-
0
kola joge Dragana Lonara Vidya Yoga Kurs za obuku joga
instruktora
Generacija 2012/13
Seminarski rad na temu:
SISTEM KASTA U INDIJSKOM DRUTVU
Sadraj:
Uvod o kastinskom sistemu Bramani Katrije Vajije udre Bramanizam
i joga Zakljuak
Jogina:
Maja Stojakovi Beograd, Jun 2013
-
1
Uvod o kastinskom sistemu
Podela Indijskog drutva na kaste ili varne (etimoloko znaenje -
boja koe) vodi
poreklo jo od starih Arijevaca, vremena kada su se ljudi, pre
svega, razlikovali po boji
koe. Sredinom 2 milenijuma pre nove ere, Arijevci, jedan od
indoevropskih naroda, su
prodrli i osvojili veliki deo Indije. Arijevci su uspostavili
dominaciju nad starosedelakim
stanovnitvom Dravida, uveli na indijskom tlu indoevropski jezik
sanskrit i uspostavili
kruti drutveni poredak zasnovan na podeli prema boji koe,
poloaju u drutvu,
bogatstvu, zanimanju i veri.
Na vrhu kastinskog poretka nalazi se stale
svetenika i uitelja (brahmana), koji uiva najvei
ugled, ispred ratnikog plemstva katrija. Ratnici su u
mirnodopskim uslovima izgubili na znaaju, dok se
uloga brahmana poveava zbog njihovih svetih,
obrednih radnji i rtvenih rituala, a rtva obavezuje
bogove na protivuslugu. Jedna izreka kae o njima:
Ceo kosmos je podreen bogovima, bogovi su
podreeni prizivanjima, a prizivanja brahmanima. Zato
su brahmani nai bogovi.
Kasta ratnika i plemstva, katrija, ini drugu
kastu. Oni predstavljaju svetovnu mo. Njihov zadatak
je da vladaju i tite zemlju od neprijatelja. Treu kastu ine
naseljenici koji su ostali iste
rase, vajije. To su obino trgovci i odgajivai stoke. Oni su ti
koji snabdevaju ostale
kaste osnovnim ivotnim namirnicama.
Naspram ova tri gornja, arijevcima pripadajua sloja, stoji
etvrta kasta
nearijevaca, udre. Ona se sastoji od socijalno odbaenih
arijevaca, koji su se pomeali
sa potlaenim prastanovnicima. Bez poseda su, nadniari, sluge i
podanici tri gornje
kaste.
-
2
Ova socijalna podela drutva ne etiri glavne kaste je religiozna
dogma, jer se
pripadnost jednoj odreenoj odreenoj socijalnoj klasi obrazlae
uenjem o samsari i
karmanu. Upaniade ue: Oni koji su se ovde dobro vladali, za njih
ima izgleda da e
ui u majino krilo, u krilo brahmana, ili katrije, ili vajije; a
oni koji su se ovde smrdljivo
vladali, za njih su izgledi da uu u smrdljivo krilo majke, u
krilo andala. andala
pripada prezrenoj etvrtoj kasti, jer je on meavina nearijevskog
mukarca udre i
arijevske ene, brahmanke. Ovo nas odmah vodi i na temu apsolutne
zabrane meanja
kasta. Kastinski sistem poseduje jednu vrstu zatvorenosti i
ekskluziviteta. Onaj ko
prekri svetu zabranu smatra se otpadnikom od sistema. Meutim, ak
i ovako striktna
zatvorenost sistema nije bila apsolutna. Nie kaste su bile
delimino propustljive. One su
sporadino bile otvorene da prime autsajdere u svoje redove.
Meutim, takvih
sluajeva sa viim kastama nije bilo. Ovo je omoguavalao viim
kastama da skupe svu
drutvenu i politiku mo na jedno mesto i na taj nain imaju
kontrolu nad ostatkom
sistema.
Nemaki sociolog Maks Veber se osvre na kaste posmatrajui
arolikost
drutvenih uloga koje su njihovi lanovi imali. U tom smislu
stroga podela, krutost i
nepropustnost indijsih kasta varirala je kako od vremenskog
perioda tako i od podneblja
na kome je obitavala. U tom smislu je uvek teko govoriti o
kastama u najoptijem
smislu rei ve je uvek istinitije govoriti o njima u specifinim
istrojiskim i geografkim
kontekstima.
BRAMANI
Najvia indijska kasta trudila se da kroz vreme zadri svoje
pozicije moi i hegemonije nad odreenim oblastima drutvenog
ivota. Nekadanji prvosvetenici ostali su verni zanimanjima
koja
zahtevaju razvijene intelektualne sposobnosti i dobro
obrazovanje. U savremenijem kontekstu su uspostavili
apsolutni
-
3
monopol nad svim administrativnim funkcijama. Ritualne obaveze
su ih, meutim,
odaljile od izvesnih zanimanja koja zahtevaju obavljanje radnji
i dodirivanje objekata koji
su bramanima zabranjeni. Iz tog razloga bramana nema u
medicinskog struci. U
skladu sa navedenim vidi se u kojoj meri je krenje kastinskih
pravla bio tabu za
pripadnike pojedinih kasta, a naroito bramane. Neverovatna
prilagodnjivost na nove
uslove ivota koja je i dalje u skladu sa bramanskim knjigama i
zakonima govori tome u
prilog.
Istorijski gledajui i nije potpuno sigurno kako su bramani
postali kasta.
Svetanstvo u predvedskom periodu nije bilo zatvorena grupa u
koju se ulazilo po pravu
roenja. Smatra se da postoji nekoliko razloga nastanka bramanske
kaste. Jedan od
pretpostavljenih razloga je taj da su svetenici koji su imali
monopol nad ritualnim i
rtvenim praksama nametnuli sebe kao drutvene voe i osmislile
itav sistem
kastinskog poretka kako bi zatitile svoj privilegovani poloaj.
Drugi razlog, koji ima veze
sa prethodnim, jeste istorijska pretpostavka o vedskim
svetenicima koji su opsluivali
bogate plemie i prineve i u jednom trenutku preuzeli svu
drutveno i politiku mo u
svoje ruke.
Odrastanje jednog bramana znailo je njegovo dugotrajno i
studiozno upuivanje
u svete formule i ritualne prakse. Takoe, na mladog bramana se
oralno prenosila
vedska tradicija tako to mu je izabrani uitelj recitovao klasina
dela re po re. Ovaj
nain dubioznog pripremanja bramana za njegovu osnovu drutvenu
ulogu znaajno
nam govori o posebnosti i privilegovanosti bramanske kaste. Niko
izvan kaste bramana
ne moe biti upuen u ova znanja, niti moe obavljati religijsku.
Bramani su postali
nosioci svetog znanja i kao takvi trijumfovali u drutvu.
S obzirom da je uenje bramana bilo tajno, ne udi to su poeli
samo svoje
potomstvo da poduavaju u upuuju u isto. Na taj nain je poelo da
se uspostavlja
nasledno pravo koje je uvalo mo, znanje i privilegovani
drutvneni status u
bramanskim porodicama od kojih nastaje kasta u uobiajenom smislu
te rei. Decapaya
(deo rtvenog obreda) zahteva od mladog bramana da dokae svoje
bramansko poreklo
deset generacija unazad kako bi mogao da bude iniciran u red
svetenstva. Nakon
-
4
zavrenog obrazovanja i prikladnih ceremonija, od bramana se
oekuje da osnuje
domainstvo i postane grishastha.
Bramani za svoje usluge obavljanja ritualnih i religijskih
obreda nisu dobijali
redovan prihod u danaenjem smislu plate. Meutim, obaveza svakog
naruioca obreda
je bila da bramana daruje za obavljanje riutalne prakse. Darovi
su imali izuzetno
simboliko znaenje i odsustvo darova u obrednim rtvenim radnjama
je naruiocu
donosilo zlu kob i nesreu. U tom smislu su darovi bili obaveza
za svakoga ko eli
uslugu bramana i ukoliko bi ona izostala nije bilo retko da se
braman osveti za ovakvu
vrstu nepotovanja. Duboko verovanje u znanje i nadmo bramanske
kaste inilo je da
praksa darivanja bude opteprihvaena i neupitna. Minimalna
vrednost poklona je bila
utvrena, a svojevoljno odreivanje njegove vrednosti meu
bramanima strogo
zabranjeno. Duboko se verovalo da sve to ima veze sa bramanima
ima maginu mo.
Tako se i bramanskom izmetu posveivala panja kao predmetu sa
svetim i udesnim
svojstvima. Znaaj i potovanje prema bramanima je prevazilazilo
divljenje prema
kraljevima.
Sticanje znaajnog ekonomskog bogatsva bramanske kaste vezano je
za vane
drutvene i politike uloge koje su obavljali u indijskom druttvu.
Jedna od uvenih
drutvenih uloga, koja to na najbolji nain doarava, jeste
purohita uloga
kunog/porodinog svetenika u nekoj od prinevskih porodica. Braman
je imao
znaajnu ulogu u vaspitavanju i duhovnom razvoju prineva, a
kasnije je bivao njegov
nezamenjiv savetnik u svim poslovima od javnog znaaja. esto se
govorilo da kralj bez
purohite teko da moe biti kralj, ali isto tako braman bez kralja
ne moe se nazvati
pravim bramanom. Vana uloga koju su bramani imali u bogatim,
vladarskim kuama
omoguavala im je da utiu na sva drutvena zbivanja i da nametnu
mnoge zakonitosti u
drutvenom ponaanju koje su postale obaveza za sve lanove drutva
(na primer,
strogo regulisani brani obiaji i ritual venavanja).
U svom zavrnom periodu ivotnog ciklusa (kada braman ugleda sina
svog
sina) od bramana se oekuje da se povue i svetovnog ivota i ode u
umu. U ovoj fazi
braman se u potpunosti predaje asketskom nainu ivota i
produbljuje svoja tajna znanja
i praksu. Njegova uloga je da se u tom periodu to vie priblii
boanskom odriui se
-
5
svih niih stvari na ovom svetu. Ova praksa ritualnog povlaanja u
umu bila je
karakteristina za rani period bramanizma, a kasnije je ostala da
ivi samo u
simbolinom i teorijskom smislu.
KATRIJE
Jo u najranijim izvorima mogue je pratiti trag forimiranja
vojnike organizacije u Indiji. Katrije ne moemo porediti sa
evropskim srednjovekovnim vitekim redovima. One su u ranom
periodu pre formiranja kasta imale mnogo plemenitije
poreklo.
Katrije su se birale svoje ljudstvo iz kraljevskih loza i
najviih
redova plemstva, a najnii meu njima bili su ugledni ljudi sa
visokim drutvenim i politikim statusom. U tom smislu je
pripadnost ovom redu znaila
izuzetno drutveno potovanje, privilegije i mo.
Osnovna uloga reda katrija bila je da titi svoj narod politiki i
vojno u slubi
nekog kralja. Kralj koji ne titi svoje podanike od lopova i
pljakaa smatrao se
odgovornim za svu nainjenu tetu. Prema pojedinim pisanim
izvorima, svaki vladar na
ijoj je teritoriji izvreno neko reazbojnitvo morao je svojim
podanicima da nadoknadi
nainjenu tetu. Takoe, kralj je morao da ima jaku linost i
harizmu. Smatralo se da iz
te harizme izvire njegova magina. Takoe, podanici su mogli da se
oslobode kralja koji
je pokazivao manjak moi i harizme. Mera za dobrog kralja je bila
injenica da su
njegovi podanici zatieni, ive u izobilju i nisu nikada osetili
glad.
Dharma celog katrijskog reda je ratovanje. Indikativna je pria o
osnivau
Mahratt kraljevstva koji godinu dana nije zapoeo rat i svi
monici iz susedsva su odmah
pomislili da je smrtno bolestan. Po katrijskom vojnikom kodu
smrt u postelji je
smatrana za najveu sramotu i protivljenje dharmi. Kada jedan
katrija oseti da mu
snaga opada od njega se oekivalo da e pronai asnu i junaku smrt
u bitci.
-
6
Smatra se da su katrije iz predkastinskog perioda nestale zbog
sukoba sa
bramanskim redom. Katrije, koje su nekada inili ljudi plemenitog
porkela i plave krvi
vremenom su zamenjeni vojnikim redovima iz severne Indije koji
su bili sastavljeni od
plaenih vitezova i ubica niskog porekla. Narastajuoj bramanskoj
kasti nije odgovarala
mona i obrazovana vojnika kasta Katrija pa je uz pomo plaenika
uspela da
ratovima izdejstvuje politku nadmo i u potpunosti promeni lice i
sastav katrijske
kaste. Surovi plaenici neplemenitog porekla dobili su
priviliegiju da se nazovu
katrijama zbog svog uea u sukobima na strani bramana. U staroj
Indiji visoke
vojnike pozicije su podrazumevale i privilegije koje su se
dobijale po zasluzi za
ratovanje na strani odreenog monika. Mau najvanijim
privilegijama su bili privatni
zemljini posedi koji su od katrija uinili monu i bogatu drutvenu
klasu.
Najhrabriji vojnici meu katrijama proglaavani su herojima i
njihovo se ime
slavilo. Heroji su bili harizmatini i neustraivi pojedinici koji
su uvek urili u borbu i
traili priliku da pokau svoju izvanrednu hrabrost. Heroji su
uvek juriali da napadnu
najvrednije protivnike sa suparnike strane jer je onaj koji je
porazio vou na simbolian
nain porazio i itavu njegovu vojsku.
Odravanje vojne snage uvek spremnom urodilo je razvijanjem
sloenog
birokratskog aparata koji je morao da opsluuje i odrava vojnu
organizaciju. Velika
sredstva izdvajala su se za vojnu opremu te se pojavila i
posebna birokratska profesija
skupljaa vojnog poreza. Regrutovanje novih vojnika znailo je da
kralj uvek zna koliko
vojno sposobnih ljudi ima u kraljevstvu. To je razvilo i sistem
popisa stanovnita, jedan
od prvih oblika demografskog praenja broja ljudi na odreenoj
teritoriji.
Ni danas nije ba sasvim jasno ko su zaista bile katrije:
kraljevi roaci ili
posebna vrsta vitekog reda ili nehomogena klasa svakojakih
plaenika koji su se borili
na neijoj strani. Izgleda da je sve pomalo istina. Granice
katrijkse kaste su, bar na
poecima njenog formiranja, bile prilino porozne i nedefinisane.
Kao to se sa
promenom istorijskih i politikih okolnosti pojaavala i
smanjivala vanost jedne od tri
pomenute drutvene grupe.
-
7
Zbog plemenitog porekla velikog broja njenih pripadnika,
katrijske kaste e u
modernim vremenima pronai i zanimanja koja odgovaraju njihovoj
visokoj pismenosti i
obrazovanju. Veinu katrija ete nai u zanimanjima poput:
administrativnih,
advokatskih, lekarskih, novinarskih i ininjerskih. Naravno,
veliki broj moemo nai i u
redovima profesionalne vojske. Sve u svemu, modernizovana kasta
katrija pokazuje
svu raznovrsnot njenog arolikog porekla.
VAJIJE
U klasinim izvorima, vajije su prvo bili seljaci, a tek
kasnije postaju poznati po trgovini i izdavanju novca uz
kamatu
kao preovlaujuim zanimanjima. Po Vedama re vica se
koristila u smislu naroda ili podanika. Vajije nisu imale
ritualistike, drutvene i ekonomske privilegije koje su bile
rezervisane za vie kaste (bramane i katrije). Meutim, i ovom
redu je ostalo vrlo vano pravo, a to je pravo posedovanja
zemlje. U post-klasinim
vremenima potpuno se gubi svaka veza izmeu pojma vajije i
seljaka. Od tada se ime
ove kaste (vanik = trgovac) vezuje iskljuivo za pojam i
zanimanje trgovca.
Zanimanja koja su u starim vremenima meu obinim ljudima uivala
visoko
potovanje bila su uzgoj stoke i ratarstvo. Trgovina, a pogotovo
pozajmljivanje novca,
smatralo se sumnjivom i prezrenom delatnou. U Vedama je lik
trgovca opisan kao
lutalica koji dolazi iz tuina, krade nou, skuplja svoje
bogatstvo na gomilu, nevoljen od
ljudi i Boga, ne daruje svetenike i pesnike. U tom smislu
bezbono blago trgovca stoji
nasuprot bogatstva plemia koji velikoduno dariva Bogove i
svetenike u inovima
rtvenih i ritualnih radnji.
Kasnije e trgovina dobiti mnogo superiorniji poloaj od onog kako
je opisana u
Vedama. S druge strane, Vede veliaju bogatstvo kao oblik
zasluene karmike pravde,
a po Rigvedi je ak mogue putem bogatstva dostii blaenstvo.
Pojava i razvoj gradske
-
8
sredine e pomoi da se trgovina jo vie prihvati i razgrana kao
neizostavni deo
urbanog ivota i ekonomije. Gradovi su u vremenima mira sve vie
gubili svoju ulogu
odbrambenog utvrenja i postajali trini centri u kojim se vrila
razmena svakojakih
dobara.
Trgovaka kasta imala je veoma vaan poloaj u politikom ivotu
grada. Nije
redak sluaj da su stariji i potovani pripadnici kaste u nekom
smilsu predstavljali ceo
grad pred kraljem ili novim osvajaem. U dananjem smislu moe im
se pripisati uloga
svojevrsnog gradonaelnika. Trgovci su finasirali ratove, davali
u zakup zemljite i
stavljali pod hipoteku nekretnine plemia kojima su pozajmljivali
novac. Zahvaljujui
moi koju im je davao novac mogli su na posredan nain da utiu na
znaajne politike
odluke i procese u drutvu. Tako je jedan princ iz visoke kaste
sa svojom vojskom i
inovnitvom bio samo senka ija je velianstvena pojava i odravanje
vojske i
birokratije bilo mogue samo uz debele trgovake pozajmice. U tom
smislu je njegovo
drutveno i kastinsko potovanje u velikoj meri zavisilo od novca
kojim ga je snabdevala
trgovaka kasta.
O vanom poloaju trgovaca govore i mnogo zapisi. U jednom moemo
proitati
kako je trgoac odbio da pozajmi kralju novac za rat zato to
smatra da je kraljeva
dharma nije da zapoinje rat nego da obezbedi svojim podanicima
mir i blagostanje.
Trgovac je, takoe, dodao kako bi moda i mogao da razmotri
davanje zajma samo ako
bi kralj bio u mogunosti da svojim podanicima obezbedi dovoljno
veliko i snano
utvrenje koje bi ih moglo zatiti od neprijatelja. U nekom drugom
zapisu se govori kako
je cela trgovaka gilda demonstrativno napustila prijem kod
kralja jer je od njih
zahtevano da sede zajedno sa udrama.
Trgovci su bili posredni vladari gradova. Oni su bogato
snabdevali trite svim
robama i formirali mesta za trgovanje poput mnogobrojnih pijaca
i bazara koji su postali i
vana stecita drutvenog ivota. Takoe, kasta vaiija kao kasta
slobodnih
preduzimaa i dobrostojeih graana, predstavaljala je najvei i
najbogatiji izvor za
ubiranje poreza. Trgovaka kasta imala je znaajnu autonomiju u
svom delovanju i
jaanju moi gradskih centara u kojima su boravili.
-
9
Vremenom se povlaeni i privilegovani status trgovaca ugasio.
Neprestano
trvenje i meuzavisnost izmeu plemia i trgovaca zavilo se
politikom pobedom prvih.
Trgovci su samo u pojedinim delovima Indije zadrali ostatke
svoje ranije autonomije. U
ostalim veinskim delovima prevladala je monopolistika samovolja
vladara koji su
nemtnuli pravila trgovanja nekada prilino samostalnoj kasti.
UDRE
etvrtu, najniu kastu, ine oni koji nisu dostojni da
Bramanima donesu vodu. To su oni koji se bave niim
zanimanjima, nedostojnim viih kasta i ne mogu da poseduju
svoju zemlju. udre su veim delom ljudi koji se bave
ratarskim
poslom, zanatstvom i raznim uslunim poslovima. Smatra se da
su udre nastale od seoske najamne snage, koja je obraivala
tuu zemlju, radila dugo i naporno i teko zaraivala svoj mali
dohodak najee u
naturi.
udre predstavljaju vrlo raznovrsnu i sloenu kastu. Na primer,
samo red zanatlija
koji se bavi grnarstvom ima razne varijetete. Oni koji koriste
toak se razlikuju od onih
koji koriste kalupe. Grnari koji se pomau snagom volova nisu u
istom rangu kao oni
koji koriste snagu magaraca itd. U posebnim sluajevima odreena
zanatska gilda
formirala bi i teritorijlno odvojenu zajednicu koja se
odlikovala karakteristinim
obelejima zanata. Na primer, ovakve zajednice su esto formirali
stolari.
Meu udrama su postojali i oni koji su sebe smatrali pravim,
istim udrama
(Sat shudra ista udra) u odnosu na druge pripadnike te kaste.
Takvima su se
smatrali pripadnici urbane populacije koji su obavljali visoko
cenjene zanate poput
zlatarstva, pekarstva, pravljenja ulja i parfema, batovanstva. U
tu kategoriju su spadale
i retke i luksuzne vetine ukraavanja svile, zidarstva, ukrasnog
stolarstva i dr. Takoe u
iste udre spadaju i sluge koje borave u bogatim kuama jer se
drugaije ni ne bi
-
10
mogle nai u prisustvu pripadnika viih kasta. Smatra se ak da je
istou neke kaste
odreivalo manje tip zanat, a vie fizika priblienost viim kastama
u obavljanju
zanatskog posla. Tako berberi nisu nikako mogli biti prljavi po
prirodi svog posla koji je
zahtevao da dodiruju pripadnike viih kasta.
Razvoj gradova i urbanog naina ivota izuzetno je pogodovao
napretku kaste
udra. Rad je razvijao specifine potrebe i trite za raznorazne
rukotvorine koje su
zahtevali urbani stilovi ivota. Zanatlija kao tipian udra je
tako mogao da pokae sve
svoje vetine i da zbog toga bude vrlo cenjen. Takoe, zanatlije
su formirale svoja
posebna udruenja i na taj nain titili svoje interese od monijih
drutvenih redova.
U pojedinim zapisima zanatlije su razvrstane u etiri osnovna
reda: (1) seoski
robovi koji su najmljeni od seoskih gospodara za sve vrste
zanatskih poslova. Primali su
malu platu za svoj rad; (2) zanatske zajednice koje su formirane
od pripadnika jednog
zanata i lanova njihovih porodica. Oni su nudili svoje usluge
drugima i prodavali svoje
proizvode samostalno ili preko trgovaca; (3) zanatlije koje su
iveli uz bogate gospodare,
plemie ili kraljeve. Oni su sluili tome da opslue bogato
domainstvo svim zanatskim
potrebtinama. Mogli su biti robovi ili slobodni ljudi; (4)
gradske zanatlije koje su imale
svoje zanatkse radionice u poznatim gradskim ulicama i prodavali
svoje proizvode na
gradskim bazarima.
Kao i u drugim kastama, tako se i u ovoj razvilo pravo
pripadnosti po roenju.
Oevi su primali svoje sinove i roake kao egrte i prenosili im
zanatska znanja. egrt je
morao pratiti rigidne norme i pravila koja je zanatska kasta
nametala i imao je polagati
svu svoju zaradu glavi kue kao glavnom majstoru domainstva. Na
isti nain e kasnije
sin od egrta postati majstor zanata i ponovo nastavljati isti
proces podizanja
sopstvenog potomstva u duhu zanata koji mu je dodeljen
roenjem.
Interesanto je spomenuti i posebno mesto koje su zanatski alati
i sredstva za rad
imali u ivotu zanatlija. Veina alatki je imala gotovo ritualno
znaenje iako su one po
svom izgledu i tehnikim mogunostima bile vrlo jednostavne.
Smatra se da je ovaj
gotovo fetiistiki odnos prema alatu bio glavana barijera
njegovog tehnikog razvoja.
To isto je vailo i za odreeni nain na koji se neto pravilo ili
gradilo. Specijalni redosled
-
11
poslova i pravila po kome se, na primer, gradio neki objekat
zahtevao je da se
konsultuje svetenik ili prorok pri svakoj i najmanjoj promeni.
Strah od krenja pravila i
njegovih negativnih posledica inili su da se razvoj zanatstva
odvija sporo i tegobno.
U ovom trenutku, nakon kratke retrospektive etiri osnovne kaste
indijskog
drutva, valja spomenuti i posebnu drutvenu grupu koja ne pripada
ni jednoj pomenutoj
kasti. To su parije ili nedodirljivi. Smatrani su nedostojnima
ivota u zajednici zbog
poslova koje su obavljali, pa su tako i danas parije osuene na
najtee i one neiste
poslove koji ukljuuju fiziki dodir s krvlju, izmetom i drugim
telesnim neistoama
definisanim indijskim zakonom: parije su tavitelji koe, spaljuju
mrtve, iste nunike,
reu pupane vrpce, odnose uginule ivotinje s puteva, iste smee i
sl. Ti se poslovi
prenose sa kolena na koleno, zajedno sa statusom
nedodirljivosti: u skladu sa strogim
hinduistikim odredbama, roditelji parije raaju decu parije,
osuenu kao neistu od
trenutka roenja. Parije su izoptenici, ljudi koje se dri odve
neistima i okaljanima da
bi ih se smatralo biima vrednim spomena. Parije se izbegavaju,
vreaju, zabranjuje im
se ulaz u hramove i domove pripadnika vie kaste, uskrauje im se
pristup bunarima
viih kasta, na javnim mestima moraju jesti i piti iz posebnih
posuda, a u ekstremnim,
premda ne i retkim sluajevima su rtve tekog fizikog nasilja.
BRAMANIZAM I JOGA
Vedska tradicija
Vezu izmeu kasta i joge moemo
nai u filozofsko religijksom odnosu izmau
joge i bramanizma. Vekski spisi koji su
osnova bramanske prakse poznaju jogu i u
pojedinim vedskim tekstovima mogue je
pronai delove o aksetskim disciplinama koje e biti integrisane u
jogistiku tradiciju.
Vedski tekstovi govore o asketama i udotvorcima koji se u
drutvenom smislu ne mogu
-
12
svrstati ni u jednu kastu. Tako je u jednoj himni iz Rig vede re
o jednom muniju dugih
kosa, koji je odeven u crni sloj pljavtine, koji je vetrom
opasan i u koga ulaze bogovi.
On izjavljuje:u opijenosti ekstaze mi smo uzjaili vetar. Vi,
smrtnici, vi moete da vidite
samo naa tela. Muni leti prostranstvima, on je vetrov konj,
prijatelj Vayua, mamuzan
od bogova, nastanjuje dva okeana, okean izlazeeg i okean
zalazeeg sunca, kree se
putevima Apsara, Gandharva i divljih ivotinja, ita misli. Vede
navode i druga
neverovatna iskustva u vezi sa nekim mitologizovanim linostima.
Smatra se da su ovi
mitski junaci u ustvari obogotvoreni arhetipovi pojedinih asketa
i udotvoraca.
Jedan od znaajnih pojmova i praksi koji su zastupljeni u
bramanizmu, a koji e
imati izuzetan znaaj i za jogu jeste tapas. Tapas u doslovno
znai vatra ili ar, a u
prenesenom znaenju predstavlja asketski napor uopte. Ovaj pojam
je uveliko prisutan
u Rigvedi, a njegove moi se proteu na kosmiki i duhovni plan:
preko tapasa asketa
postaje vidovit, pa ak i otelotvoruje bogove. Proiavajua mo
vatre igra znaajnu
ulogu u mnogim bramanistiim obredima. Padanje u vatru i doslovno
preznojavanje
spadaju u ritualne motive koji se mogu nai i u mitolokim priama
o boanstvima.
Maginim putem poveati temperaturu sopstvenog tela ili ovladati
vatrom tako da se
postane neosetljiv na temperaturu eravice, jesu udotvorne moi
kojima raspolai
asketi, iscelitelji i amani.
Ovakva praksa proizvoenja unutranje toplote bie izuzetno
primenjiva u
pojedinim jogiko-tantrikim tehnikama. Zbog znaajne ulogu koju su
bramani igrali i
religijskom i drutvenom ivotu zajednice praktikovanje tapasa se
prorilo i postalo deo
religijskog iskustva celokupnog indijskog naroda. Na primer,
ritual rtvovanja some
zahtevao je od onoga ko je prinosio rtvu i od njegove ene da
upranjavaju obred
posveenja zvani diksa, koji se sastojao od asketskog bdenja,
meditiranja u tiini, posta i
posebno od zagrevanja (tapas), pri emu je obred mogao da traje
od jednog do godine
dana.
Znaajno je pomenuti da je praktikovanje tapasa bilo povezano i
sa izvesnim
tehnikama disanja koje su esto podrazumevale postizanje
zagrejanosti zadravanjem
daha. Postoji znaajna veze izmeu tehnika disanja u rtvenim
bramanistikkim
rutualima i pranajamikih tehnika disanja u jogi. Na disanje se
gledalo kao na vid
-
13
unutranje rtve i u tom smislu su materijalni objekti i predmeti
rituala zamenjeni
odreenim fiziolokim funkcijama. Dok govori ovek ne moe da die i
time se disanje
stavlja na oltar rei; dok die, pak, on ne moe da govori, znai da
re prinosi na trvu
disanju. U pitanju su, dakle, dva neprekidna, vena rtvena ina; i
budan i u snu, ovek
bez prekida prinosi ove rtve. Znaajno je napomenuti da je ova
vrsta disanja morala
biti osveena, isto kao u jogi i da je zahtevala izuzetan
mentalni napor da onaj koji die
poistoveti sve svoje fizioloke funkcije sa ivotom Kosmosa.
Na gore spomenuti nain pojedine jogistike prakse su dobile svoje
priznanje u
okvirima bramanistikih ritualnih praksi. Zbog izuzetne drutvene
moi bramana moe
se rei da su na taj nain sauvane i konzervirane. Meutim, izvesne
jogike grupe nisu
mogle nikako da se uklope u rigidne bramanistike norme i u tom
smislu su spadale u
ne mali broj izoptenih religijskih sekti i pokreta koji e
kasnije dobijati na znaaju sa
opadanjem bramanskog uticaja.
Upaniade
Drugi vaan izvor za praenje veze izmeu joge i bramanizma jesu
Unpaniade.
One su svojevrstan odraz iskustva koji se raa na marginama
braminsitke ritualistike
prakse. One se odriu ogranenog dejstva rituala i tee ka
Apsolutu. U tom pogledu se
Unaniade slau sa stavom jogina jer i kod jednih i kod drugih se
naputa ortodoksni
stav koji se ogleda u rtvenom ritualu, drutvenom i porodinom
ivotu, da bi se u
potpunosti predali traganju za Apsolutom. S tom razlikom to se
Unapiade dre
metafizike i kontemplacije, dok se joga slui askezom i
meditativnim tehnikama.
Upranjavanje joge po Upaniadama slui sticanju znanja koji donose
konanu
spoznaju o svetu i donose izbavljenje od smrti. ovek je prvo
morao da naui da vlada
svojim telom i svojim ulima. esto se ovek koji vlada sobom
uporeuje sa vetim
koijaem koji vlada svojim ulima kao razuzdanim konjima. U tom
smislu pojam
zauzdavanja veoma asocira na koren ju iz koga potie re joga koji
znai spregnuti,
ujarmiti. ovek koji za vozaa kola ima znanje, a misli su mu
uzde, stii e na ishodite
svoga putovanja, na uzvieno mest dge boravi Vinu, kae se u Katha
Unapiadi. Na
-
14
ovaj nain se joga kao praksa i tehnika ovladavanja telom i ulima
prepoznaje kao put
izbavljenje ka konanoj prosvetljenosti.
U pojedinim mestima u Upaniadama javljaju se konkretni opisi
postavljanja tela
u odreene poloaje koji lie na asane i u kojima se moe nesmetano
disati i meditirati.
Takoe se savetuje da se za jogu izabere mesto koje je prijatno
za boravak, u blizini
kakve vode i na kome vladaju ugodni umovi. Upaniade dalje
spominju i blagotvorna
dejstva upranjavanja joge koji se odraavaju u boljem zdravlju,
proienosti elja,
blistavosti pojave, ugodnom glasu, prijatnom mirisu i oseaju
lakoe.
Najbolji prikaz i opis jogistike prakse dat je u Yogatattva-ma.
U njima se pominje
osam osnovnih jogikih principa i razlikuju etiti vresta joge:
mantra, laya, hatha i raa
joga. U njima su opisane i specijalne moi koje jogin dobija
upranjavanjem joge i
meditacije i izlae se vie tehnika pranajamikog disanja.
Yogatattva daje i jedan
specifian opis mistine fiziologije koja odreene delove tela
povezuje sa pet kosmikih
elemenata (zemlja, voda, vatra, vetar i eter). Tekst je u nekom
smislu i konkretan
prirunik koji preciznim uputsvtima navodi asketu/jogina da
obavlja svoju prasku
ispravno. Izuzetan naglasak se stavlja na iskutsvo i vanost
redovne prakse.
Sa sociolokog stanovita ljudi koji su upranjavali jogiku praksu
mogu se
svrstati u mnogobrojne kategorije akseta i kontemplativaca koji
su postojali u
bramanistikoj Indiji. Zbog svog asketskog ivota i povuenosti iz
drutveno-plitikih
tokova i delovanja, asketi nisu ugroavali bramane i zbog toga ih
ovi nisu smatrali svojim
neprijateljima. Posebno i zbog toga to su asketi uivali
potovanje meu svim slojevima
stanovintva i smatralo se da su pod specijalnom milou bogova. Uz
to, kao to je ve
gore opisano, asketkse prakse su svoje opise i opravdanje imale
u svetim
bramanistikim tekstovima i iz tog razloga su bile priznate u
najviim religioznim
krugovima. Drutvena skrajnutost asketa, a pogotovo njihova
fizika izolaciji u umu ili
na neko drugo mesto u prirodi, skrivala ih je od politikih
sukoba i sloene mree
kastinskih drutvenih odnosa.
Informacije koje nam daju Vede i Upaniade govore u prilog tome
da su asketske
i jositiko-tantrisike sekte postojale danvo pre pojave same
tantristike doktrine i
-
15
tantristike literature. Jogika praksa i verovanja crpu svoje
izvore iz pravedskih
vremena i njihov kontinuitet u Indiji nikada nije bio prekinut.
Sveti bramanistiki tesktovi
nam posredno otkrivaju kakav su odnos bramani imali prema
jogijima koji su iveli u
istom drutvu. Na alost, retkost i mali broj izvora, ne govore
nam o tome kakav su
odnos imale druge kaste prema jogi. U tom smislu ostajemo na
tragu samo opteg
miljenja o odnosu naroda prema mistinim pojedinicima sa
specijalnim moima prema
kojima se odnosilo sa dunom panjom i strahopotovanjem.
ZAKLJUAK
Vano je napomenuti da etiri kaste koje su samo skicirane u ovom
tekstu ne
mogu da doaraju svu sloenost kastinskog sistema koji vlada u
Indiji. Razliite
podvrste, varijeteti i imena mnotva kasta koje se teko mogu
prebrojati sugeriu da ova
jednostavna podela na osnovne etiri kaste zajedno sa
nedodirljivima, predstavlja samo
stalnu potrebu evropocentrine antropologije i sociologije da svo
bogatstvo izvesnog
naroda i zemlje neoprvdano ogranii i klasifikuje u nekoliko
kategorija.
Bogato istraivanje indijskog drutva Maksa Vebera otkriva nam
jedan drugi,
socioloki polgled na kaste. U njegovom tekstu otkrivamo da kaste
nisu bile samo
osuenici sopstvene dharme i nemoni u pogledu promene svog
drutvenog poloaja.
Veber ukazuje njihove razgranate i sloene drutvne odnose koji su
nekim drugim
kanalima omoguavali pripadnicima niih kasta da ostvare svoje
eknomske i druge
interese. Zbog toga imamo sluaj da su vajije kao nia kasta
ucenjivale katrije zbog
visokih novanih zajmova.
Takoe, u drugom smislu ne moemo gledati na bramanistiku praksu
iskljuivo
sa stanovita njihove religijske i ritualne uloge. Bramanima je,
kao najuticajnijoj i
najmonijoj kasti, odogovaralo da se sva mo i bogatstvo ne pomera
iz njihovog ireg
porodinog kruga. U tom smislu moemo teke religijske tabue i
rituale kojima se
ostatak stanovniva drao u svojevrsnoj sujevrenoj pokornosti
itati i kao nain da se
odri ovakav poredak rasporeda moi i ekonomskog bogatstva. Jake
kastinske norme i
-
16
zabrane kao i princip pripadnosti kasti po roenju omoguavale su
bramanima da
zadre i bezbedno borave na vrhu drutvene lestvice.
Kastinski sistem je doivljavao svoje modifikacije u
istorijsko-politikim
prevratima. Posebna i velika tema je svakako odnos britankse
imperije prema kastama.
No, to samo govori koliko je istraivanje indijskog drutva
neiscrpna i bogata riznica za
razliite religijske, antropoloe i socioloe studije. Drevni
sistem verovanja da su svi ljudi
roeni nejednaki, jai je i od savremenog zakona i indijskog
ustava koji zabranjuje
kastinsku diskriminaciju i ukida nedodirljivost parijske kaste.
Meutim, i dalje se veina
stanovnka u svakodnevnom ivotu upravlja krutom hijerarhijom i
drutvenim kodeskima
nasleenim iz davnih bramanskih vremena.
Uloga i mesto joge u kastinskom sistemu navie se oslanja na
njeno objanjenje i
opise u svetim bramanistikim tekstovima (Vede i Upaniade). Mira
Elijade nam nudi
jedan fantastian presek i uporedno istraivanje izmeu joge i
bramanizma kroz svete
spise, mitove i antropoloke zapise. U svakom sluaju ovakve
analize nam pomau da
bolje shvatimo drutvenu ulogu koju je jogika praksa imala nekada
i da pokuamo da
razumemo njenu mo da sauva svoju autentinost kroz razliita
istorijska previranja do
danas.
-
17
Literatura:
Weber, Max, The religion of India The sociology of Hinduism and
Buddhism, Illinois, The free press, 1958.
Elijade, Mira, Joga Besmrtnost i sloboda, Beograd: BIGZ, 1984.
Vukomanovi, Milan, Religija, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna
sredstva,
2004.
Belinger, Gergard J. (prir.), Veliki leksikon religija, Beograd,
Lento/Dobra, 2004.