Masdar Eco City

1

MASDAR ECO-CITY, ABU DHABI

Rješenje problema, kao ideja vodilja

Grad je civilizacijsko žarište, urbana sredina predstavljena kroz odraz aktuelnih

političkih snaga, ali i kroz svijest njegovih stanovnika.

U današnjim gradovima izrazito su vidljive posljedice socijalnog konzervatizma, koje

se očituju u divljačkom betoniranju svih raspoloživih površina i podizanju neodrživo

visokih zgrada. One s jedne strane reflektuju ogromne količine sunčevog svjetla i

podižu temperaturu okoline, a s druge strane bacaju sjenu na sve što je niže od njih.

I dok neki uživaju u takvom prizoru, misleći kako je to odraz napretka i razvoja,

mudrost nas uči kako je takav grad osuđen na polagano umiranje i gubitak duše kojom

bi privlačio stanovnike.

Današnji su gradovi jedni drugima jeftine replike, a iznad svega vlada vulgarna

računica koja kvadratni metar nastoji pretvoriti u što veći profit. Pred takvom

gramzljivošću nestaju raznolikost i prepoznatljivi tragovi historije, nestaje životni

prostor građana, zatiru se tragovi ugodnog i sigurnog života.

Kao odgovor na ovaj problem prave se futuristički, zeleni, projekti i počinju se planirati

gradovi koji će ljudima pružiti dovoljno prirodnog ambijenta i pravo na normalno

životno okruženje, zdrav prostor u kome se kreću, stanuju, rade.

Smješten u pustinji, u blizini Abu Dhabija, u izgradnji od 2007 godine, Masdar City je

jedan od prvih planiranih, u cjelosti samoodrživih gradova u svijetu i jedan od najboljih

primjera kombinacije racionalnog korištenja resursa, sa elementima obnovljive

energije i notom tradicionalnog arapskog dizajna kroz fenomenalnu arhitekturu.

Inače, masdar je arapska riječ za izvor, što vrlo jasno upućuje, kako na simboličnu,

tako i na sasvim konkretnu ulogu budećeg arapskog eko-grada. Grad će se u

potpunosti snabdijevati obnovljivom energijom, a prije svega energijom sunca.

Grad Masdar će biti prvi primjer kombinacije visoke tehnologije i starih, tradicionalnih

pustinjskih građevinskih tehnika, kako bi se stvorila zdrava klima s čistim zrakom,

prirodno ekološko grijanje, čista struja i druge pogodnosti, a sve to zahvaljujući

povoljnom položaju grada usred arapske pustinje bogate sunčevom svjetlošću i

toplinom. Kako Nicolai Ouroussoff u New York Times-u izvještava, kompletan grad,

koji je nastao na osnovu plana koji su razvili arhitektonska firma Foster & Partners i

vlada Abu Dhabija, podignut je na betonsku bazu visine 23 stope kako bi se što više

izložio prirodnom provjetravanju pomoću hladnog povjetarca, a smanjila upotreba

klima-uređaja.

Projekat finansira šeik Khalifa bin Zayed Al Nahyan, vladar Abu Dhabija. Cijena ovog

2

grada, koji je planiran na nekih 6 km2 , za oko 50 000 stanovnika,bit će oko 20 milijardi

dolara, a izgradnja je okvirno planirana do 2020. godine.

Osnovna ideja je da emisija ugljendioksida bude svedena na nulu. Iako zvuči kao

scenario za film naučne fantastike, takav grad postaje realnost, jer je od 2007. godine

u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tačnije u Abu Dhabiju, već započela njegova

gradnja.

Prvi ekološki grad budućnosti Masdar City jednak je osmom svjetskom čudu. Poznati

britanski arhitekt Lord Norman Foster, u saradnji s velikim brojem vrhunskih svjetskih

stručnjaka izradio je prilično ambiciozan projekat ekološkog grada za buduće

stanovnike na visokom nivou kvalitete življenja.

"Uključeni smo u nekoliko projekata u Abu Dhabiju, ali ovaj je bez ikakve sumnje

najidealističniji. Vjerovatno je to danas najidealističniji projekat na svijetu i

najrelevantniji za susrete od Kyota do Davosa. A ovdje nije u pitanju pomodnost, već

preživljavanje" Norman Foster.

Masdar City je najdalekosežniji razvojni projekat do sada, a i prvi je iza koga stoje

najveći proizvođači nafte i njenih derivata.

Nafta je Abu Dhabi učinila prepoznatljivo bogatim, a razlog tome je njegovih devet

procenata svjetskih dostupnih rezervi. Ove rezerve će vremenom biti utrošene, pa

emirati okreću pogled ka industrijama koje promovišu čiste tehnologije kako bi

prekinuli svoju zavisnost od fosilnih goriva i otvorili nova radna mjesta.

Slika 1 – Položaj Masdara

3

Dizajn i struktura grada, snabdijevanje energijom

Slika 2 – Tehnologija zasnovana na principima obnovljive energije i njena primjena u Masdaru

Da bi postigao cilj, tim poznatog arhitekte, do u detalje je najprije proučio autohtonu

gradnju u pustinjskom ambijentu, kako bi iskoristio već poznata znanja u primjeni

savremene tehnologije. Foster je tako uočio da su naselja često građena kao visoke

prizemnice, ne samo zbog odbrambenih razloga nego i kako bi se bolje iskoristili

vjetrovi kojih na tome terenu ima cijele godine. Uočio je da su često građene i visoke

kule kroz koje je prolazio zrak i kroz otvore ispuštao na nivo ulice kako bi ih rashladio.

Iz istih razloga, prema projektu, ulice će biti uobičajeno uske, kako bi uspijevale

zadržati što više hlada, te uglavnom orjentisane istok-zapad jer se tako ubrzava protok

zraka kroz grad.

Prema projektu, trgovi će obilovati vodom, zelenilom i uređajima za vodu koji će služiti

za što lakše podnošenje pustinjske klime.

4

Slika 3 - Betonska fasada zgrade Masdar Instituta Slika 4 - Unutrašnjost grada, trg

Stanovnici će se voziti isključivo podzemnom željeznicom ili automobilima na električni

pogon, što je vrlo neobično za taj dio svijeta, gdje je javni prijevoz rijetkost, pa su

stanovnici pravi ovisnici o automobilima. Poznati arhitekt Foster u tom se dijelu

ugledao na Veneciju i predvidio podzemnu mrežu električnih automobila, što je ujedno

bio i najradikalniji poduhvat u konstruisanju tog nesvakidašnjeg eko-grada budućnosti.

"Pogledajte Veneciju. Ne osjećate da išta nedostaje jer nema automobila. Baš

naprotiv. Toliko je atraktivna da je u opasnosti da postane previše popularna. Ovdje

pokušavamo ostvariti što više sa što manje" N. Foster.

Slika 5 - Struktura grada

Osmišljen kao eksperimentalni grad, Masdar City nudi plodno okruženje koje podstiče

kreativnost i omogućava rad i razvoj organizacija koje se bave ovim strateškim

sektorom.

Arhitekti žele maksimalno iskoristiti izobilje sunčeve energije te su zbog toga sagradili

najveću grupu solarnih kolektora na Bliskom Istoku. Također, jedna eksperimentalna,

ideja je da se napravi krug ogledala koji sunčevu svjetlost reflektira u jedan središnji

stub, koji tu energiju fokusira u jedan veliki snop.

5

Solarni paneli i kolektori na krovovima i drugim mjestima proizvodili bi dovoljno

električne energije za sve potrebe grada.

Kupola izrađena od TF solarnih panela (TF-thin film) pružaće hlad i polovinu, gradu

potrebne, struje. Turbine na vjetar i tzv. “waste-to-power” elektrane (koriste otpad kao

gorivo) biće “tačka na i” ove predivne panorame. U obližnjoj pustinji, električna

centrala snage 500 MW sakupljaće solarnu energiju – radiće se o solarnoj elektrani

koncentratorskog tipa, gdje se toplotna energija solarnog zračenja predaje parnom

generatoru.

Slika 6 - Solarni paneli Slika 7 - Kupola

Položaj grada je pažljivo izabran. Na obali je mora i u blizini aerodroma. Blag vjetar

koji skoro stalno puše osvježavat će gradski prostor, a biće izgrađen i zid koji će

opasavati dio grada i štititi ga od vrelog pustinjskog vjetra i buke aerodroma. Prirodna

klimatizacija bila bi potpomognuta i tornjevima-vjetrenjačama koje bi pokretao vjetar i

koji bi, osim za proizvodnju struje, služili i kao veliki ventilatori.

Slika 8 - zgrada Masdar Instituta Slika 9 – Primjer dizajna zgrada i ulica

6

Saobraćajna infrastruktura

Možda je ipak najveći eksperiment Masdar City-a njegov status prvog “car-free”

naselja. Upotreba klasičnih automobila biti će zabranjena. Ipak, neka vrsta javnog

prijevoza će postojati i sastojati će se od specijalnih vozila na baterije koja će se kretati

sistemom magnetnih traka. Projektanti taj sistem nazivaju "horizontalni liftovi".

Projektanti se nadaju da će šetališta zaštićena od intenzivnog sunčevog zračenja

ohrabriti građane da pješače a veće udaljenosti prelaze lakim električnim vozom ili

električnim kapsulama sa šest sjedišta (eng. naziv “ personal rapid transit system”).

Slika 10 - Lokacija grada i saobraćajna infrastruktura Slika 11 – Kapsule za javni prijevoz

U potrazi za prikladnim i održivim transportnim sistemom Masdar City sprovodi dva

projekta koja bi trebala riješiti ovaj problem: Personal Rapid Transit (PRT) and Freight

Rapid Transit (FRT) sisteme automatizovanih, električnih, jednokabinskih vozila, koji

nude privatnost i komfor, te pouzdanost i održivost pri upotrebi javnog prijevoza.

Masdar City je, sa Mitsubishi Heavy Industries, započeo i lansirao i projekat

električnog automobila.

Slika 12 – Pilot projekat, električno vozilo Masdar Instituta

7

Snabdijevanje vodom

Gradski planeri kažu da će 80 % vode biti reciklirano i upotrijebljeno onoliko puta

koliko je to moguće. Veći dio pitke vode dobijati će se desalinizacijom morske. To je

energetski intenzivni proces kojim se morska voda pretvara u pitku. Najveći dio vode

za piše u UAE dobija se upravo ovim postupkom, što objašnjava zašto je ova zemlja

jedan od najvećih emitera ugljenika u atmosferu. U Masdaru, međutim, ovaj proces

pokretat će solarna energija, a u okviru ovog programa, pored reciklaže 80% vode, bit

će instalirana i druga tehnološka rješenja kao što je sistem za detekciju curenja

cjevovoda. Primjenom ovakvog pristupa konzervacije sadašnji prosjek potrošnje vode

u UAE, koji iznosi 543 litra dnevno po stanovniku, smanjit će se na 80 litara vode.

Slika 13 - Recikliranje vode

Slika 14 – Grijači za vodu, na solarnu energiju

8

Recikliranje otpada

Reciklaža gradskog krutog otpada, podijeljena je u tri grupe:

- suhi reciklanti (konzerve, plastika, papir...)

- mokri reciklanti (hrana i ostali organski otpad)

- ostali otpad, koji nije jasno definisan u prethodne dvije grupe

Četvrta grupa otpada predstavlja manji procenat ukupnog otpada, a u što bi spadao

glomazan otpad, opasne tvari, te ostale vrste specijalnog otpada poput baterija itd.

Svaka zgrada ima posude za razdvajanje na tri osnovne vrste otpada.

Slika 15 – Kante za reciklažu Slika 16 – Recikliranje otpada, odvoz

Suhi otpad će se dalje sortirati i odlagati u fabrike za reciklažu, dok će se od

organskog otpada praviti kompost, koji će se dalje koristiti u poljoprivredi.

Slika 17 - Sistem proizvodnje organskog đubriva

9

Grad budućnosti, tema sadašnjosti

Sultan Ahmed Al Džaber, Masdarov “prvi izvršni” je pokušao da bude skroman

rekavši: “Jednostavno, preduzeli smo jedan hrabar korak”.

Slika 18- Noćno osvjetljenje grada, korištenjem prikupljene solarne energije

Slika 19 – Masdar, Eco-city

Masdar je samo jedan od nekoliko konkretnih napora u cilju formiranja održivih

zajednica, kao odgovor na prijetnje koje dolaze od klimatskih promjena.

Prva faza projekta je završena i univerzitetski kamp MIT (Massachusetts Institute of

Technology) sa 167 studenata i 43 profesora iz cijelog svijeta danas živi i radi u

Masdaru. Solarni klima uređaji i fabrike za desalinizaciju vode se testiraju, kao i

upotreba termalne energije i solarnih elektrana koje uz pomoć ogledala koncentrišu

10

sunčeve zrake i zagrijavaju vodu radi generisanja struje. Druga faza, planira izgradnju

još 222 stana (ukupno 323), novih ulica i prodavnica. Do 2015.godine u gradu

Masdaru će živjeti 7.000 ljudi i očekuje se da će još 12.000 ljudi iz Abu Dabija tu

dolaziti na posao.

Kako kaže Lora Stupin, mlada inžinjerka, monitori koji prate svaki korak, svaku akciju

stanovnika koja kao rezultat ima potrošnju energije bude osjećaj života u gradu čiji je

gradonačelnik Veliki Brat.

Svako otvaranje vrata frižidera ili uključivanje šporeta se bilježi, senzori pale i gase

svjetla u stanu, tuševi se sami gase poslije nekoliko minuta, temperatura i potrošnja

vode se kontrolišu centralno. Međutim, naučnici tvrde da je ovaj grad laboratorija za

budućnost, mjesto koje je samo po sebi eksperiment u kome se vidi tačna potrošnja

svakog stana, u kome zgrade troše upola manje energije od običnih zgrada, u kome

studenti imaju iskustvo principa potpune održivosti kog brojni ljudi, mogu samo da

zagovaraju, ali ne i da dožive. Da, studenti se žale jer su navikli da uključe klime na

16oC, međutim, u gradu je idealna temperatura od 24oC i centralna kontrola ne

dozvoljava njihovo korištenje.

Otkad su napravljeni glavni planovi za Masdar, desila se ekonomska kriza pa su i oni

morali da se mijenjaju. Ipak, ciljevi su ostali isti.

Planeri su prepoznali da najveća ekološka dostignuća dolaze od najpasivnijih i

najjeftinijih faktora, a to su orjentacija i forma, kako grada, tako i njegovih objekata.

Neke ideje, koje su se pokazale kao preskupe, modifikovane su, u skladu sa trenutnim

mogućnostima. Ipak, ako se uspješno prevaziđu svi finansijski i tehnološki problemi,

ostaje još samo jedan. Psihološki. Ljudi će morati da se naviknu da žive u prelijepom i

čudnom gradskom okruženju i sa pogledom sa prozora na prašinu i pijesak sve do

horizonta. Čini se, kako će, život u Masdaru biti nalik na život u naučno-fantastičnom

romanu.

Slika 20 – Masdar, Eco-city

11

Izvori:

http://masdarcity.ae/en/

http://prezi.com/ckuol7qxryya/masdar-city-presentation-2012/

BILTEN Udruženja za gas u BiH – GASBiH

http://www.hansgrohe.hr/11859.htm

http://metro-portal.hr/masdar-city-pustinjski-eko-grad-buducnosti/1430

http://ekospark.com/info/12_zanimljivosti/07_masadar/masadar.html

http://www.ekologija.rs/masdar-naucnofantasticni-grad

http://danas.net.hr/znanost/foto-eko-grad-na-nalazistima-nafte

http://www.enterijermagazin.com/masdar-city-abu-dhabi/

http://www.radiosarajevo.ba/novost/23318