija broj 1 koja pov-ezuje Njivice, Tržnicu i Vidici dok najrjeđe prometuje linija koja povezuje Solaris i autobusni kolodvor.Prošle godine (2013.) u Šibeniku je izrađen projekt javnog gradskog autobusnog prometa. Utvrđen je man-jak komunikacije s korisnicima usluga te apsolutni nedostatak elemenata vizualne komunikacije na samim autobusima i autobusnim stajalištima. Brojevi linija na autobusima su označeni na malom natpisu u donjem lijevom uglu prednjeg vozačkog stakla i slabo su vidljivi. Autobusna stajališta su označena u skladu s mini-malnim zakonskom propisima. Na njima nema oznaka linija, rasporeda vožnji niti drugih korisnih informacija. Ni stanice ni autobusi ne nose nikakve obilježja da se radi o elementima javnog gradskog prijevoza. Popis stajališta i mapa autobusnih linija nijepostojala. Popis stajališta je napravljen u sklopu ovog istraživanja te je utvrđeno da na području obuhvaćenom JGP-om postoji točno 100 aktivnih stajališta, od čega je 60 stajališta označeno, a 40 nema nikakve oznake. Među 40 neoznačenih stajališta manji broj čine službena stajališta koja nemaju oznake, a većinom se radi o neslužbenim i potencijalnim stajalištima.Prema anketnom istraživanju za potrebe JEWEL projekta vidljivo je da je tek polovica (52%) ispitanika zado-voljno rasporedom vožnje javnog autobusnog prometa. Još jedan pokazatelj potrebe za promjenama.

Prema tada obavljenim razgovorima na terenu, zaključeno je da većina građana nije dovoljno informirana o rasporedu vožnji i mogućnostima gradskog prijevoza. Usluge javnog prijevoza ko-riste najčešće pretplatnici – umirovljenici i đaci te stanovnici prigradskih naselja koji svi uglavnom poznaju samo jednu liniju koju koriste. Za brojeve linija malo tko je čuo. Ovo je poseban problem tijekom turističke sezone jer turistima informacije nisu dostupne koliko bi trebale biti, a lokalno stanovništvo im ne zna i ne može pomoći. Stoga je potrebno povećati svijest i obaviještenost građana i turista o javnom gradskom prijevozu i uvođenje novih standarda vizualnog uočavanja, ali i akcije boljeg komuniciranja sa sudionicima u javnom gradskom prijevozu.Također je napravljen i prijedlog vizualnih komunikacija za autobusne stanice koji se već počeo primjenjivati te će njegov im ispunjenjem javni gradski promet biti znatno privlačniji, dostupniji, jasniji, sigurniji i jednostavniji što je posebno važno za turiste, ali i lokalno stanovništvo. Pilot projekt uvođenja dodatnih brodskih linija započeti će u ljeto 2015. godine kada se planira uvođenje tri dodatne međusobno komplementarne brodske linije (1. Vodice – Prvić – Zlarin – So-laris – (Brodarica) – Krapanj; 2. Šibenik – Minerska – Jadrija – Zlarin i 3. Šibenik –Skradin – NP Krka) kao dodadatak na postojeće linije javnog gradskog prijevoza.

Sl. 23. Prijedlog vizualnog prikaza javnih gradskih linijaIzvor: Javni gradski prijevoz šibenik - standardi vizualnog komuniciranja, 2013.

Sl. 22. Zadovoljstvo ispitanika rasporedom vožnje javnog autobusnog prometaIzvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013.

52%

48%

DA

NE

7.PRISTUPAČNOST, MOBILNOST I DOSTUPNOST

36

7.2. PROMET U MIROVANJUNedostatak parkirnih mjesta je sasvim sigurno jedan od osnovnih problema, ali i razloga iseljavanja stanovništva i zatvaranja poslovnih prostora u povijesnoj jezgri. Na trima lokacijama u staroj jezgri postoje javna parkirališta, a to su Poljana, gat Krka i obala. Dok su prva dva parkirališta izrazito komercijalna, najveći broj stanara jezgre parkira svoje automobile na obali. Na obali, bez obzira na označena parkirna mjesta, automobili se ostavljaju gdje god ima mjesta što otežava automobilski promet i pješačku komunikaciju. Također, stanovnici nemaju osigurna svoja parkirna mjesta bez obzira na plaćanje mjesečne karte. Unatoč tome, rezultati anketnog istraživanja o navikama korištenja prijevoznih sredstava jasno ukazuju da je osobni automobilski promet potpuno dominantan oblik mobilnosti: koristi ga gotovo 3 od 4 ispitanika koji žive u jezgre kad odlaze u druge dijelove Šibenika i gotovo svaki drugi ispitanik koji živi izvan povijesne jezgre kada ju posjećuje.

Sl. 24. Prikaz najčešće korištenih prijevoznih sredstavaIzvor: Anketno istraživanje stanovnika povijesne jezgre i grada Šibenika, 2013.

22%  

70%  

3%  

5%  

Prikaz  najčešće  korištenih  prijevoznih  sredstava  

Autobus  

Automobil  

Motor  ili  skuter  Bicikl  

59%  

3%  

7%  

31%  

Prikaz  usluge  ili  ak-vnos-  koje  prema  mišljenju  ispitanika  nedostaju  stanovnicima  povijesne  

jezgre  Grada  Šibenika  

Pristupačnost  i  urbana  mobilnost  (ZTL,  parking,  itd.)    

Kulturna  ponuda  (kino,  koncerC,  događaji,  tribine  i  sl.)    

Sportska  ponuda  (kvaliteta  i  razina  sportske  ponude,  prostorije  itd..)    Poslovna  i  trgovačka  ponuda  (kvaliteta,  izbor,  cijene)  

Sl. 25. Prikaz usluge ili aktivnosti koje prema mišljenju ispitanika nedostaju stanovnicima povijesne jezgre

37

7.3. BICIKLISTIČKI PROMETBicklistički promet je relativno slabo razvijen u povijesnoj jezgri, ali niti teren i konfiguracija ulica ne dopuštaju preveliko korištenje ovog oblika prometa. Unatoč tome, na mjestima gdje je moguće, potrebna je veća promocija ovog održivog oblika prometa.

U sklopu projekta INTERMODAL izrađen je pilot projekt koji predlaže osnivanje i organizaciju sedam punktova za bicikle na području Grada Šibenika, uz još dodatna tri punkta ljeti.

Ove godine pokrenut je pilot projekt gradskih bicikala or-ganiziran u četiri punkta/stanice od čega se jedan nalazi u staroj gradskoj jezgri te još jedan u njenoj kontaktnoj zoni.

38

7.4. URBANI EKSALATOR I SUSTAV ŽIČARAGradske pokretne skaline, koje će biti smještene u šibenski karakteristični dvostruki bedem, samo su, dakle, nagovještaj razvitka selektivnih, oblika ko-municiranja. Nadmorskim pješačkim pasarelama, pontonima, podiznim mo-stovima, dizalima, eskalatorima i žičarama, gradi se, u urbanom smislu, visoko individualizirana komunikacijska mreža čije je uporište u izražajnoj urbanoj i topografskoj morfologiji grada Šibenika. Planirana okomita propusnost i dostupnost humanizirati će život ljudi zaro-bljenih u izoliranim i teško pristupačnim kaletama s bezbrojnim skalinadama, nedostupnim protupožarnim i zdravstvenim, interventnim i drugim komunalnim službama, ali će istodobno otvoriti bezbroj novih turističkih urbanih itinerera i omogućiti nove uzbudljive poglede na grad, široku panoramu ušća Krke i arhipelaškog prostora grada Šibenika. Realizacija projekta urbanog eskala-tora Dolac - sv. Mihovil, označit će zasigurno početak novog života ove jedin-stvene tvrđave i njezinu potpunu integraciju u kulturni i turistički život grada. Sustav pokretnih urbanih skalina, povezivati će Dolac sa zapadnim bar-bakanom tvrđave, a potom nivo podzida sa samom tvrđavom Sv. Mihovila. Es-kalatorima se pristupa iz ulaza u Kvartir, kroz postojeća vrata, kojima se ulazi u međuprostor bedema. Prvi par esklatora smjestit će se u prostor između be-dema. U ovom dijelu pokretne skaline vode se u otvorenom prostoru bez nat-krivanja. Postava konstrukcije eskalatora mora se prilagoditi postojećim pros-tornim uvjetima nastojeći da se izvorno stjenovito tlo u najvećoj mjeri sačuva. U nutrini zapadnog podziđa tvrđave, oblikovan je suterenski prostor kao prih-vatni posjetiteljski punkt tvrđave sv. Mihovil, ali i kao komunikacijsko čvorište i ishodište novih smjerova i sredstava prometanja. Naime, iz ovog prostora sljedeći par eskalatora novim tunelom vodit će nas u unutrašnjost tvrđave sv. Mihovila kao i do zasad hipotetskih polazišta urbanih žičara: u smjeru Crnice na zapadu i u smjeru tvrđave sv. Ivana na sjeveru. Planiran je i sustav živčara kojima bi početna stanica bila u Crnici, a završna na Tvrđavi Barone. Međupostaje bi bile Tvrđava sv. Mihovila i Tvrđava sv. Ivana. Realizacijom ova dva projekta Šibenik neće izgubiti svoju klasičnu prepoznatljivu vizuru, ali će se prometna komunikacija i atraktivnost prostora znatno povećati.

www.sibenik.in

39

BAROKNA KUĆA, FAUSTA VRANČIĆA 004Barokna kuća je višestambena zgrada nastala prostornom integracijom sklopa srednjovjekovnih kuća. Kuća je poznata pod nazivom ˝Galera˝, zidana je u kamenu, visine je 4 kata. Datira iz 15., 16., te 17/18. stoljeća kada je formirana kao barokna građevina i integrirana u jednu zgradu. Zidana je u kamenu, krovište je drveno, pokrov kupa kanalica. Visokokvalitetna je građevina. U prizemlju zgrade nalaze se uglavnom zazidani lučni otvori na mjestu poprečnih nosivih zidova, te je isti pros-tor nekad bio funkcionalno povezan. U zonama prizemlja uočljivi su recentni otvori na pročeljima (20. stoljeće).

BAROKNA PALAČA, ULICA DON KRSTE STOŠIĆABarokna palača je trokatni objekt vezan s istočne (najvećim dijelom) i sa sjeverne strane u blok kuća. Građena je od kvalitetnog velikog klesanog kamena. Krovište je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Na krovištu su dva luminara, a ispod krovišta kameni oluk s konzolama. Glavni portal u prizemlju i monumentalni balkon na drugom katu su asimetrično postavljeni na inače ujednačenoj i ritmičnoj fasadi. U prizemlju je višestruko profilirani portal s motivom dijamantnog kame-na. Na drugom katu nad portalom se nalazi monumentalni balkon s balustradom položen na pet velikih dvostrukih konzola. Na trećem katu nalaze se prozori manjih dimenzija. Barokna palača je građena u 18. stoljeću.

BISKUPSKA PALAČABiskupska palača je gotičko-renesansna građevina građena u rasponu od 14. – 16. stoljeća, a kasnije u 19. st. doživjela je brojne preinake, naslanja na južni zid katedrale. Ima tlocrt u obliku slova U sa središnjim dvorištem. Visine je prizem-lje, dva kata i visoko potkrovlje s drvenim krovištem. Središnje dvorište s bunarskom krunom raščlanjeno je renesansnim arkadama sa stupovima i s renesansnim portalom. Glavna fasada unutrašnjeg dvorišta je renesansna, a na zapadnoj strani je gotička trifora (14. st.) i visoki reljef svetog Mihovila (15. st). Palača je građena kamenom, izvana žbukana. Glavno reprezentativno pročelje je uređeno u 19. stoljeću.

8. POJEDINAČNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA I OBJEK-TI SA KULTURNO-POVIJESNIM ZNAČAJKAMA

40

CRKVA I SAMOSTAN SV. FRANECrkva sv. Frane u Šibeniku datira iz 1. pol. 14. st., jednobrodna je gotička crkva, s pravokutnom apsidom, pravilne je orijentacije. U 15. stoljeću preuređen je prezbiterij i dograđena kapela sv. Križa. U 17. stoljeću crkva je preuređena u duhu baroka, postavljen je novi kasetirani strop sa slikama.. U 18. stoljeću izgrađen je zvonik s lukovičastim završetkom. Samostan je građen u 14. stoljeću, uz gradski bedem gdje su postojale crkvice sv. Martina i sv. Mihovila. ima unutarnje dvorište, i samostanski vrt. Crkvica sv. Martina je na katu u 19. stoljeću preuređena u biblioteku, a u prizemlju ima dva renesansna i centralni gotički portal.

CRKVA I SAMOSTAN SV. LOVRECrkva sv. Lovre je sagrađena u drugoj polovici 17. stoljeća, u baroknom duhu. Dvokatni kameni zvonik izgrađen je krajem 18. st. Crkva je pravilno orijentirana, preko kora je povezana sa samostanom. Jednobrodna je građevina s dograđenom sakristijom. Svetište je u tlocrtu polukružno i presvođeno polukalotom, na pročelju ima barokni portal u čijem timpanonu je skulptura svetog Lovre iz 18. st. Kompleks je građen od kamena. Samostan obuhvaća veliki arhitektonski kompleks povezanih zgrada od kojih je najznačajnija tzv. palača Foscolo iz 15. st., čija južna fasada (trokatna) spada u razdoblje cvjetne gotike. Ima bogatu pinakoteku. U sklopu samostana na-lazi se i vrijedni srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt koji je obnovljen i otvoren za javnost 2007. godine nakon što je dugo vremena bio zaboravljen.

CRKVA SV. ANE I GROBLJEPrvi povijesni podatak o crkvi sv. Ane je iz 15. stoljeća. Danas je crkva barokna iz 17. st. s ponekim gotičkim de-taljom. Orijentirana je u smjeru sjeveroistok-jugozapad.. Nalazi se na groblju. Nepravilnog je tlocrta, pravokutne lađe, apsida se s vanske strane ne vidi u tlocrtu. Uz pročelje je dozidan trijem na dva pilona i četiri stupa. Trijem je pokriven drvenim krovištem s kupom kanalicom. Uz svetište crkve je prizidana dvokatna sakristija koja je viša nego lađa. Iznad lađe je drveni strop i drvena krovna konstrukcija. U svetištu je bačvasti svod. Crkva je građena od kamena, sva pročelja, osim glavnog, su žbukana.

CRKVA SV. ANTUNA OPATACrkva sv. Antuna Opata je objekt romaničkog stila građen u 12. stoljeću. Pregradnjom u 15. stoljeću dobila je mnogo gotičkih odlika, a kasnijim pregradnjama i renesansnih i baroknih stilskih obilježja. Pravilne je orijentacije, jednobrodna, s polukružnom apsidom. S južne strane joj je dograđena sakristija s krovištem na jednu vodu. Apsida je zasvedena polukalotom, a nad lađom je otvoreno drveno krovište. Građena je od kamena, izvana neožbukana. Krovište broda je dvovodno, s kupom kanalicom i kamenim pločama nad apsidom. Na glavnom pročelju su romanička vrata s lunetom. Danas se koristi kao izložbeni prostor.

41

CRKVA SV. BARBARECrkva sv. Barbare je gotička crkva iz prve polovice 15. stoljeća s renesansnim i baroknim pregradnjama. Služi kao dijecezanski crkveni muzej. Jednobrodna je građevina s kvadratnom apsidom, pravilno je orijentirana. Lađa i apsida su presvođene gotičkim prelomljenim svodom. Građena je od kamena. Pokrov je od kupe kanalice. Na pročelju je gotička niša s kamenim kipom Sv. Nikole, iznad je sat iz 16./17. stoljeća i u zabatu dva barokna zvonika na preslicu. U crkvi su dvije kamene kapele iz 15. stoljeća rad Ivana Pribislavića.

CRKVA SV. DOMINIKACrkva sv. Dominika je jednobrodna građevina pseudogotičkog stila sagrađena početkom 20. st. na mjestu ranije crkvice iz 14/15. st., koja je bila u sklopu nekadašnjeg samostana sv. Dominika. Stradala je prilikom eksplozije barutane na tvrđavi sv. Mihovila. Crkva je nepravilno orijentirana, svetištem prema sjeveru. Ostaci renesans-nih otvora vidljivi su na sjevernoj fasadi crkve. Glavni renesansni portal crkve s visokim reljefom Sv. Dominika premješten je na zapadnu fasadu. Crkva je građena od kamena. U crkvi se nalazi vrijedna zbirka baroknih slika, barokni drveni pozlaćeni oltari i orgulje s početka 19. stoljeća.

CRKVA SV. DUHARomanička crkva prepravljena u gotici. A. Nogulović u 17. st. izveo je glavno pročelje u duhu kasne renesanse. Jednobrodna, nepravilno orijentirana s kvadratnom apsidom. Uz apsidu je dograđena pravokutna sakristija. Lađa, apsida i sakristija su presvođene gotičkim svodom. Uz crkvu je smještena bratimska dvorana, povezana s korom gotičko-renesansnom balustradom. Na pročelju polukružni zabat s dva ugaona pilastra, portalom s trokutastim zabatom, četiri pravokutna profilirana prozora. baroknim zvonikom na preslicu s dva zvona i dekora-tivnoj rozeti. Sačuvana su romanička vrata s tragovima freske u luneti.

CRKVA SV. GRGURACrkva sv. Grgura je jednobrodna građevina pravilne orijentacije. Na istočnoj strani je pravokutna apsida. Na za-padnom pročelju je pravokutnim ulaz s potkovastim lukom i dovratnicima ukrašenim gotičkim ˝štapom˝. Na vrhu je zvonik na preslicu. Na južnom pročelju su identična vrata kao na zapadnom, ali izdignuta u odnosu na razinu ulice. Lađa je presvođena šiljastim svodom, a apsida ima drvenu krovnu konstrukciju. Na sljemenu krova na kraju lađe nalazi se ostatak gotičkog akroterija. Crkva je građena od pravilnih klesanaca pokrivena dvoslivnim krovom s pokrovom od kupe kanalice. Crkva sv. Grgura ima elemenata romaničkog i gotičkog stila gradnje.

42

CRKVA SV. IVANACrkva je nastala u gotičko doba, ali je pregrađivana u renesansi i baroku. Uz jugoistočnu stranu crkve dozidan je trokatni kasnobarokni zvonik koji se diže nad sakristijom u prizemlju. Crkva je pravilno ori-jentirana. Jednobrodna je građevina s kvadratnom apsidom i sakristijom. Lađa i apsida su pokriveni gotičkim svodovima. Crkva je građena od kamena, izvana neožbukana. Pokrivena je kupom kanalicom. Na južnoj fasadi crkve podignuto je stubište koje vodi na kor. Nadvratnik stubišta reljefom je ukrasio šibenski graditelj Ivan Pribislavić, a balustradu je u gotičko-renesansnom stilu izradio Nikola Firentinac.

CRKVA SV. JULIJANACrkva sv. Julijana se prvi put spominje u 14. stoljeću. Ima romaničkih, gotičkih i renesansnih stilskih od-lika. Nepravilno je orijentirana s apsidom prema sjeveru. Longitudinalna je jednobrodna građevina na dvije etaže s kvadratnom apsidom također na dvije etaže. Gornja crkva je služila kao katolička, a donja kao pravoslavna. Obje etaže su bile presvođene gotičkim svodovima. Građena je od kamena. Nema krovišta – propalo je. Ulaz u donju crkvu je bio s istočne strane kroz renesansni portal s trokutastim zabatom, a u gornju crkvu se ulazilo sa sjeverne strane kroz romanički portal s dijamantnim zupcima na luneti. Danas je crkva van kulta i u stanju propadanja.

CRKVA SV. NIKOLECrkva sv. Nikole građena je u prvoj polovici 17. stoljeća. Crkva je građena kao jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom. Radovi u eksterijeru dovršeni su 1672. godine prema dataciji uklesanoj na pre-slici crkve. Na crkvi se nalaze prozori, vrata i preslica u kasnorenesansnom stilskom slogu. Posebna vrijednost u interijeru crkve je drveni kasetirani strop koji je izrađen krajem 17. stoljeća. Unutar kaseta stropa umetnute su slike iz različitog vremenskog razdoblja. Ove slike su pojedine šibenske obitelji, uglavnom članovi bratovštine sv. Nikole, poklonile crkvi te je na njima obiteljski grb ili tekst u kojem se spominje obitelj darovatelja, a na nekima se u uglovima nalaze minijaturni likovi donatora.

CRKVA SVIH SVETIHCrkva Svih svetih je jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom, sagrađena početkom 15. st., na-lazi se na istaknutoj lokaciji iznad gradske vijećnice. Pravilne je orijentacije. Istočni dio crkve s apsidom je stariji, gotički i ima gotičke svodove. Zapadni dio s glavnim kasnorenesansnim pročeljem nešto je viši i dograđen je krajem 16. stoljeća. Građena je od kamena. Pokrov je kupa kanalica. Na glavnom pročelju nalazi se kasnorenesansni portal s trokutastim profiliranim zabatom. Uz portal su dva profili-rana prozora, okrugli prozor na vrhu pročelja i barokni zvonik na preslicu. Na južnom pročelju nalaze se kamene stepenice. U 19. stoljeću prestala je biti u funkciji.

CRKVA USPENJA BOGOMATEREPravoslavna crkva Uspenja Bogomatere podignuta je na mjestu nekadašnje crkve sv. Spasa koja je bila u sklopu benediktinskog samostana. Od stare crkve ostali su temelji, zidovi i barokna preslica na pročelju, rad Ivana Skoka (sredina 18. st.). Crkva je barokna, naknadno je pregrađena i povišena. Jednobrodna je longitudinalna građevina, a polukružna apsida je vidljiva samo iznutra. Na pročelju su vrata s profiliranim trokutastim zabatom, iznad je kvadratni prozor s profiliranim nadprozornikom i barokna preslica razvijenog oblika. U crkvi se nalazi zbirka italokretskih ikona te arhivska i knjižnična zbirka.

DVIJE KUĆE, TRG REPUBLIKE HRVATSKEKuće se nalaze sa zapadne strane trga pred katedralom sv. Jakova i s istoka zatvaraju prostor četiri bunara. Međusobno su povezane. Građene su od kamena. Visine su P+1 i P+2. Imaju drveno krovište na jednu vodu, pokrov je kupa kanalica. Glavna pročelja su im prema trgu. Južna kuća ima simetrično raspoređene otvore, na zapadnoj fasadi u zidu je prezentirano krunište gradskog bedema iz 15. stoljeća nađeno u struktu-ri zida. Sjeverna kuća ima nesimetrično postavljene otvore, a na sjevernoj fasadi nalazi se portal s motivom gotičkog ̋ štapa˝. Kuće su značajno preinačene u 19. stoljeću, ali pokazuju obilježja srednjovjekovne gradnje (romanički portal ispod razine podnice trga pred katedralom.)

GOTIČKA KUĆA, ULICA JURJA BARAKOVIĆA 9Gotička kuća je trokatnica koja djelomično prati pad terena prema jugu. Sa sjevera i juga uklopljena je u blok kuća tako da su joj pročelja istočno i zapadno. Građena je od kamena, a na glavnom pročelju je vidljiva sred-njovjekovna kamena struktura. Glavno pročelje je zapadno okrenuto ulici, otvori su nejednako raspoređeni. Glavni portal u prizemlju završava šiljastim gotičkim lukom, kapiteli dovratnika ukrašeni su florealnim mo-tivima. Posebno je značajna barokna željezna rešetka sačuvana u luneti portala i barokne drvene vratnice. Gotička kuća je nastala u 14. ili 15. stoljeću, ali su joj pročelja dijelom preinačena u 18. i 19. stoljeću sve do recentnih pregradnji.

GRADSKA VIJEĆNICAGradska vijećnica nalazi se na središnjem gradskom trgu ( Trgu republike hrvatske ), negdašnjoj Plathei communis. To je vrlo skladna i prozračna renesansna građevina podignuta 1533. - 1536. godine. Prizemlje obuhvaća trijem s polukružnim lukovima što se oslanjaju na lukove, odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. Na katu je reprezentativna dvorana u kojoj su se sastajala gradska vijeća. U prosincu 1943.god. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja Vijećnica je bila potpuno razorena te je nakon rata restaurirana u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potre-bama nove funkcije.

43

GRADSKE ZIDINE U DOCUDvojni bedem je jedinstven, samostalni, fortifikacijski sustav koji je branio sjeverozapadni gradski perimetar Šibenika od najranijih faza njegova razvoja. Prvi podaci govori o njegovoj gradnji iz 1382 godine, kada je nastao kao sustav dvostrukih zidina koje su štitile opskrbu kaštela iz ratne luke u Podstinju. Nastao je tako da je stariji, srednjevjekovni zid, koji se spuštao od kaštela, produžen do morske obale sa ratnom lukom. Tom zidu pridodan je vanjski zid cijelom dužinom, od ratne luke do podzida kaštela, čime se dobio siguran prolaz do i iz kaštela, s gotičkim portalima ulaza iz luke (danas pregrađen recentnim stepenicama) i ulaska u gornji dio bedema neposredno ispod podzida kaštela.

KATEDRALA SV. JAKOVAGotičko-renesansna trobrodna bazilika s upisanim transeptom, tamburom s kupolom iznad križištem i tri poligo-nalne apside. Ispod južne apside je bogato urešena krstionica s ulazom pod bačvasto nadsvođenim trijemom pravokutne sakristije na kat. Građena je isključivo kamenom, metodom prethodno klesanih elemenata montažnih monolita. Odlikuju je organsko jedinstvo unutrašnjeg prostora i arhitektonske ovojnice i jedinstvena ikonografska skulpturalna rješenja. Započeta od venecijanskih majstora 1431., J. Dalmatinac 1441.-1475., dovršava je N. Firentinac 1500., a posvećena je 1535. godine. Od 2000. g. je na UNESCO listi svjetske kulturne baštine

GRAĐEVINSKI SKLOP 4 BUNARASklop Četiri bunara nalazi se unutar površine kvadratnog tlocrta, a ima četiri duboke kamene bunarske krune ukrašene grbovima. Građeni su izvan gradskih zidina sredinom 15. st. (pod vlašću Venecije) kao gradska cis-terna. Iznad ulaza na plato bunara nalazi se kameni gotički grb kneza Valaresa koji je 1446. sklopio ugovor za gradnju cisterni. Bunarske krune su jednostavne, kružne, kamene, ukrašene s po tri grba: šibenskim gradskim grbom, grbom Mletačke republike i grbom gradskih knezova Valaresa i Marcella. Unutar bunara su svodovi građeni od opeke koji nose plato na kojem su bunarske krune. Plato sklopa je originalno bio popločan opekom u formi riblje kosti. Danas je sklop u cjelini obnovljen.

KAZALIŠTE, ULICA KRALJA ZVONIMIRA 1Zgrada Kazališta smještena je na zapadnoj strani Poljane, građena je od 1864. do 1869. g. u neorenesansnom duhu, prema projektu arhitekta J. Slade. Visine je P+1, tlocrt je nepravilni četverokut sa zaobljenim uglovima. Građena je od kamena. Krovište je četverostrešno. Južno pročelje ima tri ulaza, na katu su tri bifore i po jedan prozor. Istočno pročelje ima u prizemlju tri vrata i po jednu biforu, a iznad je središnji balkon s tri bifore. U prizem-lju kazališta je ulazni atrij, a na katu foaje. Unutrašnjost je drvena konstrukcija, gledalište je elipsastog tlocrta i sadrži: parter, tri reda loža, galeriju i prema sjeveru prostor za scenu. Stropnu fresku je 1868. god oslikao Anto-nio Zuccaro. Zgrada je cjelovito obnovljena.

44

KNEŽEV DVORSklop reprezentativnih građevina sa sačuvana dva okomita krila. Južno je na zidinama s nadsvođenim gotičkim vratima i kipom sv. Mihovila. Proteže se od kvadratne do višekutne kule na istok a zapadno od kvadratne kule do glavnog trga na sjever. Južno krilo ima prizemlje i tri kata a zapadno podrum, prizemlje i dva kata. Prozori južnog krila su bez profilacija a na zapadnom su s gotičkim i kasnorenesansnim profilacijama. Kvadratna kula ima visoke prozore s profiliranim pragovima i jednim grbom gradskih kneževa. Na zapadnom traktu je kasno-renesansni portal ulaza a ostaci gotičkog portala, ostaci srednjevjekovne ulice i romanička vrata u podrumu. Između ulaza i zazidanog gotičkog portala je niša s kipom gradskog kapetana N. Marcella iz 17. st.

KUĆA CHIABOV, R. VISIANIJA 1Kuća Chiabov se nalazi na sjecištu dviju glavnih pješačkih ulica u jezgri Šibenika. Nepravilnog je tlocrta, ima prizemlje i tri kata. Kuću je u 15. stoljeću kao svoju palaču gradila plemićka obitelj Teodošević. Tada je kuća bila jedinstvena cjelina gotičkog stila - obrisi zazidanih gotičkih prozora na pročelju i postojeći gotički portal na zapadnoj fasadi s motivom gotičkog štapa i s freskom Gospe na Kamenu u luneti. Reprezentativna pročelja su okrenuta sjeveru i sjeverozapadu s pogledom na glavnu gradsku ulicu. Kuća ima unutrašnje dvorište – atrij s kamenim stubištem. Unutrašnjost i otvori na pročeljima su se mijenjali u kasnoj renesansi i baroku.

KUĆA BEROVIĆKuća Berović je sklop kuća sagrađen na gradskom bedemu prema moru na strmoj litici. Dva istočna objekta u nizu su jednokatna prema ulici na sjeveru, s krovištem na dvije vode, pokrivena kupom kanalicom. Sjeverna fasada je ožbukana s jednostavnim otvorima i romaničkim portalom. Južno pročelje je naslonjeno na gradski be-dem gdje se vide tragovi kruništa i fragmenti zazidanog gotičkog prozora. Dalje se nastavlja dvorište ograđeno zidom s renesansnim portalom, u središtu nadvratnika je lik medvjeda girlandama povezan sa simbolima klesar-skog zanata. Pretpostavlja se da je kuća pripadala Jurju Dalmatincu. U dvorištu je sačuvana barokna bunarska kruna s grbovima obitelji Priuli i Tiepolo.

KUĆA DIVNIĆKuća Divnić ima značaj palače, nastala je u 16. stoljeću. Sastoji se od prizemlja i tri kata. U tlocrtu je nepravilni kvadrat. Građena je od kamena, razne kvalitete i strukture što ukazuje na pregradnje i slojevitost. Krovište je drveno, četverovodno, pokrov je kupa kanalica. Oko krovišta ide kameni oluk. Glavno zapadno pročelje ima renesansnu biforu na prvom katu. Na tom pročelju je iznimno visoki ugaoni stup (do razine trećeg kata) s grbom obitelji Divnić iznad kapitela. Na južnom pročelju u prizemlju je gotičko-renesansni portal s grbom obitelji Divnić (glavni ulaz u objekt), na prvom katu dva renesansna prozora i na drugom katu renesansna trifora.

45

KUĆA DRAGANIĆ-MARENCI, TRG PALIH ŠIBENSKI BORACAKuća Draganić-Marenci visine je P+3 kata, a svojim ugaonim položajem i pročeljem definira zapadnu stranu Trga palih šibenskih boraca. Građena je u kamenu, vidljivi zidani slog s obilježjima srednjovjekovne gradnje. Krovište je drveno, pokrov kupa kanalica, s kamenim olukom i kamenim konzolama. Uz vrijedne arhitektonske detalje na glavnom jugoistočnom pročelju nalazi se i gotički portal s akroterijem u obliku stiliziranog lišća. Kuća je sagrađena vjerojatno u 15. stoljeću, ali je u renesansnom i baroknom razdoblju doživjela značajna preob-likovanja pročelja.

KUĆA NIKOLE TOMASSEARodna kuća Nikole Tommasea je trokatni objekt. Nalazi se na samom završetku bloka kuća tako da je vezana za blok sjevernom fasadom. Na drvenom krovištu, pokrivenom kupom kanalicom nalaze se veliki luminari (na svakoj strani krovišta po jedan) od kojih je onaj na istočnoj strani krovišta s profiliranim baroknim volutama. Reprezentativno pročelje je ono istočno s po pet prozora na svakom katu i glavnim portalom u prizemlju. Na pročeljima se vide konstruktivne zatege. Kuća je barokna iz 18. stoljeća, ali se radi vjerojatno o starijem objektu koji je u baroku preinačen.

KUĆA JEŽINAKuća Ježina zatvara sa sjeverne strane trg pred katedralom sv. Jakova. Tlocrtno je u obliku nepravilnog slova L. Ima prizemlje, tri kata i visoko potkrovlje. Zidana je kamenom. Krovište je drveno, trovodno. Na južnom dijelu fasade je veliki renesansni portal s polukružnom lunetom - glavni ulaz u kuću kroz koji se ulazilo u unutrašnje dvorište s renesansnom bunarskom krunom i kamenim stubištem. Na drugom i trećem nalaze se renesansni prozori. Na gornjem dijelu južne fasade na prvom katu je kasnogotička trifora, a iznad gotički prozor. Na za-padnom zidu u prizemlju je masivni gotički portal s akroterijem u stilu cvjetne gotike. Kuća Ježina je građena i pregrađivana kroz period od 15. do 19. stoljeća.

KUĆA POLETTI-DELJACKuća Poletti-Deljac visine je četiri kata, glavno južno pročelje je prema Ulici Kralja Tomislava, a istočnim pročeljem uklopljena je u blok. Na zapadnom pročelju nalazi se nasvođeni ulični prolaz sa stubištem. Kuća je građena od kamena, žbukana od razine prizemlja. Krovište je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Ispod krovišta ima kameni oluk s konzolama. Na kući je najznačajniji renesansni portal s kapitelima ukrašenim motivima lišća na zapadnom pročelju. U prolazu, na zapadnoj fasadi vidljiv je zazidani gotički otvor, te masivne renesansne ka-mene konzole. Kuća Poletti-Deljac je vjerojatno nastala na prostoru srednjovjekovnog gotičkog objekta koji je značajno preinačen u 16. st., i kasnije.

KUĆA ROSSINIKuća Rossini je arhitektonski sklop tri objekta. Istočni trokatni objekt (kuća Rossini) ima četverovodno drveno krovište pokriveno kupom kanalicom i zbog uzdizanja sklopa je nešto viši od ostalih objekata. Kameni slog mu je raznolik zbog čestih pregradnji. U prizemlju glavnog istočnog pročelja kuća Rossini ima niz recentnijih dućanskih otvora, a na mjestu vrata s motivom gotičkog štapa vide se tragovi luka originalnih romaničkih vrata. Na prvom katu su zazidana tri romanička prozora od kojih dva krajnja imaju romaničke podprozornike i umjesto njih otvoreni jednostavni prozori bez profilacije. Sklop kuće Rossini je nastajao u dugom rasponu od romanike sve do baroka i novijih pregradnji.

KUĆA ŠIŽGORIĆSmještena je na sjeveru bloka i sastoji se iz tri kuće uz Zagrebačku ulicu i dvorišnog objekta. Kuće su s otvorima djelomično sačuvanih baroknih karakteristika. Nastale su na srednjevjekovnoj parcelaciji te u baroku transformirane u veliki sklop. Doživjele su brojne devastacije od uklanjanja baroknog stubišta do rastvaranja prizemlja velikom izlozima. Sklop je nasilno probijenim otvori-ma vezan na kasnorenesansni trijem s stubištem palače Galbiani na koju se nadovezuje u blok.

KUĆA ŠTRKALJKuća Štrkalj je trokatni objekt, a uz nju se s južne strane nalazi dvokatni objekt s kojim je pove-zana. Kuća se nalazi na sjecištu dviju ulica. Zidovi su najvećim dijelom prežbukani. Otvori su bez profilacije, nastali vjerojatno u 19 stoljeću. U prizemlju sa sjeverne strane zid je rastvoren recent-nim predimenzioniranim otvorima dućana. Najvrijedniji dio kuće je monumentalni gotički portal koji se nalazi u prizemlju zapadne fasade. Kuća je nastala u 14. ili 15. stoljeću, ali je u kasnijim razdobljima, osim portala, izgubila svoja stilska obilježja.

KUĆA TAMBAČAKuća Tambača nastala je uz nekadašnji gradski bedem spajanjem nekih srednjovjekovnih kuća s nekadašnjom gradskom kulom u jedinstveni prostor, ali s kompliciranom unutarnjom razdiobom, nejednakom katnošću i neujednačenim vanjskim izgledom. Kuća Tambača sa sjeveroistočne strane zatvara prostor četiri bunara. Na južnome zidu do vjerojatne obrambene kule uklopljene u kuću, vide se tragovi kruništa gradskog bedema. Ispod prostora nekadašnje kule ulazi se kroz dvostruke kasnorenesansne arkade u prostor četiri bunara, a u gornjem dijelu u ulični nasvođeni prolaz ispod kuće Tambača. U uličnom prolazu nalaze se i ulazi u kuću, jedan s renesansnim, a jedan s kasnobaroknim portalom.

46

KUĆA, TRG PUČKIH KAPETANAKuća na Trgu pučkih kapetana građena je gotičkim stilom 15. stoljeća. Trokatnica je građena od ka-mena, nepravilnog i fugiranog. Krovište je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Pročelje je na južnoj strani, a ostali zidovi utopljeni su u susjedne objekte. Pročelje je kasnijim promjenama izgubilo dosta od svog prvobitnog gotičkog izgleda. Prozori su simetrično otvoreni. Lukovi dva prozora prvog kata su gotički oblikovani, ali je luneta zazidana dok su na drugom katu oba prozora kvadratna s ukrasom gotičkog štapa na okviru i naizmjeničnih zubaca. U prizemlju su jednostavna ulazna vrata s gotičkim štapom s rasteretnim lukom nad njima.

KUĆA ŽAJAKuća Žaja nalazi se na dominantnom mjestu u ulici Dobrić s nizom stepenica i podesta što uz-rokuje različitu katnost kuće. Kuća je do danas značajno preinačena, danas ima samo neke izvorne elemente. Građena je od kamena u srednjovjekovnom kamenom slogu. Na kući su najznačajnije vanjske stepenice glavnog ulaza na sjevernom pročelju s kasnogotičkim balustrima i trilobama nad njima. Na ulazu je renesansni portal s natpisom i Kristovim monogramom. Istočno pročelje koje ima prizemlje, tri kata i visoko potkrovlje je nešto ujednačenije s ritmom prozorskih otvora. Kuća Žaja je nastala u kasnom srednjovjekovlju, da bi u renesansi i baroku bila preuređena na pročeljima.

KUĆA ŽAJA-CRISTOFOLOKuća Žaja-Cristofolo nepravilnog je tlocrtnog oblika, smještena unutar gutog gradskog tkiva u bloku. Glavno ulično pročelje je prema sjeverozapadu, ožbukano. Visine je P+2 kata, zidana u kamenu. U prizemlju glavnog pročelja je gotički portal iz 15. stoljeća koji je arhitravno riješen, a lijevo od njega je renesansni ugaoni stup s listolikim ukrasima na kapitelu. Kroz glavni portal se ulazi u dvorišni dio s bunarskom krunom. U ulazu se sačuvalo originalno kameno popločanje. Dvorišni dio objekta je totalno pregrađen i devastiran. Na glavnom portalu i bunarskoj kruni u natpisima se spominje obitelj Cristofolo kao vlasnik kuće. Kuća Žaja-Cristofolo je gotički objekt koji je današnji izgled dobio u 18. stoljeću.

NOVA CRKVA S DVORANOM BRATOVŠTINERenesansna jednobrodna crkva s polukružnom apsidom , atrijem s kolonadom i arhivoltima te gotičkom bratimskom kućom. Kvadratni prezbiterij ima poligonalnu apsidu presvođenu kalotom. Pročelje ima renesansni portal. Plafon crkve je drveni, kasetirani s oslicima. Dijelom su očuvane zidne slike M. Parkića i A. Moneghina iz 1628 sa scenama Novog zavjeta. Zvonik je barokni I. Skoka iz 1753. U prizemlju kuće na uglu je gotički reljef Oplakivanja gotičkog. Na prvom katu zvonika nalazi se reljef Oplakivanja koji se može pripisati kasnim radovima Jurja Dalmatinca ili radu Nikole Firentinca.

OSTACI PALAČENa ovim katastarskim česticama su ostaci dviju palača od koji su ostali samo dijelovi južnih zidova. Ta dva zida su povezana u jedan zidni plašt u sredini kojeg se kroz vrata iz 19. stoljeća ulazi u dvorište. U dvorištu je recentni objekt. Lijevi zid čini ostatke gotičke palače, a desni gotičko-renesansne. Lijevi, gotički zid, je građen od manjeg kvadratnog kamena, a desni, nešto istaknutiji, i od kvalitetnijeg klesanca. Na lijevom zidu je gotički prozor, a na desnom zazidani gotičko-renesansni prozor. Nad ulaznim vratima je gotički grb. U visini prvog kata desnog zida nalazi se zazidani gotičko-renesansni prozor. Ostaci palača mogu se datirati u 14. i 15. stoljeće.

OSTACI PALAČE, ULICA ROBERTA VISIJANIJAGotička palača je trokatnica u nizu kuća sa sjeverne i južne strane. Ima drveno krovište s pokrovom od kupe kanalice. Na zapadnoj fasadi u prizemlju ima dvoja vrata od kojih je jedan pravokutni gotički portal koji u nadvratniku ima Kristov monogram, a na prvom katu je gotički prozor. Od drugog kata do iznad krovišta diže se konstrukcija kamina koji prelazi u dimnjak sagrađen od opeke. Na istočnoj fasadi se razlikuju desni i lijevi dio fasade. Desni dio ima starije otvore lučnog završetka, a lijevi je dio pregrađen u doba baroka s pravokutnim prozorima. Na tom dijelu se jasno vidi novija, barokna gradnja u strukturi zida, nasuprot sredn-jovjekovnoj usitnjenoj strukturi. Kuća se može datirati u kraj 15. st.

PALAČA DIVNIĆ,Palača Divnić je visine je P+2 i P+3 kata, datira iz 15. stoljeća, ali je preinačena u 19. stoljeću, te je od origi-nalnog izgleda pročelja ostao samo veliki gotički portal s grbom obitelji Divnić u luneti na istočnom pročelju. Zidana je u kamenu, a pročelja su ožbukana, imaju razdjelne horizontalne vijence na u žbuci na sjevernom i istočnom pročelju. Krovište je drveno, s pokrovom od kupe kanalice, ima i krovne prozore. U samom vrhu krovišta ima kameni akroterij, jedinstven primjer takvog ukrasa na profanoj arhitekturi. Interijer prvog kata je bio reprezentativan i imao je zidne oslike, što je karakteristika palače iz 19. st. Zgrada je smještena u centu grada uz glavnu pješačku ulicu Kralja Tomislava.

PALAČA DRAGANIĆPalača Draganić pripadala je toj istaknutoj šibenskoj obitelji. Srednjovjekovni je objekt preoblikovan u rene-sansno vrijeme u 16. stoljeću. Iz ranijih faza gradnje ostala su dva gotička prozora na južnoj fasadi. Palača ima prizemlje i dva kata. Građena je od dobrog klesanca i fugiranog. Krovište je drveno, dvovodno s nizom luminara na zapadnom pročelju. Ispod krovišta je kameni profilirani oluk na kamenim konzolama. Reprezen-tativno je glavno zapadno pročelje okrenuto trgu kod crkve sv. Ivana. Ima ritmično postavljenih šest prozora s kamenim pragovima i profiliranim natprozornicima na svakom katu. U prizemlju je pet vrata, a osobito se ističe bogato ukrašeni glavni visokorenesansni portal s glavama putta u reljefu.

47

PALAČA GALBIANI-ŠIŽGORIĆReprezentativna gotičko-renesansna palača nastala sukcesivno od 15-17 st. Orijentirana je na ulicu kralja Tomislava (Kalalarga) i na ulicu Ivana Pribislavića, a sastoji se iz dva objekta. Veći na sjevernom dijelu ima gotički portal i renesansi trijem sa stubištem. Na uvučenom dijelu južnog pročelja, na spoju sa istočnim an-eksom objekta je gotički portal ispod nadsvođenog prilaza sa skulpturom ljudske glave. Istočni, manji objekt završava natkrivenom krovnom terasom sa renesansnim stupovima koji nose nekada oslikani drveni strop i krov. Kameni okviri prozora i vijenaca imaju renesansne i barokne stilske karakteristike.

PALAČA KOŽULPalača Kožul je trokatni objekt koji se nalazi u nizu kuća s fasadom na sjevernoj strani i s dvorištem na južnoj strani. Građena je u gotičkom duhu od 14. do 15. stoljeća. Palača Kožul je izvorno bila dvokatna jer je treći, nešto niži kat s manjim otvorima ispod strehe, naknadno dodan. Na strukturi kamenog zida, koja je nehomoge-na, vide se tragovi prezidavanja. Krovište je drveno, dvovodno, pokriveno kupom kanalicom. Objekt se nalazi u nizu kuća s glavnim pročeljem na sjevernoj strani prema ulici i s dvorištem na južnoj strani. Zid prema dvorištu je prežbukan i bez posebnih stilskih je odlika.

PALAČA STARE „PRETURE“Palača stare Preture je sklop kuća koji se sastoji od istočnog i zapadnog objekta. Objekti imaju prizemlje i dva kata, s tim da je zapadni objekt nešto niži. U renesansi su objekti preinačeni i prošireni i u to vrijeme namijen-jeni kao tzv. Pretura. Građeni su od kvalitetnog klesanca. Svi prozorski otvori na glavnom južnom pročelju kuća su s profiliranim natprozornicima. Na vrhu pročelja istočnog objekta je jedinstveni oslikani luminar uokviren baroknim volutama u trokutastom zabatu. Ispod krovišta se na drugom katu vidi veliki prezidani ranorene-sansni prozor s motivom naizmjeničnih zubaca.

PALAČA, PEKARSKA ULICA 2Barokna palača u Pekarskoj ulici u Šibeniku ima prizemlje i tri kata, nalazi se u bloku kuća. Građena je od kamena, a fasade su žbukane. Na pročeljima su vidljivi jednostavni razdjelni vijenci među katovima i kon-struktivne zatege. Ispod krovišta ide kameni profilirani vijenac na kamenim konzolama. Ističe se glavni ulazni portal po sredini zapadnog pročelja ukrašen motivom tordiranog užeta s profiliranim nadvratnikom nad kojim je prekinuti zabat naknadno sastavljen od dijelova kasnogotičkog prozora Barokna palača u Pekarskoj ulici vjerojatno je bila kasnogotički i moguće renesansni objekt, ali je u baroku u 18. stoljeću posve preinačena.

ROMANIČKA KUĆA, ULICA JURJA DALMATINCARomanička kuća je smještena na terenu koji se naglo spušta tako da je objekt na sjevernoj strani prizeman, a na južnoj trokatan. Sa sjeverozapada ta kuća zatvara prostor četiri bunara. Građena je na perimetru srednjovjekovnog gradskog obrambenog zida. Na sjevernom zidu kuće je djelomično vidljiva karakteristična struktura romaničkog zida i ima zazidani romanički portal. Zid je naknadno ožbukan. Južno pročelje je u cijelosti ožbukano i ima vidljive zatege. Otvori su ritmični s kamenim pragovima bez profilacije. Krovište je drveno, dvovodno, pokriveno kupom kanalicom. Na krovištu su luminari.Kuću možemo datirati u 13. stoljeće s naknadnim pregradnjama sve do 19. stoljeća.

RUŠEVINE ROMANIČKO-GOTIČKE KUĆE, ULICA JURJA BARAKOVIĆAOd romaničko-gotičke kuće ostao je samo kameni zid srednjovjekovne strukture do visine prvog kata. U prizemlju je ostao zazidani portal s romaničkom lunetom i dovratnicima s motivom gotičkog štapa. Na katu je sačuvan pravokutni gotički prozor s impostima u kapitelnoj zoni i zupčastim ukra-sima na gornjoj gredi. Objekt se može datirati u rasponu od 13. do 14. stoljeća.

SAMOSTAN I CRKVA SV. LUCEŽenski benediktinski samostan sv. Luce je utemeljen 1639. godine. Sklop se sastoji od samostan-ske crkve, više zgrada i dvorišta međusobno povezanih. Samostan je sklop zgrada koje idu od gotike do 19. stoljeća, a crkva je renesansno-baroknih karakteristika. Samostan je nastao u okviru objekata koji su srednjovjekovno koncipirani, a vremenom se širio prema sjeveroistoku gdje se nalaze objekti novijeg postanka, vrtovi i dvorišta.

48

TVRĐAVA SV. MIHOVILAIzgrađena je na brežuljku iznad zaljeva. Za boravka P. Krešimira IV 1066. g. vjerojatno se koristi kao kastrum. Početkom 15. st. zidovi se ojačavaju i nadograđuju. U 16. st. dograđuju se sjevernom bedemu veća i manja poli-gonalna kula. Srednjovjekovne je koncepcije, oblika romba. Na sjevernom zidu sačuvana su dva kruništa. Na istočnom su faze različitih debljina i visina s kamenim slogovima, različite starosti. Ostali zidovi su eksplozijama barutana srušeni. Ulaz je gotički portal s grbom Dolfin. U predprostor se ulazilo pokretnim mostom. U kaštelu su bile barutane, kuće za kamerlenga i posadu, crkva sv. Mihovila, radionice. Na tvrđavi se provodi projekt „Ljetna pozornica“ koji obuhvaća izgradnju ljetne pozornice kapaciteta do 1100 gledatelja. Spmenutim projek-tom se osniva i posebna ustanova za upravljanje tvrđavom kao i plan upravljanja kulturnim dobrima na području Šibensko-kninske županije, a projekt je financiran iz IPA 3c programa.

TVRĐAVA BARONE („ŠUBIĆEVAC“)Tvrđava Šubićevac nalazi se u kontaktnom području povijesne jezgre, a građena je u 17. st., uoči Kandijskog rata. Izgrađena je kao potpora jačoj tvrđavi na brdu. Sv. Ivana. U povijesnim izvorima ova tvrđava se zove ¨Il Barone¨, jer je građena pod nadzorom barona Degenfelda u službi Venecije. Građena je u tipično baroknoj maniri: u terapienti s kliještima i bastionima. Tvrđava je nakon gubitka funkcije od 19. stoljeća napuštena. Na tvrđavi su nekada bili objekti za smještaj posade, i druge utilitarne namjene. Naknadno joj je obnovljen južni zid koji se bio urušio. Nad zatečenim izvornim zidovima čiji je originalni parapet srušen, izgrađen je novi para-pet u periodu iza drugog svjetskog rata. Projekt uređenja tvrđave Barone je prijavljen, a uključuje restauraciju, revitalizaciju i održivo korištenje prema čemu će se na tvrđavi Barone u trenutku završetka projekta nalaziti visokotehnološki muzej koji će omogućiti posjetiteljima realnije promatranje i istraživanje sadržaja iz bogate šibenske povijesti. Postojeći objekt će se ukloniti i izgradit će se novi koji će biti podijeljen na gastro-kulturalni centar, igralište i amfiteatar.

TVRĐAVA SV. NIKOLEKao i tvrđava Barone, tvrđava sv. Nikole se ne nalazi u povijesnoj jezgri, ali zbog pokrenute izgradnje šetnice prema tvrđavi te vidikovca i odmorišta, važna je pri planiranju. Projekt je također financiran iz IPA 3c programa, a sama tvrđava izgrađena je na otočiću pred ulazom u luku. Projektirao ju je G.G Sanmicheli. Izgrađena je 1541-1545 na mjestu samostana sv. Nikole. Građena je u dvije razine: prostor s topovskim otvorima u razini mora, sa svodovima velikog raspona, te plato iznad svodova, s vojnim objektima i kapelom. Plato je štićen kavalijerima s topovskim otvorima Tvrđava je trokutasta oblika. Glavni ulaz s pokretnim mostom od pristana je renesansni portal izveden tehnikom bunje s dva polustupa, frizom ovnujskih glava te triglifima i metopama ispod atike s mletačkim lavom.

ZGRADA BIVŠEG HOTELA KRKAZgrada bivšeg hotela ˝Krka˝ sagrađena je uz rub povijesne jezgre grada Šibenika na obali u jugoistočnom dijelu grada ispred hridi na kojoj se nalazio bastion Svete Katarine. Hotel je izgrađen 1882./1883. godine. Tlocrt zgrade je u obliku pravokutnika, a sama zgrada građena je kao tro-katnica s prizemljem koju karakterizira zatvorena kompozicija i stroga jednostavnost i simetrija pročelja. Zidana je u kamenu, pročelja su ožbukana. Zgrada je renovirana 1926. god. i tada je uzduž glavnog pročelja dograđena prostrana terasa, a ispod nje u prizemlju objekta formirao se zatvoreni, ostakljeni prostor. Danas zgrada nije u funkciji i izložena je propadanju, a bila je izuzetnog društvenog značaja za grad.

Izvor: Registar kulturnih dobara RH, www.min-kulture.hr

49

9. PRIRODA I OKOLIŠ

9.1. PARKOVI UNUTAR POVIJESNE JEZGREUnutar povijesne jezgre nalazi se perivoj Roberta Visianija, jedan od najljepših dalmatinskih parkova u kojem je spojena perivojna kultura i krajolik koji se odnose na bogatstvo i raznolikost mediteranske flore, ali i na čovjeka koji je proslavio Šibenik – Roberta Visianija, poznatog istraživača šibenske flore i obnovitelja najstarijeg botaničkog vrta u Eu-ropi, botaničkog vrta u Padovi. Visianijev park je podignut 1895. god., a temeljito je obnovljen 1995. kada su prostor u parku zauzele pretežno mediteranske biljke.

50

10. CILJEVI PLANA UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZ-GROM ŠIBENIKA

10.1. OPĆI CILJ 1. REVITALIZACIJA FUNKCIJE STANOVANJA Ranijom analizom utvrđeno je da povijesna jezgra Šibenika gubi na svojoj funkcionalnoj važnosti. Pod manjkom funkcionalne važnosti smatra se postepeno smanjenje svih komercijalnih i javno-upravnih aktivnosti koje kao rezultat imaju smanjenje funkcije stanovanja kao temeljne funkcije povijesne jezgre. Postići ovaj cilj moguće je kroz reaktivaciju potencijala neiskorištenih stambenih i poslovnih prostora, ali i postavljanje osnovnih uvjeta razvoja kao prvi korak pri diverzifikaciji komercijalnih aktivnosti, posebno trgovačko-ugostiteljskih, i ostalih po-slovnih prostora na području jezgre. Istaknuta je važnost zadržavanja funkcije stanovanja u jezgri, unatoč težini izvršenja tog zadatka. Stoga je potrebno poticati sve oblike stanovanja u jezgri pri čemu se posebna pozornost pridaje stalnom stanovanju kao njegovom primarnom obliku. Kako bi se ostvarila dugoročna revitalizacija povijesne jezgre, jedan od najvažnijih koraka je povećanje broja stalnih stanovnika u povijesnoj jezgri. Uz ostale metode revitalizacije, predlaže se i popunjavanje prostora iznad postojeći poslovnih subjekata u povijesnoj jezgri, kako bi se daljnje ojačala njezina funkcija. Prema primjerima iz drugih povijesnih jezgri u Europi, ovo je vrlo učinkovit način prih-vatljivog iskorištavanja neiskorištenog prostora na području jezgre u svrhu njene revitalizacije.

10.1.1 SPECIFIČNI CILJ 1.1. POBOLJŠANJE UVJETA ZA STANOVANJE U POVIJESNOJ JEZGRI Ranijom analizom utvrđen je nedostatak privlačnih sadržaja za stanovanje u povijesnoj jezgri. 29,4% ispitanika je izjavilo da se žele odseliti iz jezgre, te kao glavni razlog navode nisku kvalitetu života. Uvjeti za stanovanje se mogu poboljšati popunjavanjem identificira-nih nedostataka iz čega proizlazi prijedlog za otvaranje dnevnog boravka za umirovljenike s mogućnošću interakcije s javnosti (sa svim dobnim skupinama), igraonice za djecu, razvoj zabavnih i kulturnih sadržaja, povećanjem zelenih površina na području grada i povijesne jezgre, ali i dodatnih sadržaja povezanih uz funkcije opskrbe i uprave. Kako bi se uskladilo sa pokušajima razvoja sadržaja i turističke ponude kroz povećanje broja ugostiteljskih objekata za opsluživanje potencijalnog većeg pritoka turista i lokalnog stanovništva, potrebno je izvršiti i paralelne aktivnosti kroz pojačanje zvučne izolacije što većeg broja ugostiteljskih objekata, kako se izbjeglo stvaranje rizičnog kontra efekata gdje povećani broj ugostiteljskih objekata može dodatno narušiti kvalitetu stanovanja.

Aktivnost 1.1.2. Uspostava dnevnog boravka otvorenog tipa za umirovljenike s mogućnošću interakcije s javnostiAktivnost 1.1.3. Uspostava dječje igraonice i povezanih sadržaja na području jezgreAktivnost 1.1.4. Razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja van turističke sezone (Koncerti, skupovi, radionice)Aktivnost 1.1.5. Sanacija i poboljšanje zvučne izolacije u ugostiteljskim objektima na području jezgreAktivnost 1.1.6. Poboljšanje sustava opskrbe rezidencijalnog stanovništvaAktivnost 1.1.7. Pružanje financijske olakšice stanovnicima povijesne jezgreAktivnost 1.1.8. Najam stanova u gradskom vlasništvu stanovnicima slabijih socio-ekonom-skih skupina koji traže posao s ciljem postizanja socijalne inkluzije

51

10.1.2. SPECIFIČNI CILJ 1.2. PROMOVIRANJE RAZLIČITIH OBLIKA STANOVANJA U POVIJESNOJ JEZGRI

Istaknuta je važnost zadržavanja funkcije stanovanja u jezgri, unatoč težini izvršenja tog zadatka. Stoga je potrebno poticati sve oblike stanovanja u jezgri pri čemu se posebna pozornost pridaje stalnom stanovan-ju kao njegovom primarnom obliku. Kako bi se ostvarila dugoročna revitalizacija povijesne jezgre, jedan od najvažnijih koraka je povećanje broja stalnih stanovnika u povijesnoj jezgri. Ovo povećanje može rezul-tirati povećanom ekonomskom i društvenom aktivnošću, komplementarno sa povećanjem poslovnih aktivnosti i subjekata koji mogu pružati usluge i ispunjavati potrebe stanovništva i posjetitelja van i za vrijeme turističke sezone. Povećani broj stanovnika može pomoći pri nastojanjima za diverzifikacijom i razvojem komercijalnih aktivnosti, ali i javnih usluga čiji je nedostatak identificiran kao jedan od razloga za percepciju povijesne jezgre kao mjesta sa niskom kvalitetom življenja. Uz ostale metode revitalizacije, predlaže se i popunjavanje prostora iznad postojeći poslovnih subjekata u povijesnoj jezgri, kako bi se daljnje ojačala njezina funkcija. Prema primjerima iz drugih povijesnih jezgri u Europi, ovo je vrlo učinkovit način prihvatljivog iskorištavanja neiskorištenog prostora na području jezgre u svrhu njene revitalizacije. Povremeno stanovanje prema modelu vlasništa može dodatno pomoći u cjelogodišnjoj upotrebi jezgre, te se mora uzeti obzir ovaj trend u jasnom porastu. Dodatno, razvoj stambenih zadruga i uloga javnih vlasti u stvaranju institucionalne podrške za iste, može poslužiti kao alternativni pokretač rješavanja problema stanovanja. Kao horizontalna aktivnost ovog specifičnog cilja predlaže se podizanje svijesti o važnosti upotrebe jezgre bez obzira na turističku sezonu u obliku radionica i edukacija organiziranih sa strane lokalnih vlasti.

Aktivnost 1.2.1. Poticanje stalnog stanovanja u povijesnoj jezgri Aktivnost 1.2.2. Provođenje politike življenja iznad trgovina (u praznim gornjim katovima) Aktivnost 1.2.3. Promoviranje iznajmljivanja stanova (posebno onih za povremeno stanovanje – drugih domova) studentima tijekom godine Aktivnost 1.2.4. Poticanje povremenog stanovanja prema modelu vlasništva u svrhu cjelogodišnje upotrebe stambenog prostora u povijesnoj jezgri Aktivnost 1.2.5. Prenamjena praznih poslovnih prostora u prostore za stanovanjeAktivnost 1.2.6. Prezentacija cijena i prednosti stanovanja u centru u odnosu na druge dijelove grada (javna tribina)

10.1.3. SPECIFIČNI CILJ 1.3. PODRŠKA RAZVOJU (STAMBENIH) ZADRUGA ZA SOCIJALNO STANOVANJEU svrhu potpune revitalizacije povijesne jezgre, ovim Akcijskim planom se predviđa sveukupna institucionalna podrška razvoju zadruga za socijalno stanovanje. Stambene zadruge kao vrsta organizacije su rela-tivno nezastupljene u Hrvatskoj, a mogu poslužiti kao alternativno rješenje za povećanje učinkovitosti lokalne samouprave, ali i promociji i rješavanju stambene problematike socijalno ugroženih i ostalih interesnih skupina s povećanjem i zaštitom prava i interesa vlasnika i korisnika nekretnina, s povećanom mogućnošću donošenja odluka u suradnji sa upravama stambenih zadruga. Isto tako, prepoznata je potreba za strateškim planskim pristupom u rješavanju ove problematike, te se predlaže izrada Strategije razvoja stambenog zadrugarstva na području povijesne jezgre i grada Šibenika.

Aktivnost 1.3.1. Razvoj institucionalne podrške za razvoj socijalnog stanovanja na području povijesne jezgreAktivnost 1.3.2. Podrška u organizaciji stambenih zadruga kroz aktivnosti Urbanog centraAktivnost 1.3.3. Edukacija na temu i razvoj socijalnog kapitala u kontesktu povećanja uloge građanstva u formiranju stambenih politikaAktivnost 1.3.4. Podrška u rješavanju imovinsko –pravnih odnosa za članove stambenih zadrugaAktivnost 1.3.5. Izrada strategije razvoja stambenog zadrugarstva na području povijesne jezgre i grada Šibenika

52

10.2. OPĆI CILJ 2. REVITALIZACIJA POVIJESNE JEZGRE KAO MJESTA RADAPredvidjeti očekivanja modernog turista i njegove potrebe za diverzificiranom ponudom koja se ne bazira samo na ustaljenom konceptu «sunce i more», predstavlja jedan od glavnih izazova hrvatskog turizma te se mora promatrati u kontekstu temeljnih načela održivog razvoja: načela ekološke, sociokulturne i ekonomske održivosti. Šibenik i povijesna jezgra imaju priliku iskoristiti prednosti svoje kulturne baštine i usmjeriti održivi turizam baziran na uspostavljenim principima razvoja kulturnih turističkih aktivnosti i sadržaja zadržavajući pritom ambijentalnu vrijednost prostora. Zbog ovog razloga je u ovom Općem cilju predviđen Specifični cilj Razvoj održivog turizma kroz promicanje kulturnih djelatnosti kojim se daljnje razrađuju aktivnosti u kontekstu održivog razvoja turizma fokusiranog na sociokulturnom načelu. Povijesna jezgra je povijesno imala jednu od glavnih funkcija kao trgovačko središte u Šibeniku i regiji. Kroz prisutne postupne procese gentrifikacije, demografske degradacije, getoizacije i suburbanizacije ona je znatno izgubila na značenju, pogotovo u komercijalnom smislu. Ovim Općim ciljem predlaže se revitalizacija trgovačko-komercijalnog sektora na lokalitetu, što je moguće uz dinamičnu diverzifikaciju ponude kroz razvoj kvalitetnih, inovativnih usluga, proizvoda i sadržaja, ali ijačanjem uloge tradicionalnih proizvoda iz regije s ciljem dodatnog jačanja identiteta i kulture na ovom prostoru. Uz inovacijski aspektu raz-voju novih usluga i proizvoda, ne smije se zaboraviti na jasno iskazanu potrebu za povećanjem standardnih poslovnih subjekata (kao trgovina robom svakodnevne potrošnje) kako bi se zadovoljile osnovne potrebe stanovništva unutar jezgre, te povremenih posjetitelja i turista u vrijeme turističke sezone. Opći cilj Revitalizacija funkcije rada kroz svoj Specifični cilj Uspostave mjera u svrhu diverzifikacije ekonomskih aktivnosti,predviđanajširu lepezu aktivnosti kao odgovor na trenutno nepovoljno stanje koje ne pridonosi rješavanju problema revitalizacije. Provedbom ovog cilja ne postiže se samo buđenje trgovačke funkcije već i znatno povećanje turističke atraktivnosti prostora, te isplativosti budućih investicija, kao i znatni učinak pojačanja funkcije stanovanja u jezgri, uzimajući u obzir nastojanja za pronalazak prikladne ravnoteže između zaštite materijalnih i nematerijalnih dobara i komercijalnih interesa.

10.2.1. SPECIFIČNI CILJ 2.1. RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA KROZ PROMICANJE KULTURNIH DJELATNOSTITurizam neosporivo pridonosi postepenom oživljavanju područja povijesne jezgre, te je jasna neraskidiva veza ove dva pojma u promišljanju aktivnosti revitalizacije. Uzimajući u obzir simbiotsku povez-anost posjetitelja i destinacije – turisti i posjetitelji dolaze u svrhu stvaranja individualnih iskustava kroz sadržaj povijesne jezgre i kulturne baštine, koju na taj način direktno i indirektno oživljavaju, te joj pozitivnim ekonomskim učincima omogućuju daljnji razvoj i očuvanje. Iz ovog razloga je promicanje (novih i postojećih) kulturnih djelatnosti nužna za sve korisnike povijesne jezgre. Vodeći se primjerom Tvrđave sv. Mihovila koja je prenamijenjena kao pozornica na otvorenom, te je već poslužila za održavanje nekoliko koncerata i time znatno povećala kvalitetu sadržaja, dolazi se do jasnih pokazatelja značaja ovakve vrste aktivnosti. Identificiranje i aktivacija drugih javnih površina povijesne jezgre u sličnu svrhu je planirana. Postojeći sadržaji i festivali poput renomiranog Međunarodnog dječjeg festivala se planiraju daljnje razvijati, te se u kontekstu ovog specifičnog cilja predviđa i Strateški plan razvoja kulture s ciljem detaljnog planiranja drugih manifestacija i kulturnih događanja i popratnih aktivnosti.

Aktivnost 2.1.1. Upotreba gradskih javnih površina za održavanje kulturno-zabavnih aktivnosti (primjer tvrđava sv. Mihovila)Aktivnost 2.1.2. Razvoj postojećih i osnivanje novih kulturno-zabavnih aktivnosti (festivali MDF, glazbeni festivali, filmski festivali) Aktivnost 2.1.3. Jačanje kapaciteta i suradnje kulturnih institucija u svrhu inovacija u stvaranju kulturnog sadržajaAktivnost 2.1.4. Izrada strateškog plana razvoja kulturnog turizma grada Šibenika 2015. – 2020.

53

10.2.2. SPECIFIČNI CILJ 2.2. RAZVOJ STRATEŠKOG PARTNERSTVA S DRUGIM POVIJESNIM JEZGRAMAOvim Specifičnim ciljom se predviđa bliska suradnja sa urbanim povijesnim cjelinama sličnih karakteristika i potencijala sa područja Republike Hrvatske i drugih mediteranskih destinacija, u svrhu identificiranja najboljih praksi i metodologija upravljanja i razvoja. Predviđa se mogućnost zajedničke suradnje i razmjene iskustava, partnerstva i koordinacije u mogućim zajedničkim projektima financiranih iz fondova EU i os-talih programa i razvojnih inicijativa. Ovo je cilj od iznimne važnosti kako bi se dodatno radilo na jačanju kapaciteta lokalne samouprave, ali i pratilo razvojne trendove i unapređene metodologije upravljanja koje mogu proizaći iz strateških partnerstva ovog tipa.

Aktivnost 2.2.1. Razvoj strateškog partnerstva s drugim povijesnim jezgrama u HrvatskojAktivnost 2.2.2. Razvoj strateškog partnerstva s drugim povijesnim jezgrama na Mediteranu

10.2.3. SPECIFIČNI CILJ 2.3. USPOSTAVA MJERA U SVRHU DIVERZIFIKACIJE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI Ovim Akcijskim planom utvrđena je potreba za pomno osmišljenim strateškim pristupom u rješavanju problema ekonomskog razvoja povijesne jezgre, te se kao prva aktivnost predlaže Razvoj istraživanja, strateške dokumentacije i inicijativa u svrhu utvrđivanja ekonomskih i razvojnih okolnosti. Ova ključna aktivnost će poslužit za jasno definiranje i postavljanje vizije ekonomskog razvoja kroz izradu strateške dokumentacije u suradnji s relevantnim dionicima na području jezgre. Financijska i institucionalna podrška postojećim i novim poslovnim objektima je ključna u ostvarivanju ovog cilja, te je predviđena kroz niz inicijativa u obliku povlaštenih cijena najma poslovnog prostora i podršci za dobivanje bespovratnih sredstava iz nacionalnih i europskih izvora sufinanciranja.

Dodatno, predlaže se i razvoj društvenog poduzetništva u kontekstu održivog razvoja kroz slične inicijative. Kako bi se stvorio što veći pozitivan učinak, u ovom cilju je predviđena i aktivnost umrežavanja po-slovnih subjekata kroz razmjenu iskustava i najboljih praksi, ali i međusobnu podršku kroz inovativne marketinške alate i mehanizme koji mogu potencijalno povećati ekonomsku aktivnost na području jezgre, ali i u ostalim dijelovima grada i županije kroz potporu lokalnim sustavima proizvodnje. Kroz ovaj cilj se predviđa i poticanje start-up poduzeća, ne samo kao način održavanja i poticanja ekonomskog razvoja prostora kroz osnivanje novih tvrtki i realizacijuinovativnih ideja i praksi, već i mjera koja može pomoći ohrabrivanju mladih na ostanak u gradu, te potencijalno doseljavanje bliže mjestu rada, sa pozitivnim demografskim učincima. Pod ovim se poseban naglasak stavlja na poticanje kreativnih industrija.

Aktivnost 2.3.1. Razvoj istraživanja, strateške dokumentacije i inicijativa u svrhu utvrđivanja ekonomskih i razvojnih okolnosti Aktivnost 2.3.2. Organizacija javne tribine i rasprave povezane uz potrebne, nove i prigodne djelatnosti Aktivnost 2.3.3. Osiguranje povlaštene cijene najma (kroz sufinanciranje) za deficitarne djelatnosti na području jezgre. Aktivnost 2.3.4. Iznajmljivanje napuštenih poslovnih prostora za društveno poduzetništvoAktivnost 2.3.5. Razvoj tržišta specijaliziranih trgovina temeljen na lokalnim sustavima proizvodnje Aktivnost 2.3.6. Razvoj tržišta, promocija i revitalizacija tradicionalnih zanata Aktivnost 2.3.7. Stvaranje oznake kvalitete/branda na tradicionalnim proizvodima s područja povijesne jezgre (ili grada Šibenik)Aktivnost 2.3.8. Razvoj sustava suradnje poslovnih subjekata (specijaliziranih trgovina, zanata, i ugostiteljskih objekata) na području grada i jezgre sa svrhom jačanja poslovne aktivnosti Aktivnost 2.3.9. Podržavanje start-up poduzeća kroz pružanje povoljnih uvjeta poslovanja (najam prostora, komunalije), i razvoj aktivnosti u sklopu urbanog inkubatora i kreativnih industrija

54

10.3. OPĆI CILJ 3. OBNOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTUREOpći cilj Obnove komunalne infrastrukture prepoznat je kao jedan od osnovnih aspekata u postavljanju temelja za razvoj povijesne jezgre i poboljšanje uvjeta za sve korisnike. Obnova javne komunalne infrastruk-ture stvara osnovu za razvoj svih vrsta korištenja povijesne jezgre – od poboljšanja i razvoja funkcije stanovanja, mogućnosti razvoja kvalitetnijih javnih i komercijalnih aktivnosti, do stvaranja osnove za razvoj novih turističkih sadržaja koji ovise o kvalitetnoj i moderniziranoj infrastrukturi (posebno u kontekstu razvoja telekomunikacijskih usluga). Ovaj opći cilj uključuje i dodatni specifični cilj. Uspostave sustava za energetsku učinkovitost na području povijesne jezgre, kroz nastavak sustavne obnove fasada i zadržavanja izvornog izgleda (posebno u konzervatorskom aspektu) i zadržavanjem estetskih standarda kao jednim od glavnih aduta za privlačenje stranih i domaćih posjetitelja, te lokalnog stanovništva.

10.3.1. SPECIFIČNI CILJ 3.1. OBNOVA I REKONSTRUKCIJA JAVNE KOMUNALNE INFRASTRUKTUREObnova i rekonstrukcija javne komunalne infrastrukture smatra se jednim od financijski, vremenski, građevinski i organizacijski najzahtjevnijim ciljem ovog Akcijskog plana koji će zahtijevati pomno isplaniran inter-disciplinarni pristup različitih sektora i aktera u upravljačkim strukturama lokalne samouprave. U ovaj specifični cilj uključene su aktivnosti Obnove sustava odvodnje i vodoopskrbe, Rekonstrukcija kanalizacijske mreže, Rekonstrukcija elektroničko-komunikacijske infrastrukture, obnova cesta i pješačkih površina, te integrirano upravljanje otpadom. Svaka od ovih aktivnosti predstavlja osnovu za sustavni integrirani razvoj povijesne jezgre sa najdugoročnijim pozitivnim učincima na kvalitetu življenja, razvoja i poboljšanja socio-ekonomskih okolnosti, razvoja inovativnih kulturno-turističkih sadržaja, te znatnim utjecajem na budući investicijski potencijal na području jezgre.

Aktivnost 3.1.1. Obnova sustava odvodnje i vodoopskrbe Aktivnost 3.1.2. Rekonstrukcija kanalizacijske mrežeAktivnost 3.1.3. Rekonstrukcija elektroničko-komunikacijske infrastruktrure Aktivnost 3.1.4. Obnova cesta i pješačkih površina Aktivnost 3.1.5. Integrirano upravljanje otpadom

10.3.2. SPECIFIČNI CILJ 3.2. USPOSTAVA SUSTAVA ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGREKroz ovaj specifični cilj prvenstveno se smatra nastavak sustavne obnove fasada na području jezgre, u kontekstu energetske učinkovitosti i zadržavanja izvornog izgleda pročelja zgrada, te povećanje kvalitete življenja i stvaranja dugoročnog pozitivnog učinka u kontekstu očuvanja okoliša i provedbe ublažavajućih mjera za klimatske promjene.

Aktivnost 3.2.1. Sistemska obnova fasada u svrhu podizanja standarda energetske učinkovitosti

55

10.4. OPĆI CILJ 4 RAZVOJ URBANE MOBILNOSTIKako je utvrđeno anketnim istraživanje projekta JEWEL, među stanovnicima Šibenika i povijesne jezgre postoji mjerljivo nezadovoljstvo stanjem gradskog prijevoza koji uvelike utječe na kvalitetu življenja na tim područjima. Ovim akcijskim planom predstavljaju se dugoročna rješenja prezentirana kroz specifične ciljeve i njihove aktivnosti sa mjerljivim pokazateljima u predloženim vremenskim periodima. Analizom potreba stanovnika Šibenika utvrđeno da se ovaj cilj može postići kroz sljedeće specifične ciljeve: Intergrirana reorganizacija ja-vnog prijevoza, Smanjenje automobilskog prometa, Poboljšanje sustava prometa u mirovanju, Promoviranje održivih oblika mobilnosti, te Praćenje i vrednovanje poboljšanja prometnog sustava u sklopu zaštite okoliša. Svaki od ovih specifičnih ciljeva je osmišljen kako bi se na učinkovit način uspostavila platforma održivosti s dugoročnim pozitivnim socio-ekonomskim učincima, te u skladu sa razvojnim strategijama na lokalnoj, region-alnoj i nacionalnoj razini, kao i programskom dokumentacijom za korištenje strukturnih fondova EU i pratećih programa dizajniranih za rješavanje sektorskih problema u svrhu povećanja razvojne kohezije. 10.4.1 SPECIFIČNI CILJ 4.1. INTEGRIRANA REORGANIZACIJA JAVNOG PRIJEVOZAModernizacija usluga gradskog autobusnog prijevoza u svrhu održivosti predstavlja jedan od glavnih izazova lokalnih vlasti. Grad Šibenik prepoznao je ovu potrebu te je u skladu s tim u provedbi i projekt INTERMODAL koji za cilj ima uvođenje brodskog prometa u javni gradski prijevoz sa prvim linijama u operaciji od srpnja i kolovoza 2014. (tri nove brodske linije „paralelne s obalom“, Vodice – Prvić Luka – Zlarin- Solaris – Krapnja s mogućim pristajanjem na Brodarici, potom liniji Šibenik – Uvala Škar – Jadrija Zlarin i natrag,te liniji Šibenik – Skradin – NP Krka, ). Potrebno je osigurati dovoljna financijska sredstva i pomno strateški planirati operacije brodskog prometa kako bi se maksimizirala isplativost i održivost ovog projekta. Dodatne aktivnosti za uspješno ostvarenje ovog cilja uključuju i povećanu frekventnost na autobusnim linijama, dodavanje dodatnih dnevnih i noćnih linija, poboljšanu uslugu transporta brodskih putnika i bolju organizaciju autobusnih stajališta.

Aktivnost 4.1.1. Povećanje frekventnosti autobusnih linija za vrijeme turističke sezoneAktivnost 4.1.2. Uvođenje dodatnih dnevnih i noćnih autobusnih linijaAktivnost 4.1.3. Organizacija gradskih autobusa u svrhu transporta brodskih putnika– Aktivnost 4.1.4. Poboljšana organizacija autobusnih stajališta (uočena potreba zbog brojnih neprikladnih i ne-formalnih stajališta prema dokumentu «Javni gradski prijevoz – popis stajališta») Aktivnost 4.1.5. Nastavak procesa uključivanja pomorskog prometa u javni gradski prijevoz (intermodalni pri-jevoz)

10.4.2. SPECIFIČNI CILJ 4.2. SMANJENJE AUTOMOBILSKOG PROMETA U sklopu Općeg cilja Razvoj održive urbane mobilnosti, jednu od najvažnijih stavki predstavlja cilj cjelokupnog smanjenja automobilskog prometa, čiji efekti mogu imati pozitivni utjecaj na više sek-tora na području grada Šibenika i povijesne jezgre, kao što su pozitivni ekološki učinci, dugoročni pozitivni klimatski učinci, te povećana kvaliteta stanovanja na području. Jedna od direktnijih meto-da postizanja ovog cilja je povećanje pješačkih zona i kolnika, te dužine biciklističkih staza koje kao dio svoje rute imaju i povijesnu jezgru grada, što predstavljavrlo važan čimbenik u revitalizaciji po-vijesne jezgre. Pilot projekt je već izrađen u sklopu INERMODAL-a te je prema njemu predloženo sedam stajališta na području cijelog Grada te još dodatna tri ljeti. Drugi oblici prometa postat će pristupačniji korisnicima i stanovnicima grada, s poboljšanom informiranošću putem predložene internet stranice s prezentiranim detaljnim interaktivnim planovima autobusnog i brodskog pro-meta, kao i integriranim kartama biciklističkih i pješačkih ruta. Javni gradski promet u Šibeniku koristi relativno mali broj ljudi. Prema već spomenutom anketnom istraživanju, svega 22,6% ispi-tanika je odgovorilo da najčešće putuju autobusom kao prijevoznim sredstvom., a redom vožnje zadovoljno je bilo jedva nešto više od polovice ispitanika (52,3%). Komplementarno s aktivnos-tima prethodnog cilja – povećanjem frekventnosti autobusnih linija i poboljšanjem obaviještenosti stanovnika i infrastrukture javnog gradskog prijevoza, predviđa se smanjenje broja osobnih au-tomobila na cestama. Povećanje obaviještenosti i poboljšanje infrastrukture su procesi koji se mogu odvijati paralelno uvođenjem novih i boljih standarda vizualnog označavanja. Oba procesa su već započeta u Šibeniku, te ih je potrebno provesti u potpunosti kako bi se postigao ovaj cilj.

Aktivnost 4.2.1. Razvoj kvalitetnog sustava pješačkih i biciklističkih stazaAktivnost 4.2.2. Povećanje površine pješačkih zona i kolnika Aktivnost 4.2.3. Reorganizacija sustava opskrbe u povijesnoj jezgri kroz vremensko ograničenje i dezignaciju službenih točaka za opskrbu Aktivnost 4.2.4. Organizacija punktova za najam bicikla Aktivnost 4.2.5. Izgradnja urbanog eskalatora

56

10.4.3 SPECIFIČNI CILJ 4.3. POBOLJŠANJE SUSTAVA PROMETA U MIROVANJU Nedostatak parkirnih mjesta u povijesnoj jezgri jasno je evidentiran. Naime, nedostatak parkinga je u anketnom istraživanju dobio najveću prosječnu ocjenu važnosti. U Strategiji razvoja grada Šibenika predloženi subprojekti koji će riješiti ovaj problem, ali se njihova provedba još uvijek nije aktualna. Ovim planom se samo potvrđuje goruća potreba za izgradnjom novih garaža , a na lokaciji Vatrogasnog doma i podzemna garaža na Poljani su već u ranijim gradskim planovima. Potrebno je napomenuti da trenutno ne postoji ciljanih, sektorski fokusiranih strateških dokumenata kojim bi se detaljno razradila i riješila problematika prometnog sustava u gradu Šibeniku, te se ovim Akcijskim planom predviđa ključna aktivnost izrade Plana održive mobilnosti. Plan ima cilj organiziranja cjelokupnog integriranog sustava održivog urbanog trans-porta kroz intermodalnu metodu, te se smatra nužnim u korištenju mehanizma integriranih teritorijalnih investicija (ITI) predviđenih u Operativnom programu kohezije i konkurentnosti i Operativnom programu učinkovitih ljudskih potencijala. Plan održive mobilnosti bi bio ključan strateški dokument kojim se mogu pravdati sve buduće investicije sufinancirane iz strukturnih fondova i ostalih pratećih programa, detaljno prikazanih u nastavku Akcijskog plana.

Aktivnost 4.3.1. Razvoj sustava upravljanja prometa u mirovanju - uvođenje besplatnog i osiguranog parkinga u pred sezone i post sezoni za stanovnike jezgre Aktivnost 4.3.2. Razvoj sustava rezervacije parkinga za stanovnike jezgreAktivnost 4.3.3. Izgradnja podzemne garaže na PoljaniAktivnost 4.3.4. Omogućavanje sinergije sa drugim politikama revitalizacije jezgre revitalizacija rada i stanovanjaAktivnost 4.3.5. Izrada plana održive mobilnosti

10.4.4. SPECIFIČNI CILJ 4.4. PROMOVIRANJE ODRŽIVIH OBLIKA MOBILNOSTIPromoviranje održivih oblika prometa u povijesnoj jezgri odvijat će se izdavanjem publikacija o atraktivnim pješačkim i biciklističkim rutama kao i organizacijom tematskih manifestacija s fokusom na promociju sportsko-fizičkih aktivnosti stanovnika. Podizanje svijesti kod lokalnog stanovništva kroz ove aktivnosti je vrlo važan korak u postizanju ovog cilja, koja dodatno može rezultirati i popratnim efektom stvaranja novih i inovativnih sadržaja u turističkoj sezoni, kao i van turističke sezone povećavajući atraktivnost Šibenika kao destinacije posvećene aktivnoj kulturi življenja.

Aktivnost 4.4.1. Izdavanje publikacija o pješačkim i biciklističkim rutama i zonama u gradu (postojeća biciklistička karta Šibenika i okolice)Aktivnost 4.4.2. Organizacija događaja s fokusom na promociju sportsko-fizičkih aktivnosti stanovnikaAktivnost 4.4.3. Osnivanje internet stranice s detaljnim planom i pregledom cjelokupnog sustava prometa na području (autobusnog i brodskog prometa kao i kartama biciklističkih i pješačkih ruta)

10.4.5. SPECIFIČNI CILJ1. 4.5. PRAĆENJE I VREDNOVANJE POBOLJŠANJA PROMETNOG SUSTAVA U SKLOPU ZAŠTITE OKOLIŠASustavnom provedbom predloženih aktivnosti ovog Akcijskog plana, lokalne gradske vlasti dobivaju priliku za detaljno praćenje i vrednovanje svakog učinka sa ranije utvrđenim pokazateljima učinkovitosti koji su predstavljeni u tabelarnom prikazu AP-a. Kako bi se prikazali rezultati u sklopu Općeg cilja. Uspostave održive gradske mobilnosti predlaže se provođenje godišnjih istraživanja i mjerenja smanjenja štetnih emisija plinova sa popratnim prezentacijama rezultata javnosti kroz publikacije i novinske konferencije organizirane sa strane lokalnih vlasti.

Aktivnost 4.5.1. Istraživanje o smanjenju štetnih emisija plinova na području grada Aktivnost 4.5.2. Prezentacija rezultata (pokazatelja) smanjenja štetne emisije uzrokovane smanjenim korištenjem automobila

57

10.5. OPĆI CILJ 5. UPRAVLJANJE, ZAŠTITA I PREDSTAVLJANJE POVIJESNE JEZGREPod Općim ciljem Upravljanje, zaštita i predstavlja povijesne jezgre, upravljanjem se smatra jačanje institucionalnih kapaciteta, razvoj institucija i pripreme i provedbe strateških planskih dokumenata. Ovaj cilj je prepoznat kao ključan u nastojanjima da se stvori osnova za multisektorskim održivim razvojem i za uspješnu revitalizaciju povijesne jezgre Šibenika. U sklopu ovog cilja već su učinjeni znatni koraci kroz projekt JEWEL koji kao jedan od rezultata ima i uspostavu i razvoj Urbanog centra, definiranje upravljačke strukture i njezinih uloga i aktivnosti, te implemetnaciju ovog Urbanog razvojnog plana. Do-datni specifični ciljuključuje i Razvoj upravljanja jezgrom kroz nacionalni i međunarodni benchmarking kojim se želi obaviti analiza aktivnosti i upravljanja u drugim sličnim povijesnim jezgrama na području Republike Hrvatske i u drugim mediteranskim destinacijama sličnih karakteristika.

Šibenik je jedna od najvažnijih kulturnih destinacija na području Hrvatske s iznimno bogatim fondom kulturnih dobara na svom području. Jedinstvena šibenska povijesna jezgra sa katedralom sv. Jakova – UNESCO zaštićenim spomenikom, predstavlja srž i bazu bogate kulturne ponude za stanovništvo i posjetitelje. Uzimajući u obzir neprocjenjivu vrijednost ovog kulturnog fonda, nameće se kao imperativ da se na što učinkovitiji način provedu daljnje aktivnosti zaštite kako bi se smanjili potencijalno štetni učinci mogućeg kumulativnog povećanja posjetitelja na području jezgre, ali i da se paralelno omogući daljnji razvoj i povećanje kulturno-turističkih sadržaja kako bi se ostvario pozitivni multiplikacijski socio-ekonomski efekt. Zaštita u ovom Općem cilju osmišljena je kroz integriran pristup razrade specifičnih ciljeva Osiguranja održivog i prikladnog korištenja objekata unutar povijesne jezgre, Praćenja i vred-novanja aktivnosti zaštite kulturnih dobara, te Zaštite od prirodnih rizika. Detaljnom planskom proved-bom dalje navedenih aktivnosti osigurati će se nesmetani razvoj Šibenika kao jedne od najvažnijih kul-turnih i turističkih destinacija na području Republike Hrvatske, te kontinuiranog predstavljanja Šibenika kao jednog od kulturnih centara u široj regiji srednje i jugoistočne Europe.

Daljnji urbani razvoj grada Šibenika uvelike ovisi o dubokom razumijevanju među svim direktnim koris-nicima povijesne jezgre o svim njezinim vrijednostima i potencijalu da postane pokretač unapređenja kvalitete življenja, razvoja kvalitete turističkih sadržaja, i zaštite s ciljem minimaliziranja potencijal-nih štetnih učinaka povećanja turističkih i komercijalnih aktivnosti komplementarnih sa povećanjem upotrebe. Rad na povećanju ovog shvaćanja predviđa se kroz prirodnu kombinaciju specifičnih ciljeva Povećanja svijesti o vrijednostima povijesne jezgre i Upotrebom modernih IT rješenja u svrhu predstav-ljanja povijesne jezgre.

10.5.1. SPECIFIČNI CILJ 5.1. UPRAVLJANJE JEZGROM KROZ RAZVOJ INSTITUCIJA I PLANSKE DOKUMENTACIJE Ovaj Specifični cilj zahtjeva iznimnu koordiniranost i posvećenost lokalne samouprave, nevladinog sek-tora i gospodarstvenika iz različitih grana privatnog sektora kako bi se postigao željeni sinergijski efekt u kreiranju politika urbanog razvoja i dugoročne održivosti. Jedan od glavnih aspekata u ovom cilju je uspostava u potpunosti funkcionalnog Urbanog centra kao mjesta osmišljavanja i provođenja aktivnosti, razmjena mišljenja i donošenja konkretnih odluka i politika ranije spomenutu ih aktera, s naglaskom na kreiranje produktivne okoline gdje svi direktni korisnici imaju priliku sudjelovati u donošenju odluka koje na njih imaju direktan učinak.

Aktivnost 5.1.1. Izrada i provođenje Urbanog razvojnog planaAktivnost 5.1.2. Uspostava Urbanog centra u svrhu suradnje javnog, privatnog, i nevladinog sektora, te direktno uključenje građana u donošenje relevantnih odluka za vrijeme upravljanja jezgromAktivnost 5.1.3. Predstavljanje strukture, aktivnosti i glavnih aktera URP-a i UC-a svim dionicima na lokalnoj i nacionalnoj razini

10.5.2. SPECIFIČNI CILJ 5.2. RAZVOJ UPRAVLJANJA JEZGROM KROZ NACIONALNI I MEĐUNARODNI BENCHMARKINGPrikupljanje, analiza, identificiranje i prilagodba najboljih praksi važan je korak u razvoju upravljanja povijesnom jezgrom temeljen na iskustvima drugih nacionalnih i Europskih središta. Primjenom novih znanja znatno se mogu povećati institucionalni kapaciteti i metodologija upravljanja bazirana na real-noj primjeni provjerljivim rezultatima i pokazateljima. Ovaj specifični cilj osmišljen je s pretpostavkom o mogućnosti direktnog uključivanja akademske zajednice na lokalnoj i nacionalnoj razini, i definiranju mehanizmu transfera znanja u praktičnu primjenu.

Aktivnost 5.2.1. Poticanje istraživanja i aktivnosti za razvoj i primjenu znanja u upravljanju povijesnom jezgrom

58

10.5.3. SPECIFIČNI CILJ 5.3. OSIGURAVANJE ODRŽIVOG I PRIKLADNOG KORIŠTENJA OBJEKATA U svrhu adekvatnog i održivog korištenja, potrebno je prepoznati neiskorištene i/ili propadajuće prostore i objekte, te pomno identificirati njihov potencijal u svrhu održivosti i revitalizacije, te kako bi se nastavile razvijati smjernice lokalne politike koje uzimaju kao prioritet važnost, kompleksnost i osjetljivost kulturne baštine Šibenika. Ovaj Specifični cilj će se provoditi kroz aktivnosti Identificiranja neiskorištenih objekata u svrhu prenamjene i revitalizacije, Razvoja i promocije smjernica koje razmatraju važnost i osjetljivost baštine u korištenju objekata povijesne jezgre, te Detaljnom razradom standarda rada u građevini, arhitek-turi, konzervaciji i restauraciji prilikom prenamjene i zahvata u obnovi objekata u povijesnoj jezgri.

Aktivnost 5.3.1. Identificiranje neiskorištenih objekata u svrhu prenamjene i revitalizacije - Aktivnost 5.3.2. Razvoj i promocija smjernica koje razmatraju važnost i osjetljivost baštine u korištenju objekata povijesne jezgreAktivnost 5.3.3. Detaljna razrada standarda rada u građevini, arhitekturi, konzervaciji i restauraciji prilikom prenamjene i zahvata u obnovi objekata u povijesnoj jezgri

10.5.4. SPECIFIČNI CILJ 5.4. PRAĆENJE I VREDNOVANJE AKTIVNOSTI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA Svrha ovog cilja leži u konkretnom sistemskom pristupu revizije aktivnosti i sakupljanja podataka o stanju zaštićenih kulturnih dobara, kako bi se bolje definirale smjernice obnove, zaštite i razvoja kulturnog fonda. Zamišljen kao program redovitog pregleda i nadgledavanja održavanja zaštićene baštine, sa godišnjim izvješćima prema javnosti, korisnicima jezgre i ostalim dionicima, predviđa se bolja suradnja kulturnih insti-tucija, stručnih organizacija (pogotovo konzervatorske struke) i lokalne samouprave s ciljem unapređenja i povećanja učinkovitosti metodologije zaštite i obnove.

Aktivnost 5.4.1. Osiguranje i provedba programa redovitog pregleda i održavanja kulturnih dobara

10.5.5. SPECIFIČNI CILJ 5.5. ZAŠTITA OD PRIRODNIH RIZIKAUzimajući u obzir evidentne klimatske promjene na globalnoj razini, koje se vrlo jasno prepoznaju kroz ekstremnije vremenske uvjete i na području Republike Hrvatske, ukazuje se potreba za definiranjem aktivnosti i praćenjem indikatora u svrhu boljeg definiranja mjera zaštite od rizika. Aktivnost Identi-fikacija rizika, mogućih utjecaja i mjera za ublažavanje i prilagodbu lokacije tim rizicima je potrebna kako bi se povećalo razumijevanje utjecaja prirodnih rizika na području Šibenika, a pogotovo u kon-tekstu zaštite nepokretne materijalne baštine, te time kvalitetno pripremila i provela Strategija zaštite od rizika.

Aktivnost 5.5.1. Identificiranje rizika, mogućih utjecaja i mjera za ublažavanje i prilagodbu lokacije tim rizicimaAktivnost 5.5.2. Izrada i provedba Strategije zaštite od rizika

10.5.6. SPECIFIČNI CILJ 5.6. POVEĆANJE SVIJESTI O VRIJEDNOSTIMA POVIJESNE JEZGRE Stanovnike grada Šibenika, a posebno one unutar jezgre i vlasnike nekretnina na tom prostoru nužno je upoznati s prednostima i važnošću koju nosi ova lokacija što bi se postiglo organiziranjem predavanja u Gradskoj knjižnici, ali i poboljšanjem dostupnosti informacija o vrijednosti jezgre na raznim promo-tivnim materijalima u gradu s posebnim naglaskom na davatelje turističkih usluga.Ovim specifičnim ciljem predlaže se i davanje posebne pozornosti edukaciji budućih generacija koje će preuzeti od-govornost svih aspekata razvoja i očuvanja jezgre, a kroz osnovnoškolske i srednjoškolske projekte posebno osmišljenim ovisno o uzrastu i tematici. Dodatno se predlaže i razvoj IT rješenja (internet stranica i aplikacija za pametne mobitele) kroz koje će se na interaktivan način prezentirati detalji i podaci posvećeni povijesnoj jezgri, njezinoj kulturnoj vrijednosti i turističkim atrakcijama i ostalim sadržajima.

Aktivnost 5.6.1. Upoznavanje stanovnika grada, vlasnike nekretnina, poslovnih subjekata s prednos-tima i pogodnostima života i rada u lokaciji posebne vrijednosti poput povijesne jezgre Aktivnost 5.6.2. Organizacija stručnih seminara i konferencija na temu vrijednosti povijesne jezgre u kontekstu današnjih turističkih trendovaAktivnost 5.6.3. Edukacija djece i mladih ljudi na lokalnoj razini u osnovnim i srednjim školama kroz školske projekte

59

10.5.7.SPECIFIČNI CILJ 5.7. UPOTREBA MODERNIH IT RJEŠENJA U SVRHU PREDSTAVLJANJA POVIJESNE JEZGRE Kako bi se konkretno odgovorilo na potrebe i trendove za informiranjem i olakšao pristup informacija rastućem broju korisnika mobilnih internet tehnologija, predviđa se i razvoj internet stranice i mobilne ap-likacije u svrhu predstavljanja svih sadržaja, proizvoda i usluga na području Šibenika i povijesne jezgre kroz integriranu i interaktivnu informacijsku platformu sa mogućnošću direktne komunikacije i pristupu pružateljima usluga.

Aktivnost 5.7.1. Razvoj internet stranice i mobilne aplikacije u svrhu olakšanog pristupa informacijama, uslugama i proizvodima na području povijesne jezgre

60

BIBLIOGRAFIJAAA.VV. Urban Center Torino, Portaolio actitivies 2005 – 2010 (available on line)AA.VV, 2001: Casa della città nelle ex carcere delle murate. Analisi di pre-fattibilità e benchmark, ECOSFERA Activity Report., RomaAlbrechts, L, 2004: Strategic (spatial) planning reexamined, u Environment and Planning B: Planning and Design, Vol. 31, 743-758.Bašić, N.: Urbani eksalator Dolac-Sv. Mihovil, Šibenik, Grad Šibenik. Benzoni, F., 2010: Urban center: innovazione e trasparenza nella relazione amministrazione pubblica e cittadino. Il caso dell’urban center di bresciaBogdan i dr., 2013: Javni gradski prijevoz: standardi vizualnog komuniciranja – vodič za uspješnu primjenu, Šibenik.Bogdan i dr., 2013: Javni gradski prijevoz: standardi vizualnog komuniciranja – popis stajališta, Šibenik.Državni zavod za statistiku (2001). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima. Državni zavod za statistiku (2011). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Prvi rezultati po naseljima, Statistička izvješća 1441. Fareri P., 1994: Urban Center: L’esperienza statunitense. (published by: Associazione Interessi Metropolitani)Faričić, J.; Graovac, V. i Čuka, A. (2010). Mali hrvatski otoci – radno-rezidencijalni prostor i/ili prostor odmora i rekreacije. Geoadria, 15 (1): 145-185. Fedeli V., 2010: Urban Center for urban regions: challenges and opportunities to reflect upon a new urban question (available on line)Friganović, M. (1974). Šibenska regija, u: Cvitanović, Alfonso (Ur.). Geografija SR Hrvatske, Južno Hrvatsko primorje. Zagreb: Školska knjiga. Friganović, M. (1992). Demografska osnova i razvoj šibenske regije. Acta Geographica Croatica, 27: 1-14. Grad Šibenik, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Prostorni planovi na snazi. Grubišić, S., 1974: Šibenik kroz stoljeća, Muzej grada Šibenika, Šibenik.GIS Grada Šibenika, radni materijal, Geodata d.o.o.GUP Grada Šibenika, Urbanistički institut Hrvatske d.o.o., Šibenik, 2012.Hrvatin, D. i Grgurević, O. (2007). Kontinuitet procesa izrade prostornih planova na području zapadne Istre. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 15 (2/34/): 250-259. Konzervatorske osnove za GUP Grada Šibenika, Sinopsis d.o.o., Šibenik, 2007.Koordinacioni prostorni plan Dalmacije: snimak stanja urbanističkih službi i urbanističke dokumentacije na području Zajednice općina Split (knjiga 2) (1976). Split: Urbanistički zavod Dalmacije. Koordinacioni prostorni plan Dalmacije: vrednovanje i ocjena urbanističkoplanske dokumentacije na području Dalmacije (knjiga 3) (1977). Split: Urbanistički zavod Dalmacije. Koordinacioni regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana: završni izvještaj (1972). Rijeka: Urbanistički institut SR Hrvatske i Urbanistični inštitut SR Slovenije. Kolanović, J., 1995: Šibenik u kasnom srednjem vijeku, Zagreb, Školska knjiga.Kranjčević, J. (2002). Pregled prostornih planova sela u Hrvatskoj od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Kranjčević, J. (2005). Proces pridruživanja Europskoj uniji i prostorno uređenje Hrvatske, u: Ott, K. (Ur.). Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: Ususret izazovima pregovora, Treći svezak. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. Lokas, T., 2014: Revitalizacija funkcija stare urbane jezgre Šibenika, diplomski rad, Središnja geografska knjižnica, Zagreb.Lučev, D. (2001). Iskustva pri izradi Prostornog plana Šibensko-kninske županije sa posebnim osvrtom na pitanja zaštite okoliša. Gospodarstvo i okoliš, 9 (50):254-255. Marinović-Uzelac, A. (2001). Prostorno planiranje. Zagreb: Dom i svijet. Marković, J., 2009: Šibenik u doba modernizacije, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb-Šibenik.Martinotti, G., 1994: Four Populations: Human Settlements and Social Morphology, u Contemporary Metropolis', European Review, Vol. 4, 1-21.Mattioni, V. (2003). Jadranski projekti: projekti Južnog i Gornjeg Jadrana 1967.– 1972. Zagreb: Urbanistički institut Hrvatske.Metcalf, G (curator), 2007: SPUR Newsletter/calendar Issue 460 (available on line)Miletić, G.-M., (2006). Stavovi lokalne javnosti o nekim socijalno-ekologijskim posljedicama izgradnje stanova za odmor na otoku Viru. Društvena istraživanja, 5 (1-2): 43-60. Mišetić, A., 2006: Place Attachment and Second Home, Društvena istraživanja, Vol.15 No.1-2 (81-82) Travanj 2006., 27-42.Monardo, B. i De Bonis, L., 2007: “Urban Center” as a privileged place for shaping shared urban Vision, ISOCARP Congress. (available on line)

61

Nejašmić, I. (1991). Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi. Zagreb: Globus. Nejašmić, I, 2005: Kretanje stanovništva, u Demogeografija-stanovništvo u prostornim odnosima i procesima (ur. Nejašmić, I.), Zagreb, Školska knjiga, 60-167.Opačić, V.T. i Mikačić, V., 2009: Second home phenomenon and tourism in the Croatian littoral – two pretenders for the same space?, Turizam, Vol.57 (2), 155-175.Opačić, V. T. (2009). Recent Characteristics of the Second Home Phenomenon in the Croatian Littoral. Hrvatski geografski glasnik, 71 (1): 33-66. Općina Šibenik, Osnova korištenja i zaštite prostora (1993). Zagreb: Urbanistički institut Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje. Planerski atlas SR Hrvatske (1974). Zagreb: Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove. Plan upravljanja i održivog razvoja povijesne jezgre Grada Trogira, Urbos d.o.o., Split, 2011.Podaci o broju noćenja u Gradu Šibeniku (2004.-2013.), TZ Grada Šibenika.Podaci o iznajmljivačima smještajnih objekata u povijesnoj jezgri, Grad Šibenik.Poljičak, I. (1995). Šibenik na razmeđu: socijalnoekologijski ogled. Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šišgorić”.Poljičak, I., 2012: Sociologijski aspekti revitalizacije povijesnih gradskih jezgra: primjer Šibenika, Filozofski fakultet, Zagreb Program dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja Jadranskog područja: Dugoročna projekcija stanovništva (1967). Zagreb: Urbanistički institut SR Hrvatske. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, Izvješće o stanju u prostoru, Gradsko vijeće Grada Šibenika, Službeni vjesnik Županije Šibenske 04 od 1995. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999). Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje. Prostorni plan općine Šibenik (1990). Zagreb: Urbanistički institut SR Hrvatske. Registar kulturnih dobara RH, www.min-kulture.hr (22.07.2014.)Službeni vjesnici općine Drniš, Knin i Šibenik 1963.-1973.Službeni vjesnici Šibensko-kninske županije 2007.-2012. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.). Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje. Rogić, I. i Zimmermann, R., 2006: Kuća pokraj mora: povremeno stanovanje na hrvatskoj obali, Sociologija i prostor 172/173 (2/3), 378-382.Strategija razvoja Grada Šibenika, Micro projekt d.o.o., Split, 2011.Šimunović, I. (1982). Prostorni plan Zajednice općina Split do 2000. godine: sažetak. Zajednica općina Split. Šprljan, I. (1997). Sjećanje na sretan graditeljski početak. Čovjek i prostor, 44 (3-4): 56-57. Vaništa Lazarević, E., 1999: Urbana rekonstrukcija, Zadudžbina Andrejević, BeogradVresk, M. (1990). Grad u regionalnom i urbanom planiranju. Zagreb: Školska knjiga. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, Gradsko vijeće Grada Drniša. Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, 01 od 2000. Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, Županijska skupština Županije šibenske. Službeni vjesnik Županije šibenske, 04 od 1996. Pregle-dano 16. listopada 2009. (http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/1996/04.pdf). Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Šibensko-kninske županije, Županijska skupština Šibensko-kninske županije. Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, 02 od 2007. Pregledano 16. listopada 2009. (http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2007/02.pdf). Zakon o urbanističkom i regionalnom prostornom planiranju. Narodne novine, 21 od 1961. Zakon o urbanističkom i regionalnom prostornom planiranju (prečišćeni tekst). Narodne novine, 39 od 1966. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o urbanističkom i regionalnom prostornom planiranju. Narodne novine, 18 od 1969. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 86 od 2006. Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta. Narodne novine, 14 od 1973. Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Narodne novine, 54 od 1980. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Narodne novine, 16 od 1986.

62

Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine, 30 od 1994. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Narodne novine, 68 od 1998. Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Narodne novine, 76 od 2007. Zelić, D., 1995: Gradski statut kao izvor za povijest urbanog razvoja Šibenika, Radovi Instituta za povijest umjetnost, 19, 37-55.Vicari Haddock, S. Moulaert, F. (2009) Rigenerare la citta – Pratiche di innovazione sociale nelle citta europee: Il Mulino. Bologna. Silverman, H. (1993) Interpreting Qualitative Dana: Methods for Analyzing Talk, Text and InterAktivnost, London: SAGE Publications. Wilkinson, S. (1998) Fokus Group Methodology: A Review. International Journal of Social Research Methodology. 1 (3):181-203. Wilkinson, S. (2004) Fokus Group Research. U D. Silverman (edit.) Qualitative Research: Theory, Method and Practice, 2nd Edition, London, thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications. Pg.177-199.

63

AKCIJSKI PLANULOGA AKCIJSKOG PLANAAkcijski plan detaljnije razrađuje ciljeve i aktivnosti urbanog razvojnog plana, koji je identificirao ključne probleme i izazove s kojima se suočava te opisao kako se suočiti s njima, fokusiran je na aktivnosti planirane u razdoblju 2014-2020. Funkcionalno, novi Akcijski plan osigurava kontinuitet te se nastavlja na dobar posao koji je do sada napravljen. Projekti iz prijašnjeg Akcijskog plana su gotovo kompletno implementirani te su dobar pokazatelj rasponu i skali radnji koje je potrebno uključiti u ovom dokumentu.

Funkcionalna uloga ovog Akcijskog plana je definirana u Planu upravljanja. Napravljen da bi bio tekući dokument, biti će redovito praćen kako bi se osigurao razvoj i učinkovitost njegove primjene. On prevodi ciljeve iz Plana upravljanja u konkretne aktivnosti koje će osigurati da univerzalna vrijednost lokaliteta Svjetske baštine ostane zaštićena i bude promovirana kroz efektan sistem upravljanja. Aktivnosti će dati opći pregled projekata, područja djelovanja i procesa koji će biti poduzeti od strane upravljačkih partnera, uz potporu (su)dionika u sljedećih pet godina. Odgovarajući pokazatelji su povezani uz aktivnosti koje omogućuju napredak u postizanju ciljeva što omogućuje točan i učinkovit mehanizam redovitog praćenja Plana. Jedan od glavnih ciljeva Akcijskog plana je ojačati partnerstvo unutar Šibenik. Odnosi između tri upravljačka partnera će se nastaviti razvijati kroz zajednički rad. Implementacija Plana također pruža mogućnost razvoja i jačanja odnosa s lokalnim dionicima i lokalnim zajednicama kroz njihovo daljnje uključivanje u up-ravljanje šibenskom povijesnom jezgrom. Glavni izazov i razvijanju Akcijskom plana je bila loša ekonomska situacija (gospodarska kriza) i pritisci na organizacije povezane sa Svjetskom kulturnom baštinom. To je stvorilo element nesigurnosti u budžete za niz projekata utvrđenih u Planu, a financiranje tih projekata, i područja rada te vremenskih rokova će biti pomno praćeno od strane Upravljačke grupe. Ukoliko bude potrebno, te stavke će se i promijeniti.

64

SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

1.1. POBOLJŠANJE UVJETA ZA STANOVANJE U POVIJESNOJ JEZGRI

1.1.1. POVEĆANJE ZELENIH POVRŠINA

ZELENE POVRŠINE POVEĆANE ZA 5 % DO 2020.

EFRR, ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 91, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.2

1.1.2. USPOSTAVA DNEVNOG BORAVKA OTVORENOG TIPA ZA UMIROVLJENIKE S MOGUČNOŠĆU INTERAKCIJE S JAVNOSTI

JEDAN DNEVNI BORAVAK USPOSTAVLJEN I OPERATIVAN DO 2020.

ESF, EFRR ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.1.3. USPOSTAVA DJEČJE IGRAONICE I POVEZANIH SADRŽAJA NA PODRUČJU JEZGRE

DVIJE IGRAONICE USPOSTAVLJENE I OPERATIVNE DO 2020.

ESF, EFRR 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.1.4. RAZVOJ KULTURNIH I ZABAVNIH SADRŽAJA VAN TURISTIČKE SEZONE (KONCERTI, SKUPOVI, RADIONICE)

ORGANIZACIJA MINIMALNO 5 KONCERATA VAN SEZONE

ORGANIZACIJA MINIMALNO 3 INTERESNA SKUPA OVISNO O TEMATICI

ORAGANIZACIJA MINIMALNO 5 RADIONICA OVISNO O TEMATICI I INTERESU STANOVNIKA

ESF, OBZOR 20202, EUREKA &EUROSTARS, KREATIVNA

EUROPA

2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

OPĆI CILJ 1. REVITALIZACIJA FUNKCIJE STANOVANJA

65

1.1.5. SANACIJA I POBOLJŠANJE ZVUČNE IZOLACIJE U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA NA PODRUČJU JEZGRE

BROJ PROJEKATA SA POBOLJŠANOM ZVUČNOM IZOLACIJOM

ESF, EFRR 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.1.6. POBOLJŠANJE SUSTAVA OPSKRBE REZIDENCIJALNOG STANOVNIŠTVA

POVEĆAN BROJ TRGOVINA S ROBOM SVAKODNEVNE POTROŠNJE ZA 50%

ESF, EFRR 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.1.7. PRUŽANJE FINANCIJSKE OLAKŠICE STANOVNICIMA POVIJESNE JEZGRE

FINANCIJSKE OLAKŠICE KUĆANSTVIMA S TROJE I VIŠE ČLANOVA (NIŽE KOMUNALIJE)

ESF ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.1.8. NAJAM STANOVA U GRADSKOM VLASNIŠTVU STANOVNICIMA SLABIJIH SOCIO-EKONOMSKIH SKUPINA KOJI TRAŽE POSAO S CILJEM POSTIZANJA SOCIJALNE INKLUZIJE

BROJ STANOVA U NAJMU SOCIJALNO OSJETLJIVIH SKUPINA

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8

1.2. PROMOVIRANJE RAZLIČITIH OBLIKA STANOVANJA U POVIJESNOJ JEZGRI

1.2.1. POTICANJE STALNOG STANOVANJA U POVIJESNOJ JEZGRI

BROJ STALNIH STANOVNIKA U POVIJESNOJ JEZGRI POVEĆAN ZA 5%

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

66

1.2.2. PROVOĐENJE POLITIKE ŽIVLJENJA IZNAD TRGOVINA (U PRAZNIM GORNJIM KATOVIMA)

POVEĆAN BROJ NASELJENIH STANOVA IZNAD TRGOVINA ZA 30%

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.2.3. PROMOVIRANJE IZNAJMLJIVANJA STANOVA (POSEBNO ONIH ZA POVREMENO STANOVANJE – DRUGIH DOMOVA) STUDENTIMA TIJEKOM GODINE

POVEĆANJE BROJA STUDENATA NASELJENIH U POVIJESNOJ JEZGRI ZA 30%

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.2.4. POTICANJE POVREMENOG STANOVANJA PREMA MODELU VLASNIŠTVA U SVRHU CJELOGODIŠNJE UPOTREBE STAMBENOG PROSTORA U POVIJESNOJ JEZGRI

POVEĆANJE UPOTREBE STANOVA ZA CJELOGODIŠNJU UPORABU ZA 10% DO 2020.

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8

1.2.5. PRENAMJENA PRAZNIH POSLOVNIH PROSTORA U PROSTORE ZA STANOVANJE.

BROJ PRENAMIJENJENIH PRAZNIH POSLOVNIH PROSTORA POVEĆAN ZA 10 % DO 2020.

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.2.6. PREZENTACIJA CIJENA I PREDNOSTI STANOVANJA U CENTRU U ODNOSU NA DRUGE DIJELOVE GRADA (JAVNA TRIBINA)

BROJ JAVNIH TRIBINA ODRŽANIH NA TEMU

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

67

1.3. PODRŠKA RAZVOJU ZADRUGA ZA SOCIJALNO STANOVANJE

1.3.1. RAZVOJ INSTITUCIONALNE PODRŠKE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG STANOVANJA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

MJERE DEFINIRANE ZA PODRŠKU RAZVOJA SOCIJALNOG STANOVANJA

ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.; TEMATSKI CILJ 111- INVESTICIJSKI PRIORITET 11.2.2

1.3.2. PODRŠKA U ORGANIZACIJI STANARSKIH ZADRUGA KROZ AKTIVNOSTI URBANOG CENTRA

POLITIKA USMJERENA PREMA ORGANIZACIJI STANARSKIH ZADRUGA NA PODRUČJU GRADA ŠIBENIKA I POVIJESNE JEZGRE

ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.3.3. EDUKACIJA NA TEMU I RAZVOJ SOCIJALNOG KAPITALA U KONTESKTU POVEĆANJA ULOGE GRAĐANSTVA U FORMIRANJU STAMBENIH POLITIKA

BROJ INFROMATIVNIH RADIONICA ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.3.4. PODRŠKA U RJEŠAVANJU IMOVINSKO –PRAVNIH ODNOSA ZA ČLANOVE STANARSKIH ZADRUGA

BROJ RJEŠENIH IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA U STANARSKIM ZADRUGAMA

ESF 2014. – 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

1.3.5. IZRADA PROGRAMA RAZVOJA STANARSKOG ZADRUGARSTVA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE I GRADA ŠIBENIKA

IZRAĐENA STRATEGIJA U PROVEDBI

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8

68

SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJAPERIOD

PROVEDBEUSKLAĐENOST SA STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA

2.1. RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA KROZ PROMICANJE KULTURNIH DJELATNOSTI

2.1.1. UPOTREBA GRADSKIH JAVNIH POVRŠINA ZA ODRŽAVANJE KULTURNO-ZABAVNIH AKTIVNOSTI (PRIMJER TVRĐAVA SV. MIHOVILA)

BROJ ORGANIZIRANIH DOGAĐAJA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

2.1.2. RAZVOJ POSTOJEĆIH I OSNIVANJE NOVIH KULTURNO-ZABAVNIH AKTIVNOSTI (FESTIVALI MDF, GLAZBENI FESTIVALI, FILMSKI FESTIVALI)

BROJ ODRŽANIH FESTIVALA, KONCERATA, PROJEKCIJA

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

2.1.3. JAČANJE KAPACITETA I SURADNJE KULTURNIH INSTITUCIJA U SVRHU INOVACIJA U STVARANJU KULTURNOG SADRŽAJA

BROJ INSTITUCIJA I PROVEDENIH PROJEKATA, UKLJUČUJUĆI RADIONICE, IZOBRAZBE I STUDIJSKA PUTOVANJA

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.; TEMATSKI CILJ 111 - INVESTICIJSKI PRIORITET 11.2..2

2.1.4. IZRADA STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA KUTLURNOG TURIZMA GRADA ŠIBENIKA 2015. – 2020.

PLAN IZRAĐEN DO LIPNJA 2015. G. ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.; TEMATSKI CILJ 11 - INVESTICIJSKI PRIORITET 11.2.

OPĆI CILJ 2. REVITALIZACIJA FUNKCIJE RADA

69

2.2. RAZVOJ STRATEŠKOG PARTNERSTVA S DRUGIM POVIJESNIM JEZGRAMA

2.2.1. RAZVOJ STRATEŠKOG PARTNERSTVA S DRUGIM POVIJESNIM JEZGRAMA U HRVATSKOJ

STRATEŠKO PARTNERSTVO USPOSTAVLJENO S MINIMALNO TRI HRVATSKA GRADA

ESF 2014. - 2020. TEMATSKI CILJ 11 - INVESTICIJSKI PRIORITET 11.2

2.2.2. RAZVOJ STRATEŠKOG PARTNERSTVA S DRUGIM POVIJESNIM JEZGRAMA NA MEDITERANU

STRATEŠKO PARTNERSTVO USPOSTAVLJENO S MINIMALNO TRI GRADA NA MEDITERANSKOM PODRUČJU

ESF, URBACT III 2014. - 2020. TEMATSKI CILJ 11- INVESTICIJSKI PRIORITET 11.2

2.3. USPOSTAVA MJERA U SVRHU DIVERZIFIKACIJE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI

2.3.1. RAZVOJ ISTRAŽIVANJA, STRATEŠKE DOKUMENTACIJE I INICIJATIVA U SVRHU UTVRĐIVANJA EKONOMSKIH I RAZVOJNIH OKOLNOSTI

BROJ EKONOMSKIH ISTRAŽIVANJA, STRATEŠKIH DOKUMENATA

ERFF, OBZOR 2020 2014. - 2020. EFRR – TEMATSKI CILJ13, INVESTICIJSKI PRIORITET 1.2.4

2.3.2. ORGANIZACIJAJAVNE TRIBINE I RASPRAVE POVEZANE UZ POTREBNE, NOVE I PROGODNE DJELATNOSTI

JAVNA TRIBINA ORGANIZIRANA JEDNOM GODIŠNJE

ESF 2014. - 2020. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.;

2.3.3. OSIGURANJE POVLAŠTENE CIJENE NAJMA (KROZ SUFINANCIRANJE) ZA DEFICITARNE DJELATNOSTI NA PODRUČJU JEZGRE.

POVEĆANJE BROJA POSLOVNIH SUBJEKATA U DEFICITARNIM ZANIMANJIMA

EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1., ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

70

2.3.4. IZNAJMLJIVANJE NAPUŠTENIH POSLOVNIH PROSTORA ZA DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

BROJ IZNAJMLJENIH POSLOVNIH PROSTORA ZA DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1., 3.4, ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

2.3.5 RAZVOJ TRŽIŠTA SPECIJALIZIRANIH TRGOVINA TEMELJEN NA LOKALNIM SUSTAVIMA PROIZVODNJE

BROJ SPECIJALIZIRANIH TRGOVINA EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1., ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

2.3.6. RAZVOJ TRŽIŠTA, PROMOCIJA I REVITALIZACIJA TRADICIONALNIH ZANATA

BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA TRADICIONLANIH ZANATA

EFRR, ESF 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1, 3.4.,

ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

2.3.7. STVARANJE OZNAKE KVALITETE/BRANDA NA TRADICIONALNIM PROIZVODIMA S PODRUČJA POVIJESNE JEZGRE (ILI GRADA ŠIBENIK)

SUSTAV OZNAČAVANJA KVALITETE/BRANDA RAZVIJEN I PRIMJENJEN

EFRR, ESF 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1., 3.4, ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

71

2.3.8. RAZVOJ SUSTAVA SURADNJE POSLOVNIH SUBJEKATA (SPECIJALIZIRANIH TRGOVINA, ZANATA, I UGOSTITELJSKIH OBJEKATA) NA PODRUČJU GRADA I JEZGRE SA SVRHOM JAČANJA POSLOVNE AKTIVNOSTI

BROJ POSLOVNIH STRATEŠKIH POSLOVNIH PARTNERSTVA NA LOKALNOJ RAZINI

EFRR, ESF 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1, 3.4.; ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

2.3.9. PODRŽAVANJE START-UP PODUZEĆA KROZ PRUŽANJE POVOLJNIH UVJETA POSLOVANJA (NAJAM PROSTORA, KOMUNALIJE), I RAZVOJ AKTIVNOSTI U SKLOPU URBANOG INKUBATORA I KREATIVNIH INDUSTRIJA

POVEĆAN BROJ START-UPA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

EFRR 2014. - 2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 3, INVESTICIJSKI PRIORITET 3.1., 3.4.

72

OPĆI CILJ 3. OBNOVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD PROVEDBEUSKLAĐENOST SA STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA

3.1. OBNOVA I REKONSTRUKCIJA JAVNE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

3.1.1. OBNOVA SUSTAVA ODVODNJE I VODOPSKRBE - FAZNA OBNOVA ČITAVOG SUSTAVA ODVODNJE I VODOPSKRBE NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE KOJI UKLJUČUJU SLJEDEĆE VRSTE FIZIČKIH RADOVA: ZEMLJANI, BETONSKI, MONTAŽNI, TE OSTALI RADOVI KOJI UKLJUČUJU SPAJANJE VODOVODNOG PRIKLJUČKA, ISPITIVANJE PODZEMNIH I NADZEMNIH HIDRANATA, IZRADA GEODETSKOG SNIMKA, VISINSKOG I POLOŽAJNOG CIJELOG SUSTAVA VODOOPSKRBE

SUSTAV ODVODNJE I VODOOPSKRBE OBNOVLJEN 40% DO 2020.

KF, EFRR 2014.- 2020. GUP, EFRR OP TEMATSKI CILJ 61, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.2, 6.5.3 STRATEGIJA RAZVOJA ŠIBENIKA - STRATEŠKI CILJ C3

3.1.2. REKONSTRUKCIJA KANALIZACIJSKE MREŽE - SUSTAVNA REKONSTRUKCIJA KANALIZACIJSKE MREŽE U SVRHU POVEĆANJA KVALITETE UPRAVLJANJA OTPADNIM I OBORINSKIM VODAMA, TE MODERNIZACIJOM SUSTAVA UPRAVLJANJA

SUSTAV KANALIZACIJSKE MREŽE OBNOVLJEN 40% DO 2020.

KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3., STRATEGIJA RAZVOJA ŠIBENIKA - STRATEŠKI CILJ C3

73

3.1.3. REKONSTRUKCIJA ELEKTRONIČKO-KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE - FAZNA OBNOVA RASVJETE, ELEKTROENERGETSKOG NAPAJANJA, TELEFONSKIH INSTALACIJA, SREDNJENAPONSKA ELEKTROENERGETSKA MREŽA, PODRUČJA NAPAJANJA IZ TS-A I NAPAJANJE ORMARA MRO, NISKONAPONSKE MREŽE, INSTALACIJA ZAŠTITA OD MUNJE

SUSTAV ELEKTRONIČKO-KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTRUREOBNOVLJEN 40% DO 2020.

KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.

3.1.4. OBNOVA CESTA I PJEŠAČKIH POVRŠINA – FAZNA OBNOVA SVIH CESTA I PJEŠAČKIH POVRŠINA U SVRHU POBOLJŠANJA SIGURNOSTI I KVALITETE ŽIVLJENJA I KORIŠTENJA POVIJESNE JEZGRE

CESTE I PJEŠAČKE POVRŠINE OBNOVLJENE 40% DO 2020.

KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3.

3.1.5. INTEGRIRANO UPRAVLJANJE OTPADOM - SEPARACIJA OTPADA OVISNO O VRSTI I IZVORU I MODERNIZACIJA METODA SAKUPLJANJA OTPADA

KF, EFRR 2014. – 2020. EFRR OP -TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.1.5

74

3.2. USPOSTAVA SUSTAVA ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

3.2.1. SISTEMSKA OBNOVA FASADA U SVRHU PODIZANJA STANDARDA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI6

BROJ OBNOVLJENIH OBJEKATA, ENERGETSKI CERTIFIKATI

EFRR, PROVEDBA PROGRAMA ZA

FINANCIRANJE IZ EU FONDOVA – PROJEKTI ZA ENERGETSKU OBNOVU

ZGRADA, FZOEU

2014. – 2020. EFRR OP - TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3., 6.5., STRATEŠKI CILJ C3

75

OPĆI CILJ 4. RAZVOJ URBANE MOBILNOSTI

SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD PROVEDBEUSKLAĐENOST SA

STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

4.1. INTERGRIRANA REORGANIZACIJA JAVNOG PRIJEVOZA

4.1.1. POVEĆANJE FREKVENTNOSTI AUTOBUSNIH LINIJA ZA VRIJEME TURISTIČKE SEZONE

POVEĆAN BROJ POLAZAKA SA POČETNIH STANICA (OKRETIŠTA) ZA 10%

EFRR 2014. – 2018. EFRR OP- TEMATSKI CILJ 71 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.2

4.1.2. UVOĐENJE DODATNIH DNEVNIH I NOĆNIH AUTOBUSNIH LINIJA

UVEDENE DVIJE NOVE LINIJE PREMA JEZGRI (DNEVNA I NOĆNA IZA 22.00H)

EFRR 2014. – 2018. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.1.3. ORGANIZACIJA GRADSKIH AUTOBUSA U SVRHU TRANSPORTA BRODSKIH PUTNIKA

ORGANIZIRANA MINIMALNO JEDNA GRADSKA LINIJA NAMIJENJENA ZA PUTNIKE IZ BRODSKOG PROMETA

EFRR 2014. – 2018. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.1.4. POBOLJŠANA ORGANIZACIJA AUTOBUSNIH STAJALIŠTA (UOČENA POTREBA ZBOG BROJNIH NEPRIKLADNIH I NEFORMALNIH STAJALIŠTA PREMA DOKUMENTU «JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ – POPIS STAJALIŠTA»)

OZNAČENO I SLUŽBENO UVEDENO U SUSTAV STAJALIŠTA MINIMALNO 25% NEOZNAČENIH STAJALIŠTA

EFRR 2014. – 2018. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

76

4.1.5. NASTAVAK PROCESA UKLJUČIVANJA POMORSKOG PROMETA U JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ (INTERMODALNI PRIJEVOZ)

UVEDENE TRISTALNE BRODSKE LINIJE DO 2020:

- LINIJE DO POVIJESNE JEZGRE IZ OKOLNIH NASELJA (VODICE, BRODARICA, PRVIĆ, ZLARIN...)

- POMORSKE LINIJE OD NP KRKA I NP KORNATI DO POVIJESNE JEZGRE

KF, EFRR 2014. – 2020. GUP, SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.2. SMANJENJE AUTOMOBILSKOG PROMETA

4.2.1. RAZVOJ KVALITETNOG SUSTAVA PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH STAZA

SMANJENO KORIŠTENJE AUTOMOBILSKOG PROMETA ZA 10% DO 2020, I 20% DO 2030.

POVEĆANJE UKUPNE DUŽINE BICIKLISTIČKIH STAZA ZA MINIMALNO 10% DO 2020

EFRR 2014. – 2020. GUP, SR, EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.2.2. POVEĆANJE POVRŠINE PJEŠAČKIH ZONA I KOLNIKA

POVEĆANJE UKUPNE DUŽINE BICIKLISTIČKIH STAZA ZA MINIMALNO 10% DO 2020.

KF, EFRR 2014. – 2020. GUP, SR,EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

77

4.2.3. REORGANIZACIJA SUSTAVA OPSKRBE U POVIJESNOJ JEZGRI KROZ VREMENSKO OGRANIČENJE I DEZIGNACIJU SLUŽBENIH TOČAKA ZA OPSKRBU

USPOSTAVA MAKSIMALNO 5 SLUŽBENIH TOČAKA ZA OPSKRBU DO 2020.

EFRR 2014. – 2018. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.2.4. ORGANIZACIJA PUNKTOVA ZA NAJAM BICIKLA

MINIMALNO 3 PUNKTA ZA NAJAM NA PODRUČJU JEZGRE DO 2020.

EFRR 2014. – 2018. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.2.5. IZGRADNJA URBANOG ESKALATORA

IZGRAĐEN URBANI ESKALATOR EFRR 2014.-2020. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 7 – INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.3. POBOLJŠANJE SUSTAVA PROMETA U MIROVANJU

4.3.1. RAZVOJ SUSTAVA UPRAVALJANJA PROMETA U MIROVANJU - UVOĐENJE BESPLATNOG I OSIGURANOG PARKINGA U PRED SEZONI I POST SEZONI ZA STANOVNIKE POVIJESNE JEZGRE

BESPLATNI PARKING UVEDEN DO 2020.

EFRR 2014. – 2020. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.3.2. RAZVOJ SUSTAVA REZERVACIJE PARKINGA ZA STANOVNIKE JEZGRE

SUSTAV REZERVACIJA OPERATIVAN DO 2018.

EFRR 2014. – 2018. SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 2 - INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.

78

4.3.3. IZGRADNJA PODZEMNE GARAŽE NA POLJANI

IZGRAĐENA PODZEMNA GARAŽA GRAD ŠIBENIK 2014.-2017. SR, EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.3.4. OMOGUĆAVANJE SINERGIJE SA DRUGIM POLITIKAMA REVITALIZACIJE JEZGRE – REVITALIACIJA RADA I STANOVANJA

EFRR 2014. – 2020.

4.3.5. IZRADA PLANA ODRŽIVE MOBILNOSTI

PLAN IZRAĐEN I U PROVEDBI EFRR 2014. – 2016. EFRR OP –TEMATSKI CILJ 7 - INVESTICIJSKI PRIORITET 7.3.

4.4. PROMOVIRANJE ODRŽIVIH OBLIKA MOBILNOSTI

4.4.1. IZDAVANJE PUBLIKACIJA O PJEŠAČKIM I BICIKLISTIČKIM RUTAMA I ZONAMA U GRADU (POSTOJEĆA BICIKLISTIČKA KARTA ŠIBENIKA I OKOLICE)

PUBLIKACIJA IZDANA JEDNOM GODIŠNJE U PREDSEZONI S AŽURIRANIM INFORMACIJAMA

EFRR 2014. – 2018. SR, EFRR OP- TEMATSKI CILJ 2 - INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.

4.4.2. ORGANIZACIJA DOGAĐAJA S FOKUSOM NA PROMOCIJU SPORTSKO-FIZIČKIH AKTIVNOSTI STANOVNIKA

DOGAĐAJI ORGANIZIRANI DVA PUTA GODIŠNJE

ESF 2014. – 2018. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

79

4.4.3. OSNIVANJE INTERNET STRANICE S DETALJNIM PLANOM I PREGLEDOM CJELOKUPNOG SUSTAVA PROMETA NA PODRUČJU (AUTOBUSNOG I BRODSKOG PROMETA KAO I KARTAMA BICIKLISTIČKIH I PJEŠAČKIH RUTA)

INTERNET STRANICA POKRENUTA DO 2016.

EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 23 - INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.4

4.5. PRAĆENJE I VREDNOVANJE POBOLJŠANJA PROMETNOG SUSTAVA U SKLOPU ZAŠTITE OKOLIŠA

4.5.1. ISTRAŽIVANJE O SMANJENJU ŠTETNIH EMISIJA PLINOVA NA PO-DRUČJU GRADA

GODIŠNJE ISTRAŽIVANJE S POČETKOM 2016.

EFRR, OBZOR 2020 2014. – 2016. EFRR OP– TEMATSKI CILJ 15, INVESTICIJSKI PRIORITET 1.26.

4.5.2. PREZENTACIJA REZULTATA (POKAZATELJA) SMANJENJA ŠTETNE EMISIJE UZROKOVANE SMANJENIM KORIŠTENJEM AUTOMOBILA

GODIŠNJA PUBLIKACIJA S REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA

EFRR, OBZOR 2020 2014. – 2018. EFRR OP- TEMATSKI CILJ 2 - INVESTICIJSKI PRIORITET 2.2.

80

OPĆI CILJ 5. UPRAVLJANJE, ZAŠTITA I PREDSTAVLJANJE POVIJESNE JEZGRE

SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOSTI INDIKATORI IZVORI FINANCIRANJA PERIOD PROVEDBEUSKLAĐENOST SA STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA

5.1. UPRAVLJANJE JEZGROM KROZ RAZVOJ INSTITUCIJA I PLANSKE DOKUMETACIJE

5.1.1. IZRADA I PROVOĐENJE URBANOG RAZVOJNOG PLANA

URBANI RAZVOJNI PLAN SEE 2014. N/P

5.1.2. USPOSTAVA URBANOG CENTRA U SVRHU SURADNJE JAVNOG, PRIVATNOG, I NEVLADINOG SEKTORA, TE DIREKTNO UKLJUČENJE GRAĐANA U DONOŠENJE RELEVANTNIH ODLUKA ZA VRIJEME UPRAVLJANJA JEZGROM

URBANI CENTAR SEE 2014. N/P

5.1.3. PREDSTAVLJANJE STRUKTURE, AKTIVNOSTI I GLAVNIH AKTERA URP-A I UC-A SVIM DIONICIMA NA LOKALNOJ I NACIONALNOJ RAZINI

KONFERENCIJA OTVARANJA UC-A

WEB STRANICA UC-A SA SVIM RELEVANTIM INFORMACIJAMA I MATERIJALIMA

SEE 2014. – 2015. N/P

81

5.2. RAZVOJ UPRAVLJANJA JEZGROM KROZ NACIONALNI I MEĐUNARODNI BENCHMARKING

5.2.1. POTICANJE ISTAŽIVANJA I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ I PRIMJENU ZNANJA U UPRAVLJANJU POVIJESNOM JEZGROM

BROJ ISTRAŽIVANJA, ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA

EFRR, OBZOR 2020 2014. – 2016. EFRR – TEMATSKI CILJ 11, INVESTICIJSKI PRIORITET 1.2.2;

ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8

5.3. OSIGURAVANJE ODRŽIVOG I PRIKLADNOG KORIŠTENJA OBJEKATA UNUTAR POVIJESNE JEZGRE

5.3.1. IDENTIFICIRANJE NEISKORIŠTENIH OBJEKATA U SVRHU PRENAMJENE I REVITALIZACIJE

BROJ PRENAMIJENJENIH I REVITALIZIRANIH OBJEKATA

EFRR, KULTURNA BAŠTINA – PRIPREMA DOKUMENTACIJE I PLANOVA UPRAVLJANJA S

POPRATNOM DOKUMENTACIJA

2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3., 6.5.,

STRATEGIJA BAŠTINE VRH, 2011.–2015. – STRATEŠKI CILJ 23

5.3.2. RAZVOJ I PROMOCIJA SMJERNICA KOJE RAZMATRAJU VAŽNOST I OSJETLJIVOST BAŠTINE U KORIŠTENJU OBJEKATA POVIJESNE JEZGRE

PUBLIKACIJA O ODRŽIVOM KORIŠTENJU OBJEKATA, PRESJEK AKTIVNOSTI I PRIMJERI

EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3., 6.5.

5.3.3. DETALJNA RAZRADA STANDARDA RADA U GRAĐEVINI, ARHITEKTURI, KONZERVACIJI I RESTAURACIJI PRILIKOM PRENAMJENE I ZAHVATA U OBNOVI OBJEKATA U POVIJESNOJ JEZGRI

PUBLIKACIJA EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3, 6.5

82

5.4. PRAĆENJE I VREDNOVANJE AKTIVNOSTI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

5.4.1. OSIGURANJE I PROVEDBA PROGRAMA REDOVITOG PREGLEDA I ODRŽAVANJA KULTURNIH DOBARA

IZDAVANJE REDOVITOG IZVJEŠĆA O STANJU KULTURNIH DOBARA

EFRR, KULTURNA BAŠTINA – PRIPREMA DOKUMENTACIJE I PLANOVA UPRAVLJANJA S

POPRATNOM DOKUMENTACIJA

2014. – 2016. EFRR TEMATSKI CILJ 6, INVESTICIJSKI PRIORITET 6.3, 6.5

5.5. ZAŠTITA OD PRIRODNIH RIZIKA

5.5.1. IDENTIFICIRANJE RIZIKA, MOGUĆIH UTJECAJA I MJERA ZA UBLAŽAVANJE I PRILAGODBU LOKACIJE TIM RIZICIMA

IZVJEŠTAJ/ISTRAŽIVANJE EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 54, INVESTICIJSKI PRIORITET 5.25

5.5.2. IZRADA I PROVEDBA STRATEGIJE ZAŠTITE OD RIZIKA

STRATEGIJA ZAŠTITE OD RIZIKA EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 5, INVESTICIJSKI PRIORITET 5.2

5.6. POVEĆANJE SVIJESTI O VRIJEDNOSTIMA POVIJESNE JEZGRE

5.6.1. UPOZNAVANJE STANOVNIKA GRADA, VLASNIKA NEKRETNINA, POSLOVNIH SUBJEKATA S PREDNOSTIMA I POGODNOSTIMA ŽIVOTA I RADA U LOKACIJI POSEBNE VRIJEDNOSTI POPUT POVIJESNE JEZGRE

BROJ INFORMATIVNIH SASTANAKA ESF 2014. – 2016. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

83

5.6.2. ORGANIZACIJA STRUČNIH SEMINARA I KONFERENCIJA NA TEMU VRIJEDNOSTI POVIJESNE JEZGRE U KONTEKSTU DANAŠNJIH TURISTIČKIH TRENDOVA

BROJ STRUČNIH SEMINARA I KONFERENCIJA

ESF 2014. – 2016. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

5.6.3. EDUKACIJA DJECE I MLADIH LJUDI NA LOKALNOJ RAZINI U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA KROZ ŠKOLSKE PROJEKTE

BROJ UČENIKA, BROJ PROJEKATA, BROJ PROGRAMA

ESF 2014. – 2016. ESF OP – TEMATSKI CILJ 9, INVESTICIJSKI PRIORITET 9.8.

5.7. UPOTREBA MODERNIH IT RJEŠENJA U SVRHU PREDSTAVLJANJA POVIJESNE JEZGRE

5.7.1. RAZVOJ INTERNET STRANICE I MOBLINE APLIKACIJE U SVRHU OLAKAŠANOG PRISTUPA INFORMACIJAMA, USLUGAMA I PROIZVODIMA NA PODRUČJU POVIJESNE JEZGRE

IZRADA I POKRETANJE MOBILNE APLIKACIJE

EFRR 2014. – 2016. EFRR OP – TEMATSKI CILJ 26 - INVESTICIJSKI PRIORITET 2.27.

84

Fusnote:

1 Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svakog oblika diskriminacije:

2 Pružanjem potpore fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi zapuštenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima

3 Poboljšanje institucijskog kapaciteta tijela javne vlasti i dionika te učinkovite javne uprave mjerama jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s primjenom EFRR-a i kao potpora mjerama u okviru ESF-a kako bi se ojačao institucijski kapacitet i učinkovitost javne uprave

4 Izgradnja kapaciteta za organizacije civilnog društva i drugih dionika koji isporučuju zapošljavanje, obrazovanje i socijalne politike i sektorske i teritorijalne paktove za mobilizaciju u svrhu reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj raziniCapacity building for civil society organisations and other stakeholders delivering employment, education and social policies and sectoral and territorial pacts to mo-bilise for reform at national, regional and local level

5 Poboljšanje institucijskog kapaciteta tijela javne vlasti i dionika te učinkovite javne uprave mjerama jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javnih uprava i službi povezanih s primjenom EFRR-a i kao potpora mjerama u okviru ESF-a kako bi se ojačao institucijski kapacitet i učinkovitost javne uprave.

6 Izgradnja kapaciteta za organizacije civilnog društva i drugih dionika koji isporučuju zapošljavanje, obrazovanje i socijalne politike i sektorske i teritorijalne paktove za mobilizaciju u svrhu reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj raziniCapacity building for civil society organisations and other stakeholders delivering employment, education and social policies and sectoral and territorial pacts to mo-bilise for reform at national, regional and local level

7 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija:

8 Promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom speci-jalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe;

9 Povećanje konkurentnosti MSP-ova:

10 Promicanjem poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubator

85

11 Podupiranjem kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te za sudjelovanje u inovacijskim procesima

12 Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa:

13 Očuvanjem, zaštitom, promicanjem i razvijanjem prirodne i kulturne baštine

14 Djelovanjem u svrhu poboljšanja urbane okoline, revitalizacije gradova, obnove i dekontaminacije postojećih kapaciteta (uključujući područja u konverziji), smanjenja onečišćenja zraka te promicanja mjera za smanjenje buke

15 Strateški cilj C3 – Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj te očuvanje i zaštita okoliša za podizanje kvalitete života Ovaj cilj će se provoditi na sljedeći način: (- investiranjem u osnovnu infrastrukturu, posebno uređaje za pročišćavanje otpadnih, voda kako se ne bi ugrožavalo čisto more, obala i izvori pitke vode koji su prepoznati, kao najznačajniji razvojni potencijali županije; moderniziranjem i izgradnjom dodatnih prostora za javnu infrastrukturu; ulaganjem u očuvanje okoliša i bioraznolikosti; razvojem sustava energetske efikasnosti)

16 Ulaganjem u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

17 Strategija grada Šibenika – Projekt br. 50 : «Grad Šibenik je kroz proračun 2011.godine osigurao 100.000,00 kn za uređenje fasada ustaroj gradskoj jezgri, 150.000,00 kn za održavanje katedrale te 120.000,00 kn za popločavanje ulice Don Krste Stošića. Navedeni projekt nalazi se ufazi izrade potrebne dokumentacije te bi nakon njene izrade trebali biti poznati cjelokupni troškovi realizacije ovog projekta.»

18 Promicanje održivog prometa i otklanjanje uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža:

19 Razvijanjem i unapređenjem prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, uključujući s niskom razinom buke, i s niskim emisijama plinova, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti

20 Povećanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihove uporabe i kvalitete:

21 Razvijanjem proizvoda i usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija, internetske trgovine i povećane potražnje za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama

22 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija:

23 Promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom speci-jalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe

86

24 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

25 Promicanjem poslovnog ulaganja u istraživanja i inovacije, razvijanjem poveznica i sinergija između poduzeća, centara za istraživanja i razvoj te sektora visokog obrazovanja, osobito promicanjem ulaganja u razvoj proizvoda i usluga, prijenosa tehnologije, društvene inovacije, ekološke inovacije, aplikacija javne službe, poticanja potražnje, umrežavanja, klastera i otvorenih inovacija mudrom speci-jalizacijom, te podupiranjem tehnološkog i primijenjenog istraživanja, probnih linija, radnji za rano odobravanje proizvoda, naprednih mogućnosti proizvodnje i prvih serija, osobito u glavnim tehnologijama koje pružaju mogućnosti te širenja tehnologija u opće svrhe;

26 Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine.

27 Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njime

28 Promicanjem ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, osiguravanjem spremnosti na katastrofe i razvijanjem sustava za upravljanje katastrofama

29 Povećanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihove uporabe i kvalitete:

30 Razvijanjem proizvoda i usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija, internetske trgovine i povećane potražnje za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

87

PRILOG 1 - IZVORI FINACIRANJAESI Fondovi

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (EFRR)

Kratki opis: EFFR je jedan od strukturnih fondova. U Financijskoj perspektivi 2007. - 2013. uspostavljen je Ure-dbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te sman-jivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj je ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA. Proračun:Za razdoblje od 2007. do 2013. godine iznosi 201 milijardu eura. U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde eura. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2013. godine dodijeljeno ukupno 228,4 milijuna eura kroz Operativne programe Promet i Regionalna konkurentnost.Korisnici:Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito mala poduzeća), nevladine or-ganizacije, volonterske organizacije. Strane tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim op-erativnim programom mogu se također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave. Aktivnosti:• Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća • Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i konunikacijskih tehnologija (ICT) • Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu • Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te ino-vacija• Tehnička pomoć

EUROPSKI SOCIJANI FOND (ESF)

Kratki opis:Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Jedna od važnih mjera je financiranje jačanja administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezapo-slenosti. Strategija i proračun ESF-a dogovaraju se i o njoj donose odluku države članice EU, Europski parlament i Komisija. Na toj osnovi planiraju se sedmogodišnji operativni programi koje donose države članice s Komisijom. Operativni programi zatim implementiraju razne organizacije javnog i privatnog sektora. Proračun:U razdoblju od 2007. do 2013. godine, zemljama članicama Europske unije je na raspolaganju oko 75 milijardi eura iz ovog fonda, odnosno gotovo 10 milijardi eura godišnje. Financijska sredstva ESF-a dolaze iz proračuna Europske unije i dopunjavaju se nacionalnim doprinosima. Udio ESF-a u uku-pnom proračunu EU-a iznosi više od 10%. Hrvatskoj je iz OP Razvoj ljudskih potencijala za 2013. godinu namijenjeno 60 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda. Predviđena sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili 206,4 milijuna eura godišnje, što je čak 25% od ukupno raspoloživih sredstava za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala, na koje Hrvatska kao punopravna članica ima pravo. Korisnici:Financijska sredstva iz ESF-a dostupna su putem država članica i regija, stoga program ne financira projekte izravno iz Bruxellesa. Program se provodi kroz pojedine projekte koji se odvijaju pod vod-stvom različitih organizacija-sudionika, kao što su javne uprave, poduzeća, nevladine organizacije i socijalni partneri aktivni na području zapošljavanja i socijalne uključenosti. Zainteresirane organizacije mogu se obratiti upravi ESF-a u vlastitom gradu ili regiji. Zahtjev za financiranje mogu podnijeti i drugi oblici organizacija iz javnog i privatnog sektora kao što su lokalne i regionalne vlasti, obrazovne in-stitucije, nevladine institucije, sindikati, radnička vijeća, predstavnici industrije i profesionalne udruge pojedinih poduzeća. Aktivnosti:• Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage • Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje • Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva • Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave

88

KOHEZIJSKI FOND (KF)

Kratki opis:Riječ je o financijskom mehanizmu uspostavljenom 1993. godine za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u Europskoj uniji na području prometa i zaštite okoliša. U financijskoj perspektivi 2007. – 2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura, dok u razdoblju od 2014. do 2020. godine raspolaže sa 74,93 milijarde eura. Uspostavljen je uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1084/2006. Fond uz Europski regionalni razvojni fond financira višegodišnje investicijske programe a Hrvatskoj je postao dostupan ove godine, odnosno nakon što je pristupila Europskoj uniji. Proračun:Do kraja 2013. godine, ukupna sredstva koja su namijenjena Hrvatskoj za financiranje projekata iz ovog područja iznose 655 milijuna eura. Hrvatskoj je iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program Okoliš do kraja 2013. godine namijenjeno 149,8 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatskoj će na raspolaganju biti oko 8 milijardi eura iz ovog fonda. Korisnici:Iako je u Kohezijskom fondu uglavnom riječ o financiranju velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, te obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično. Aktivnosti:• Potpore prema ekonomiji s niskom razinom ugljičnog dioksida • Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika • Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa • Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u ključnim infrastrukturnim mrežamaEuropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Kratki opis:Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se financira sredstvima Zajeničke poljkoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teri-torijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.

Proračun:Za razdoblje od 2007. do 2013. godine, programu je na namijenjeno 96,4 milijarde eura. U novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura. Korisnici:Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizaci-je, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.Aktivnosti:• Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima • Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva • Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi • Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu • Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu • Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja

89

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO (EFPR)

Kratki opis:Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promjenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti.Proračun:U razdoblju od 2007. do 2103. godine, proračun programa (Europski fond za ribarstvo) bio je 4,3 milijarde eura, a u novom progračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, za program je predviđen proračun od 6,57 milijardi eura.Korisnici:Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama mogu se prijaviti za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo prema načelu sufinanciranja omjer kojeg ovisi od same vrste projekta.Aktivnosti:Unutar zajedničkog upravljanja:1. Održivi razvoj ribarstva2. Održivi razvoj akvakulture3. Održivi razvoj ribolovnih područja4. Naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode i akvakulturu5. Popratne mjere Unutar izravnog upravljanja:1. Integrirana pomorska politika

Financijski instrumenti u financijskoj perspektivi 2014. -2020Za razdoblje 2014.-2020. predviđen je nov konsolidirani pristup koji će zamijeniti inicijative JESSICA, JEREMIE i JASMINE. Tehnička savjetodavnička platforma za financijske instrumente će pružiti sveobuh-vatne usluge savjetovanja za financijske instrumente koje se primjenjuje preko bilo kojih Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ta platforma će se sastojati od dva dijela:

1. Horizontalni dio će primjenjivati EIB s naglaskom na savjetodajne usluge i smjernice za sve države članice i vrste financijskih instrumenata kako bi se osigurali visoki standardi i doslijednost (npr. Razmjena najboljih praksi, umrežavanje, obuke, metodološke smjernice o zajedničkim temama, kao što su javna nabava, državna potpora, itd.).

2. Multi-regionalni dio će služiti upravljačkim tijelima u minimalnom broju država članica. Takve aktivnosti će biti podrška za razvoj financijskih instrumenata za razvoj ili tržni neuspjeh (npr. Financiranje ener-getske učinkovitosti u velikih stambenih nekretninama u srednjoj i istočnoj Europi, ili potpora za prekogranične iniciative usmjerene na dostizanje ekonomije razmjera i integracije).

Osim toga će zemlje članice biti u mogućnosti koristiti proračun za tehničku pomoć predviđen u njihovim operativnim programima, npr. za procjenu ex-ante, koja će biti obavezna za uspostavu i provedbu ESI fondova.

90