Ciklus tribina koje su organizovali Exit festival, pokret Novi optimizam i list Danas, Magija dijaloga odr`ana je na Petrovaradinskoj tvr|avi za vreme Exit festivala. Ove godine, kad Exit fondacija obele`ava 20 godina Exit aktivizma, a Danas 20 godina od kada je objavljen prvi broj, u Ulici aktivizma, nastavljena je Magija dijaloga! Jer, kad se postavi pitanje, to sve menja. Od globalnih tema kakva je sigurno o~uvanje planete Zemlje, do evropskih, kad se razgovaralo o Evropskim prestonicama kulture, o diskriminaciji prema manjinskim grupama, o regionalnoj temi broj 1 – ^iji je NA[ jezik?, do po~etka uspostavljanja dijaloga u nekoliko faza o Kineskoj ~etvrti u Novom Sadu, a sve sa `eljom da potvrdimo da je dijalog najva`niji i, u su{tini, osnova za uspostavljanje boljih me|uljudskih odnosa i boljeg sveta u kojem `ivimo. „Tolike vrednosti uni{tene su zbog novca, a sad i svet, koji se prepustio svemu da bi se ekonomski razvio, ne mo`e da pru`i uto~i{te ~ove~anstvu“, napisao je Ernesto Sabato u svojoj testamentarnoj knjizi Pre kraja. Ne `elimo da se uni{ti svet, ne `elimo da se uni{te vrednosti – @ELIMO DA SVET BUDE UTO^I[TE ^OVE^ANSTVU! sreda, 19. jul 2017. Magija va`nih poruka
3
Embed
Magija va`nih poruka · Ciklus tribina koje su organizovali Exit festival, pokret Novi optimizam i list Danas, Magija dijaloga odr`ana je na Petrovaradinskoj tvr|avi za vreme Exit
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Ciklus tribina koje su organizovali Exit festival, pokret Novi optimizam ilist Danas, Magija dijaloga odr`ana jena Petrovaradinskoj tvr|avi za vremeExit festivala. Ove godine, kad Exit fondacija obele`ava 20 godinaExit aktivizma, a Danas 20 godina od kada je objavljen prvi broj, u Ulici aktivizma, nastavljena je Magija dijaloga! Jer, kad se postavipitanje, to sve menja.
Od globalnih tema kakva je sigurnoo~uvanje planete Zemlje, doevropskih, kad se razgovaralo oEvropskim prestonicama kulture, odiskriminaciji prema manjinskimgrupama, o regionalnoj temi broj 1 – iji je NA[ jezik?, do po~etkauspostavljanja dijaloga u nekolikofaza o Kineskoj ~etvrti u Novom Sadu,a sve sa eljom da potvrdimo da jedijalog najva`niji i, u su{tini, osnovaza uspostavljanje boljihme|uljudskih odnosa i boljeg sveta u kojem ivimo.
„Tolike vrednosti uni{tene su zbognovca, a sad i svet, koji se prepustiosvemu da bi se ekonomski razvio, ne mo`e da pru`i uto~i{te~ove~anstvu“, napisao je ErnestoSabato u svojoj testamentarnoj knjiziPre kraja. Ne elimo da se uni{ti svet,ne elimo da se uni{te vrednosti –
@ELIMO DA SVET BUDE UTO^I[TE OVE^ANSTVU!
s r e d a , 1 9 . j u l 2 0 1 7 .
Magijava`nihporuka
IIIII s r e d a , 1 9 . j u l 2 0 1 7 .
PEDESET GODINA ODLETA LJUBAVI – DA LI JESVET ZALUTAO?
Za ljubav i mirneprotesteDa `elimo da svet bude uto~i{te~ove~anstvu, potvrdila je i Exitfondacija organizuju}i tribinu,dan pre zvani~nog otvaranjaovogodi{njeg festivala, sa kojesu Nik Vuji~i}, Standing Rock i Du{an Kova~evi} poslaliporuku: – Samo ljubav mo`epromeniti svet
Dok su prvi posetioci stizali na Petrovaradinsku tvr-|avu u Srpskom narodnom pozori{tu odr`ana jepanel diskusija 50 godina od Leta ljubavi – da li jesvet zalutao?, na kojoj su ekskluzivno govorili je-dan od najboljih motivacionih govornika na svetuNik Vuji~i}, ~lanovi Standing Rock pokreta i pleme-na Sijuks, reper Aron [on Turd`en, poznatiji podsvojim hip-hop imenom Prolific The Rapper i AjzakVeston, kao i osniva~ i direktor Exita Du{an Kova-~evi}. U~esnici su se slo`ili da promena sveta jedi-no mo`e da se ostvari evolucijom, odnosno krozrevoluciju u kojoj su glavna oru`ja ljubav i mirniprotest. Tokom tribine pu{ten je i film u komeameri~ki vojni veterani tra`e opro{taj od predstav-nika indijanskih plemena za genocid koji su nadnjima u~inili njihovi preci, a predstavnici Sijuksa napanelu, vidno uzrujani i sa suzama u o~ima, poru-~ili su kako i pored genocida koji je nad njima iz-vr{en, i nasilja koje se nad njima i dalje vr{i, ljubavi molitva ostaju jedina oru`ja kojim }e se boritiprotiv zaga|enja njihove svete zemlje. Du{an Ko-va~evi} istakao je kako gosti tribine predstavljajusve ono za {ta se Exitov dru{tveni aktivizam zala`eve} dve decenije i istakao kako nam je na Balkanupotreban sli~an opro{taj za sva zlodela koja smojedni drugima na~inili u prethodnom veku.
UPRAVLJANJE O^EKIVANJIMA, IZAZOVIMA I LEGATOMU EVROPSKOJ PRESTONICI KULTURE
Titula nije samopitanjeumetnosti,nego i politikeInostrani u~esnici Panelapreneli su svoja iskustva u raduna projektu Evropske prestonicekulture u njihovim gradovima, iistakli da je u pitanju veomakompleksan i ujednonajuspe{niji kulturni projekatna tlu Evrope u poslednjih 30godina, jer je usmeren ne samoka kulturnom, nego i kasocijalnom i ekonomskomrazvoju grada
Na poziv Fondacije Novi Sad 2021, a uz organizaci-ju Exit festivala i lista Danas, pripremljen je sasta-nak timova pro{lih i budu}ih prestonica kulture izregiona kako bi razmenili iskustva i primere dobrei lo{e prakse. Moderator panel diskusije bio je VukRadulovi}, {ef sektora za me|unarodnu saradnjuNovi Sad 2021, a u razgovoru su u~estvovali direk-torka projekta Rijeka 2020 Emina Vi{ni}, VladimirRukavina iz tima Maribor 2012, Kristijan Potiron Ko-{ice 2013, i ~lan projekta Temi{var 2021, Tibor No-vak. Kao najve}e izazove same kandidature, pane-listi su naveli o~ekivanja koja su veoma visoka odr-ivost projekta, i pitanje {ta ostaje nakon njega, kao
i participacija svih struktura grada. Prema njihovimmi{ljenjima prva godina nakon dobijanja titule jeona kad ljudi o~ekuju da tim prikazuje realizaciju, ito je nekad najkomplikovanije – velika o~ekivanjai sre}u dobijanja titule pretvoriti u radnu fazu.
„O~ekivanja su od ni{ta se ne}e desiti, potro{i}e-te uzaludno novac, do re{i}ete sve probleme ovogagrada. Odgovor je kao i uvek negde izme|u. Jerovde se radi o velikom izazovu gde svi o~ekujupromenu, ali niko ne `eli da promeni svoje okru-
`enje. U na{oj regiji izazov je i da iznenada gomi-la novca dolazi u projekat, i treba to izneti, ali istotako te finansije brzo prestaju, tako da se postavljai pitanje odr`ivosti projekata u koji se ula`e. Titulanije samo pitanje umetnosti, nego i politike. Timmora misliti i o menad`erima kulture, ali i o poli-ti~kim partijama koje uti~u. Mi u Rijeci moramo daoperi{emo na vi{e nivoa i stalno moramo biti lo-kalno relevantni, ali i relevantni za Evropsku uniju.To je te{ko i zahteva mnogo taktike. Ovo je prilikakoja mo`e da donese generalnu promenu u svimaspektima grada“, objasnila je Emina Vi{ni}.
Bu|enje, i radna faza koja nije o~igledna i ~iji seplodovi ne vide odmah, jeste realnost prve godi-ne ovakvog projekta. Postavljanje osnova rada iuspostavljanje saradnje sa organizacijama, Gra-dom, kao i gra|anima jeste temelj na kojem se za-sniva ispunjenje projekta, ali je i problem s obzi-rom na velika o~ekivanja da se nakon dobijanja ti-tule odmah i poka`u rezultati. Na pitanje {ta je to{to bi uradili druga~ije i koji su to najpozitivnijiefekti koji su uticali na njihov grad, Vladimir Ruka-vina istakao je obrazovne programe za mlade i de-cu koje su sproveli u Mariboru.
„Ono {to ostaje nakon titule jeste upravo omla-dina. Vrlo je te{ko obrazovati ljude koji su sada za-uzeti modernom tehnologijom, da do|u i u~e-stvuju u kulturi grada. Da budu prisutni u njoj, azatim i da direktno u~estvuju. Ovo je ne{to u ~e-mu smo mi uspeli. Odr`ivost i sistematizacija pro-jekta, pogotovo sa politi~kog aspekta, tako|e jevrlo bitna. Poku{ajte to da uradite u Novom Sadu.Da uzmete koliko god nezavisnosti mo`ete od lo-kalne politike. Vrlo je va`no da dobijete podr{ku,ali i da projekat sa~uva svoju inicijalnu svrhu i {iri-nu“, objasnio je Rukavina.
Savet u~esnika bio je da se u prvoj godini fokusstavi na strategiju i organizacione strukture, kao ina razvijanje kapaciteta za sprovo|enje projekta,a da se o programima razmi{lja u narednim godi-nama. Na pitanje o odr`ivosti projekta i {ta nakonnjega ostaje, Kristijan Potiron istakao je infrastruk-turu i transformaciju javnih prostora. Kako je ob-jasnio, za samopouzdanje samog grada kao i zadugoro~ne investicije koje ostaju nakon projekta,sama infrastruktura u koju se mo`e ulagati nosiveliki zna~aj. Prema njegovom iskustvu ono {toostaje nakon titule je i participacija aktivista i vo-
lontera koji su uneli mnogo li~nog, i samim timceo proces nije bio ne{to {to se odvijalo daleko nadistanci u kancelarijama, ve} ne{to li~no gde ini-cijativa i elja koje se ra|aju, ostaju da ive i nakonprojekta – u pitanju je elja za promenom koja na-stavlja da postoji i menja grad godinama kasnije.
„Va`no je targirati mla|u publiku jer su oni bu-du}nost ne samo kulture grada, ve} svega {toostaje. Mi smo u gradu imali veoma glasnu anti-grupu skeptika, i iako je podr{ka tituli bila veomajaka, morali smo da se stavimo u njihovu pozicijui saslu{amo ih, te smo time saznali i da oni nisu raz-umeli svrhu samog projekta. Imali su pogre{nao~ekivanja i smatrali su da Temi{var ne zaslu`ujetitulu. Ali upravo o tome se radi, o potencijalu ko-ji grad ima i na~inima na koji svi zajedno mo`emotaj potencijal da ostvarimo. Bilo je dosta nespora-zuma. Ovo je jedna prilika koja se nikad ne}e vra-titi gradu, tako da treba svi da se udru`e i potrudeda ona ne propadne. Ovo nije projekat jedne or-ganizacije, ovo je projekat svih sugra|ana, i da biuspeh bio dugoro~an svi moraju da dele odgovor-nost“, zaklju~io je Tibor Novak.
Panelisti su posebno naglasili da je od umet-ni~kih projekata, pozitivnih ekonomskih, turisti~-kih, socijalnih i drugih efekata, va`nije ono nema-terijalno {to ostane gradu nakon godine titule, jerkako je na kraju panela istakla Emina Vi{ni} – „Daljudi ne ka`u oni su uspeli nego mi smo uspeli i biloje sjajno.
JEDNAKO RAZLI^ITI ILI RAZLI^ITO JEDNAKI
Nasilje nije opcija[to se ti~e diskriminacije, ne treba slu{ati politi~are. U svakoj zemlji sveta postojidiskriminacija, i nije to najve}iproblem. Problem je kad na njune postoji reakcija, kao {to je toslu~aj u Srbiji. Razlika je u tomekako sistem reaguje i kakojavnost reaguje – bio je ~vrststav svih u~esnika panela nakojem se govorilo o razli~itimoblicima diskriminacijemarginalizovanih grupa u Srbiji,kao i o li~nom iskustvu panelistau radu sa osna`ivanjem ovihgrupa da se bore protivdiskriminacije
U~esnici druge tribine bilu su filmski reditelj Ste-van Filipovi}, koji je pored brojnih ostvarenja re`i-rao i doma}i film [i{anje, Goran Mileti} iz me|una-rodne organizacije za ljudska prava Civil Right De-fenders (CRD), koja je osnovana u Stokholmu 1982,Jovana Vukovi} iz Organizacije za ljudska pravaJednakost, koja je nedavno spre~ila jo{ jedno ne-zakonito i nasilno iseljavanje romske porodice iuni{tavanje njihovog doma, i Nemanja Cvetkovi}iz udru`enja mladih Balkanac, koje je pored orga-nizovanja davanja krvi radilo i na regionalnom do-kumentarnom filmu o pogledu mladih na stanjeu na{em regionu. Moderator tribine bila je Neda@ivanovi} iz organizacije CRD.
O prepoznavanju diskriminacije i borbi protivnje iz samih marginalizovanih grupa, iz svog isku-stva govorila je upravo Jovana Vukovi}, obja{nja-vaju}i da pripadnici razli~itih manjinskih grupazbog iskustva isklju~enosti u razli~itim aspektima`ivota vrlo ~esto sumnjaju u svoje li~ne potencija-le. Kad im se postavi pitanje da li su rtve diskrimi-nacije, oni vrlo ~esto to negiraju. „Nije da oni neprepoznaju {ta je to diskriminacija, u pitanju jemehanizam pre`ivljavanja – da na neki na~in od-branite sebe tako {to verujete da je taj druga~ijitretman normalan. To je ne{to {to toliko dugo tra-je, da kad bi vi to stalno problematizovali pitaju}ise zbog ~ega ste i kako diskriminisani, vi ne bi mo-gli da funkcioni{ete u ovoj stvarnosti. Zato biratemehanizam u kojem verujete da je normalno dadu`e ~ekate u redu, kad neko ne}e da vas zaposli,kad neko ne}e ba{ vama da izda stan...“, objasnilaje Vukovi}, dodaju}i da je prvi korak upravo raditina osna`ivanju ljudi da na neki drugi na~in do`i-vljavaju tu realnost. Upravo o tom osna`ivanju go-vorio je i Stevan Filipovi}, i to kroz njegovo isku-stvo tokom snimanja filma [i{anje. Naveo je da jejedan od problema bio i taj {to je malo ko od glu-maca bio rad da preuzme ulogu gej osobe u filmu.
„Koliko je ljudi odbilo da glumi gejeve, a moguda igraju ubice... Zbog toga smo i otvorili ozbiljnudiskusiju koja je na kraju definisala film. Da li seglumci koji odbijaju ovu ulogu pla{e batina, osu-de, ili to da }e ljudi misliti da su stvarno gej? To jeposebno specifi~no, jer ako si glumac ti mora{ daigra{ druge i druga~ije. Da ima{ empatije i {irok di-japazon. Ne mo`e{ igrati sebe. Tu, u toj diskusijismo uvideli da kad se skinu la`ni izgovori, veomaje lako uraditi ne{to.“, poru~io je Filipovi}.
Kao jedan od ve}ih problema, na panelu je na-vedeno i to {to se u sistemu obrazovanja, kao i ge-neralno u bilo kakvom formalnom obrazovanju
ne govori dovoljno ili uop{te o diskriminaciji razli-~itih grupa, te samim tim to nije prepoznato kaogra|anska vrednost kojoj treba te`iti. Kako su u~e-snici objasnili, organizacijama i institucijama kojise bore za polo`aj marginalizovanih grupa posaoje znatno ote`an jer se stalno suo~avaju sa istomsituacijom – iznova edukovanje svake nove gene-racije o ovoj temi. O razlici kako se Srbija, a kako[vedska nose sa ovakvom situacijom, govorio jeGoran Mileti}.
„Problem je i mnogo dublji od obrazovanja no-vih generacija o diskriminaciji. Na primer: ovde jealkohol izgovor za sve. Za nasilje, za provokacije, zanapade... U [vedskoj toga nema. Nema izgovoraza nasilje. Nikad ne}ete ~uti u medijima tereti se zau~e{}e u tu~i. Kako to mislite u~e{}e? Ili se jesi tukao,ili ne. Ovde se u medijima i institucijama tra`e iz-govori, a nasilje nema ni opravdanja ni izgovora.Nema motiva. Zovi policiju, ili obezbe|enje, ali nesme{ da udari{. Ovde je nasilje mogu}e, i mogu}eje da pro|e neka`njeno, a u ure|enim dru{tvimase u~i da nasilje nije opcija, i da ako se desi, policijamora odmah da reaguje“, zaklju~io je Mileti}, kojise dotakao i teme odnosa mladih prema nasilju, teje naveo i istra`ivanja prema kojima deo omladineodobrava nasilje nad `enama, prema svojim dru-garicama, prema gej zajednici, Romima...
Ipak, tribina jeste zavr{ena u pozitivnom tonu.Nemanja Cvetkovi}, izme|u ostalog, govorio je io procesu snimanja dokumentarca Zar nije boljeovako?, na kojem je radila grupa mladih ljudi iz Sr-bije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a film je sni-man u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zagrebu, Splitu,Trogiru, Beogradu, Jagodini i Svilajncu. Kroz dija-log, kulturu i dru`enje prikazano je kako mladi izovih zemalja gledaju na trenutna stanja u regio-nu, a filmske projekcije najavljene su u brojnimgradovima tokom cele godine.
„Mi smo odlu~ili da radimo sa neke pozitivnestrane i poka`emo ljudima da kad do|u u Beograd,Jagodinu, bilo koji grad, da ne}e ni{ta negativno daim se desi. Naravno da postoje problemi svuda, alimi elimo da se me|usobno pove`emo i radimo nanegativnim stvarima koje se svakodnevno de{ava-ju, a ne da zatvaramo o~i. Ne mo`emo samo da ka-`emo kriva nam Amerika, LGBT, Romi, Albanci... Ne.Problem je u na{em dvori{tu i hajde da se pove`e-mo upravo sa LGBT i ostalim ljudima i vidimo kakomo`emo da i na{e i va{e probleme re{imo. Svi ivi-mo ovde na Balkanu i imamo iste probleme, i nemo`emo re{iti svoje ako zajedni~ki ne re{imo na{e– one sa ostalim narodima jer smo svi mi usko po-vezani“, poru~io je Cvetkovi}, dodaju}i da su oni uudru`enju Balkanac kroz neki vid aktivizma kao {toje dokumentarni film i davanje krvi, hteli da poka-`u mladim ljudima da moraju da ustanu i urade ne-{to radi pobolj{anja svoje zemlje.
U~esnici su tribinu zaklju~ili porukom da iako lju-di nisu kompletno svesni svojih i tu|ih prava, da ia-ko ne postoji dovoljno edukacije, prvo treba krenu-ti od toga da nasilje nije opcija, jer, kako su se slo`i-li – „Dok u ure|enim dru{tvima, kad se trudnica iz-baci sa posla, firma po zakonu dobija ogromnunov~anu kaznu i u obavezi su da tu `enu vrate naposao, ovde se to ne de{ava. U tome je razlika. Mo-ramo aktivno da doprinosimo promeni ovog sta-nja, a ne samo da ga prihvatamo kao takvo“.
^IJI JE NA[ JEZIK?
Govorimopo „na{ki“Brojnu publiku tribine ^iji je NA[ jezik? Minja Bogavacje pozdravila na „sva ~etirijezika“ istozvu~nim „Dobardan“, {to je na samom po~etkuodu{evilo prisutne i izazvalopodsmeh takozvanoj jezi~kojrazli~itosti, protiv koje jeusmerena Deklaracija o jeziku
Tribina ^iji je NA[ jezik, koju je organizovao Exit usaradnji s pokretom Novi optimizam i listom Danas,okupio je veliki broj zainteresovanih u novoj CraftStreet zoni festivala, a u okviru serija tribina Danasmagija dijaloga. O Deklaraciji o zajedni~kom jezikugovorili su lingvistkinja i autorka knjige Jezik i naci-onalizam, Snje`ana Kordi} – spisateljica, predsed-nik udru`enja Krokodil Vladimir Arsenijevi}, pisac imuzi~ar Marko [eli} Mar~elo, aktivista pokreta No-vi optimizamVlatko Sekulovi} i glumac i producentDragan Bjelogrli}, a moderatorka je bila spisatelji-ca i pozori{na umetnica Minja Bogavac. Bio je ovojo{ jedan susret na Exit festivalu u nizu doga|aja
organizovanih u okviru inicijative Tiha balkanskave}ina, kad je neformalna grupa istaknutih umetni-ka i javnih li~nosti iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Her-cegovine, na inicijativu Exit tima sastavila otvore-no pismo javnosti povodom rastu}ih nacionalnihtenzija u regionu, a {to je bila i tema prve pro{lo-godi{nje tribine kad su Exit festival i Danas i po~e-li zajedni~ku organizaciju Magije dijaloga.
Nakon pozdrava moderatorke Minje Bogavac,posredstvom video poruke, publici se obratilasrednjo{kolka Ajla Vrebac iz Jajca, gde je zahvalju-ju}i svesti mladih ljudi zaustavljena segregacijasrednjo{kolaca bo{nja~ke i hrvatske nacionalnepripadnosti. U Jajcu je, da podsetimo, kao i u jo{ 54{kole u BiH, uspostavljen princip gde pod istim kro-
Strana IV
TRIBINA 0
TRIBINA 2
TRIBINA 3TRIBINA 1
Aplikacija „Moj jezik“Pokret Novi optimizam napravio je specijalnuaplikaciju za mobilne telefone – Moj jezik, po-sredstvom koje se korisnici mogu na prakti~-nim primerima uveriti da Srbi, Bo{njaci, Crno-gorci i Hrvati govore istim jezikom, jer se usvim ovim dr`avama ljubav ka`e potpuno isto.
Link na koji mo`ete preuzeti aplikaciju jehttps://play.google.com/store/apps/details?id/=se.razumemo.moj_jezik
POSEBNO IZDANJE LISTA DANASurednik: Dragan Sto{i} tekst: Gordana Nonin i Tamara Kopestinskijkorektura: Marjana Stevanovi} fotografije: Zoran Pi{levi} prelom: Zoran Spahi}
vom postoje dve {kole, hrvatska i bo{nja~ka, raz-dvojene smenama i razli~itim profesorima. Ajlinoobra}anje bilo je toliko sugestivno da je publikaimala priliku da ~uje svu apsurdnost polo`aja de-ce u tim {kolama, kao i da uvidi njihove motive zapromenom i svu njihovu te`nju za slobodom izbo-ra. Utisak je bio kompletan kad su nakon njenogobra}anja, na scenu iza{li i srednjo{kolci, heroji izZenice, Valerija Blagojevi}, Amar Kundali}, NedimAlibegovi} i Aldin Vr{ki}, koji su sa publikom pode-lili svoja iskustva iz borbe za ukidanje segregacijeu njihovim {kolama. Oni su, uprkos pretnjama di-rektora {kola i ignorisanju dr`ave, ujedinjeni u sta-vu „da se mo`e udariti na mladost, ali da se ona nemo`e pobediti“. Prisutni su gromoglasnim aplau-zom podr`ali mlade ljude da istraju u svojoj borbi,kojoj su su se priklju~ile poznate li~nosti.
Vladimir Arsenijevi}, ~ije je udru`enje pokrenu-lo Deklaraciju o jeziku, prisetio se kako je nastala De-klaracija o jeziku. „Namera nam je bila da doka`e-mo da mi, uprkos politici, govorimo jednim jezi-kom, koji samo ima vi{e svojih varijanti, na {ta nasje inspirisala knjiga Jezik i nacionalizam Snje`aneKordi}. Jednostavno, samo smo snimili stanje na te-renu, a pokazalo se da govorimo istim jezikom ko-ji svi razumemo, a koji ima vi{e varijanti koje samodoprinose njegovom bogatstvu razli~itosti i poli-centri~nosti. Organizovali smo diskusije na tu temu{irom regiona, ali nismo hteli da se zaustavimo natome, ve} smo pokrenuli Deklaraciju o jeziku“.
Autorka ove inspiri{u}e knjige, koja je besplat-no dostupna na internetu, objasnila je da je situa-cija bila betonirana, a sve pod okriljem zakona.„La` je {to pi{e u zakonu, ~emu se suprotstavlja~ak 9.000 potpisnika Deklaracije o jeziku. Svi mi ko-ji smo iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Her-cegovine treba da se suprotstavimo segregaciji idiskriminaciji“, rekla je Snje`ana Kordi} i poru~ilasvima da se pozivaju na Deklaraciju o jeziku. Onaje prisutne podsetila da segregacija postoji i uSand`aku u Srbiji, kao i u Vukovaru u Hrvatskoj ida Deklaracija o jeziku mo`e biti veliki argumentza sve koji se bore protiv podela na osnovu jezikapo {kolama u regionu i mogu je koristiti u svojojborbi protiv sistema.
Vlatko Sekulovi} ovu Deklaraciju do`ivljava in-timno. „Poti~em iz me{ovitog braka i upravo su ta-kve zajednice posledica razumevanja jednogistog jezika. Ljubav nema granice, {to dokazuje ito da su se na Exitu spojili mnogi ljudi koji nisu saistog jezi~kog podru~ja“.
Da Deklaracija afirmi{e ono zajedni~ko me|uljudima misli i Mar~elo, koji smatra da je jezik svihnas, ali i politi~ara, koji ga koriste na druga~iji na-~in. „Ako mislite da pribli`ite ljude, onda potenci-rate sli~nosti, a ako `elite da ih razdvojite onda is-ti~ete razli~itosti“, rekao je dodaju}i da politi~ari~esto govore o mladima, a nikako da daju mikro-fon na koji }e oni re}i da im je dosta svega i da ne-}e ponovo da ratuju. Mar~elo se tokom svog izla-ganja dotakao i ukradenih re~i. „Nema ukradenihre~i. Ne mo`ete nekome ukrasti re~. Jer, koliko jaznam, kad nekome ne{to ukradete, on bez togaostane“.
Dragan Bjelogrli} rekao je da je ~injenica dagovorimo istim jezikom. „Jezik }e pre`iveti, a na-dam se i zdrav razum. Lingvisti se moraju boriti zajezik i svi mi ne smemo dopustiti politi~arima danas ube|uju da se ne razumemo i da nam je po-treban prevodilac. Nauka ne sme popustiti predpolitikom“, zaklju~io je Bjelogrli}, koji je konsta-tovao da }e biti veliki izazov na}i ime tom zajed-ni~kom jeziku.
Svi govornici su na kraju panela jednoglasnoodgovorili da govore NA[IM jezikom. Po na{ki, {tobi se reklo.
DIJALOGOM DO RAZVOJA KINESKE ^ETVRTI
Sa~uvanaod propadanjaNekada{nji prostor fabri~kogkompleksa „Petar Drap{in“,poznatiji kao Kineska ~etvrt, tek se zahvaljuju}i pobedama zaEvropsku prestonicu kulture2021. i Omladinsku prestonicuEvrope 2019, ponovo na{ao ufokusu i prepoznat je kao va`nagradska lokacija. UsvajanjemPlana detaljne regulacije togprostora, koji je usledio posledobijanja ovih titula, kompleksje sa~uvan od ru{enja ipretvaranja u tr`ni centar ili ukompleks stambenih objekata.Slede}i korak koji podrazumevarazvoj, odnosno odluku obudu}im sadr`ajima tzv. Kineske~etvrti, bi}e donet jedino krozusvajanje kulture dijaloga, neki su od zaklju~aka na tribiniDijalogom do razvoja Kineske ~etvrti, koja je uorganizaciji lista Danas ifestivala Exit, odr`ana naPetrovaradinskoj tvr|avi
Projekat Youth Creative Polis, koji bi trebalo da serealizuje u tzv. Kineskoj ~etvrti, bio je zajedni~ki,nose}i stub saradnje timova koji su pripremalikandidaturu Novog Sada za Evropsku prestonicu
kulture i Omladinsku prestonicu Evrope i, ujedno,presudan projekat koji je i doneo te dve presti`netitule, naveo je Vuka{in Grozdanovi} iz projektaOPENS.
Zdravko Vulin, producent i jedan od osniva~aStudentskog kulturnog centra Novi Sad Fabrika,naglasio je da su upravo titule EPK i OPENS privu-kle pa`nju javnosti na Kinesku ~etvrt, a da li }e seta pa`nja i interesovanje iskoristiti da se Kineska~etvrt pretvori u jedan zaista reprezentativan i pre-poznatljiv prostor i mesto za sve one koji se bavekreativnim i kulturnim delatnostima, zavisi}e sa-mo od kvalitetnog dijaloga koji bi trebalo da usle-di i kao rezultat ponudi najbolje re{enje.
Vizuelni umetnik Petar Mirkovi}, koji ima svojradni prostor u Kineskoj ~etvrti, tako|e o~ekuje za-jedni~ko re{enje koje }e izbalansirati sadr`aje io~uvanje arhitektonskog nasle|a, sa ~ime se slo-`io I Slobodan Jovi} iz Dru{tva arhitekata NovogSada (DANS) istakav{i da je tribina dobar po~etakza uvod u javni dijalog o budu}nosti Kineske ~etvr-ti. On dalje navodi da je prostor Kineske ~etvrti sa-~uvan od propadanja, te da }e DANS nastaviti dase zala`e za javni arhitektonski konkurs u razvoj-noj fazi projekta.
Uprava za kulturu grada Novog Sada i Fondaci-ja Novi Sad 2021 pripremili su nekoliko faza izgrad-nje dijaloga o budu}em razvoju Kineske ~etvrti.Uskoro po~inje istra`iva~ki proces koji predvi|amapiranje prostora, anketiranje gra|ana, ispitiva-nje primera dobre prakse transformacije industrij-skog nasle|a, a na sajtu Fondacije Novi Sad 2021bi}e pokrenut onlajn formular za davanje predlo-ga gra|ana.
Sam proces dijaloga o Kineskoj ~etvrti bi}e na-stavljen. Na tribini u okviru ciklusa Magija dijalogana Exit festivalu, najavljeno je i da }e 22. avgusta,Fondacija Novi Sad 2021 pripremiti prvi od tri Diva-na – otvorene razgovore sa gra|anima Novog Sa-da i stru~nom javno{}u. Ujedno i gradska Upravaza kulturu, krajem avgusta i po~etkom septembrameseca, odr`a}e tri sednice Foruma za kulturu.
Rezultati postignuti otvorenim dijalogom, kaoi smernice transformacije Kineske ~etvrti, odnosnonekada{njeg industrijskog kompleksa Petar Drap-{in, kako je ranije najavljeno, bi}e javno saop{teni12. septembra.