-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
1
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio programa
ekonomskih reformi u Crnoj Gori
prof. dr Veselin Vukoti
1. Prethodna napomena
Proces privatizacije u Crnoj Gori otpoeo je Saveznim zakonom o
drutvenom kapitalu 1990. godine, da bi se nastavio Zakonom o
svojinskoj i upravljakoj transformaciji iz 1992. godine (koji je
mijenjan i dopunjavan 1994. i 1996. godine) i novim Zakonom o
privatizaciji iz februara 1999. godine. Proizilazi da je Crna Gora
imala tri razliita pristupa privatizacije:
a) 1990-1992. - insajderska privatizacija kroz radniko
akcionarstvo;
b) 1992-1999. - transformacija privrede preko (Fond za razvoj,
PIO i Zavod za zapoljavanje) i privatizacija malih preduzea kroz
aukciju i malih i srednjih preduzea kroz prodaju na odloeno
plaanje, tzv. prodaja kontrolnog paketa akcija;
c) Usvajanjem Zakona iz 1999. godine kada se prelazi na novi
koncept privatizacije: Masovna vauerska privatizacija i
privatizacija kroz prodaju stratekim partnerima (meunarodni tender
i aukcija).
Do sada su se transformisala skoro sva preduzea (u toku je
postupak transformacije kod preostala tri preduzea) ija je
vrijednost procijenjena na 5.018.577,54 DEM. U potpunosti ili preko
kontrolnog paketa (51%) privatizovano je 116 malih i srednjih
preduzea, odnosno oko 9% ukupnog kapitala. Privatizovano je i jedno
veliko preduzee, pivara "Trebjesa", Niki, kao i jedna treina
kapitala u Institutu "dr Simo Miloevi" u Igalu.
Obzirom na uoene nedostatke i nedovoljnu efikasnost modela,
poetkom 1999. usvojen je novi model privatizacije i nova
organizaciona struktura i upravljanje procesom privatizacije. Ovaj
rad se odnosi samo na prikaz novog modela i novog ustrojstva
privatizacije u Crnoj Gori.
Ekonomski fakultet, Podgorica; Institut za strateke studije i
prognoze (ISSP), Podgorica
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
2
2. Cilj rada
elim da itaocu rada pruim kljune informacije o modelu
privatizacije u Crnoj Gori, njenim pravnim, institucionalnim i
organizacionim osnovama. Uz to, cilj mi je da ukaem i na shvatanje
znaaja privatizacije u sklopu ukupnog programa ekonomskih reformi u
Crnoj Gori.
Prema tome, cilj ovog rada je prakseolokog karaktera, davanje
informacija koje bi njihovom korisniku omoguile bolje razumijevanje
procesa privatizacije u Crnoj Gori i koje bi mu mogle pomoi
prilikom donoenja neke sopstvene odluke da se u ovaj proces ukljui
(kao kupac, fiansijer, osniva nove institucije, konsultant, i sl.).
Teorijsku ravan privatizacije ne ukljuujem, mada e oni koji ovu
suptilnu problematiku razumiju i teorijski, lako prepoznati
teorijske osnove modela ("majstor lako prepoznaje majstora").1
3. Privatizacija kao dio ukupnog programa ekonomskih reformi u
Crnoj Gori
3.1. Koncepcijski okvir
Bez obzira na sve promjene izazvane velikom transformacijom
prelaza iz industrijskog u informatiko drutvo, svojina ostaje jedan
od fundamentalnih naina regulacije ekonomskog i drutvenog ivota
pojedinca. Odnosno, svojina ima snaan uticaj na ponaanje i
motivaciju pojedinca, nastanak i organizaciju institucija i
funkcionisanje ukupnog sistema. U okviru toga, privatna svojina,
iako je u dugoj ljudskoj istoriji dominirala samo u kratkom periodu
tri poslednja vijeka, pokazala je superiornost u ekonomskom,
politikom i uopte civilizacijskom smislu u odnosu na sve oblike
kolektivne svojine, ukljuujui dravnu i drutvenu svojinu.2
Iz ovoga proizilazi da se, isto teorijski, naputa neoklasino
shvatanje ekonomije, sa manje - vie jakim naglaskom na uticaju
drave i prihvataju osnovne ideje neoinstitucionalne ekonomije,
("Ekonomija svojinskih prava").3 Shodno tome, izgradnja
1 Moje teorijsko shvatanje vidi u knjizi: dr. Veselin Vukoti}:
"Privatizacija", IDN, Beograd, 1993.
2 Vidi: prof. Andrija G. Bams:"Svojina", Centar za filozofiju,
Beograd, 1987.
3 Vidi: Svetozar Pejovi}: "Economic Analysis of Institutions and
Systems", KAP, Boston/London, 1997.;
dr Veselin Vukoti}:"Ekonomija i haos", Zbornik radova SEJ,
1995.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
3
novog sistema u Crnoj Gori polazi od toga da institucije
opredjeljujue utiu na ponaanje uesnika u ekonomskom ivotu, ivotu
koji je dinamiki stohastian i uvijek se odvija uz odreeni rizik
(neizvjesnost). Zakoni se shvataju ne kao kontrola ekonomskog ivota
od strane centralnog organa (npr. Vlade) i stalno usmjeravanje
privrednih tokova, ve su zakoni skup pravila i principa igre kojih
se svi uesnici u igri moraju pridravati i potovati ih, uz pravo na
maksimalnu kreaciju unutar tih pravila. Rijeju, to je prilaz da se
zakon ne bazira na strahu drave da e je neko prevariti (pa se onda
reguliu svi detalji i spontanost ivota pokuava ugurati u eme koje
su nastale u glavi glavnog birokrate), ve na ekonomistikom prilazu
pravnoj regulaciji: to jednostavnije, to ekonominije uz pruanje
mogunosti da svaki uesnik u igri iskae svoju kreaciju.
U zakonu su vana pravila a ne primarno davanje konanog
reenja!
Kljune institucije koje utiu na ekonomsku efikasnost su po naem
miljenju:
a) Privatna svojina (jasno definisanje svojinskih prava); b)
Trite (sloboda ugovaranja i prenosivost svojinskih prava); c)
Vladavina prava (jednakost svih pred zakonom i povjerenje u
dravu).
Polazei od ovakvog prikaza i shvatanja ekonomije, Crna Gora
gradi i ekonomski sistem koji odgovara njenoj veliini, strukturi
resursa i geografskom poloaju, odnosno gradi institucije koje joj
omoguavaju razvoj trita i otvorenu privredu kao i ulaganje u sve
nivoe institucija (dravne, ekonomske, kulturne i sl.).
Crna Gora je mikro zajednica (nije ak ni mala zajednica). Mikro
zajednice ili drave imaju niz specifinosti, iz kojih se mogu izvui
dugorone koristi. Ono to je evidentno jeste da je trite unutar
mikro drave kao to je Crna Gora i suvie malo da bi se trebalo
voditi neka stroga makroekonomska politika, da bi Crna Gora imala
neku jaku dravu uopte, u ekonomiji posebno. Crna Gora treba takav
ekonomski sistem u kome trite i biznis dominiraju nad dravom i
politikom.
Privatizacija u Crnoj Gori je upravo usmjerena u tom pravcu: to
je vie mogue razvlastiti dravu i ojaati preduzea i korporacije, a
politiku uiniti zavisnom od ekonomije. Razumije se, to je proces
koji e trajati! Ali, i put oko svijeta poinje prvim korakom. Za nas
privatizacija je prvi korak na tom dugom i tekom putu.
Znai, privatizacija nije cilj! Ona je samo sredstvo da se
pokrene mentalna energija u svakom pojedincu, da pokrene promjenu
naina razmiljanja, da pokrene promjene ponaanja na radnom mjestu:
od menadera do manuelnog radnika. Nije cilj da se proda
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
4
preduzee da bi se od prihoda jaala drava i njen budet! Naprotiv!
Cilj je da se stvori novi ambijent, nova pravila, nova motivacija!
Odnosno, privatizacija je jedan od ugaonih kamena novog ekonomskog
sistema u Crnoj Gori!
U kontekstu ovakvog shvatanja privatizacije treba testirati i
predloene modele privatizacije na praktinom nivou.
3.2. Strateki ankeri privatizacije u Crnoj Gori
Iz koncepta ekonomskog sistema koji se gradi u Crnoj Gori,
proizilaze i strateki ankeri na kojima poiva model privatizacije u
Crnoj Gori.
Strateki ankeri su:
1. Preduzetnitvo, shvaeno kao jedna od ljudskih sloboda odnosno
kao ekonomska sloboda;
2. Finansijsko trite;
3. Dalje podsticanje ulaganja stranih partnera;
4. Svojinska demokratija;
5. Pravna sigurnost.
3.2.1. Zato preduzetniki pritup?
Preduzetnitvo je energija kreacije i razvoja. To je resurs
drutva i to veoma rijedak resurs. Preduzetnici shvaani u najirem
smislu i u svim oblastima (ne samo u proizvodnji, vei u kulturi,
umjetnosti, administraciji, obrazovanju, zdravstvu i sl.) su ljudi
koji vuku naprijed. Istinskih preduzetnika u jednom drutvu ima oko
5 %, i onih koji brzo reaguju na nove ideje (transferni
preduzetnici) oko 15 %. Kako te ljude pronai u Crnoj Gori i
ohrabriti ih da ispolje svoj preduzetniki nerv? U njima je naa
budunost!
Sadanji model polazi od toga da u ovoj fazi privatizacije u
Crnoj Gori preduzetnitvo vue privatizaciju, umjesto da
privatizacija gura preduzetnitvo. Dosadanji model je preferirao
postojee menaderske strukture tzv. inercione preduzetnike. U ovoj
fazi privatizacije treba forsirati istinske preduzetnike, nove
preduzetnike, nove ljude.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
5
Novi ljudi remete staru ravnoteu interesa. Preduzetnitvo je vid
ljudskih sloboda. Zato je vezano za porodicu. Orijentacija na
preduzetnitvo znai orijentaciju na porodicu. Zato forsirati
porodicu? Zato se spustiti na taj nivo? Zato se preskau velike
firme, savezi, udruenja, ministarstva? Zato se naputa regionalni i
granski pristup?
Na privredni sistem ulazi u zonu kolapsa. Odnosno, on se
raspada. Logika raspada se nastavlja i to preko raspada drave,
firmi, raznih institucija to ide do konstitutivne jedinice. Naa
ekonomija je pala na tu konstitutivnu jedinicu, na porodicu, na
pojedinca. Upravo u toj konstitutivnoj jedinici je energija budueg
razvoja! Nju treba aktivirati i usmjeravati! Zar ima oiglednijeg
dokaza od sive ekonomije? Ali ivot ne moe da stane! ivot uvijek
pobjeuje! Zato bi teite ekonomske politike, posebno politike
privatizacije trebalo biti na na porodici a kroz trine mehanizme
(ne zakon, uredbe i sl.) nai istinske preduzetnike. Anonimne
preduzetnike treba nai kroz nepristrasan mehanizam trite!
3.2.2. Finansijsko trite
Privatizacija treba da je u funkciji trita kapitala. Samo trite
kapitala obezbjeuje neophodne informacije investitorima gdje da
ulau svoj kapital. Ipak, najvanija funkcija trita kapitala jeste da
obezbijedi prenosivost svojinskih prava, odnosno trgovinu
svojinskim pravima. Ovo je vano iz razloga to se nedostaci primarne
raspodjele svojinskih prava (koja je izvrena netrino: zakon,
besplatna podjela) trinim mehanizmom koriguju i trite stvara
optimalnu strukturu svojinskih prava. Trite kapitala pojedincu
razvija osjeaj slobode: moe uvijek da proda svoju akciju, odnosno,
da za svoj novac kupi akciju bilo kojeg preduzea.
3.2.3. Strana ulaganja
Dalje podsticanje ulaganja stranih partnera je put ka izgradnji
otvorene privrede, poveavanja konkurencije na naem tritu i oblik
transfera tehnologije i trinog naina razmiljanja. Privatizacija bez
stranog kapitala i stranih finansijskih institucija bi bila
neefikasna i nedinamina.
3.2.4. Svojinska demokratija
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
6
Svojinska demokratija znai da svi graani Crne Gore postaju
vlasnici akcija. Graanin je postao ciljna grupa privatizacije (do
sada je to bio radnik). Kroz svojinsku demokratiju iri se
preduzetnika baza privatizacije. Isto tako, poveava se stepen
socijalne pravde. [ire se i demografski okviri trita.
3.2.5. Pravna sigurnost
Vladavina formalnih (ne subjektivnih) normi je pretpostavka
aktiviranja preduzetnikih resursa i domae tednje. Vladavina pravnih
normi kod preduzetnika, investitora, menadera, uopte graana,
razvija osjeaj dugog roka. Odnosno, razvija povjerenje u sistem.
Pravna nesigurnost nuno tjera pojedinca u pekulativne poslove i
brzu zaradu. Privatizacija je mogua samo u uslovima povjerenja u
sistem i institucije sistema. Stoga pravna sigurnost pretpostavlja
izgradnju novih institucija koje su garant verbalnog opredjeljenja
za vladavinu prava.
3.3.Transparentnost kao kljuni princip privatizacije u Crnoj
Gori
Jedna od lekcija iz iskustva provoenja privatizacije u Istonoj
Evropi jeste potovanje principa transparentnosti. To je rije koja
se sve ee koristi i na kojoj se u javnosti Crne Gore sve vie
insistira. [ta zapravo znai transparentnost? [to se sutinski krije
iza te rijei koja je sada u modi?
Ja transparentnost shvatam kao proces potiskivanja personalnih
veza i odnosa zarad jaanja institucionalnih procesa i procedura.
Odnosno, transparentnost je eliminisanje veza, protekcije,
podmiivanja u obavljanju javnih poslova. Kao rezultat ovog principa
treba da se izgradi drutvo u kome se ivot organizuje shodno ranije
prihvaenim i javno poznatim pravilima bez mogunosti reavanja
problema na diskrecioni nain (od sluaja do sluaja, po volji
donosioca odluka, zavisno da li nekog poznajete ili ne). Kljuni
rezultat transparentnosti jeste jednak poloaj svih uesnika u nekom
procesu, u ovom sluaju u procesu privatizacije. Po mom miljenju to
znai jednaku dostupnost informacijama (svako ko eli moe da dobije
informaciju kao i svi ostali; da li e ili ne zavisi od njegove line
odluke i zainteresovanosti); jednak tretman svih uesnika u procesu
donoenja odluka (shodno unaprijed prihvaenim pravilima) i mogunost
javne kontrole svaijeg postupka. Ukoliko su ove tri dimenzije
transparentnosti ispotovane, smatram da su svi prigovori bilo kakve
prirode neosnovani i da takve prigovore treba zakonski
sankcionisati!
[to su objektivne prepreke sprovoenja principa transparentnosti
u Crnoj Gori?
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
7
Dvije su krupne tekoe u praktinoj implementaciji ovog
principa.
Prvi proizilazi iz tradicije. Zapravo, jedna od
visokovrednovanih ljudskih osobina u Crnoj Gori jeste tzv.
uinjenost. To znai da u obavljanju javnih poslova koristite svoj
poloaj da pomaete roaku, prijatelju, komiji. S druge strane, ljudi
vjeruju da se redovnim putem (transparentno) teko dobijaju i
najobinija uvjerenja, kamoli npr. posao. Zato se trae veze! Ne bih
ulazio u anatomiju nastanka ove tradicije! Ono to je evidentno
jeste da onaj koji ini, skoro nikada to ne ini "na svoj raun" (ali
najee "za svoj raun") ve na tu raun: npr. na raun firme u kojoj
radi, na raun boljeg kandidata, na raun drave, itd. Znai,
netransparentnost poveava transakcione trokove, smanjuje ekonomsku
efikasnost.
Druga prepreka proistie iz veliine Crne Gore. U mikro
zajednicama je teko obuzdati taj personalni odnos i prevesti ga na
javne procedure.
Potovanje principa transparentnosti olakava voenje procesa
privatizacije sa aspekta cijene po kojoj se vri prodaja i reakcije
javnosti na tu cijenu. Zapravo, u transparentnom postupku ne moe
biti prigovora na cijenu! ^este optube da se sve prodaje "dabe"
tada ne stoje! Ukoliko neko ima primjedbu da je preduzee prodato i
u transparentnom postupku za 1 dinar, odgovor je u pitanju: "A zato
Vi niste ponudili 1 dinar i jednu paru? "Ali ja to ne elim" najei
je odgovor! Onaj ko ne eli da neto kupi, iz bilo kog razloga, nije
elemenat tranje! A cijena je rezultat ponude i tranje, a ne bilo
kakvih moralnih pridika i vatrenih politikih govora!
Imajui u vidu znaaj principa transparentnosti, ne samo za proces
privatizacije ve i za izgradnju savremenog graanskog drutva, u
Crnoj Gori su donesena bazina pravila privatizacije, propisane
procedure svih modela privatizacije, obezbjeuje se javnost svih
organa privatizacije i radi na edukaciji i informisanju
stanovnitva.
Skuptina Crne Gore ima mogunost da osnuje Komisiju za praenje
procesa privatizacije u Crnoj Gori, na koji nain javnost Crne Gore,
odnosno Skuptina Crne Gore, vri kontrolu procesa privatizacije u
Crnoj Gori.
4. Plan i metodi privatizacije u Crnoj Gori
4.1. Plan privatizacije
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
8
Privatizacija se obavlja shodno Planu privatizacije koji se
donosi za svaku godinu. Plan privatizacije se donosi kao
podzakonski akt Vlade i javno se objavljuje. Plan privatizacije
sadri nain privatizacije svakog preduzea ija e se privatizacija
izvriti u toj godini. Plan privatizacije, na predlog Savjeta za
privatizaciju utvruje Vlada Crne Gore.4
Savjet za privatizaciju je usvojio strateki plan privatizacije,
koji e biti realizovan zavisno od okolnosti u najkraem moguem
vremenu.
Plan privatizacije obuhvata 299 preduzea: 219 preduzea za MVP,
33 preduzea za batch sale privatizaciju, 19 kroz meunarodni tender
i 28 preduzea koja e se privatizovati kroz steaj.
Ukupna akcionarska glavnica preduzea koja se privatizuju (dravna
+ transformisana) iznosi 9.104.672.367 DEM5.
Od ukupne akcionarske glavnice:
Za MVP (bruto) opredjeljuje se: 2.555.255.875 28,07 %
Za meunarodni tender 3.640.675.445,00 39,99 %
Za prodaju 396.096.252,00 4,35 %
Za privatizaciju kroz steaj 280.922.847,00 3,08 %
Ukupno za privatizaciju 6.872.950.415 75,49 %
Preostali dio vlasnitva otpada na radnike, privatne vlasnike i
banke.
4 Plan privatizacije je radno usvojen na Savjetu za
privatizaciju krajem marta 1999. godine ali nije
usvajan na nivou Vlade zbog ratnih okolnosti. Taj plan je
inoviran u julu 1999., usvojen na Savjetu i o~ekuje se njegovo
usvajanje na Vladi u avgustu. 5 Ne uklju~uje jo uvijek neutvr|enu
vrijednost preduze}a u ste~aju: Prvoborac, Herceg Novi;
Veletrogivna komerc, Kolain; Jezero Coop, Kolain.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
9
4.2. Metodi privatizacije6
Sva preduzea u Crnoj Gori su namijenjena za privatizaciju
(drutvena i dravna). Pored toga, privatizacija e se sprovesti i u
pojedinim oblastima.
Za privatizaciju je namijenjen kapital 299 preduzea. U istom
preduzeu mogu biti primjenjeni razliiti metodi privatizacije. Prema
dominantnom metodu privatizacije, sva preduzea se dijele u slijedee
grupe:
1. Preduzea ije akcije su ukljuene u MVP;
2. Preduzea koja e pojedinano biti prodata preko meunarodnog
tendera;
3. Preduzea koja e biti grupno ponuena na prodaju i kroz tzv.
batch sale metod - prodaja i dokapitalizacija istovremeno; ubrzana
prodaja;
6 "Metodi privatizacije su:
Prodaja akcija; Prodaja poslovne aktive preduze}a; Izdavanje
akcija zaposlenima u preduze}u (u skladu sa ~lanom 8 Zakona o
privatizaciji
privrede); Zamjena akcija za privatizacione vau~ere (u skladu sa
~lanom 9 Zakona o privatizaciji
privrede); Upis novih akcija putem dokapitalizacije; Zamjena
duga za akcije; Zajedni~ko ulaganje (Joint Venture) u kojem
preduze}e koje se privatizuje ula`e poslovnu
aktivu; Kombinacija metoda ve} navedenih; Drugi na~ini utvr|eni
Zakonom o privatizaciji privrede i planom privatizacije.
Metodima iz stava 1. al.1,2 i 5 ovog ~lana privatizacija se vri
putem javnog nadmetanja (public auction), javnog tendera (public
tender) ili putem javne ponude (public offer) u skladu sa zakonom i
planom privatizacije i drugim propisima koje donosi Vlada, na
predlog Savjeta.
Privatizaciju po metodu zamjene duga za akcije ili putem
zajedni~kog ulaganja (Joint venture) odobrava Savjet samo u
slu~ajevima kada postupak privatizacije nije bilo mogu}e sprovesti
po drugim metodama iz stava 1ovog ~lana.
Privatizacija preduze}a putem javnog tendera (public tender)
vri}e se u otvorenoj i konkurentskoj proceduri.
Na~in prodaje akcija putem javnog nadmetanja (public auction),
javnog tendera (public tender) ili putem javne ponude (public
offer), uredi}e se propisom koji donosi Vlada, na predlog
Savjeta."- Zakon o privatizaciji privrede, ~lan 7a., Slu`beni list
RCG, br. 6/99.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
10
4. Preduzea koja e se privatizovati u postupku steaja;
5. Javna preduzea, koja zahtijevaju posebne programe i poseban
reim regulacije;
6. Preduzea u loim uslovima, koja treba da se restrukturiraju i
privatizuju uz pomo Svjetske banke i EBRD.
4.2.1. Masovna vauerska privatizacija
Akcije 299 preduzea ili oko 28% kapitala je namijenjen za MVP.
Svi punoljetni graani Crne Gore dobie besplatno po 5000 poena. Za
taj iznos poena svi e moi da kupe:
a) direktno akcije preduzea koja su na MVP; b) akcije
privatizacionih fondova;
c) graani svoje vauere mogu da poklone lanovima svoje porodice;
d) graani imaju pravo da ne iskoriste svoje vauere ili da ih
"unite".
Za MVP, namijenjeni su, u razliitim procentima, akcije svih
preduzea u Crnoj Gori, ukljuujui Telekomunikacije, Potu,
Elektroprivredu, sva turistika preduzea i sl. Graani e biti duni da
u roku od 21 dan zamijene svoje vauere, odnosno organizuje se samo
jedna runda aukcije. To je tzv. holandski model aukcije.7 Zamiljeno
je da akcije svakog pojedinanog preduzea budu podijeljene
ravnomjerno na vauere koji se budu javili kao tranja. Teorijski,
ako se javi samo jedan poen vauera na strani tranje, sve akcije tog
preduzea mu pripadaju; ako se na strani tranje pojavi npr. 1 000
000 poena, akcije se dijele na svih milion poena i pripadaju
vlasnicima vauera (graanima ili privatizacionim fondovima).
Znai, svaki graanin e se nai pred reenjem problema: Gdje uloiti
besplatno dobijen vauer?
Vano je istai da se vaueri izdaju na procijenjenu vrijednost. Ta
vrijednost je bila nerealna u trenutku procjene (prije 2-3 godine)
a kamoli danas. Realna vrijednost je niska. Meutim, potencijalna
vrijednost mnogih preduzea nije koliki je njegov vlasniki udio u
preduzeu, nego koliko iznosi apsolutna vrijednost vauera.
7 Vidi: dr Boko Mijatovi}:"Privatizacija", Ekonomski institut,
Beograd, 1995.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
11
MVP je pokazala dosta negativnih strana u zemljama u kojima je
izvrena. Ipak, kljune prednosti ovog metoda koje su motivisale
njegovu primjenu su:
1. Akcelerira ukupan proces tranzicije; 2. Ublaava nedostatak
kupovne moi i pomanjkanje tednje stanovnitva; 3. Svakog pojedinca
dovodi u poziciju da donosi odluku i preuzme rizik
sopstvene odluke; 4. Utie na brz razvoj institucija trita
kapitala.
4.2.2. Privatizacija kroz meunarodni tender
Oko 40% ukupnog kapitala (drutvenog i dravnog) je namijenjeno za
prodaju kroz meunarodni tender, odnosno prodaju stratekom
partneru.
[to je cilj tenderske prodaje?
U Crnoj Gori se tenderskoj prodaji prilazi na nain koji izvire
iz karaktera sistema koji se gradi: otvoren ekonomski sistem i
visoko prisustvo meunarodnih kompanija. [to to praktino znai? To
znai da mi nita ne prodajemo. Nae kompanije trenutno imaju nisku
cijenu ali imaju potencijalnu vrijednost. Zato se sada ele kupiti
dobri efikasni vlasnici, strateki partneri. Ne prodaju se firme ve
se kupuju dobri vlasnici. Ko je dobar vlasnik? Prije svega vlasnik
koji ulae u razvoj firme, u nove standarde i kvalitet proizvoda, u
novu organizaciju, u osvajanje novog meunarodnog trita, vlasnici
koji su spremni da ekonomski odnosno produktivno reavaju probleme
zaposlenih u preduzeu (prekvalifikacija, novi projekti, doobuka u
inostranstvu i sl.) Znai, cijena je samo jedan od faktora u
ocjenjivanju ponuda.
U cilju obezbjeenja transparentnosti ovog procesa donesena su
pravila tenderske prodaje, kao Uredba Vlade Crne Gore. Pravila su
uraena uz pomo meunarodnog konsultanta i maksimalno korespondiraju
zapadnim standrdima. Htjelo se maksimalno izbjei mogunost
nepravilnosti i korupcije, koja je kod ovakvih privatizacija mogua.
Kljuna postavka pravila je da nema direktne pogodbe i direktnog
kontakta izmeu prodavca i kupca. Uz to, obavezno je angaovanje
stranog finansijskog konsultanta (koji se takoe bira u tenderskoj
proceduri) i stranog pravnog konsultanta. ^itav postupak vodi
Tenderska komisija koja ima 7 lanova, od kojih je jedan strani
konsultant. Predlog Tenderske komisije usvaja Savjet za
privatizaciju. Svih sedam
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
12
lanova Komisije pojedinano ocjenjuju prispjele ponude. Tenderska
komisija ima i svoj struni tim i vodi administraciju shodno
meunarodnim standardima. 8
U ovoj godini inicirae se tenderski postupak samo za
privatizaciju preduzea za koja su angaovani privatizacioni
savjetnici putem tendera raspisanih u 1998. godini, i to:
1. UTIP Crna Gora, Podgorica 2. HTP Simo Miloevi, Igalo 3.
Duvanski kombinat, Podgorica 4. Kombinat aluminijuma, Podgorica 5.
Gornji ibar, Roaje 6. Jugopetrol, Kotor
U ovoj godini takoe e se putem meunarodnog tendera izvriti izbor
meunarodnih savjetnika za sledea preduzea:
1. Telekomunikacije Crne Gore, Podgorica 2. Elektroprivreda Crne
Gore, Niki 3. Agrokombinat 13. Jul "Plantae" dd., Podgorica 4. HTP
"Budvansa rivijera", Budva 5. HTP "Ulcinjska rivijera", Ulcinj 6.
HTP "Boka", Herceg Novi
4.2.3. Preduzea koja e se prodati metodom "batch sale"
Radi se o istovjetnom postupku kao i kod meunarodnog tendera i
itav posao radi Tenderska komisija. Razlika je to se u okviru
jednog tendera noe prodavati vie preduzea (grupa). To je ubrzana
prodaja! Uz to, kljuni kriterijum prodaje je dokapitalizacija
preduzea.
4.2.4. Prodaja metodom aukcije
Aukcijska prodaja vri se shodno pravilima sadranim u Uredbi o
aukcijskoj prodaji. Shodno ovoj Uredbi prodaju se manja i srednja
preduzea kao i imovina preduzea ija vrijednost prelazi 50.000
DEM.
8 Do sada je raspisan tender za HTP "Crna Gora".
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
13
^itav postupak aukcije je centralizovan. Vodi ga od Savjeta
izabrana i njemu odgovara Komisija za aukciju koja ima sedam lanova
a jedan je strani konsultant.
4.2.5. Privatizacija preduzea koja su u postupku steaja
Oko 30 preduzea je u postupku steaja. Radi se o veoma dugoj
proceduri (vie godina). Da bi se izbjeglo odlaganje i propadanje
kapitala u preduzeima u steaju, politika privatizacije u Crnoj Gori
je da se ta preduzea privatizuju po ubrzanoj proceduri, a koristei
neki od metoda privatizacije koji su propisani zakonom (aukcija,
pretvaranje duga u akcije, itd). Privatizaciju preduzea u steaju
vodi posebna Komisija osnovana od strane Savjeta i nemu
odgovorna.
4.2.6. Posebni program privatizacije
Pojedine oblasti zahtijevaju izradu posebnih programa
privatizacije. Program privatizacije rade ekspertske grupe za tu
oblast iz zemlje i inostranstva, a sam program usvaja Savjet za
privatizaciju.
U toku izrade su programi transformacije i privatizacije u:
a) Komunalnim djelatnostima; b) AMS Crne Gore; c) Osiguranje; d)
Sport.
U planu je reenje privatizacije u oblasti bankarstva, kolstva,
zdravstva, kulture i sl.
Nema oblasti u Crnoj Gori u kojoj nee biti dozvoljeni
privatizacija i razvoj privatne inicijative u Crnoj Gori.
4.2.7. Restrukturiranje i privatizacija
Nekoliko preduzea bie trenutno restrukturirano a zatim
privatizovano, npr. eljezara, Obod i sl. Ovo e biti obavljeno uz
uee meunarodnih linija.
4.2.8. Ugovori o menadmentu
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
14
Davanje preduzea na upravljanje, posebno meunarodnim menaderima,
sve vie izbija kao potreba prakse. Dugovremenski proces krize (10
godina) obezvreuje mnoga preduzea i brza prodaja moe da ugrozi
sistematski razvoj neke oblasti. Kao meureenje predvia se sklapanje
ugovora o meunarodnom menadmentu. Ovo se posebno odnosi na oblast
turizma! Sama procedura sklapanja ugovora o meunarodnom menadmentu
je ista kao i kod preduzea na meunarodni tender: javno
objavljivanje informacija o ugovoru o menadmentu za odreena
preduzea u inostranim glasilima i procedura tenderske komisije. Na
taj nain eli se obezbijediti maksimalna transparentnost i otkloniti
personalni aranmani.
5. Razvoj trita kapitala
5.1. Cilj razvoja trita kapitala
Kao to je ve reeno, samo privatizacija koja vodi tritu kapitala
i razvoju institucija trita kapitala moe se smatrati efikasnom
privatizacijom. Trite kapitala treba da obezbijedi trgovinu
svojinskim pravima, prenosivost svojinskih prava. Upravo u toj
spremnosti da neko kupi svojinsko pravo (akciju), lei i njegova
spremnost da povea ekonomsku efikasnost preduzea ije je akcije
kupio. Samo kroz poveanu ekonomsku efikasnost moe se sauvati
odnosno poveati cijena kupljene akcije. Kroz stalnu trgovinu
svojinskim pravima obezbjeuje se optimalna alokacija svojinskih
prava, odnosno svojina dolazi u ruke najefikasnijih vlasnika.
Trite kapitala u Crnoj Gori ogranieno je ekonomskom stopom rasta
Crne Gore. Otuda je razumljivo da se ne eli praviti neko zatvoreno,
lokalno trite. Naprotiv, nastoji se urediti trite kapitala koje bi
bilo organizaciono i tehniki kompatibilno sa okruenjem i bilo
sposobno da se integrie u cjelinu trita u okruenju.
5.2. Dematerijalizacija HOV i privatizacionih vauera
Princip izgradnje trita kapitala poiva na dematerijalizaciji
HOV. Znai, nema tampanja HOV i vauera ve se vri zapisivanje
elektronskim putem. Nematerijalizovane HOV su duni izdati svi
emitenti koji razmjenjuju svoje akcije putem javne ponude.
Nematerijalizovane HOV i nematerijalizovani privatizacioni vauer
je izjava emitenta upisana u Centralni registar kojom se emitent
obavezuje da e ispuniti obaveze prema imaocu HOV upisanih u
registar.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
15
Ova oblast ureena je posebno Uredbom o dematerijalizaciji HOV i
privatizacionim vauerima.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
16
5.3. Institucije trita kapitala
5.3.1. Registar akcija
U Crnoj Gori je u toku formiranje Registra akcija. Registar je
jedini dokaz o pravu svojine nad akcijama akcionarskih drutava u
Crnoj Gori.
Registar se osniva kao akcionarsko drutvo. Akcionari su ZOP,
drava (Savjet za privatizaciju i Ministarstvo finansija), banke,
brokerske kue i "Montenegroberza".
Osnivaki kapital Registra je 500.000 DEM i razdijeljen je na 100
akcija.
Registar obavlja:
a) Registraciju i uvanje HOV (nematerijalizovanih i HOV); b)
Vodi raune emitenata odnosno vlasnika HOV;
c) Vri prenos; d) Deponovanje, saldiranje i kliring po
transakcijama sa HOV; e) Sve ostale poslove registra, depozitara i
kliringa HOV, koje propisuje Savjet
za privatizaciju.
U toku je proces konsolidovanja Registra, tj. unoenja trenutno
provjerenih podataka iz knjige akcija preduzea. Zapravo,
informatika osnova o do sada izdatim akcijama u postupku
transformacije je bila nepouzdana. Savjet za privatizaciju je
osnovao struno tijelo: Operativna radna grupa, koja je imala
zadatak da ujednai informacije o vlasnikoj strukturi i pojedinim
akcionarima na nekoliko punktova evidencije:
a) Preduzee (knjiga akcija); b) Privredni sud; c) Agencija za
prestrukturiranje privrede i strana ulaganja; d) Fondovi; e)
Registar akcija.
Ovaj posao je u zavrnoj fazi i to je bio jedan od najteih
poslova u pripremi uslova za razvoj trita kapitala. Svega je 1/3
preduzea na startu imala sreene podatke na svim punktovima. Sva
ostala preduzea su naknadno informatiki aurirana.
U toku je izrada posebnog softvera za knjigu akcija u svakom
preduzeu tako da e knjiga akcija svakog preduzea biti povezana sa
centralnim registrom.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
17
5.3.2. Privatizacioni fondovi
Obzirom da ne postoje zakoni o investicionim fondovima koji su
do sada bili u nadlenosti saveznog nivoa, u Crnoj Gori su doneseni
propisi o osnivanju privatizacionih fondova.
Privatizacione fondove mogu osnovati i njima upravljati
specijalizovana privatna menadment preduzea. Uslovi koje osniva
privatizacionog fonda treba da ispuni, pored ostalog su:
a) Dokaz o iskustvu u voenju privatizacionih fondova odnosno
finansijskih institucija;
b) Podatke o pojedincima koji e rukovoditi Fondom; c) Statut; d)
Dokaz da menadment kompanije ima u gotovu najmanje 250.000 DEM; e)
Podatke o izvorima sredstava za poetne trokove poslovanja; f)
Poslovni plan Fonda za sledee tri godine.
Registraciju Privatizacionog fonda vri Savjet za
privatizaciju.
Privatizacioni fond posluje na principima na kojima posluju
finansijske organizacije. Privatizacioni fond e se organizovati u
investicioni fond najkasnije u roku od tri godine od dana njegovog
osnivanja.
Akcije privatizacionih fondova se kupuju samo za vauere (ne i za
novac, u emu i jeste kljuna razlika izmeu investicionih i
privatizacionih fondova). Privatizacioni fondovi e dobiti dozvolu
za rad ako u procesu aukcije za MVP prikupe najmanje 50 miliona
poena (od moguih 2,5 milijardi poena). Privatizacioni fond moe
posjedovati najvie 25,01% akcijskog kapitala preduzea; najvie 10%
svog investicionog kapitala moe uloiti u jedno preduzee. Do svog
organizovanja u investicioni fond ne smije se vriti bilo kakva
raspodjela gotovine vlasnicima.
U toku je osnivanje dva privatizaciona fonda, mada se do kraja
godine oekuje do 6 Fondova.
U veini, vlasnici akcionari su strane kompanije.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
18
5.3.3. Montenegroberza
Trgovanje svih HOV vri se i vrie se preko Montenegroberze. Ovo
se odnosi kako na berzansku trgovinu tako i na OTC, koje e biti
sastavni dio Montenegroberze. U toku je nabavka sistema za
trgovinu, koji e se dobiti kao pomo USAID.
5.3.4. Brokerske kue
Na podruju Crne Gore posluje sedam brokerskih kua. Uz mogue
aktiviranje ovih institucija iz Srbije, kao i ve izraen interes
nekoliko stranih banaka, stvorena je minimalna institucionalna
infrastruktura u domenu finansijskih posrednika. Uz to, oekuje se
formiranje jedne nove mjeovite brokerske kue.
5.3.5. Inostrane banke
Jedna vajcarska banka ve ima svoje predstavnitvo. U toku je
osnivanje jedne nove mjeovite banke kao i otvaranje dvije filijale
stranih banaka.
5.4. Stara devizna tednja kao elemenat trita kapitala
Shodno Uredbi o korienju stare devizne tednje za kupovinu akcija
preduzea, vlasnicima stare devizne tednje je omogueno da dobiju
obveznice kojima mogu kupovati akcije preduzea na aukciji i
tenderu. Zapravo, obveznice koje se izdaju na iznos stare devizne
tednje u DEM, koriste se i imaju funkciju novca. Praktino to znai
da ako se neka firma na aukciji proda za 100.000 DEM, onda se ona
moe platiti ili u keu ili obveznicama u vrijednosti 100.000 DEM.
Znai, obveznice su gotov novac!
Vlasnik obveznice moe da je proda na tritu po trinoj cijeni.
Npr. obveznicu od 100.000 DEM vlasnik moe prodati u gotovu za
60.000 DEM. Kupac obveznice za nju moe da na aukciji kupi akcije
preduzea u iznosu od 100.000 DEM. Na taj nain stimulisana je tranja
za obveznicama, odnosno na trian nain se reava problem stare
devizne tednje. Istina, ne oekuje se da e sav iznos stare devizne
tednje (oko 250 miliona DEM) biti rijeen na ovaj nain. svaki tedia
ima pravo da slobodno izabere da li e koristiti ovu mogunost.
Znai, drava se na ovaj nain odrie dijela privatizacionih prihoda
zarad starih deviznih tedia i pri tome maksimalno koristi trini
pristup.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
19
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
20
5.5. Integralno finansijsko trite
U osnovi kocepta funkcionisanja trita kapitala i ire
finansijskog trita jeste novi poslovni model ZOP-a. Kapaciteti,
mrea i znanje i iskustvo ove organizacije bie iskorieni za izradu
jednog integralnog trita, koje bi bilo tehnoloki, informaciono i
funkcionalno povezano, bilo jedna cjelina. Sledei grafik prikazuje
kompletnu zamisao trita.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
21
INV 2
PONUDA PRODAJE
PONUDA KUPOVINE
INV 1 nov~ani tokovi Tokovi HOV
KONCEPT TR@I[ TA KAPITALA U CRNOJ GORI
P
R
O
V
A
J
D
E
R
I
T
S
E
R
V
I
S
A
Z
A
T
R
Z
I
[
T
E
K
A
P
I
T
A
L
A
DEPO
BR.B.
R1R2R3
RB.A
R1R2R3
CENTRALNI REGISTAR
12 (B)11 (A)
K
L
I
R
I
N
[
K
O
O
B
R
A
^
U
N
S
K
I
C
E
N
T
A
R
PROVAJDER ITSERVISA ZAFINANSIJSKEINSTITUCIJE
P
R
O
V
A
J
D
E
R
I
T
S
E
R
V
I
S
A
Z
A
F
I
N
A
N
S
I
J
S
K
I
P
O
D
S
I
S
T
E
M
D
R
`
A
V
E
BANKA
B2 (B)
DR@AVA
CENTRALNABANKA
OSTALE
PTT
BANKE
BANKA
B1 (A)
Ber.posr. B
PRODAVAC
MONTENEGROBERZA
Berz. Posr. A
KUPAC
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
22
5.6. Regulacija finansijskog trita
Sada je regulacija finansijkog trita u nadleznosti Savezne
komisije za HOV. Meutim, dio aktivnosti na finansijskom tritu u
Crnoj Gori nije pokriven njenim nadletvom. Prije svega se misli na
vauere i privatizacione fondove. Uz to, aktuelni spor izmeu
republikog i saveznog nivoa prenosi se i na ovu oblast, te savezna
komisija nije u mogunosti da ovu oblast regulie na nain kakav
zahtijeva razvoj modernog trita kapitala. Trite kapitala je mogue
samo na dominaciji privatne svojine, ali ne, kako se najee moe
zakljuiti iz stavova Savezne komisije, da je to mogue organizovati
i na osnovama ravnopravnosti razliitih oblika svojine (dravna,
drutvena i privatna).
To je i razlog da je Savjet formirao struno tijelo za praenje
procesa zamjene vauera u akcije.
6. Privatizacija i razvoj preduzetnitva
Preduzetnitvo je u crnogorskom modelu privatizacije podstaknuto
preko dvije poluge:
1. Kroz preduzetnike modele privatizacije; 2. Kroz usmjeravanje
privatizacionih prihoda u razvoj.
Naime, dosadanji privatizacioni prihodi, nastali na osnovu
prodaje dravnog kapitala svojim najveim dijelom namijenjeni su za
razvoj preduzetnitva, odnosno za podsticanje privatne inicijative i
formiranje nove privatne strukture. Tako je npr. tokom poslednje
dvije godine odobreno 130 kredita za nova privatna preduzea koja
zapoljavaju 2100 novozaposlenih radnika.
Shodno Zakonu o privatizaciji ukupni prihodi od privatizacije
dravnog kapitala bie izdvajani na poseban raun i upotreba tih
sredstava je u osnovi za podsticanje razvoja i infrastrukturne
objekte. Osnovna ideja je da se privatizacioni prihodi ne ukljue u
budetsku potronju i da se njima ne pokriva eventualni budetski
deficit.
7. Upravljanje procesom privatizacije
Sprovoenje privatizacije u Crnoj Gori je najvei projekat koji je
realizovan u Crnoj Gori. Zato on i trai adekvatnu organizaciju.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
23
Kljuna zamjerka ranijoj organizaciji, posebno izreena od strane
stranih konsultanata bila je disperzija u ovlaenjima i
odgovornostima i neefikasnost donoenja odluka. Novim Zakonom o
privatizaciji mijenja se i upravljanje procesom privatizacije.
Osniva se Savjet za privatizaciju kao organ Vlade Crne Gore koji
ima izvrna ovlaenja i za svoj rad odgovara Vladi. Savjet ima
predsjednika, zamjenika i osam lanova. Predsjednik Savjeta je
Predsjednik Vlade Crne Gore. Strunim i operativnim poslovima
Savjeta rukovodi Zamjenik Predsjednika Savjeta.
Obavljanje poslova na podruju privatizacije organizuje se po
projektnom pristupu. To je i prvi dravni posao koji se organizuje
na ovaj nain. Projektom upravlja Savjet za privatizaciju, a svi
ostali organi, tijela i grupe koji su ukljueni u ovaj proces imaju
svoja ovlaenja i dunosti i duni su da postupaju po instrukcijama
Savjeta. Isto tako, u veini ministarstava, Privrednoj komori,
Skuptini odreeni su ljudi koji rade na poslovima privatizacije.
Sada je u punom radnom vremenu ili dijelu radnog vremena na
realizaciji projekta aktivirano oko 150 ljudi. Niko od njih nije
stalno zaposlen na poslovima privatizacije, ve je projektno
angaovan do konanog zavretka posla.
Veliku pomo u osmiljavanju procesa i izradi dokumenata i kroz
permanenti konsalting pruaju strani konsultanti USAID - odnosno
Barents grupa i Know - How Fond. Nae iskustvo sa stranim
konsultantima je veoma pozitivno i bez njihovog angaovanja
osmiljavanje i voenje ovog procesa bilo bi jako oteano.
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
24
Stalno anga` ovani 1. Agencija za prestr. 1. Tenderska kom. 1.
USAID 1. Koord. tij.za HOV Prirodni monopoli Otvaranje novog Razvoj
institucionalne osnove Part time anga` ovani 2. Fond za razvoj 2.
Kom. za aukciju 2. Know How Fond 2. Registar akcija Elektroprivreda
projekta preduzetni{tva
3. PIO 3. Kom za priv. kroz 3. Barents grupa 3. Reforma ZOP-a
Telekomunikacije Reforma pojedinih oblasti sistema 4. Zavod za
zapo{. ste~aj 4. World bank 4. Institucije TK Komunalna djel. od
zna~aja za privatizaciju
5. ZOP 5. EBRD 5. Montenegroberza6. Brokerske ku}e7.
Privatizacioni fondovi
Funkcionalno ustrojstvo upravljanja i koordinacije procesom
privatizacije uCrnoj Gori
Savjet za privatizaciju
Zamjenik PredsjednikaSavjeta za privatizaciju
Operativnamre` a
Organi zaprivatizaciju
Komisije itijela
Me| unarodneaktivnosti
Tr` i{takapitala
Regulacija Postprivatiz.period
SKUP[TINA CRNE GOREKomisija za pra}enje privatizacije
VLADA CRNE GORE
Novi ekonomskisistem
-
Privatizacija i razvoj trita kapitala kao dio ekonomskih reformi
u Crnoj Gori
25
8. Zakljuak
Rad je imao za cilj davanje osnovnih informacija o procesu
privatizacije u Crnoj Gori.
Sam proces je u dananjim politikim okolnostima usporen. Ipak,
osnovna prepreka su neizgraeni djelovi ekonomskog sistema koji su
pretpostavka privatizacije. Npr. obraunski sistem, poreski sistem,
stabilna valuta.
To je i razlog da se privatizacija posmatra kao dio ukupnih
reformi i da se u Crnoj Gori radi na programu cjelovitog ekonomskog
sistema koji je u funkciji ubrzanja procesa privatizacije i
stvaranja institucionalne osnove za integraciju Crnogorske
ekonomije sa okruenjem.