-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
5 13:34 22/02/2016
Matematikom i računalima doumjetničkih djelaINTERVJU,
ZNANOST
Botanički vrtdobivaatraktivan 300-metarski cvjetnihodnik
Petra Deša,svjetskaprvakinja ukuglanju zaslijepe: “Čestitanam se
već i najednostavnimstvarima, a mi
TEME
25/02/2016 0
INTERVJU
http://zg-magazin.com.hr/category/teme/intervju/http://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/#respondhttp://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/http://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/znanost/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/intervju/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Prof. emer. Vlatko Čerić: Većina »k lasičnih« umjetnika danas na
jedan ili drugi način koristiračunalnu tehnologiju, npr.
skeniranje, obradu slika, stvaranje animacija pomoću
različitihsoftvera i slično. No kod nas su rijetk i umjetnici, a u
nekoj mjeri i dizajneri, koji su otišli daljeod toga i počeli
koristiti programiranje. Stoga je to područje za većinu njih
priličnonerazumljivo i teško im je prihvatiti da se programiranjem
može stvoriti umjetničko djelo
Razgovarao: Boris Jagačić
Prof. dr. sc. Vlatko Čerić je professor emeritus Sveučilišta u
Zagrebu koji se bavi jednimneuobičajenim područjem – izradom
apstraktnih računalnih slika pomoću matematičkihalgoritama. Završio
je studij fizike, magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu uZagrebu te doktorirao organizacijske znanosti na
Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu.Više od 20 godina radio
je kao profesor i znanstvenik na Katerdri za informatiku
priEkonomskom fakultetu u Zagrebu, a osnovno mu je područje rada
bilo računalno modeliranje isimulacija kompleksnih poslovnih i
prometnih sustava. Izradom vizualnih strukturaprogramiranjem na
računalu počeo se baviti čim su se kod nas pojavila prva računala i
natome je s manjim ili većim intenzitetom i dalje radio. Prvu
samostalnu izložbu imao je 2005.godine u Zagrebu, a nakon toga je
izlagao na brojnim izložbama kod nas i u inozemstvu.Povod za naš
razgovor s profesorom Čerićem bila je njegova nedavna izložba
Algoritamsk isusret, održana na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje.
Na izložbi Algoritamski susret predstavljeno je 12 vrlo
interesantnih grafika. Izložbase, na neki način, mogla doživjeti i
kao divljenje matematici, no namadruštvenjacima ponekad je malo
teže objasniti kako se uopće može »voljeti«matematika, a da ne
govorimo o »čistoj matematici« u umjetnosti…
Prije svega se zahvaljujem na pozivu za intervju za ZG-magazin.
Što se ove izložbe tiče nemože se baš reći da ona predstavlja
divljenje matematici, ali je nastajanje prikazanih radovasvakako
povezano s matematikom. Pritom smatram potrebnim reći i to da je
matematikaizuzetno zanimljiva disciplina koja razvija maštu i
trenira jasno i logičko razmišljanje. Uz toona daje ključne
doprinose našem razumijevanju svijeta, ali i rješavanju značajnih
problema s
stvarima, a mito ne volimo”
Električniautomobili nisu“zeleni” kolikosmo mislili
Fordov Fusionima ovjes koji“lebdi” prekorupa
26/02/2016 3
AUTOMOBILI
26/02/2016 4
AUTOMOBILI
24/02/2016 0
http://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/#respondhttp://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/http://zg-magazin.com.hr/category/novosti/automobili/http://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/#commentshttp://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/http://zg-magazin.com.hr/category/novosti/automobili/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/#commentshttp://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/http://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/http://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/http://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
kojima se čovječanstvo susreće.
Što se zapravo krije iza pojma »algoritamska umjetnost«? Može li
je se opisati kaovizualizaciju ili – da se matematički izrazim –
»reducirati« na (doduše umjetničku)reprodukciju geometrijskih
oblika?
Algoritamska umjetnost je umjetnost koja koristi algoritme, tj.
postupke za rješavanjeproblema u koracima, koji se nekoliko
posljednjih decenija gotovo bez izuzetka opisujuračunalnim
programima. Ova se vrsta umjetnosti ni u kojem slučaju ne može
svesti nareprodukciju geometrijskih oblika, već predstavlja razvoj
algoritama kojima se izražavaju idejeumjetnika. Izvođenje
algoritama dovodi do stvaranja različitih vizualnih struktura na
ekranuračunala, na štampaču, 3D pisaču i slično.
S računalnom grafikom počeli ste se baviti još sredinom 1970-ih.
Kako je to izgledalou to doba s obzirom da računala nisu bila ni
približno napredna kao danas?
Računala tada naravno nisu bila toliko napredna kao danas, ali
su ipak omogućavala prikazvizualnih oblika. Prije svega, bila su
neusporedivo sporija, a ekrani i štampači na kojima su segenerirane
slike prikazivale bili su znatno grublji, tj. nisu mogli prikazati
odnosno otisnuti slikefine strukture. Ekrani su bili male
preciznosti i većinom jednobojni, a štampači su moglištampati samo
slova, brojke i posebne simbole. Pored toga, programski jezici tog
doba nisuimali takve mogućnosti prikaza algoritama kakve imaju
današnji programi koji se u tu svrhukoriste. Sve to međutim nije
sprečavalo ljude da stvaraju zanimljiva djela.
Jedan moj prijatelj iz umjetničke sfere mi je jednom rekao da je
meni lako jer ja samostisnem »Enter« i pojavi se slika. Rekao sam
mu da je posve u pravu, ali da jeprevidio da se prije toga nekada i
mjesecima razvija ideja i eksperimetira s njomekako bi se dobio
željeni rezultat
ZNANOST & MI
Matematikom iračunalima do umjetničkihdjela
Sustav “Servus” uklanjaprepreke za osobe sinvaliditetom
Plastični pločnici kojičuvaju stabla
ZANIMLJIVOSTI
Bespilotne letjelice uzelemaha u SAD-u i postajuopasnost za
zrakoplove
http://zg-magazin.com.hr/bespilotne-letjelice-uzele-maha-u-sad-u-i-postaju-opasnost-za-zrakoplove/http://zg-magazin.com.hr/category/novosti/zanimljivosti/http://zg-magazin.com.hr/plasticni-plocnici-koji-cuvaju-stabla/http://zg-magazin.com.hr/sustav-servus-uklanja-prepreke-za-osobe-s-invaliditetom/http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/znanost/http://zg-magazin.com.hr/bespilotne-letjelice-uzele-maha-u-sad-u-i-postaju-opasnost-za-zrakoplove/http://zg-magazin.com.hr/plasticni-plocnici-koji-cuvaju-stabla/http://zg-magazin.com.hr/sustav-servus-uklanja-prepreke-za-osobe-s-invaliditetom/http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Koliko je to zahtijevalo informatičkog znanja?
Eliminiraju bol usledčukljeva
Valgus čarape - lako i trajnorješenje Promocija! 50%snižena
cijenawww.leadbit.biz
“Labyrinth 7”
Bandić dočekaotehmaratonca Đuku Pelclanakon 550
prijeđenihkilometara
http://zg-magazin.com.hr/bandic-docekao-tehmaratonca-duku-pelcla-nakon-550-prijedenih-kilometara/http://zg-magazin.com.hr/bandic-docekao-tehmaratonca-duku-pelcla-nakon-550-prijedenih-kilometara/http://zg-magazin.com.hr/bespilotne-letjelice-uzele-maha-u-sad-u-i-postaju-opasnost-za-zrakoplove/http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
To je zahtijevalo dosta informatičkog znanja pa su autori često
bili inženjeri, budući da je tadamalo ljudi znalo programirati.
Na kojim ste sve računalima radili i koje ste programske jezike
koristili?
Radio sam na različitim računalima do kojih je bilo moguće doći
kod nas. Na početku najvišena popularnom IBM 1130 računalu, zatim
na IBM 360 i 370 računalima te na UNIVAC 1100računalu (u SRCu).
Kada su se pojavila mini računala tada sam si kupio Commodore
64računalo uz kojeg sam programirajući algoritme za generiranje
slika znao provesti dobar dionoći (budući sam tokom dana radio).
Dolaskom IBM PC računala ona su postala moj glavnialat.
No tu treba svakako uz računala dodati i programske jezike bez
kojih kvalitetan rad naalgoritamskim grafikama ne bi bio moguć.
Koristio sam različite programske jezike, od raznihoblika Basic-a
do softvera Mathematica te open source jezika Processing.
Mathematica jegolemi, vrlo kompleksan softver izvanredno velikih
mogućnosti koje najviše koriste inženjeri imatematičari ali u nekoj
mjeri i vizualni umjetnici, dok je Processing jezik koji ne
zahtijeva niizdaleka tako velike računarske resurse kao Mathematica
te je i izvođenje programa znatnobrže.
Kako je tekao proces izrade grafike?
Proces rada na algoritamski generiranim slikama je otprilike
ovakav. Sve počinje s nekomidejom, baš kao i kod klasičnog
slikarstva, samo se ona izražava na drugačiji način. Tada
sepostepeno razvija algoritam koji bi tu ideju trebao realizirati,
odnosno program koji sadrži tajalgoritam. Program se testira
(najčešće korištenjem izlaza na ekranu računala) kako bi sevidjelo
da li uopće radi, a onda i realizira li ideju koju smo zamislili.
Ja zatim punoeksperimentiram da vidim unapređuje li promjena nekih
parametara programa ili nekihnjegovih dijelova sliku ili animaciju
koju razvijam, i to traje dok nisam zadovoljan dobivenimrezultatom,
odnosno rezultatima. Baš kao i kod klasičnog slikarstva…
Taj se proces, dakle, može karakterizirati kombinacijom
racionalnog – pri tome mislim na
http://www.etarget.hr/?ref=75237&from=http%3A%2F%2Fzg-magazin.com.hr%2Fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2F&en=45r2_0-1_1-91_x2-91_x3-91_4-100__39http://www.srce.unizg.hr/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
razvoj programa te intuitivnog pristupa, odnosno procjene
estetske kvalitete generirane slike,pa su to ujedno i dvije
neophodno potrebne osobine ljudi koji se žele baviti
algoritamskomumjetnošću.
Radili ste i na popularnom Commodoreu 64 što vas svrstava u
veliku manjinu koja jetaj popularni model kućnog računala koristila
za ozbiljniju namjenu…
Da, bilo je to krasno razdoblje, a jedna od velikih prednosti
tog malog programabilnogračunala je uz jednostavno programiranje
bila i to da nije imalo svojeg ekrana već je izlaz išaona
televizor, a to je u to vrijeme bila i praktično jedina mogućnost
da stvarate i vidite slike uboji!
Nedugo nakon Commodorea u bivšoj se državi pojavio i domaći
proizvod, kućnoračunalo Orao. Jeste li imali kakvih iskustva s tim
»strojem« i kako uopće gledate natu informatičku eru? Naime, tvorac
Orla, Miroslav Kocijan ustvrdio je kako su se u tovrijeme računala
gradila s entuzijazmom jer se vjerovalo da ona donose
stanovituneovisnost i slobodu, dok se danas dogodilo upravo
suprotno – ispada kako nasračunala na neki način –
»porobljavaju«…
Imao sam razmjerno kratko iskustvo s Orlom jer je Narodna
tehnika u našoj blizini imalanekoliko Orlova, a moj je sin rado
boravio i radio u toj krasnoj instituciji (ne mogu prežaliti daje
ona ukinuta jer je pružala velike mogućnosti za razvoj tehničkih
vještina djece i nije bilaprofitna institucija) pa su me zamolili
da to računalo pogledam i dam im savjete za rad s njim.Koliko se
sjećam, to je bilo dosta dobro računalo, a izgrađeno je bilo u
tadašnoj državi,Jugoslaviji. Teško mi je reći da li su stvari tako
jednostavne, tj. je li se na početku radilo oneovisnosti i slobodi
ili je to vrijedilo samo za jako mali broj ljudi. No činjenica je
da su lakoćakorištenja mobitela, tableta i sl. te njihove
multimedijske i komunikacijske mogućnosti teprivlačnost tzv.
društvenih mreža takve da danas velika većina djece i mladih ljudi
(bar ugradskim sredinama) samo pasivno koristi te uređaje i
servise.
Ovdje bih želio istaknuti da je upravo programiranje područje
koje omogućuje kreatvno
http://zg-magazin.com.hr/miroslav-kocijan-pionir-hrvatskoga-racunarstva/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
korištenje računala i da naša zemlja nažalost nije prihvatila
izazov naprednih zemalja Europeda se programiranje uvede od prvog
razred osnovne škole i tako omogući djeci da nauče tuvještinu koja
im omogućuje daleko veće mogućnosti i zadovoljstvo nego samo
pasivnokorištenje računala.
Čini se da smo podbacili i u osnovnom informatičkom
opismenjivanju, dok jeprogramiranje već vrlo zahtjevna razina koja
vjerojatno nije primjerena svakome nitije svima potrebna…
Što se tiče razloga za uvođenje programiranja već na početku
školovanja osnovno je to što jeprogramiranje izuzetno korisno za
razvoj djeteta jer se pokazalo da ono podstiče kreativnost,logičko
razmišljanje, preciznost i sposobnost rješavanja problema. Rad s
djecom je ujednopokazao da programiranje nije pretjerano zahtjevno
jer ga već djeca predškolske dobi mogusavladati i služiti se njime.
Što se tiče pitanja potrebe za znanjem programiranja, jasno je
dapoznavanje programiranja povećava vjerojatnost zapošljavanja
budući da danas velik brojposlova zahtijeva vještinu programiranja.
Zbog svih tih razloga je npr. Velika Britanija uvelaprogramiranje
kao obavezan predmet od 5 do 16 godine života.
Ostavimo to ipak sada po strani. Vi i danas koristite računalo u
jednom»slobodarskom«, umjetničkom smislu. Kako na vaše radove
gledaju klasičniumjetnici? Prihvaćaju li vaše radove kao
ravnopravnima?
Većina »klasičnih« umjetnika danas na jedan ili drugi način
koristi računalnu tehnologiju, npr.skeniranje vizualnih materijala,
obradu slika pomoću alata kao što je Photoshop, stvaranjeanimacija
pomoću različitih softvera i slično. No s druge strane kod nas su
rijetki umjetnici, au nekoj mjeri i dizajneri, koji su otišli dalje
od toga i počeli koristiti programiranje. Stoga je topodručje za
većinu njih prilično nerazumljivo, a i teško im je prihvatiti da se
programiranjem naračunalu može stvoriti umjetničko djelo. Obzirom
na ono što sam rekao mogu ih i razumjeti,ali žalim što i se na
našim umjetničkim akademijama programiranje ne koristi kao jedan
diospektra suvremenih izražajnih sredstava. Mogu ipak s velikim
zadovoljstvom reći da uKabinetu grafike HAZU podržavaju moj rad u
algoritamskoj grafici i zainteresirani su za njega,
http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
a to u velikoj mjeri mogu zahvaliti i upraviteljici Kabineta
mr.sc. Slavici Marković.
“Birth 1”
http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Kad smo već u računarstvu i matematici možete li nam reći
nekakav omjer – kolikoste za pojedini rad zaslužni vi, a koliko
računalo?
Pa evo, jedan moj prijatelj iz umjetničke sfere mi je jednom
rekao da je meni lako jer ja samostisnem »Enter« i pojavi se slika.
Rekao sam mu da je posve u pravu, ali da je previdio da seprije
toga nekada i mjesecima razvija ideja i eksperimetira s njome kako
bi se dobio željenirezultat. To me podsjetilo na anegdotu o slavnom
japanskom slikaru Hokusaiju kojem je nekibogataš skupo platio da mu
naslika pijetla, ali umjetnik nikako da mu donese sliku. Konačnoje
on otišao do Hokusaija i požalio se na to kako dugo čeka na tog
pijetla. Hokusai je na touzeo papir i pero i u jednom potezu
naslikao pijetla. Bogataš se pobunio jer je sliku skupoplatio, a
naslikana je ovako brzo. Na to ga je Hokusai odveo do prostorije
koja je od poda dostropa bila popunjena njegovim skicama pijetla.
Eto, nije sve onako kako izgleda …
No da vam pokušam odgovoriti na pitanje. Umjetnik koristi alate
koje ima na raspolaganju, bilito kist ili tiskarski stroj ili
računalo i pravo pitanje nije koliko je zaslužan on, a koliko alat
kojikoristi već koliko je on sposoban da iskoristi alate koje ima
na raspolaganju.
Izlagali ste u SAD-u, Australiji i Europi… Na kakav su odjek
naišli vaši radovi i kolikoste grafika izradili do današnjih
dana?
Izlagao sam u mnogim zemljama svijeta, a moji radovi se nalaze u
različitim javnim zbirkamapo svijetu što govori nešto o njihovom
odjeku. U zadnjih desetak godina od kada sam mogaoviše vremena
posvećivati radu na algoritamskim grafikama napravio sam preko
dvadesetgrafičkih ciklusa sa ukupno negdje preko tri stotina
grafika.
Gdje se danas mogu vidjeti vaši radovi?
Osim na izložbama na kojim sudjelujem ili na mojim samostalnim
izložbama moji se radovimogu vidjeti u različitim javnim
institucijama kao što su to SRCe, Ekonomski fakultet uZagrebu,
Institut za fiziku u Zagrebu, bolnica Magdalena za kardiovaskularne
bolesti –jedinica u Zagrebu, prostorijama informatičke grupe IN2,
Cisco Systems Croatia ili OTPbanke u Zagrebu, pa sve do npr. North
Carolina State University – Computer Science
http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Department u Raleighu, SAD ili zgradi UN-a (u Economic and
Social Commission for Asiaand the Pacific) u Bangkoku, u Tajlandu,
koji ipak nisu tako blizu …
Imate li uzore u umjetnosti? Odakle crpite inspiraciju?
Moji uzori su Mondrian, Vasarely i Max Bill i njihova moderna
apstraktna i ponajvišegeometrijska umjetnost.
Koje vam je najdraže djelo i prodajete li svoje grafike?
Nije mi to lako reći jer je čovjeku obično najbliži rad na kojem
upravo radi ili je nedavno radio,tako da bih mogao reći da mi je
danas vjerojatno najdraži rad grafika Metamorphosis 6.Prodajem
svoje grafike, a one koji bi eventualno za njih bili zainteresirani
upućujem na svojeweb stranice www.vceric.net na kojima mogu naći i
moju email adresu za kontakt([email protected]).
mailto:([email protected]://www.vceric.net/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Najdraže geometrijsko tijelo vam je…?
“Metamorphosis 6”
http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
PODIJELI
ALGORITAMSKA UMJETNOST ALGORITAMSKI SUSRET COMMODORE 64
IBM 360 INFORMATIKA MATEMATIKA I UMJETNOST MIROSLAV KOCIJAN
ORAO RAČUNALO PROGRAMIRANJE RAČUNALNA GRAFIKA UNIVAC 1100
VLATKO ČERIĆ
Rekao bih da je to možda kružnica, odnosno kugla.
Zbog čega?
Ona privlače svojom »savršenošću« i »mekoćom«.
Jeli neka od vaših grafika bila nadahnuta Zagrebom, odnosno
nekim njegovimprepoznatljivim obilježjima?
Nije, budući da radim isključivo apstraktne slike …
——
*Objava intervjua je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje
pluralizma i raznovrsnostielek troničk ih medija
POVEZANI ČLANCI
http://zg-magazin.com.hr/tag/vlatko-ceric/http://zg-magazin.com.hr/tag/univac-1100/http://zg-magazin.com.hr/tag/racunalna-grafika/http://zg-magazin.com.hr/tag/programiranje/http://zg-magazin.com.hr/tag/orao-racunalo/http://zg-magazin.com.hr/tag/miroslav-kocijan/http://zg-magazin.com.hr/tag/matematika-i-umjetnost/http://zg-magazin.com.hr/tag/informatika/http://zg-magazin.com.hr/tag/ibm-360/http://zg-magazin.com.hr/tag/commodore-64/http://zg-magazin.com.hr/tag/algoritamski-susret/http://zg-magazin.com.hr/tag/algoritamska-umjetnost/http://zg-magazin.com.hr/kako-osloboditi-hrvatski-jezik/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Dani FSB-a
Kako “osloboditi” hrvatski jezik?
5 KOMENTARA
Vlatko ČerićObzirom na interes za temu uvođenja programiranja u
škole kratko ćukomentirati osnovne iznesene stavove iako, kao što
sam to g. Jagačiću
NOVIJE
ZA TRI MJESECA GOTOVA CESTA KOJAĆE POVEZATI STROJARSKU
SGOSPODARSKOM ZONOM USESVETSKOM KRALJEVCU
STARIJE
NIJE SVATKO S DOKTORATOMZNANSTVENIK
http://zg-magazin.com.hr/nije-svatko-s-doktoratom-znanstvenik/http://zg-magazin.com.hr/za-tri-mjeseca-gotova-cesta-koja-ce-povezati-strojarsku-s-gospodarskom-zonom-u-sesvetskom-kraljevcu/http://vceric.net/http://vceric.net/http://zg-magazin.com.hr/kako-osloboditi-hrvatski-jezik/http://zg-magazin.com.hr/kako-osloboditi-hrvatski-jezik/http://zg-magazin.com.hr/dani-fsb-a/http://zg-magazin.com.hr/dani-fsb-a/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
već bio i predložio, smatram da ova tema zapravo zaslužuje
posebantretman. Ne namjeravam se naravno obazirati na tvrdnje kao
što je onada fizičari i umjetnici žive izvan realnog svijeta ili da
profesori tvrde da jeinformatika sve što treba za život i slično.
Pri uvođenju programiranja uškole polazi se od toga da se
programiranje temelji na rješavanjuproblema i time potiče
kreativnost mladih ljudi i uči ih logičkom razmišljanjute
rješavanju problema na sustavan način, a rješavanje problema
ujednoiznimno motivira djecu (znatno više od memoriranja). To je
osnovni razlogzbog kojeg se preporuča da sva djeca uče
programiranje. Inače nijetočno da dijete od 5 godina ne može
naučiti programiranje jer su za djecute dobi razvijeni grafički
programski jezici poput Scratch.Jr u kojima djecaslažu program iz
grafičkih programskih blokova i s pomoću njih stvarajuvlastite igre
i sl. Za djecu od 8-16 godina razvijen je jezik Scratch koji
imaveće mogućnosti i koristi se za rješavanje problema u
različitimpodručjima. Naravno da uvođenje programiranja u škole
treba bitiusklađeno s opterećenjem djece, ali isključivo gledanje
na “domaćurealnost” moglo bi značiti to da našu djecu osuđujemo da
ostaju bezsuvremenih tehnoloških znanja i mogućnosti vezanih s
time, što bi senaravno reflektiralo i na tehnološko ekonomski
potencijal naše zemlje.Treba imati u vidu i to da programiranje
daje znatne mogućnosti zazapošljavanje i samozapošljavanje
stvaranjem vlastitih tvrtki koje ondadoprinose i tehnološkom
napretku zemlje te njenoj ekonomiji.
LIKE 24/02/2016, 15:35 ODGOVORI
šumiteljMišljenja sam da se daleko bolji način podučavanja
djece
.
http://Website(proizvoljno)http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/?replytocom=1411#respondhttp://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
temelji na sustavnosnoj teoriji gdje se barata s tri
osnovnapojma: informacija, energija i materija. Svojedobno je
šefkadrova BMW-a rekao da se informacije ne jede, ne može seu njih
odjenuti i da se pod njima ne spava. A i prijenosinformacija traži
energiju. Taj istaknuti kadrovik BMW-a jerekao da u cijeloj
kompaniji samo 5 % zaposlenih vidiautomobil kao cjelinu. Automobil
na cesti znači imati ceste,policiju, liječnike itd. Mislim da sam
na ovom portalu negdjepročitao da se sa sustavnosnom teorijom može
danas opisativiše od 250 inačica jednog postupka u preradi
materijalakojem je prirodni model reprodukcija čovjeka i viših
životinja.Zalaganje za programiranje je zalaganje za invalide koji
ništane znaju sami. Zato svaka čast prof. emer. V. Čeriću zanjegovo
vladanje fizikom koju je kasnije primijenio na potpunodrugom
području. I njegovu ljubav za umjetničko izražavanje.Iz tih godina
inače potječu i takve grafike jednog strojara,prof. N. Šermana i
danas vrlo poznatog prof. emeritusa V.Žiljaka. Obrazovanje mora
biti za sve a ne za invalidnu kastukompjutoraša. Pa ne će svi to
raditi a kreativnost se možepostići i bez učenja programiranja u
vrtiću. Ne vjerujem da biprof. emer. V. Čerić bio tako uspješan u
životu da su gajedino obrazovali u programiranju, već se za tu
kreativnostkoristilo i druge predmete.
4 LAJKOVA LIKE 24/02/2016, 20:47
šumitelj
.
http://Website(proizvoljno)http://Website(proizvoljno)http://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
Iz nekih razloga čitao sam ovaj tekst dva puta. Izgleda da je
naknadnoubačeno nešto zašto djeca moraju učiti programirati. Ima li
prof. emer. V.Čerić dokaze za to iz neovisnih izvora? Fizičari i
umjetnici si mogudopustiti da žive izvan realnog svijeta. Ali njih
je malo. Programirati u školitrebaju učiti zainteresirani. Isto kao
što uče glasovir. Indija je informatičkinajbolja populacija. Ali
raditi programe možda tamo zna nekoliko postopučanstva. Drugdje je
to kojih 1 do 2 %. Učimo radije djecu ručnimvještinama, tehnici
općenito gdje je informatika tek jedna od 6 osnovnihtehnika. Imam
iskustvo s pitanjem na koje ne zna odgovoriti gotovonijedna
studentica. Kako se prave čokoladne ili voće kuglice s orasima.
Amože se objasniti četiri važne tehnologije i jamstvo kvalitete. Ne
znamkuda vodi to guranje populacije u virtualnu stvarnost ili kako
bi neki neukiljubitelji hrvatskog jezika rekli u prividnost kao
suprotnost od stvarnosti.Taj stav je jedan od najvećih promašaja
kurikularne reforme. A pritomnam ogromna većina pa i sveučilišnih
nastavnika ne zna definirati triosnovna pojma: informacija,
energija i materija. Pa čak ni što znači tomaterijal. Neki
sveučilišni nastavnici javno tumače da se tvorevine, kakvuje
načinio FSB po digitalnom zapisu prof. emer. V.Čerića
prave“printanjem iz rezine” umjesto tiskaju od smole. Ima puno
pametnijihpredmeta za stvaranje kreativnih osobnosti, poput
likovnog odgoja icrtanja rukom itd. Prestanite terorizirati da ćemo
živjeti u prividnojrealnosti od informacija u kompjutoru. Živi se
od realnih tvorevina, nespava se pod informacija niti se od njih
deblja. Gospodo profesoridokažite da je informatika sve što čovjek
treba za život. Ili možda treba ineke vještine.
7 LAJKOVA LIKE 24/02/2016, 10:01 ODGOVORI.
http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/?replytocom=1409#respondhttp://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
BorisIstina, je. Dio o programiranju je naknadno ubačen
nainzistiranje sugovornika. Osobno i sam znam ponešto
oprogramiranju i ostajem pri tvrdnji da to nije svakomeprimjereno
niti potrebno. To je ista logika kao da netko moraznati
konstruirati automobil da bi ga znao voziti. Ili da svi mogui
trebaju znati sve. A vidimo kamo nas je to dovelo uHrvatskoj. To
koliko jedno dijete od 5 pa i nešto više godinamože naučiti o
programiranju čak nije ni vrijedno komentara.Predstavnici naše
akademske zajednice stalno vole navoditinekakve primjere iz
inozemstva, samo što je domaća hrvatskarealnost ponešto drukčija.
Djeca nam imaju problema selementarnim poznavanjem matematike i
pismenošću, imamotu prečih obrazovnih rupa koje treba zakrpati, pa
im taman joštreba programiranje! Iz finskog ministarstva
obrazovanja takoje najavljeno da zbog posljedica digitalne
revolucije od jeseni2016. godine u osnovnim školama diljem Finske
đaci nećeučiti pisati pisanim slovima, već samo tiskanim, a djecu
će sepoticati na korištenje tipkovnice umjesto olovke. Možda
bismotrebali preuzeti i to (vrlo »kreativno« rješenje), kojeg
ćedovesti do toga da će se čovjek bez elektroničkog
pomagala(pametnog telefona, tableta i sl.) morati osjećati
kaosvojevrsni invalid jer neće biti kadar napisati ni rečenicu
beztipkovnice? Ili napokon trebamo prilagoditi obrazovni
sustavstvarnim potrebama i mogućnostima našega društva? Noipak,
naglasak ovog razgovra je na vrlo interesantnim
http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com
-
pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try
out the HTML to PDF API
gafikama koje prof. Čerić radi, kao i metodama koje
pritomkoristi.
5 LAJKOVA LIKE 24/02/2016, 11:00
Ranko RabačevićIzvrstan razgovor. Prof. emer. Vlatko Čerić imao
je u okviru Dana FSB-aizvrsnu izložbu koju sam stjecajem okolnosti
razgledao. Čini mi se da jetamo bio jedan rad uvaženog profesora
izveden u 3D tisku. To su načinilidjelatnici FSB-a.
6 LAJKOVA LIKE 22/02/2016, 15:08 ODGOVORI
OSTAVI KOMENTARPoruka
Ime *
E-mail *
Web stranica
.
.
http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/?replytocom=1405#respondhttp://Website(proizvoljno)http://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com