-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 1
I Makroekonomija Makroekonomija je nauna disciplina koja prouava
fukncionisanje
ekonomija kao cjeline i istrauje ukupni nivo zaposlenosti,
proizvodnje, dohotka i cijena neke drave. To je ekonomska
disciplina koja prouava funkcionisanje ekonomije na nivou
drave.
Makrociljevi 1. Proizvodnja: visok nivo proizvodnje i visoka
stopa rasta proizvodnje 2. Zaposlenost: visok nivo zaposlenosti i
niska nedobrovoljna nezaposlenost 3. Cijene: stabilnost cijena
(odsustvo inflacije i deflacije) 4. Meunarodna razmjena: ravnotea
uvoza i izvoza te stabilan devizni kurs
Proizvodnja Proizvodimo da bi zadovoljili potrebe drutva.
BDP je najobuhvatnija mjera proizvodnje. To je mjera trine
vrijednosti svih dobara i usluga finalne potronje proizvedenih u
jednoj zemlji u toku jedne godine. To je ukupna finalna proizvodnja
u jednoj zemlji.
BNP je mjera prozivodnje na jednoj teriotoriji, ali i od stranog
kapitala.
Postoje tri naina mjerenja BDP-a: 1. Nominalni BDP trenutne
trine cijene 2. Realni BDP = NBDP inflacija 3. Potencijalni BDP
Realni BDP se dobiva otkanjanjem efekata inflacije iz nominalnog
BDP-a.
BDP deflator je specifian indeks cijena koji otklanja efekte
inflacije nominalnog BDP-a.
Potencijalni BDP je dugoroni trend realnog BDP. To je
dugoroni
proizvodni kapacitet ili maksimalna koliina koju neka ekonomija
moe proizvesti dok su cijene stabilne. Potencijalni BDP je proizvod
na nivou pune zaposlenosti.
BDP jaz je odstupanje realnog od potencijalnog BDP-a (BDP jaz =
PBDP RBDP) i to je veliina neiskoritenih potencijala za proizvodnju
i razvoj. Veliina jaza odreuje recesiju, krizu, stagnaciju,
stagflaciju.
Proizvodnja je motivirana zadovoljavanjem ljudskih potreba.
Promjene na
nivou proizvodnje u ekonomiji, posmatrano kroz vrijeme, govore o
dinamici rasta
proizvodnje i izraavaju se stopom ekonomskog rasta.
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 2
Zaposlenost Stopa nezaposlenosti pokazuje postotak radne snage
koje je nezaposleno.
SN = (nezaposleni/radna snaga) * 100.
- Radnu snagu ine zaposleni + nezaposleni koji aktivno trae
posao. - Puna zaposlenost je kada je postignuta ravnotea izmeu
ponude i potranje za radnom snagom. To je stepen upotrebe
radnosposobnog stanovnitva na kome se koristi od smanjenja
nezaposlenosti izjednaavaju sa rastom trokova poveanja
zaposlenosti.Optimalan nivo dobrovoljne nezaposlenosti, a samim tim
i
nezaposlenosti je 2 7%. Zaposlenost/nezaposlenost je vezana za
proizvodnu aktivnost ekonomije u konjukturi.
- Promjene u nezaposlenosti povezuju se sa promjenama u
proizvodnji:
Pad proizvodnje pad zaposlenosti (bri od pada proizvodnje)
Rast proizvodnje rast zaposlenosti (sporiji od rasta
proizvodnje)
Stabilnost cijena Nivo cijena na tritu je odreen ponudom i
potranjom. Promjene nivoa
cijena su: inflacija (rast opteg niva cijena), deflacija (pad
opteg nivoa cijena) i dezinflacija (pad stope inflacije). Inflacija
se obino izraava stopom inflacije.
- Stopa inflacije je relativni izraz odnosa opteg nivoa cijena u
posmatranoj godini u odnosu na prethodnu godinu.
Indeks cijena je ponderisani prosjek cijena mnotva roba i
usluga.
Mjerilo inflacije moe biti: indeks potroakih (maloprodajnih)
cijena CPI, BDP deflator, indeks proizvoakih cijena PPI, indeks
veleprodajnih cijena WPI. CPI i WPI su bazno ponderisani indeksi, a
BDP i PPI su tekui ponderisani indeksi.
Bazno ponderisani indeksi predstavljaju meudnos cijena korpe
istih koliina u tekuoj godini, sa cijenama korpe istih koliina u
baznoj godini. Rauna se ponderisanjem svake cijene u skladu sa
ekonomskim znaenjem pojedine robe u potroakoj korpi. CPI indeks je
najee koriteno mjerilo inflacije. On mjeri trokove potroake korpe
roba i usluga koje kupuje prosjean potroa. Npr. neka su ponderi za
pojedine vrste robe ili usluge: hrana 0,5+trokovi stanovanja
0,3+trokovi zdravstvene zatite 0,2=1. Ukoliko doe do promjene
cijena tih roba i usluga (npr.
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 3
hrana je poskupila za 7%), onda se te promjene pomnoe sa
ponderima i tako se dobije CPI. Npr. CPI(I
godina)=(0,5*107)+(0,3*100)+(0,2*100).
BDP deflator i PPI koriste promjenjive (fleksibilne) pondere.
Npr. BDP koristi
pondere iz tekue godine.
Razlike izmeu CPI-a i BDP-a: CPI rauna promjene cijena roba i
usluga koje kupuju potroai. Ukoliko se poveavaju cijene roba i
usluga koje kupuju proizvoai, to e se pojaviti u BDP-u ali ne i u
CPI-u.
BDP rauna promjene cijena domaih roba i usluga ali ukoliko se
uvozne robe dio potroake korpe, promjene cijena uvoznih r i u ulaze
u obraun CPI. CPI sa fiksnim ponderima ne rauna se promjenom u
strukturi potrionje ili kvaliteta R i U.
BDP deflator sa promjenjivim ponderom omoguava prilagoavanje u
skladu sa promjenama BDP-a.
Stabilnost ekonomije se odreuje na dva naina: djelovanjem trinih
sila i instrumentima ekonomske politike. Trini mehanizam regulie
ekonomske procese posredstvom varijacije trinih cijena. Promjene u
proizvodnji i potronji odraavaju se na cijene, a promjene na
cijenama odraavaju se na potronju i proizvodnju.
Meunarodna razmjena Otvorena privreda je ona koja se ukljuuje u
meunarodnu razmjenu dobara,
usluga i kapitala.
Spoljna ravnotea je ravnotea platnog bilansa pri stabilnom
deviznom kursu. Platni bilans je bilans meunarodnih transakcija.
Kljuni korak u donoenju ekonomskih mjera ekonomske politike je
mjerenje i ocjene vanjske pozicije jedne zemlje.
Dananje ekonomije upuene su na ekonomske odnose sa
inostranstvom. Otvorenost ekonomije i mjera te otvorenosti su
kljuni za ekonomsku analizu i vana podloga za ekonomsku politiku.
Uobiajeno se u ekonomskim analizama koriste agregati: izvoz (X),
uvoz (M) i neto izvoz (X M). Pozitivan neto izvoz znai suficit
platnog bilansa a negativan znai deficit. Ukoliko je zastupljen
deficit platnog bilansa, to znai odliv kapitala radi plaanja uvoza,
to moe smanjiti proizvodnju, poveati nezaposlenost i ugroziti
stabilnost cijena.
Podloga za voenje ekonomske politike je udio suficita ili
deficita u BDP-u jedne zemlje. Ekonomski odnosi sa inostranstvom
podrazumijevaju naplatu potraivanja (izvoz) i plaanje dugovanja
(uvoz).
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 4
Devizni kurs je cijena domae valute izraena u valuti druge
zemlje. Devizni kurs u uslovima otverene ekonomije cijene u
razliitim zemljama ini ekvivalentnim.
Valuta jedne zemlje moe odstupati od njene stvarne vrijednosti
(uravnoteenog deviznog kursa).
Potcjenjena ili precjenjena valuta odraava se na cijene stranih
roba na domaem tritu, i domaih na stranom. Na devizni kurs se moe
zvanino djelovati mjerama ekonomske politike, ali na njega djeluju
i zakoni ponude i tranje na deviznom tritu. Uticajem zakona ponude
i tranje moe doi do: deprecijacije (smanjenje cijene domae valute
izraeno u terminima strane valute) ili aprecijacije (poveanje
cijene domae valute). Upotrebom instrumenata ekonomske politike moe
doi do: devalvacije (zakonsko smanjenje vrijednosti novca zvaninog
DK) i revalvacije (zakonsko poveanje vrijednosti novca).
Sporiji rast produktivnosti u odnosu na svijetski prosjek dovodi
do deprecijacije, a
bri do aprecijacije. Poveanje deviznog kursa (cijena domae
valute) dovodi do smanjenja C
uvezenih roba i usluga (pojeftinjenje uvoza) i poveanja cijena
izvoznih roba i usluga (skuplji izvoz). To dovodi do toga da je
zemlja manje konkurentna na
svjetskom tritu, neto izvoz opada, usporava se proizvodnja,
raste nezaposlenost.
II Sistem nacionalni rauna SNA SNA je skup rauna pomou kojih
mjerimo ekonomsku aktivnost u jednoj
nacionalnoj ekonomiji. SNA predstavlja podlogu za voenje
ekonomske politike. Osigurava informacije o nivoima produktivne
aktive neke privrede, te o bogatsvu
stanovnika u odreenom trenutku. Upotreba SNA:
1. Privredna kretanja daju uvid u razliite tipove privrednih
aktivnosti i sektore privrede. Omoguava uvid u stanje i tokove
roba. Prua informacije o odstupanju od bilansne ravnotee. Ukazuje
na strukturu dohotka u ekonomiji.
2. Makroekonomska analiza daju osnovu razumijevanja uzajamnih
veza i odnosa izmeu razliitih ekonomskih varijabli.
3. Kreiranje ekonomske politike daje podatke koji slue kao
podloga za prognoziranje kretanja kljunih ekonomskih agregata
4. Poreenje razliitih perioda praenje razliitih makroekonomskih
agregata kroz vrijeme
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 5
5. Meunarodna poreenja omoguava poreenje makroekonomskih
agregata izmeu razliitih zemalja i koristi se za izvejtavanje
meunarodnih org. o privrednim kretanjima
Historijat SNA 1928. Liga Naroda ukazana potreba o prikazivanju
statistikih
podataka o ekonomijama i prihvatanjima jedinstvene
metodologije
prikazivanja tih podataka. Cilj tih aktivnosti bila je
meunarodna uporedivost podataka.
1939. prva procjena nacionalnog dohotka za 26 zemalja
1942.
1952. standardizirani SNA objavljen od strane OECD (Organizacija
za ekonomsku saradnju i razvoj)
1953. 6 rauna za nacionalni dohodak. Prvi put je pomenuta
ograniena upotreba tekuih (trinih) trinih ocjena i kao mjera
odbrane stalne cijene. Dvije modifikacije 1960. i 1964. godine.
1968. skup od 20 rauna
1993. najznaajniji dogaaj u podruju slubene statistike u
posljednjih 40 godina. Ovaj sistem je i danas vaei. SNA pravi
razlike izmeu dvije vrste institucionalnih jedinica: domainstva i
pravne osobe, odnosno rezidenti i nerezidenti.
Osnovni pojmovi SNA Proizvodnja SNA je podrazumijeva kao fiziki
proces koji se odvija pod
odgovornou i kontrolom jedne istitucionalne jedinice. Ukljuuje
svu proizvodnju namjenjenu tritu, bilo za prodaju ili za razmjenu,
te robe i usluge koje jedne institucionalne jedinice besplatno
ustupaju drugim.
Potronja nisu ukljuene vrijednosti usluga za sopstvenu potronju
(izgradnja vlastite kue, kuhanje), ali su ukljuene vrijednosti onih
izdataka za robu u toj funkciji (za graevinski materijal, za hranu
itd).
Aktiva bilansi stanja za sve institucionalne jedinice. Pod tim
se smatra ono to je u vlasnitvu neke institucionalne jedinice i iz
kojih vlasnik ostvaruje koristi tokom vremena
Rezidentnost SNA obuhvata rezidentne inst. jed. Koje su
grupisane u sektore ili podsektore: rezidenti (ona preduzea koja
rade u okviru nacionalne teritorije, neovisno jesu li u vlasnitvu
stranaca) i na sva lica koja rade ili borave u jednoj ekonomiji
godinu ili due.
Agregatni pokazatelji SNA su: bruto proizvodnja, dodatna
vrijednost,
potronja, BDP, investicije, amortizacija, neto izvoz, apsorpcija
i transferi. Bruto proizvodnja vrijednost svih roba i usluga koje
se proizvode u jednoj ekonomiji
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 6
Dodatna vrijedost vrijednost bruto proizvodnje umanjena za
vrijednost potronje u meufazama. Koristi se za mjerenje proizvodnje
u jednoj ekonomiji a slui i za razlikovanje trine od netrine
proizvodnje.
Potronja se dijeli na meufaznu (intermedijarnu) i finalnu. BDP
vrijednost finalnih roba i usluga u jednoj ekonomiji. Zbir
dodatne
vrijednosti u svim sektorima u ekonomiji.
Investicije dodatak stvarnom fondu kapitala. To je potronja u
funkciji budue uveane potronje. Pretvaranje jednog oblika
vrijednosti u drugi unutar jedne ekonomije nije investicija.
Investicije su samo ono to poveava ukupan kapital u jednoj
ekonomiji. Mogu biti realne i finansijske.
Amortizacija cijena zamjene starog kapitala novim. Koristi se za
razlikovanje pojmova bruto i neto investicija.
Neto izvoz vrijednost izvezenih roba i usluga umanjena za
vrijednost uvezenih roba i usluga.
Apsorpcija zbir ukupne finalne potronje (C) i bruto investicija
(I).
Sna koncepti Tokovi - stvaranje, pretvaranje, razmjena ili otpis
ekonomskih vrijednosti
i ukljucuju promjene u vrijednosti aktive ili obaveza
institucionalnih
jedinica. Stanje - vlasnitvo nad aktivom ili obavezom u
odredenom trenutku.
Prikazuje se u bilansu stanja i biljei na pocetku i kraju
obracunskog perioda.
Transferi sva plaanja za koja se nita ne razmjenjuje.
Jednosmjerno kretane novca bez obavezne proturadnje. Iskljuuju se
iz obrauna BDP-a ili ukljuuju u GNDI (raspoloivi dohodak, doznake
radnika u inostranstvu, humanitarna pomo).
NETO TRANSFERI = PRIMANJA TRANSFERA PLAANJA TRANSFERA. Kada su
primanja vea od plaanja transfera, onda je GNDI > BDP-a, jer se
transferi ukljuuju u GNDI a ne ukljuuju u BDP.
Alernativni pristup mjerenju BDP-a Postoje tri alternativna
pristupa mjerenju BDP-a u ekonomiji: pristup
proizvodnje, pristup dohotka i pristup potronje. Pristup
proizvodnje. BDP predstavlja zbir dodatnih vrijednosti razlika
izmeu bruto proizvodnje i vrijednosti intermedijarne
proizvodnje. Baziran je na konceptu rezidentnosti (ukljuuje samo
proizvodnju rezidenata jedne zemlje). Ukljuuje amortizaciju
kapitala. Intermedijarna dobra su proizvodi koji se koriste u
proizvodnji drugih proizvoda namjenjenih finalnoj potronji. Dodatna
vrijednost je
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 7
i razlika prodaja preduzea i njihovoh izdataka za kupovinu
sirovina i usluga od drugih preduzea.
Pristup dohotka (trokova) BDP predstavlja zbir svih prihoda koje
naplauju rezidenti jedne drave. BDP (trine cijene) = BDP(sektorske
cijene) + (indirektni porezi subvencije). BDP je i vrijednost
ukupnih zarade koje ostvare faktori proizvodnje u jednoj ekonomiji.
BDP(tc) = W+OS+TSP, gdje je W zbir plata i dr. naknada zaposlenima,
OS rente, kamate, amortizacija, dobit a TPS je indirektni porezi
minus subvencije.
Pristup potronje BDP je zbir finalne potronje robe i usluga. BDP
= C+I+G+(X-M). Dravna potronja (G) ima dva osnovna oblika: izdaci
trave (nabavka dobara i usluga, dravne investicije, plaanje
administracije) i transferna plaanja (posebna plaanja koja drava
vri kategorijama stanovnitva bez odreene protuusluge(invalidnine,
socijalna pomo)). Izvoz(X) je vrijednost svih domaih dobara i
usluga koje se troe u inostranstvu + prihodi od domaih investicija
u inostranstvo. Uvoz je vrijednost inostranih dobara koja se
koriste na
domaem tritu + prihod od inostranih investicija u domaem tritu.
SNA definie dva dodatna pokazatelja dohotka: bruto nacionalni
dohodak
(GNI) i bruto nacionalni raspoloivi dohodak (GNDI). BDP je
uspostavljen na domaoj osnovi a GNI i GNDI na nacionalnoj (i
dohodak od nacionalnog kapitala u inostranstvu). Razlika dohotka od
nerezidenata i dohotka plaenog nerezidentima predstavlja neto
fakturisani dohodak iz inostranstva (y). GNI = BDP + dohodak od
nerezidenata dohodak plaen nerezidentnima, odnosno GNI = BDP +
y. GNI je zasnovan na konceptu dohotka, a BDP i na konceptu
proizvodnje i potronje.
Bruto nacionalni raspoloivi dohodak (GNDI) je dohodak koji je
rezidentima na raspolaganju za potronju i tednju. Zbir BND i neto
transfera iz inostranstva (primanja po onsovu doznaka iz
inostranstva, donacija itd) umanjena
za plaanja po tom osnovu je GNDI = GDI + TRS. Bruto nacionalna
tednja (S) je razlika izmeu bruto nacionalnog
raspoloivog dohotka i ukupne potronje. S = GNDI C. Koristi se i
pokazatelj bruto domaa tednja, Sx = S (TRr Yr). TRr neto transfer
iz inostranstva a Yr je neto fakturisani dohodak iz
inostranstva.
III Instrumentarij makroekonomske politike Ekonomska politika je
skup mjera i aktivnosti drave sa ciljem osiguravanja
realizacije opteg (javnog) interesa drutva i usmjeravanja
ekonomije u tom pravcu.
Razliitost efekata ista politika u jednom vremenu moe
stimulirati ekonomiju, a u drugom djelovati negativno na razvoj
zemlje. Oblik ekonomske
politike zavisi od nekoliko faktora: model organizacije
ekonomije, privredna
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 8
struktura, nivo ekonomske razvijenosti, nosioci ekonomske
politike i ciljevi koji se
ele postii. Subjekti ekonomske politike su: kreatori
ek.pol.(zakonodavni organi) i realizatori (objekti djelovanja ili
izvrioci). Postoje dvije kljune uloge ekonomske politike: 1.
Stvoriti stimulativan ekonomski ambijent i 2. Mjerama ekonomske
politike usmjeriti ekonomsku aktivnost. Uticaj mjera ekonomske
politike na ek.
aktivnost odreuje i smisao politike. Instrumenti ekonomske
politike su ekonomske varijable kojima se utie na postizanje jednog
ili vie ekonomskih ciljeva. Obiljeja instrumenata su:
Nosioci ekonomske politike mogu kontrolisati instrumenta
Varijabla ima uticaj na druge varijable
Treba razlikovati instrumente u zavisnosti od njihovog efekta na
ciljeve
Klasifikacija instrumenata ekonomske politike Po formi
razlikujemo: otvorene (subvencije, dumping) i prikrivene
(poreske olakice za izvoz, oslobaanje uvoza sirovina od plaanja
carina) instrumente.
Prema efektima razlikujemo stimulativna i destimulativne
inst.
Tingbergova klasifikacija instrumenata: kvantitativni (promjena
postojeih instr), kvalitativni (uvoenje novog ili eliminisanje
postojeeg) i reformski (uvoenje novih instr koji mijenjaju
ekonomski sistem).
Prema usmjerenosti razlikujemo: direktni (ciljaju na postizanje
odreenog cilja npr. kvote za smanjenje deficita platnog bilansa) i
indirektni (utiu na istrumente koji vode do donoenja odluka da bi
smanjili deficit uvode se carine na uvoz koje poveavaju cijenu i
smanjuju potronju)
Prema nainu djelovanja: diskrecioni (aktiviranje se vri
diskreciono promjena poreskih stopa i mogu se prilagoavati u
zavisnosti od situacije) i automatski (pomau ublaavanju
konjukturnih ciklusa, ugraeni su u ekonomski sistem sistem
progresivnog oporezivanja).
Prednosti automatskih istrumenata su to ubrzavaju intervenciju
vlade i eliminiu administrativno kanjenje, a nedostaci to ne mogu u
potpunosti otkloniti ekonomski poremeaj te nema mogunosti
prilagoavanja jer se sami aktiviraju. Prednosti diskrecionih instr
su mogunosti prilagoavanja i izmjene a nedostaci administrativno
kanjenje, mogu imati velike trokove i privremenog su karaktera.
Model ekonomske politike obuhvata: ciljeve ep, analitiki model,
instrumenti ep. Dvije doktrine dominiraju u voenju ekonomske
politike, a to su: liberalizam (nema uplitanja drave u ekonomiju,
pravac koji se zalae za slobodnu trinu ekonomiju) i
intervencionizam (pravac koji se zalae za dravno uplitanje u
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 9
ekonomiju). Intervencionizam se javlja u dvije forme:
anticiklina politika (skup mjera ekonomske politike koji se
sprovode radi ublaavanja konjukturnih ciklusa) i protekcionizam
(pravac ep koji se zalae za ogranienje vanjske trgovine radi zatite
domae proizvodnje).
Dileme ekonomske poltike su, izmeu ostalih, oko raspodjele
koristi od ekonomske politke, zatim, efekti ekonomske politike mogu
imati drugaiji uinak kratki, srednji i dugi rok, tako da ne daju
rezultate na svakom planu. Upitna je i
dosljednost u provoenju mjera. Potreba koordinacije ekonomskih
poltika proizilazi iz:
Zavisnosti ekonomije, globalizacije, integracije (meunarodna
kretanja ljudi, robe, kapitala, usluga)
Nekoordinirane aktivnosti razliitih zemalja koje proizvode
razliita rjeenja
Usljed efekta prelijevanja - ukoliko dogaaju i aktivnosti vlada
u zemlji imaju efekat na drugu zemlju, govorimo o transmisijama
efekata ili spilover efektu.
Agregatna ponuda (AS) je ukupna koliina dobara i usluga koju su
proizvoai spremni ponuditi na odreenom tritu u odreenom periodu.
Determinante AS su nivo cijena i trokova, potencijalni proizvod te
kapital rad i tehnologija. ok ponude (inflacija trokova) se deava
kada su znatno vei trokovi proizvodnje, rada, roba i usluga to
poveava trokove poslovanja, to dovodi do stagflacije, to dovodi do
smanjenja ponude i rasta cijena. Agregatna tranja (AD) je ukupna
koliina roba i usluga koju su razliiti sektori u jednoj dravi
spremni potroiti u odreenom periodu. Inflacija tranje je kada naglo
dolazi do poveanja potronje to krivu AD pomjera udesno (poveanje
nivoa cijena i proizvodnje). Determinante AD su novac, potronja i
porezi. AD = C + I + G + X.
Monetarna politika je politika upravljanja ponudom novca i
kamatnom
stopom u jednoj ekonomiji. Instrumenti monetarne politike su:
operacije na
otvorenom tritu (kupovina i prodaja vrijednosnih papira),
diskontna stopa kamatna stopa te stopa obavezne rezerve (iznos
rezervi koje su komercijalne banke
dune izdvojiti na raun kod centralne banke na svaki primljeni
depozit). Monetarna politika moe biti ekspanzivna i
restriktivna.
Politika dohotka upravlja nadnicama i cijenama. Instrumenti
politike
dohotka su promjena plata, dobrovoljna organiavanja plata,
fiksiranje plata, plafoniranje te garantovani nivo plata.
Spoljnoekonomsku politiku ine: spoljnotrgovinska politika
(kvote, izvozno-uvozne dozvole, kvantitativna ogranienja), carinska
politika (carine), devizna politika (devizni kurs, devizne
kontrole, devizna ogranienja) te platno bilansna politika
(kombiniranje trgovine i deviznih promjena).
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 10
Fiskalna politika predstavlja politiku upravljanja porezima i
javnim
izdacima. Instrumenti fiskalne politike su: porezi (javni
prihodi) i dravna potronja (javni rashodi). Fiskalna politika moe
biti ekspanzivna i restriktivna.
IV Makroekonomsko prilagoavanje (kratki rok) Makroekonomska
stabilnost ima za cilj uspostavljanje ambijenta za nisku
inflaciju, odriv platni bilans koji podrava rast (poveanje)
strukturne reforme. Strukturne reforme uvode trine mehanizme u
funkcionisanje makrekonomske politike, rast potencijalnog proizvoda
omoguava vii rast outputa. Visoka inflacija (>30%) omoguava
ekonomski rast, umanjena inflacija (10-30%) ima negativne efekte
rasta a niska inflacija (2-10%) moe biti korisna ukoliko je praena
rastom plata. Kljune strukturne reforme su: liberalizacija cijena,
politike promocije konkurentnosti, reforma preduzea,
racionalizacija mrene soc., finansijski liberalizam, reforme
valjskog sektora, budetske reforme.
Makroekonomsko prilagoavanje i finansijski sektor. Restriktivna
politika utie na tranju za kreditima preko KS. Deprecijacija
deviznog kursa utie na bilans firmi i sposobnost finansijskih
institucija da servisiraju vanjski dug.
Makroekonomsko prilagoavanje i siromatvo. Stabilizacioni
programi mogu smanjiti siromatvo smanjenjem inflacije
(dezinflacijom). Smanjenje javne potronje smanjuje siromatvo
(smanjene izdataka za vojsku i manje produktivne kapitalne
aktivnosti).
Makroekonomska analiza (potronja, dohodak, tednja) Dohodak je
kljuna determinanta potronje i tednje. DOHODAK =
POTRONJA+TEDNJA. Funkcija potronje pokazuje vezu izmeu razliitih
nivoa izdataka na potronju i novoa raspoloivog dohotka. Najvaniji
odnos u makroekonomiji je izmeu y i c. to vie tedimo, manja je
potronja, a samim tim je manji i BDP. Obrazac potronje je
makroekonomski instrument koji pokazuje kako se mijenjaju promjene
u strukturi potronje sa promjenama dohotka. Engelovi zakoni
pokazuju pravilnost u promjeni pojedinih stavki potronje sa
promjenama y.
Ukupna potronja u jednoj ekonomiji je potencijal za investicije.
Kratkoroni znaaj nacionalne potronje je na agregatnu potronju i za
razumijevanje kratkoronjih poslovnih ciklusa, a dugoroni znaaj ima
na ekonomski rast. y= C + S y = C + I.
Determinante nacionalne potronje su:
Tekui raspoloivi dohodak dio dohotka koji nam je na raspolaganju
za potronju i tednju i kljuni faktor potronje drutva
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 11
Trajni/permanentni dohodak nivo dohotka koji se dobije kada se
uklone privremeni uticaji kao to su vrijeme, poslovni ciklus,
neoekivani dobitak ili gubitak
Bogatstvo ili imetak uticaj na potronju i na tednju
Socijalni zatita Funkcija tednje pokazuje vezu izmeu razliitih
nivoa izdataka na tednju i
nivoa dohodaka. Granina sklonost potronji je omjer poveanja
potronje u odnosu na svako poveanje dohotka. Granina sklonost
tednji je omjer poveanja tednje u odnosu na svako poveanje dohotka.
MPS + MPC = 1. Rast potronje je sporiji od rasta dohotka, i on s
rastom dohotka opada, dok je rast tednje bri od rasta dohotka.
Znai, to je nii dohodak, to se vie odvaja na potronju, a to je vii
dohodak, vie se odvaja na tednju. MPC = C/y; MPS = S/y.
Model multiplikatora Utemeljitelj ovog modela je J.M.Keynes.
Uslov za primjenu modela je
privreda sa neiskoritenim resursima (nezaposlenost), te se
prikazuju promjene proizvodnje u kratkom roku. Model multiplikatora
objanjava kako promjene u potronji izazivaju multiplikativne efekte
na proizvodnju u privredi sa neiskoritenim resursima. Multiplikator
je broj kojim treba pomnoiti promjenu potronje da bi se dobila
ukupne promjena proizvodnje.
Multiplikator potronje (lina, investiciona, dravna, vanjska
trgovina) govori kako poveanje potronje izaziva multiplikatovno
poveanje proizvodnje u kratkom roku. Investicije imaju dvostruku
ulogu u ekonomiji: u kratkom roku
veliko invsticijsko troenje utie na AD a AD na proizvodnju i
zaposlenost a u dugom roku vode akumulaciji kapitala i rastu
potencijalnog proizvoda te time
podstiu ekonomski rast. Imamo investicije u stambene objekte,
investicije u fiksne fondove (oprema i tvornice) te imamo
investicije u poveanje zaliha. Investiramo onda kada oekujemo da e
prihod od investicija biti vei od trokova investiranja.
Determinante investicija su: prihodi (BDP), trokovi (kamate,
porezi) te oekivanja (optimizam, pesimizam).
Realna kamata je ona koju dunici plaaju izrazu stvarnih dobara i
usluga. REALNA KAMATA = NOMINALNA KAMATA INFLACIJA
Poreski multiplikator je multiplikator dravne potronje.
Smanjenje javnih rashoda dovodi do multiplikatornog smanjenja
proizvodnje. Ukoliko doe do smanjenja poreza, a samim tim i do
poveanja potronje, to izaziva multiplikatoran porast
proizvodnje.
M=1/MPS; M=1/(1-MPC) multiplikator zatvorene privrede
- multiplikator otvorene privrede (MPm
granina sklonost uvozu, MPX granina sklonost izvozu.
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 12
U zatvorenoj privredi, kao i u otvorenoj, promjenu proizvodnje
raunamo kao proizvod multiplikatora i promjene potronje.
V Makroekonomija u srednjem roku Monetarni sistem je skup
propisa kojima se od strane drave ureuju
osnovna institucionalna i organizaciona pitanja u vezi sa domaim
novcem i njegovim odnosima sa stranim valutama.
Valutno podruje je podruje u kojem vlada jedan monetarni
sistem.
Prema vezanosti valuta monetarni sistem djelimo na vezane valute
(vrijednost
novca vezana uz neki standard plemeniti metal ili strana valuta)
i slobodne valute (vrijednost odreena ponudom i potranjom). Novac
je univerzalno sredstvo plaanja. Funkcije novca su: mjere
vrijednosti, prometno sredstvo, blago, plateno sredstvo te svjetski
novac.
Monetarni agregati. M1 ili transakcijski novac je iznos novca
koje se
koristi za svakodnevne transakcije (novac u uem smislu), a
obuhvata kovani, papirni novac, depozite po vienju.
M2 ili novac u irem smislu (likvidna sredstva) obuhvata
transakcijski novac (M1) + tedne raune u bankama, novane surogate
(depozite do 6 mjeseci).
M3 ili monetarni volumen je M1+M2+ depoziti do godinu dana.
M4 je monetarni potencijal ukupna novana sredstva u jednoj
ekonomiji koja ukljuuju i blokirana sredstva (najvii monetarni
agregat).
Potranja za novcem moe biti transakcijska i pekulativna.
Transakcijska je ona potranja u svrhu obavljanja svakodnevnih
transakcija i za svakodnevnu potronju. Glavna determinanta ove
tranje je rasploivi dohodak.
pekulativna tranja portfolio teorija, koja objanjava ponaanje
racionalnog investitora u rasporeivanju portfolia. Cilj portfolio
teorije je diverzifikacija rizika. Glavne determinante pekulativne
tranje su kamatna stopa i dobit (dohodak). Kada KS raste
pekulativna tranja raste, a transakcijska opada.
Kamatna stopa je troak posuivanja kapitala. Njene uloge su
cijena posuivanja i oportunitetna mogunost. Determinante kamatne
stope su rizik (raste rizik, raste KS), rok dospijea (dui rok, via
KS), administrativni trokovi (vii trokovi, vea KS) te likvidnost
(vii trokovi, manja KS).
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 13
Provoenje monetarne politike se po pravilu odvija preko CB.
Imamo dvije grupe instrumenata monetarne politike:
- regulatorni (instrumenti kvantitativnog regulisanja) i
- nadzor nad bankarskim sitemom.
Monetarna multiplikacija predstavlja multiplikativne novane
ponude u bankarskom sistemu. Veliina multiplikacije zavisi od
visine stope obavezne rezerve. Multiplikativne novane ponude govore
koliko se puta depozit moe multiplicirati u bankarskom sistemu. M =
1/STOPA OBAVEZNE REZERVE.
Inflacija Prema intezitetu ispoljavanja, dijele se na: umjerene,
galopirajue i
hiperinflacije.
Prema uzrocima nastanka: inflacija tranje, inflacija trokova,
strukturna inflacija.
Prema uravnoteenosti: inercijska, uravnoteena i
neuravnoteena.
Prema duini trajanja: jednokratna, sekularna i hronina.
Prema vizuelnosti: aktivna i neaktivna, slobodne i priguene
(kontrolisane) inflacije
Obiljeja inflacije su: novana masa raste, nivo cijena raste,
nesklad plata i produktivnosti rada. Ako rast novane mase nije
praen rastom produktivnosti, cijene rastu. Ako rast plata nije vei
od rasta produktivnosti rada, cijene rastu. Efekti inflacije:
1. Na raspodjelu dohotka i bogatstva 2. Iskrivljenje relativnih
cijena i outputa: Inflacija trokova smanjuje Q,
inflacija tranje poveava Q, a inercijska nema uticaja na Q. Na
ekonomsku efikasnost ima sljedei uticaj: rast trokova poslovanja,
oteava pravilnu alokaciju resursa i djeluje na iskrivljenje
relativnih cijena.
Najvee dileme oko antiinflatorne politike su zbog duine vremena
potrebnog za prilagoavanje ekonomije te o izboru imeu niske stope
inflacije ili niske stope nezaposlenosti. Indeksacija ekonomije je
prilagoavanje nadnica i ugovora promjenama opteg nivoa cijena. COLA
indeksom se vri prilagoavanje nadnica i ugovora promjena opteg
nivoa cijena.
Nezapolenost Trite rada predstavlja ukupnost odnosa ponude i
potranje za radnom
snagom. Puna zaposlenost je optimalan nivo upotrebe rada.
Kategorije
zaposlenosti: zaposleni, nezaposleni (nemaju posao ali ga
aktivno trae), izvan radne snage (nemaju posao niti ga trae).
Razlikujemo 4 oblika nezaposlenosti: 1.
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 14
periodina (sezonska) nezaposlenost (vezano za godinja doba), 2.
Tehnoloka nezaposlenost (tehnoloka usavravanja koja smanjuju tranju
za radom); 3. Tekua nezaposlenost (usljed promjena strukture tranje
za radom); 4. Stagnantna (usljed nesposobnosti prilagoavanja rada
novim uslovima u proizvodnji); 5. Latentna (prikrivena).
Vrste nezaposlenosti su: 1. Frikciona (dobrovoljna, poeljna ze
ekonomiju; tekoe nastaje zbog kretanja ljudi, selidbe, promjene
radnog mjesta, kolovanja a imamo i posebnu vrstu sezonska
nezaposlenost); 2. Strukturna (raskorak ponude i tranje za
radnicima usljed smanjenja tranje za jednom kvalifikacijom,
tehnolokog napretka itd.); 3. Ciklina (ukupna potranja za radom
niska, a rezultat je poslovnog ciklusa u kome se nalazi privreda);
4. Privremena (nevidljiva
nezaposlenost, a odnosi se na zaposlene ija je efikasnost ispod
prosjeka ili ija radna mjesta ne odgovaraju kvalifikaciji).
Okunov zakon: svakih 2% smanjenja realnog BDP-a u odnosu na
potencijalni vodi poveanju stope nezaposlenosti od 1%. Ovaj
zakon objanjava vezu izmeu realnog BDP-a, potencijalnog BDP-a i
nezaposlenosti.
Filipsova kriva predstavlja vezu izmeu nezaposlenosti i nivoa
cijena. Korisna je za analizu kratkoronih kretanja inflacije i
nezaposlenosti. Trade off teorija kompromisa izmeu vie inflacije i
nie stope nezaposlenosti ili obrnuto. %INFLACIJE = %RASTA
NEZAPOSLENOSTI - %RASTA
PRODUKTIVNOSTI RADA. Filipsova kriva u drugom roku je savreno
neelastina, jer ona predstavlja prirodnu stopu nezaposlenosti koja
je konzistentna sa inflacijom. NAIRU stopa koja dovodi do
ubrzavanja inflacije.
Budet i fiskalna politika Budet je javni raun koji pokazuje
planirane rashode dravnih programa i
oekivanje prihoda od poreskog sistema. Budet moe biti u suficitu
i deficitu. Za pokrie deficita drava koristi fiskalnu presiju,
javni dug i emisiju novca. U sluaju inflacije tranje, budet
predstavlja efikasan instrument reduciranja tranje. U sluaju
inflacije trokova, drava smanjuje poreze rastereujui ekonomiju od
dijela fiskalnih obaveza i ublaava rast cijena.
Postoje restriktivna i ekspanzivna budetska politika. Kod
restriktivne se smanjuje potronja drave i sprovodi politika
budetskog suficita. U uslovima recesije i krize smanjuju se porezi
a poveava javna potronja. Pomou budeta se ublaavaju ekonomske
fluktuacije (konjukturni ciklusi). Kod ekspanzivne b.p poveava se
dravna potronja a smanjuju porezi, time se poveava AD i stimulie
oivljavanje ekonomije.
Budetski prihodi su: porezi, takse, doprinosi, prihodi javnih
preduzea, javni zajmovi (javni dug) te sredstva monetarne emisije.
Budetski rashodi su izdaci drave i drugih dravnih subjekata za
podmirivanje kolektivnih potreba i u
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 15
javnom interesu drutva, a to su javna potronja i transferna
plaanja. Javna potronja znaajan je faktor formiranja tranje, cijena
i odnosa na tritu, ima uticaj na konjukturne cikluse, na inflaciju
i deflaciju te ponudu novca.
Analitike kategorije budeta. Strukturni budet prikazuje kakvi bi
bili prihodi i rashodi u sluaju da ekonomija posluje na svom
potencijalu. Stvarni budet prikazuje stvarne prihode i rashode u
odreenom vremenskom periodu. Ciklini budet mjeri uticaj poslovnog
ciklusa na budet (razlika strukturnog i stvarnog).
Automatski stabilizator fiskalne politike slui za automtske
promjene prihoda od poreza, osiguranje za sluaj nezaposlenosti,
socijalna osiguranja te druge transfere. Diskrecioni stabilizator
slui za projektovanje zapoljavanja u javnom sektoru te promjene
poreskih stopa.
Unutranji dug je zaduenje drave na domaem tritu novca i kapitala
radi pokria budetskog deficita i ubrzanja ekonomskog rasta ili u
stabilizacione svrhe. Vanjski dug je zaduenje za potrebe razvoja
zbog nedostatka unutranje akumulacije ili pokria deficita u platnom
bilansu. Kratkorono, javni dug na ekonomiju utie efektom
istiskivanja: porast dravne potronje vodi rastu cijena, pa CB vodi
restriktivnu politiku rasta KS destimuliui privatne investicije,
iako openito investicije rastu. Dugorono, veliki dugovi istiskivaju
akumulaciju te smanjuju ekonomski rast, te se tako gubi
efikasnost.
VI Makroekonomija u dugom roku Ekonomski rast se definie kao:
glavni ekonomski i politiki cilj, ekspanzija
potencijalnom BDP-a, irenje granica proizvodnih mogunosti te
rast ukupnog outputa po stanovniku. U kratkom doku, AS-AD sistem
odreuje nivo outputa, nezaposlenosti, nivo cijena i inflacija.
Glavni faktor koji stoji iza ekonomskog rasta
u dugom roku je AS. Dugoroni ekonomski rast se temelji na
uveanoj upotrebi proizvodnih faktora rada, kapitala i prirodnih
resursa (kvalitativno poveanje) te uveanoj efikasnosti njihovog
koritenja (tehnolokim promjenama kvalitativno koritenje).
Tri su izvora ekonomskog rasta: rast radne snage, rast kapitala
i tehnoloke promjene. Modeli ekonomskog rasta se dijele na klasine
i savremene. Klasnini modeli su prema: Adam Smith; Mill i Malthaus;
David Ricardo. Savremeni modeli
su: Kejnzijanski model i Neoklasini modeli. Prema Adamu Smithu
rast je uslovljen ekonomijama ponude, rastom
stanovnitva, investicija i zemlje. BDP se poveava sa poveanjem
stanovnitva dok se postojea zemlja ne pojavi kao granica rasta. Sa
oskudicom zemlje BDP poinje sporije rasti od stanovnitva (opadajui
prinosi). Ekonomija bazirana na teoriji vrijednosti.
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 16
Mill: rast stanovnitva mora se kontrolirati kako bi se sprijeio
pad ek. aktivnosti (ekonomskog rasta) i dostiglo stanje dugotrajne
ravnotee. Malthaus: rastue stanovnitvo moe se dovesti do take gdje
e radnici biti na minimalnom nivou opstanka. Stanovnitvo e se
poveavati sve dok su nadnice vee od egzistencijalnog minimuma.
David Ricardo: opadajui granini prihodi zemlje. Poveanje renti
smanjuje profit, poveanje prihoda od zemlje uslovljava rast nadnica
i pad investicija faktori ogranienja rasta. Rjeenja treba traiti u
tehnolokim inovacijama i specijalizaciji.
Schumpeterova teorija rasta: izvor rasta na strani ponude. Stopa
rasta
stanovnitva je egzogena. tednju smatra rezidualnom
(konstantnom), te nevanom za rast. Pokreta rasta su promjene u
ekonomskom okruenju (otkrie novih resursa i preduzetnike tehnoloke
inovacije). Nema opadajuih prinosa od inovacija.
Harpod Domarov model je teorijski utemeljen na kejnzijanskoj
metodi. U osnovi modela su sljedee pretpostavke: rast nacionalnog
dohotka iskljuivo je funkcija akumulacije kapitala; uveanje faktora
rada, odnosno rast zaposlenosti, rezultat je rasta stanovnitva;
faktor rada se poveava po konstantnoj stopi prirodna stopa rasta
stanovnitva; TEDNJEINVESTICIJEAKUMULACIJA KAPITALAPROIZVODNJA. Kako
bi ostvarile rast, ekonomije moraju tedjeti i ulagati. to vie utede
i uloe, bre e rasti. y/y=S/k jednaina pokazuje da jednostavno stopa
rasta BDP-a odreuje zajedniki omjer racionalne tednje S i
kapitalnog koeficijenta k. U odsustvu drave, stopa rasta
nacionalnog dohotka je direktno ili pozitivno vezana za omjer
tednje (to vie ekonomija tedi i uloi od datog BDP-a, to e biti vei
rast BDP-a).
Neoklasini model rasta/Robert Sollow opisuje ekonomiju iji je
output rezultat djelovanja 2 faktora proizvodnje: kapitala i rada.
Kapital i tehnoloke promjene su dio modela. Ako koliina kapitala
raste bre od stanovnitva, to otvara rast outputa po radniku, rast
nadnica, smanjuje zarade od kapitala i smanjuje realne
kamate. S tehnolokim promjenama se postie vei output od iste
koliine inputa, te one pomiu granicu proizvodnih mogunosti.
Prema neoklasiarima, tednja uslovljava investicije, dok je prema
kejnzijancima obrnuto. Stopa ekonomskog rasta je nezavisna od
tednje. Iako stopa tednje ne utie na stopu ravnotenog ekonomskog
rasta, rast stope tednje djelujui na poveanje tehnoloke
opremljenosti utie na poveanje nivoa ravnotene proizvodnje.
Ekonomski rast je proces poveavanja realnog BDP-a. Ekonomski
razvoj je dinamini proces poveanja stepena zadovoljenosti ljudskih
potreba. Konjukturni ciklus predstavlja zaokret u ukupnom outputu,
dohotku i zaposlenosti. Obino traje izmeu 2 i 10 godina.
Obiljeavaju ga ekspanzije ili kontrakcije u mnogim
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 17
sektorima privrede. Silazna faza su kontrakcije a uzlazna je
ekspanzija. Teorije
konjukturnih ciklusa: markstistika; neoklasine interpretacije
krize; endogene teorije (teorija hiperprodukcije, t
predimenziorianosti investicija, t inovacija, t
neravnomjerne potronje, monetarne t, teorije mjeovite privrede);
egzogene teorije (politika, psiholoka, demografska, kozmika,
fizikalna).
Marksistika teorija: uzroci krize su u sistemu reprodukcije. Veu
se za kapital, jer nijedan raniji sistem proizvodnje nije poznavao
krize. Sistem poiva na protivrjenostima koje izazivaju cikluse.
Uzrok: proizvodnja ima drutveni karakter, sistem karakteriu stalni
konflikti (vlasnici kapitala radnici). U sutini, problem je u
hiperprodukciji kapitala u robnom obliku.
Strah od robe uzrok: nemogunost kapitala u robnom obliku da se
pretvori u proizvodni kapital zbog ogranienja trita na strani
tranje. To vodi ograniavanju ili smanjivanju proizvodnje to izaziva
krizu. Padaju profitne stope, da bi zadrali iznos profita, vlasnici
kapitala smanjuju proizvodne trokove, vre pritisak na najamnine i
poveava se eksploatacija. Strah od robe smanjuje investicije. Kako
se smanjuju investicije, smanjuje se ulaganje u proizvodnju i
sredstva. Lanano, taj pad izaziva i smanjenje u sektoru dobara
za iru potronju, te nastaje kriza. Kapital koji stoji u robama
zavrava svoj prometni proces obaranjem cijene (obezvrijeivanjem).
Tako se usklauju kupovni i robni fondovi.
Neoklasine teorije konjukturnih procesa se dijele na endogene i
egzogene. Prema endogenim teorijama, uzroci su unutar privrede,
privredni ciklusi sami sebe
generiraju i u kome svaka kontrakcija izaziva ekspanziju i
obratno. Prema
egzogenim, uzroci su izvan privrednog sistema (ratovi, politiki
dogaaji, otkie nalazita zlata, nauna otkria itd.)
Tradicionalni pristup analizi ravnotee ima dvije varijante.
Prema prvoj, ravnotea ili neravnotee se objanjava jednakou ili
nejednakou ekonomskih varijabli bez analitikog obanjenja prirode
tih odnosa. Druga varijanta je vezana za modele u kojima su date
veze izmeu ekonomskih varijabli. Ponaanje modela se ogleda u 4
faze: 1. Poetna pozicija ravnotea; 2. Promjene koje naruavaju
ravnoteu; 3. Proces prilagoavanja promjenama; 4. Krajnja pozicija
nova ravnotea. Prema Keynesu, ravnotea nije cilj, ve pretpostavka
privredne stabilnosti. Ravnotea se mora posmatrati dinamiki.
Ravnotea se objanava kroz 4 stavke: 1. Neophodnost prolaska sistema
kroz stanje ravnotee; 2. Periodinost ravnotee; 3. Nova ravnotea na
viem nivou razvijenog sitema; 4. Duina razmaka izmeu dvije ravnotee
zavisi od strukturnih promjena.
Konjukturni ciklus se prognozira kvantitativnim, kvalitativnim
te
kombinovanim metodama. Kvantitativne metode koriste
kvantitativne pokazatelje i
matematike metode u objanjenju konjukturnih ciklusa.
Kvalitativne metode se baziraju na analizi kvalitativnih
pokazatelja.
-
MAKROEKONOMIJA PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 18