Maja Savić (Novi Sad) Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ [email protected] Subjekat i objekat u procesu transformacije kulturoloških uloga 67. Istraživačko veče Grac, 8. 4. 2014.
Feb 12, 2016
Maja Savić (Novi Sad)Institut za slavistiku
Univerziteta „Karl Franc“[email protected]
Subjekat i objekat u procesu transformacije
kulturoloških uloga67. Istraživačko veče
Grac, 8. 4. 2014.
Sadržaj
1.Određenje kulturološkog identiteta2.Paradoks u jezgru identiteta3.Identitet u poziciji između tradicionalne i
moderne kulture: odnos konflikta i/ili pomirljivosti?
4.„Napredna sadašnjost“: ulog, smisao i forme ispoljavanja
1.
5. Čovečanstvo–svet kao globalna sfera identifikacije: moć tržišta i rasprostranjenost komercijalne literature6. Fenomen otpora književnog polja: u potrazi za kulturološkim identitetom7. Zaključak8. Literatura
2.
Određenje kulturološkog identiteta
„Kulturni identitet se pokazuje kao sklop karakteristika, objektivnih struktura (koje se kao takve spontano posmatraju kao nešto što ima kolektivnu, društvenu i istorijsku dimenziju) i kao princip i proces subjektivizacije (koji se spontano posmatra u dimenziji ‛življenog iskustva’, ‛svesnog’ i ‛nesvesnog’ individualiteta)“, beleži Balibar (Balibar 2002: 48). 3.
Paradoks u jezgru identiteta
Identitet „označava ono što je jedinstveno, činjenicu da se izdvajamo i razlikujemo od drugih“ (Mark 2009: 42). „Ali on određuje i ono što je identično, odnosno što je savršeno slično, ostajući i dalje različito. Ta semantička dvosmislenost ima dubok smisao: ona upućuje na to da identitet oscilira između sličnosti i razlike, između onoga što nas čini pojedinačnom individualnošću i što nas u isto vreme čini sličnim drugima“ (Mark 2009: 42). 4.
Identitet u poziciji između tradicionalne i moderne kulture: odnos konflikta i/ili
pomirljivosti?
„Kulturalistička vizija je smatrala da ritualni ili simbolički elementi obezbeđuju integraciju članova društva. Danas se pre misli da pojedinci održavaju brojne i raznovrsne, vrlo promenljive veze, sa svojim zajednicama i verovanjima. Sticanje kulturnog identiteta, koji tradicionalno obeležavaju homogenije zajednice, danas izgleda još otvorenije“ (Ruano–Borbalan 2009: 12). 5.
„Napredna sadašnjost“: ulog, smisao i forme ispoljavanja
„Sposobnost razmišljanja je sastavni deo logike otvaranja; ona ruši izvesnosti i dovodi u pitanje ono što se smatralo stečenim. Identitet, naprotiv, ne prestaje da slaže kockice. On je permanentni sistem ograda i integrisanja smisla, čiji je model sveukupnost“ (Kaufman 2009: 24). 6.
„Napredna sadašnjost“: ulog, smisao i forme ispoljavanja
Dati proces se formalno ostvaruje kao „instrumentalizovani um“ (Tejlor 1999: 117).
7.
Čovečanstvo-svet kao globalna sfera identifikacije: moć tržišta i rasprostranjenost
komercijalne literature
„Napredni um“ podstiče „razvoj“ čoveka-Proizvođača.„Činjenica je da mediji doprinose poznavanju društvenokulturne raznovrsnosti: oni sada stavljaju pojedinca u planetarne mreže gde cirkulišu globalne informacije“ (Vensono 1999: 80). 8.
Čovečanstvo-svet kao globalna sfera identifikacije: moć tržišta i rasprostranjenost
komercijalne literature
Jedan od produkata ovakvog protoka informacija i, zapravo, identitetskog „raslojavanja“ je rasprostranjenost komercijalne literature. Ona postaje jedna od strategija individualizirane identitetske izgradnje, afirmacije i asimilacije. 9.
Fenomen otpora književnog polja: u potrazi za kulturološkim identitetom
Književnost otpora je:
– Literarna reakcija na tendencije jednoobraznog i funkcionalizovanog određenja književnog polja.
10.
– Proizvod težnje da se očuvaju kulturološke vrednosti literature i doprinos aktivnom promišljanju subjekta koji ne pristaje na strategije socijalnoekonomske hijerarhizovanosti i asimilacije u pravcu transformacije u objekat delovanja moći.
11.
Zaključak
Transformacija kulturoloških uloga, kao pokazatelj društvenog stanja, posledica je istorijski konstituisane nužnosti organizovanja strukturalnih elemenata antropološki tumačene proizvodnje simboličkog kapitala.
12.
12.
Identitet tako svedoči o paradoksalnoj svojoj prirodi i svoj složenosti svoga određenja i svoje izgradnje.
13.
Literatura
Balibar 2002: Balibar, Etjen. Kultura i identitet. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 47–66.
Fej 2002: Fej, Brajan. Da li nas naša kultura ili društvo čine onim što jesmo. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 67–86.
14.
Halpern 2009: Halpern, Katrin. Treba li prestati da se govori o identitetu? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 17–27.
Kamijeri 2009: Kamijeri, Karmel. Kulture i strategije, ili hiljadu načina prilagođavanja. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 105–112.
15.
Kimlika 2002: Kimlika, Vil. Sloboda i kultura. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 131–165.
Le Breton 2009: Le Breton, David. Tetovaže i piercings... identitetske majstorije? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 132–141.
16.
Lekont 2009: Lekont, Žak. Označiti svoju različitost: razgovor sa Pjerom Tapom. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 72–76.
Leluš 2009: Leluš, Serž. Pojedinac i moderno društvo: razgovor sa Čarlsom Tejlorom. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 113–122.
17.
Lošonc 2012: Lošonc, Alpar. Da li identitetski obrasci predstavljaju apoteozu kapitalizma? In: Zivlak, Jovan (ur.). Otpor i moć. Novi Sad. S. 278–339.
Mark 2009: Mark, Edmond. Identitetska izgradnja pojedinca. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 41–50.
18.
Maršan 2009: Maršan, Žil. Traženje sebe, put krsta? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S.123–131.
Martino 2009: Martino, Delfina. JA u socijalnoj psihologiji. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 51–60.
Oberle 2009: Oberle, Dominik. Živeti zajedno. Grupa u društvenoj psihologiji. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 145–158. 19.
Ruano-Borbalan 2009: Ruano-Borbalan, Žan-Klod. Izgradnja identiteta. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 5–16.
Šovije 2009: Šovije, Stefan. Filozofsko pitanje ličnog identiteta. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 31–40.
Vensono 2009: Vensono, Ženevjev. Socijalizacija i identitet. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 77–81. 20.